Početnica PDS Velebit

7/27/2019 Poetnica PDS Velebit

1/68


2/68


3/68

Kazalo

Uvod 4

Planinarstvo

Hrvatske planine i prirodne ljepote

Hrvatski Planinarski Savez

PDS Velebit - velebitaki duh

Ratkovo sklonite

Oprema

Osnove kretanja u planinama

Uzlovi

Bivakiranje

Prehrana i higijena u planinama

Kartograja i orjentacija

Meteorologija

Opasnosti u planinama

HGSS i Vodika sluba

Prva pomo

Alpinizam i speleologija

Kodeks planinarske etike

Velebitaka pjesmarica


4/68

Uvod

Drevni narodi nikada se nisu penjali na

vrhove svojih planina. U stvari planine i

nisu bile njihove, tek si je europski ovjek

dopustio luksuz prisvajanja planina, ine samo da je iste prisvojio, nego ih je i

osvajao. Gotovo je opsesivno odlazio

na vrhove najviih planina svijeta. Sve

boljim i boljim tehnikim pomagalimadoao je do stupnja kada moe svladativeinu planina. to sada?

Traio je sve tee i tee uspone, re-

ducirao svoju opremu pa tako ponavljaosvoje poduhvate a kada je uspio i jedno

i drugo, pokuao bi svoj uspon ponoviti

u to krae vrijeme ili u isti dan osvo-jiti to vie vrhova. Vrag e ga znatito e ovjek izmisliti kad bude doaodo svojih krajnjih granica, kad se popnena sve vrhove svijeta u najkrae moguevrijeme. Moemo pustiti mati na volju i

pretpostavljati da e ljudi tada osvajatiplanine na drugim planetima ili nekakve

cyber-uspone u nekom cyber-svijetu, alito su sve pekulacije. Malo sam se udaljiood teme, je l?

Istraiti, otkriti, objasniti! Nekako su tokljune rijei dvadesetog i dvadeset i

prvog stoljea. Nekako su to bile kljunerijei kad se radilo o planinama i plani-narstvu, od kada ono postoji. Sad, kad

smo veinu otkrili, kad je na skoro svedijelove Zemlje kroila ljudska noga, sadkad je teko nai prizor kojeg prethodnonije vidjelo ljudsko oko, sadto sad?

Planinarei rijetko ete se nai u

neistraenim krajevima. Moe se kazati

da je svaki zalazak Sunca drugaiji, moese kazati da planine mijenjaju svoje boje

i atmosferu kako prolaze godinja doba.

Ali nisu li to ipak jedne te iste planine?Sto puta ste bili na Sljemenu, ve vam je

dosadno, stalno isti ljudi, stalno isti puto-vi, isti vidici, stalno isti domovi? Slaeteli se? Mislite li da je naglasak na istraiti,otkriti i objasniti? Ukoliko je odgovorda, rei u vam okanite se orava po-sla, planinarenje ipak nije za vas!

Da se razumijemo, nezgodno je otkriti

nove stvari ali opsesivno odlaziti na

planine zato da bi ih se osvojilo, to jed-nostavno nije onaj duh s kojim mi odlazi-

mo u prirodu. Rei emo da je naglasak naosjetiti, nikako na osvojiti.

PDS Velebit ima neto to ja zovem

kolektivnim pamenjem. Bezbroj putaut ete starije lanove kako prepriavajustare izlete, opisuju krajolike, vremenske

uvjete, putove, situacije i ljude. U bitimnogo vie priaju o ljudima i situacijamanego o prirodi na izletima. To je zato to

su meuljudski doivljaji ravnopravan dioplaninarskog izleta. Stii mokri od kie isnijega u dom, sjediti naveer okupljeni

pred vatrom ili spavati pod vedrim nebom

ima posebnu ar. Isto kao to posebnuar na izletima ima prehrana. Na izletimanema moje i tvoje, hrana se stavlja na sto

pa svi grabe) zato je bolje imati to veelice i vilice kako bi se to vie zgrabilo..he he). Ili kad se jedva jedvice stigne nanoni vlak pa se u ruksaku pronae jokakav slasni zalogaji. To je sasvimdrugaije od take away prehrane.


5/68

Stii na neki vrh pjeke, tekog ruksaka,pod Suncem koje ari i pali ili vozitise iarom ili autom, nije isto. Kad senamuite neto vidjeti, onda to zaistagledate drugim oima. Iako ljudi ee

prepriavaju situacije nego osjeaje kojeje u njima probudila neka planina, vrh,drvo ili detalj poput kukca, odsjaja Suncau potoku, um vjetra, dodir stijene to nije

razlog iz kojeg planinari poput nas idu

na izlete. Doivljaj prirode neto je vrloneuhvatljivo, teko za opisati rijeima, os-obno i neponovljivo.

Kako moete kupiti ili prodati nebo, top-linu zemlje? Ta ideja nam je strana. Akomi ne posjedujemo svjeinu zraka ili bi-strinu vode, kako vi to moete kupiti?

Pismo indijanskog poglavice Seattleapredsjedniku SAD-a Franklinu Pierceu.

Kad bi mogli prodati ovo o emu je pisaoSeattle, tada bi planine otkrivali iz TV

emisija, osjeaje prikazivali brojevima igrafovima a planinarenje jedva da bi ima-

lo smisla.

Ja mislim da planinarenje ipak ima smisla

a vi sad procijenite za sebe.

Tomo Krajina

Poglavica Seattle

(1786 - 1866)


6/68

Planinarstvo

Planinarstvo je skup djelatnosti usko i

iroko vezanih uz samostalno kretanje

gorskim i planinskim podrujima.

Osim usko tehnike denicije, planinarst-vo je zapravo ivotni stil pojedinca kojise samostalno odluio potivati odreenenorme ponaanja u odnosu prema drugim

slinim osobama, okruenju a naroitoprema prirodi.

Kada govorimo o prirodi i okruenju, ne

govorimo samo o planinama, nacionalnimparkovima, otocima, moru i rijekama vei o vlastitom mikro okruenju, okoliu uurbanim sredinama i radnim mjestima.

Biti planinar znai imati jednaki isprav-ni odnos prema svim aspektima ivota,

potivati temeljna civilizacijska naela udrutvu a iznad svega potivati ivot, kakoljudski tako svih bia i biljaka u prirodi.

Osim nemjerljivih uitaka, planinarstvodonosi i odreenu odgovornost prema

prirodi i prema ostalim planinarima. Iz-

razito je zadovoljstvo biti planinar, ne

zbog nagrade ugodnog drutva, prekras-

nih krajolika, svjeeg zraka, adrenalisnkih

dogaanja i slinih prateih pojava, venajvie iz unutranjeg mira i osjeajasjedinjenosti i respekta prema prirodi.

Planinarstvo nije sport, jer tu nema

natjecateljske borbe, koja je bitno obiljejesvakog sporta. No, planinarstvo itekakoima neke elemente sporta, a to su samo-

disciplina, osjeaj timskog rada, tehnika

znanja i potreba za stalnim

uvjebavanjem tehnika, naroito u teimoblicima planinarstva.

Planinarstvo nipoto ne treba pobrkatis izletarenjem ili ekskurzijama ili

obinim turizmom. Planinarstvo iziskujeodreenu obuku, odreeno znanje a vre-menom i s iskustvom donosi i potrebu za

novom edukacijom.

Ova kola prvi je, a po mnogima prvi je

i najtei, korak k cilju kojem teimo, a to

je obuiti vas kako biste i vi na to boljinain mogli osjetiti ari planinarstva.

Dorijan Klasni


7/68

O postanku planina

Povrina Zemlje obavijena je kontinental-

nim i oceanskim ploama koje su u stal-nom kretanju. Upravo zbog tog kretanja

dolazi do povrinskih promjena koje seoituju nastajanjem i nestajanjem planin-skih lanaca. Nita na Zemlji nije stalno.

Podvlaenjem oceanske kore pod oceanskunastaju oceanski otoni lukovi.

Podvlaenjem oceanske kore pod konti-nentalnu, nastaju kontinentalni vulkan-

ski lukovi. Na taj nain nastaju viskokaulanana gorja, kao npr. Ande. To su estosizmiki vrlo nestabila podruja uz este

pojave vulkana.

Sueljavanje sedimentnih stijena (vap-nenci, dolomiti, itd.) koji prekrivaju kon-tinentalnu koru dolazimo do treeg tipa

planina.

A upravo se to dogodilo u naim i sus-jednim krajevima. Tako su nastale Alpe i

Dinaridi.

Dalibor Oruli

Kamena galerija

Juni Velebit


8/68

Hrvatske planine i priroda

Iako im visina esto ne odaje pravusnagu, ljepotom se mogu mjeriti i sa puno

veim svjetskim gorjima.

Najvia planina Hrvatske je Dinara sa svo-jih vrhom od 1831 metara nadmorske vi-

sine. Najdua i povrinom najvea planinau Hrvatskoj je Velebit.

Dinarsko gorje, neformalna osovina

hrvatskog planinarstva, poznato je i u sv-

jetskim razmjerima kao klasino podruje

dubokog kra. Njihovo podjednako ve-liko bogatstvo povrinskog i podzemnog

reljefa osigurava hrvatskom planinarstvu

nepresunu osnovu djelovanja i specianpeat.

Planinarenje u ovom razmjerno niskom

gorju u mnogoemu je slino visokogor-skom. Otri kraki oblici, goli kr, osku-

dica vode, surova klima, nedostatak veg-etacije i slaba naseljenost postavljaju pred

planinara velike zahtjeve.

Ako se trai neto nie i pitomije, tu su-Gorski kotar i umberak. Planine savsko-dravskog meurjeja sasvim su drugaije.Blai oblici i visine, bogatstvo vode ivegetacije, opet su osnova ugodnih i lakih

planinarskih izleta.

Veliki broj najvanijih hrvatskih plani-na nalazi se unutar zatienih prirodnih

podruja. Kako bi se priroda zatitila za-konodavac je donio uredbu po kojoj kat-egorije prostorne zatite prema Zakonu o

zatiti prirode u Hrvatskoj se dijele na:

Nacionalni park, Park prirode, Strogirezervat, Posebni rezervat, Spomenik

prirode, Zatieni krajolik, Park uma,

Spomenik vrtne arhitekture

U naoj zemlji postoje osam nacional-nih parkova (Plitvika jezera, Brijuni,Risnjak, Mljet, Sjeverni Velebit, Krka,

Kornati i Paklenica), 11 parkova prirode(Otok Lastovo, Kopaki rit, Papuk, Lon-

jsko polje, Velebit, Uka, medvednica,Telaica, umberak-Samoborsko gorje,

Biokovo i Vransko jezero) te dva strogarezervata (Roanski i Hajduki kukovi teSamarske i Bijele stijene)

NP Plitvika jezera


9/68

Hrvatski planinarski savez

HPS je jedini nacionalni portski savezplaninarske djelatnosti u RH dragovoljno

udruenih planinarskih drutava i klubova,

gradskih i upanijskih planinarskih save-za, Hrvatske gorske slube spaavanja injenih stanica, stanica vodike slube, tj.

planinarskih udruga, koje se udruuju po-radi ostvarenja i unapreenja zajednikihciljeva, interesa i djelatnosti.

Organizacija HPS-a

Skuptina - bira predsjednika i dopred-sjednika Saveza, predsjednika Izvrnog

odbora i potvruje lanove Izvrnih od-bora, Nadzornog odbor i Sud asti. Man-datno razdoblje skuptine je etiri godinea sainjavaju je predstavnici svih plani-narskih udruga lanica HPS-a.

Glavni odbor- sastaje se svake godine uveljai a ine ga predsjednik i dopredsjed-nik Saveza, lanovi IO-a, proelnici svihstrunih i organizacijskih komisija HPS-a,te predstavnici upanijskih planinarskihsaveza.

Izvrni odbor- ima 11 lanova a predlaeih predsjednik IO kao mandatar. Izvrni

odbor je izvrno-operativno tijelo HPS-a asastaje se jednom mjeseno ili po potrebi.

Nadzorni odbor- ima pet lanova i zam-jenike

Sud asti- ima pet lanova i zamjenike

Tijela Glavnog i Izvrnog odbora jesu:

organizacijske komisije za:

gospodarstvo,

promidbu i izdavatvo,odlikovanja,

povijest planinarstva,

statutarnu, kadrovsku i normativnu djelat-nost,

suradnju s upravama zatienih planinskihpodruja,visokogorske uspone, daleka planinarska

putovanja i pohode

i strune komisije za:

kolovanje kadrova,alpinizam,

sportsko penjanje,

speleologiju,

vodie,orijentaciju,

planinarske putove,

zatitu prirode,

planinarsko skijanje.


10/68

PDS Velebit

Planinarsko drutvo Sveuilita Velebitosnovano je pod tim imenom 1950. go-

dine, a nastalo je izdvajanjem skupine

sveuilitaraca iz tada jedinog matinogplaninarskog drutva Zagreb. Sjedite

drutva je od osnutka nepromijenjeno i

prostorije se nalaze u Zagrebu, u Radievojulici 23.

PDS Velebit upravlja planinarskim

sklonitem na Samarskim stijen-

ama poznatijim pod imenom Ratkovo

sklonite.

PDS Velebit svojim je djelovanjem bilo

neprekidno vezano uz Sveuilite; udoba postojanja SOFK - Sveuilita, PDSVelebit bilo je lan tog saveza, jedno vr-ijeme je SOFK Sveuilita nancirao diodjelatnosti i sve reije drutva.

Uz ne tako davnu povijest PDSV-a treba

spomenuti i sudjelovanje lanova PDSV-au domovinskom ratu; lanovi PDSV su usrpnju 1991. godine sudjelovali u sastavu

Gorske slube spaavanja u transportubolesnih i iznemoglih izbjeglica prekoVelebita. U listopadu 1991. godine formi-

rana je Planinska satnija Velebit. U toj

satniji i u HV sudjelovalo je 120 lanovaPDSV tijekom etiri godine rata na pla-ninskim poloajima.

PDS Velebit podijeljen je u tri osnov-

na odsjeka. Planinarski, Alpinistiki iSpeleoloki. Nad odsjecima bdije Up-rava.

Planinarski odsjek najbrojniji je odsjekPDS Velebit. Svake jeseni PO organizira

popularnu planinarsku kolu koju pohodi

veliki broj zainteresiranih a oni eljni vieuzbuenja i akcije dalje se proliraju nazimskim teajevima.

Svake godine u sijenju PO bira svogproelnika, zamjenika i oruara.

PO se, uz ostale odsjeke, brine o Ratko-

vom sklonitu.

Dobrodoli!


11/68

O Ratkovom sklonitu na Sa-

marskim stijenama

Sjedimo uz vatru ognjita. Kao tornjevi

hramova oko nas su stijene, mi smo kao

u prostoriji, jer je to sve blizu i dohvatno ali visoko i okomito kao zidovi. U srcusmo Velike Kapele, to se do Frankopana

nazivala Gvozdom, ovdje smo na Samar-

skim Stijenama uz Ratkovo sklonite na

1184 m n/m.

150 km od Zagreba nalaze se Samarske

stijene. Samarske stijene i Bijele stijene

ine strogi rezervat prirode. Do ratko-vog sklonita stiemo s 13tog kilometraumske ceste Tuk-Jasenak nakon oko

pola sata hoda udesnom krkom umom.Iznad sklonita je 35 metarska stijena

erpas. Ratkovo sklonite sagradili sulanovi Planinarskog drutva SveuilitaVelebit a nazvano je po Ratku apekulanu istog koji je poginuo u stijeni pikau 21. godini.ivota. Prilikom gradnje nas-tala je pjesma koja je i danas himna tog

drutva:

To su napravili njih trinaestero ija imenadanas treba s potovanjem izrei: eljkoCerni, Nikola imunovi ime, IvicaSiroti, Nada Krausl, Ivan Gjetvaj, Vinja

Boltar, Tefko Saraevi, Boko Frolich,

Ive Bujan, Vlado Matz, urasek, Zvoni-mir Zebi, Branko Haramini, te Matija

Mance kao gost.

U ivotu sklonita bila je znaajna 1982.

godina kada su nemili ljudi koji s plani-narstvom nemaju nikakve veze usljed

jedne od svojih akcija sklonite do

temelja zapalili.

PDS Velebit se naao u jednoj, na alostestoj, tunoj i tekoj situaciji, u nepriliciu kojoj su velebitai uvijek ispoljili svoju

snagu, raseljeni po cijelom svijetu i sku-pljeni ovdje u domovini, odluili su ob-noviti Ratkovo sklonite. Njih 250 je dalo

svoj novac, a njih 135 prionulo je poslu.

I tako je nakon stotina radnih sati izgraeno

sklonite s 12 lezajeva, opremljeno cister-nom s pumpom, tednjakom, pokustvomi opremom za ugodan boravak. Od tada

generacije velebitaa svake godine,ponekad vie a ponekad manje, odravajuRatkovo sklonite, ljeti deuraju a zimiiste i uivaju u ovom dragulju u srcu

Gorskog Kotara.

Izvatci autora: Ismet Balji - Puba (izknjige 50 Velebitovih godina, Zagreb,

2000.)


12/68

Oprema

Sezona planinarenja traje cijelu godinu sto-ga se planinarska oprema moe podijelitina ljetnu i zimsku a treba biti prilagoena

planini, vremenskim prilikama, godinjemdobu i trajanju ture. Dijeli se na osobnu

opremu i zajedniku opremu.

Planinarska oprema prikuplja se go-

dinama. Postoje bitni imbenici kvalitetekod opreme to ne znai da nam ba zasvaku turu treba i najkvalitetnija oprema.

Opremu treba uvati i odravati posebnim

sredstvima za odravanje (gojzerice, gore-tex, isl.)

Planinarska odjea i obua mora biti laga-na, praktina, jednostavna i izdrljiva,moraodravati i regulirati tjelesnu temperaturu,titit od vjetra i vlage. Svaki planinar tre-

bao bi imati slijedeu opremu:

Planinarske cipele (gojzerice)2 para arapa (tankih i debelih)HlaeDonje rublje (sintetiko)Sintetiku potkouljuFlis (ili vesta)Vjetrovku (preporuljivo sa Gorotex ma-terijalom)

Kapu

RukaviceRuksak (minimalno 50 litara) Prvu

pomoKarte i kompas

2 zamke, poeljno je i trakeGlenjakeKontejner za vodu

Kinu kabanicu

Navlane hlae protiv kieVrea za spavanje

eona lampaSvijea i ibiceTablete za dezinfekciju vodeKarimat (podloka za leanje)

KuhaloLoniPribor za jelo

Pribor za higijenu

Rezervna odjeaHranu (eljezna rezerva)tapovi za hodanje

Naoale za zatitu od sunca2 karabinera

Vree za spavanje mogu biti sintetikeili punjene perjem. Sintetike vree bolje

podnose vlagu a pernate pruaju kvalitet-niju zatiti od hladnoe.

Karimatiili prostirke nainjeni su od pje-naste gume ili dolaze u verziji koja se puni

zrakom.. Prvenstveno slue kao izolacijaispod vree ali mogu biti iskorieni jo zamnoge stvari - izrada nosila, udlaga i sl.


13/68

Planinarske cipele(gojzerice) moraju bitilagane i visoke radi lakeg i sigurnijeg ho-

danja. Zbog klizanja po kamenjaru cipelemoraju imati vibram don. Za zimu i veevisine cipele su obloene a postoje du-

pleks, tripleks itd. obloge. Postoje i cipeles vanjskim dijelom od Gore-texa. Mokrecipela nikako ne suiti uz tednjak ili ot-vorenu vatru. Suiti ih treba na toplom zr-

aku ili to blie stropu, gdje je cirkulacijai temperatura zraka vea. Kad se kupujenova cipela treba biti bar jedan do najviedva broja vea (prsti na nogama ne smijuosjetiti nos cipele).

Planinarske hlae koje se danas koristeuglavnom su izraene iz sintetikih ma-terijala koji im daje elastinost, omoguujudisanje (nema znojenja), tite od laganekie (rosulje) ne upijajui kapljice. Nakon

pranja povremeno ih treba impregnirati s

tekuinom za impregnaciju.

Rukavica imamo nekoliko vrsta,pamunih, vunenih s jednim ili dva prsta,bez prstiju ili s prorezom, vestonske i

navlane od ukavca.

Kapa moe biti vunena, stoastog oblikaili oblika skafandera (vjetar i hladnoa),

protiv sunca ljeti koristi se platneni bijelieir sa irokim obodom.

Flisevi se izrauju od posebnih materi-jala, izrauju se sa zatvaraem ili navlaepreko glave. Mogu biti izraeni i od mi-krois materijala. U njemu je jako toploispod vjetrovke.

Wind stopper (engleski:wind=vjetarstopper= zaustavljiva): slino kao i issamo to titi od vjetra zahvaljujui ma-terijalu koji ne proputa zrak izvana pre-

ma unutra. esto znaju imati pojaanja naramenima i laktovima gdje se najvie troi

materijal.

Vjetrovkiima raznih izvedbi. titi od kiei vjetra. Izrauje se od raznih materijala.ukavac, Gore-tex koji je vieslojni idie, nema znojenja, nepropustan. Gorotex

jakne ne smiju se prati jakim detrdentimai nikako ne koristit omekiva. Nakon

pranja obavezno inpregnirati sredstvom

za impregnaciju.

Prva pomo: Mali komplet s nekoliko za-voja, dezinfekcijsko sredstvo, tablete za

bolove, sterilne vate, gaze, aster, hansa-plast, astrofoliju, kare (ilet), trokutastumaramu, malu bateriju, vidaljku, itd.


14/68

Ruksak (naprtnjaa) izrauju se odpoliamida i poliestera. Ima ih raznih

veliina i oblika. Jednostavni, praktini,nepromoivi te dobro je ako imaju,

privrenje za dereze, cepin i skije. Ruk-

sak ne smije biti puno iri od lea (trebaizbjegavati bone depove) da ne stvaraproblem kad se prolazi kroz ue prolazei ikaru. Zgodnije je nositi ruksak bez

aluminijskih nosaa. Naramenice ruksakatrebaju biti iroke i podstavljene. Ruksak

bi trebao biti najmanje 50 l volumena.

Slaganje ruksaka

Ruksak je potrebno sloiti na logiannain. Stvari koje bi nam mogle biti

potrebne tijekom kretanja (kapa, ruka-vice, zatitna odjea, prva pomo, voda,hrana, kompas, karta i sl) trebaju bit lako

dostupne (kapa ruksaka, vanjski depoviili vrh ruksaka) a ostatak opreme treba

biti pakiran na preporueni ergonomski

nain - lake stvari (vrea) na dno ruk-saka a najtee uz unutarnji brid ruksakato blie lopaticama. Obratite pozornostna kapu ruksaka koja nesmije biti preteka

i prenatrpana naroito kod polu praznogruksaka jer moe zanositi ruksak a time itijelo.

Slaganje opreme na ruksak

U naelu, osim u nekim posebni situaci-jama, nije preporuljivo slaganje opremeizvan ruksaka. Kretanje kroz prirodu

moe na dovesti u razne situacije i svakiviak opreme koji nije uredno spremljenu ruksak potencijani je problem (moeotpasti, otetiti se, smoiti se, zapest ogranu, ograniit mobilnost ili ak i doves-ti do ozljede - nae ili osoba iza i ispred

nas). Ako smo ogranieni prostorom ondatreba slijediti neka pravila: opremu treba

slagati u visinu kako bi tijelo bilo ire

ili jednako irini ruksaka, nikako obrnuto.Hodake tapove treba spremati na nainda je vrh okrenut na dolje sva oprema

koja ima otre bridove mora biti izolira-

na.

Kretanje s ruksakom

Kod kretanja bitno je pomou zatezaa ipojasa ruksaka raspodijeliti teinu na kuk-

ove a ruksak uvijek odravati uspravnim.Gravitacijski centar ruksaka uvijek morabiti to blii sredini lopatica.


15/68

tapovi kao pomagalo u hodanju vrlosu praktini, mogu se podeavati naodgovarajuu visinu i nesmetano nositi uznaprtnjau. Pomou tapova odrava seravnotea tijela, a tijelo rastereuje, vrlo

je vano kad se nosi tei teret.

Kabanica

eona svjetiljka

Vjetrovka

Teleskopski

tapovi

Kontejneri za vodu

eir

Kompas

Gamae (glenjae)


16/68

Osnove kretanja u planinama

U kretanju planinom u pravilu treba ko-

ristiti oznaene (markirane) planinarskeputove.

Samo u iznimnim sluajevima koristimose ostalim tj. neoznaenim putovima. Zakretanje neoznaenim putovima potrebno

je vie znanja iz orijentacije u prirodi isluenje odgovarajuim zemljovidimaterena kojim se kreemo.

Hodanje planinskim putovima dijelimo

uglavnom na: hodanje uz padinu (uspon),hodanje niz padinu (silazak) i prijeenje

padina.

Preporuljivo je kretanje zapoeti pre-thodnim zagrijavanjem

(posebno se to odnosi na uspone). Nakon

zagrijavanja odreuje se tempo hodanja ito, shodno planinarskoj etici, prema najs-labijem u skupini.

Kod uspona koraci ne smiju bitipredugaki, nego usklaeni prema kong-uraciji zemljita i mogunostima skupine.

Gaziti treba cijelim stopalom. U hodu tre-ba teiti uspravnom poloaju tijela, kakobi simetrala tijela prolazila sredinom tije-

la. Takav prirodni poloaj najmanje umarau kretanju.

Kodsilaska gaziti cijelim stopalom, tijeloblago sagnuto, noga se prua naprijed,sagiba u koljenu, amortizira optereenje

tijela i naprtnjae. Silaz niz padinu je tei,na kraju izleta snage su na izmaku (umor),koncentracija poputa. Silazak optereujezglobove i none miie. Silaziti niz

padinu nije jednostavno, ovjek se lakoposklizne, naroito na veim strminama.Niz blage padine silazimo duim koraci-ma, niz strmije padine kraim koracima.

Prijeenje padina moe biti vodoravno,zatim s tendencijom uspona ili silaska.

Ritam kretanja treba biti ujednaen,prilagoen terenu i teretu koji nosimo.Brzo kretanje mnogo vie zamara od pola-

ganog ali jednakomjernog. U poetku kre-tanje mora biti malo sporije dok se tijelo

ne razgibai dovoljno zagrije.

Zatim slijedi reguliranje tjelesne toplineodjeom jer dolazi do znojenja (topla idebela, a posebno nepropusna odjea seskida). Daljnje kretanje treba biti ritminoi u skladu s terenom kojim se kreemo.Po dolasku u planinarski dom oznojenu

majicu - potkoulju presvuci i zagrni se

vjetrovkom (misli na svoje bubrege).


17/68

Hodanje treba uskladiti s disanjem takoda ono bude mirno i jednakomjerno. Di-

sati bi trebalo samo kroz nos. Disanje kroz

usta je znak da je kretanje prebrzo i da nije

usklaeno s tjelesnom kondicijom.

Kod planiranja kretanja potrebno je voditi

rauna o terenu kojim se kree. Naporovisi o duini puta i brzini kretanja, o vi-sinskim razlikama koje se trebaju savla-

dati, nagibu terena, vrsti zemljita po ko-

jem se kree (zemlja, blato, kamen, sipari,makija, uma). Uvijek treba izabrati tvrde

i vrste padine gdje ne prijeti opasnost od

odronjavanja. Na jako strmim padinamagdje nema staza ni putova esto se hvat-amo i rukama radi odravanja ravnoteetijela. Oslonci i oprimci moraju biti tosigurniji i vri da se ne bi odronili iliodlomili. Izbjegavati hodanje po cesti, as-falt ne ublaava udarac noge u tlo i nogese umaraju te dolazi do uljanja.

Zapamti!

Stazu ispred sebe promatrati, moe za-peti za korijen drva, ugaziti u neku rupu,poskliznuti se na kamen ili zapeti za niskugranu.

Ne skretati sa staze i odvajati se od sku-pine, drati uvijek dovoljan razmak u sku-pini radi domino-efekta i moguih uda-raca grana po licu.

Ruke ne drati u depovima, jer se u sluajupada nee moi doekati rukama.

Ako netko ima neku kroninu bolest, prije

zahtjevnijih kretanja neka se posavjetujesa lijenikom i o tome upozna odgovornogvodia.


18/68

Potrebno je predvidjeti i to pravilnije

vremenski rasporediti kretanje i odmore.Poeljno je unaprijed znati mjesta za od-mor a prilikom kretanja voditi raunada se u pravilu daju krai odmori nakon

svakog sata hoda po 10-tak minuta, a sva-kih 4-5 sati hoda po jedan sat odmora. To

ne treba bukvalno shvatiti.

Odmor treba biti tamo gdje je za odmorodgovarajue mjesto, zaklonjeno mjesto(hlad, bez vjetra), dui odmor koristiti zaokrjepu, pripremanje hrane i sl. Za vrijeme

odmora dobro je malo pojesti i popiti.

U sluaju kretanja pogrenim putem tj.gubljenja, skupinu treba okupiti i vratitinatrag do ispravnog puta ili posljednje

markacije te zatim krenuti dalje premacilju.

Ako se pribliava no ili nevrijeme, sku-pina se mora pripremiti naprinudno biva-

kiranje. To se radi onda kada se procjenida je izgubljeno dosta vremena (ekanje,lutanje i sl.) i da skupina taj dan nee os-tvariti cilj.

Prekid ture nije popularan i u timsluajevima dobro prosuditi situaciju.Sudionici su u veini sluajeva nerealniu procjeni mogunosti nastavka kretanjai odluku treba prepustiti najiskusnijem

planinaru. Njegova odluka temeljit e sena sigurnom voenju do cilja ili sigurnom

povratku svojim kuama.

Zapamti!

Uspjeh ture - pohoda ovisi ba o pravil-nom reimu i tempu kretanja koji je najpo-voljniji za sve sudionike skupine.

Voditi takoer brigu o teini opreme (ruk-saka), neophodne za due dnevno kretan-je.

Prema iskustvu dnevno planirati najvie1500 m uspona ( to znai oko 300 - 350 mvisinske razlike na sat u usponu, a u silas-ku 500 - 700 m visinske razlike na sat).

Preporua se planirati i priuvno vri-jeme, koje ponekad neplanirano utroimo

(traei put, markaciju, problemi pojedi-naca u skupini, nevrijeme i sl.).


19/68

Planinarski putovi

Putovi po planinama doprinijeli su mnogo

razvitku planinarstva. Da bi ih mogli ko-

ristiti oznaeni su posebnim oznakama

- markacijama. Znakovi se postavljaju pokamenju, stijenama i stablima, uz cijeluduinu puta kojim se kreemo. Velikaveina planinara koristi oznaene putove,ali ima i onih koji koriste neoznaene

putove. Imamo dvije vrste planinarskih

putova:

Obine susreemo svugdje po planinama iuglavnom na njima nema opasnosti.

Osigurani putovise nalaze uglavnom poalpskim predjelima ugraeni po stijenamai grebenima. To su staze umjetno ukopane

u stijene, mjestimice uklesane stepenice,zabijeni elini klinovi povezani sajlom.Prije kretanja takvim putovima uvijek tre-

ba provjeriti ispravnost klinova i sajli.

Planinarskim putovima se obino bavemarkacisti. Njihova je zadaa stalnoodravanje planinarskih putova kojimaupravlja planinarsko drutvo.

Markacije prema normama komisije zaplaninarske putove HPS-a

Info table - Info table veliine su 80 x 80cm. Iznimno visina moe biti neto veaako poloaj terena to zahtijeva. Izraenesu od aluminijskog lima. Oslikane su

vrstom reektirajuom folijom. Okvir jesmei u skladu s bojom turistike sig-nalizacije. Skica je u raznim bojama zasvaku pojedinu stazu a na svijetlo zelenoj

podlozi. Postavlja se u pravilu u mjestimai ima za cilj da pjeaku doara poloaj kaoi teinu vrijeme potrebno za obilazak po

jedine staze.

Putokazi - crveni na kojima je bije-lom bojom ispisan slijedei cilj, vrijeme

potrebno za stii do njega, i broj puta ko-jeg treba slijediti. Postavljaju se u pravilu

na krianjima, i usmjereni su u pravcu ko-jim staza nastavlja.

Putokazi - smei, u mjestima su puto-kazi smee boje, dimenzije 80 x 20 cm iupuuju zainteresirane na poetak poje-

dine pjeake staze ili pak na info tablu.


20/68

Markacije se nanose bojom na kamenili drvo. Promjera su ne veeg od 12 cms bijelim unutarnjim poljem ne veim od6 cm

Usporedna markacija postavlja se naploe na tlu i u pravcu hodanja. Duine je15 cm, a irine 3 cm svaka linija.

Oznaka za blizinu krianja postavlja secca 50 m prije krianja i ima zadatak upo-zoriti pjeaka na dolazak na krianje.

Markacije s repiempostavljaju se naskretanjima ili zavojima. Brojka uz poje-

dini repi oznaava broj puta na kojem semarkacija nalazi. Brojke se stavljaju uzmarkacije svakih 5 minuta hoda


21/68

Hvala ti na utoituIzlet na Zavian

Ve stoljeima prima u svoje okrilje bro-jne zaljubljenike u tvoje padine, otkriva

im svoju ljepotu u sjaju sivo-zelene paleteboja i ljubomorno uva svoje najveetajne.

Prekrasna si, planino! I kada te veonoi skriva od naih pogleda a obrise tinasluujemo u svjetlu mjeseine, i kadjutarnja magla isti tvoje pore kroz kojemi, polako, sanjivi stupamo slijedei

duboki trag u snijegu, i kad ti vrhoviblistaju okupani zlatnim sunevim zraka-ma a pogled se prua daleko na jadranskupuinu - udesna si!

Skriveni monolozi naih dua odjekujutvojim stijenama. Priznajui ili ne, svismo mi tu, s tobom, iz nekog razloga; jervolimo, jer osjeamo, jer tugujemo, jer

bjeimo, jer zacjeljujemo rane.

Hvala ti na tiini koju ujem. Hvala tina udotvornom lijeku kojim vraa svepotroeno. Hvala ti, planino, na utoitu!

Zvezdana Lali


22/68

Uzlovi

U planinarstvu uzlovi se koriste u raznim

situacijama. Prilikom kretanja planinarana ledenjakim turama primjenjuju se

za navezivanje na ue, bilo direktno bilopomonim uetom - zamkom. Primjen-juju ih penjai u stijeni kod osiguranja,speleolozi pri sputanju u jame i sl. U na-

vedenim aktivnostima potrebna je izrazito

uvjebati koritenje uzlova.

Osim toga, ponekad nam je pri kretanju

markiranim stazama potrebna pomo

jedne ili vie zamki ili vodikog uetaza izradu rukohvata. najbolji primjer

je samoosiguranje pri kretanju alpskim

stazama osiguranim elinim sajlama. Ina markiranim stazama naih planina u

nekim je izvarednim situacijama potrebnoosigurati poneku kratku ali opasnu dioni-

cu. led, vjetar, marak i zika iscrpljenostpojedinca mogu inae relativno sigurne

dijelove staze uiniti opasnima.

Zbog svega navedenog vrlo je vano do-bro savladati uporabu uzlova. Isto tako je

dobro uvijek sa sobom nositi zamku jer

nikad neznamo kada moe zatrebati. ma-kar za suenje mokre odjee ili osiguranjeopreme na ruksak.

Zamka je kolokvijalni naziv za pomonoue debljine 3 do 9 mm, duine 5 do 6metara (ili krae za posebne namjene).Penjako ue debljine je 8.5 do 12 mm aduine 40 do 60 m, a vodiko ue, vrlokorisno za uglavnom hodake ture, de-

bljine je 8 mm a duine 30 m. za hodanjei penjanje koriste se rastezljiva dinamika

ueta, a pri sputanju u jame pogodnija sustatika ueta koja se vrlo malo rasteu.

Uzlovi koji se koriste u planinarstvu:

Uzlovi za navezivanje (bulin i vodiki (os-

mica))

Uzlovi za spajanje ueta (ambulantni idvostruki zatezni)

Uzlovi osiguranja (laarski, prusik,osiguravajui)

Svi ostali vorovi koji se takoer koriste

u planinarstvu, proizlaze ili su kompo-nente navedenih vorova. Na opoj koliuit emo sustav Prsnog naveza. Uzlovimoraju biti uredno vezani i zategnuti a

improvizacije i uporaba neprovjerenih ul-zova moe biti vrlo opasna.


23/68

Bulinov (Bowline, mrtvi, najlonski,panjak) je vor s kojim se navezujemona ue (oko tijela-pojasa ili na penjaki

pojas) i zavravamoga sa obveznim

osiguravajuim vorom, a koristi se i pri-

likom izrade sidrita (oko stabla ili nekeglone)

Vodiki(osmica) je takoer vor s kojim senavezujemo a koristi se i pri izradi sidrita

uplitanjem (oko stabla ili glone). Moese izraditi i dvostruka osmica. Vodikivor ili osmica koristi se i za spajanje dva

ueta istih prola uplitanjem.


24/68

Ambulantni (muki ili krini) brzo seizrauje za spajanje dva ueta, ali obveznou kombinaciji sa osiguravajuim vorom.Koristi se prilikom izrade prsnog naveza

ili kod izrade improviziranih nosila.

Zatezni - postoji jednostruki i dvostruki.Dvostruki je siguran i uglavnom njega

koristimo za spajanje dva ueta istih ilirazliitih promjera. Teko se razvezujenakon optereenja. Jednostruki je manjedobar i rijetko se upotrebljava.


25/68


26/68

Osiguravajui(sigurnosni) izrauje se nakraju ueta kao zavretak nekog vora ivee neposredno uz njega.

Prsni navez- zamka tri puta oko tijela- bulin naprijed (+osiguranje)- krai kraj provui ispod tri ueta- prebaciti preko desnog ramena- otraga prekriiti- preko lijevog ramena naprijed

- spojiti s kraim ambulantnim (+osigu-ranje)

- zavriti u sredini laarskim oko tri ueta- na dohvat vodiki s osiguranjem


27/68

Bivakiranje

Zahvaljujui prije svega izgradnji planin-skih cesta i putova, te planinarskih kuai domova, planinarstvo je uzelo veliki

zamah i dobilo na razvoju i popularnosti.

Tijekom boravka u planini ne moemouvijek noiti u vrstim objektima. Lu-tanja i nepogode prisile esto planinarada prenoi izvan doma. Tada dolazi doizraaja pravi smisao organizacije i pri-

preme izleta, ture ili pohoda.

Bivakiranje je nain noenja (ili sklan-janja) u prirodi koji se nerjetko prakticirau planinarstvu. Bivakiranje je staro kolko

i planinarstvo pa i vie. Korjen rijei nala-zimo u izrazu bivak (od franc. bivaque tj.vojniki logor sa atorom ili bez njega).

Za noenje na otvorenom moramo seposebno pripremiti, te osigurati to bolji

zaklon koji e nas tititi od hladnoe,vlage, kie, snijega i vjetra. Planinar prije

polaska na put mora znati sve moguetekoe staze, mogunost izgradnje zak-lona, mora predvidjeti opremu prema zim-

skim ili ljetnim uvjetima i to takvu opremu

koja e ga zatiti od smrzavanja ili drugihneeljenih posljedica (prehlade, i sl.).

U tim situacijama noenje u improvizira-nim sklonitima ovisit e o snalaljivostii iskustvu. Sama izvedba sklonita moese provesti na mnogo naina, a ponajvieovise o mjestu na kojem nas je zatekla no.

Na raspolaganju nam esto stoji prirodnimaterijal: granje, kamenje, prirodna udu-

bljenja (peine, rupe) i sl. Kad vidimo

da e nas zatei no, prvo treba pretraitiokolinu i pronai neku udubinu u stijeni,kameni nadvis ili

neko drugo mjesto pogodno za bivak. Ta

mjesta moraju nam pruiti najbolji moguiprirodni zaklon. Ako je potrebno zaklon

dograujemo kamenjem ili granjem. Unedostatku prirodnih oblika primoranismo graditi sklonita.

Zapamti!

U sluaju opasnosti od hladnoe, bolje jeto due i kvalitetnije izraivati bivak jerradom se tijelo grije.

Bolje je samo dva sata spavati u udobnom

i toplom bivaku nego cijelu no provestibez sna i udobnosti u za to neprimjerenom

sklonitu.


28/68

Materijali od kojih se moe izraditi bivaki izrada improviziranih sklonita

Bivakirati moete tako da izradite im-porvizirana sklonita koristei prirodne

zaklone poput piljskih ulaza, polupiljado 10 m dubine, kronje sruenih stabala,

posebno guste crnogorice, ili dijelove ka-menih ograda-suhozida na koje moetenadodati proizvode vlastite mate.

Preporueni elementi koje moemo ima-ti sa sobom jesu dva najlona najmanje

veliine 2 x 1.5 m, karimat, atorsko krilo,

astrofolija, ue, nekoliko zamki, ruksak,pelerina, itd.

Noenje na otvorenom prostoru bez vreeza spavanje

U noi bez oborina zgodno je naloitivatru kako bi se tlo ugrijalo a potom istu

pomaknuti jedan do dva metra u stranu,

tlo oistiti od pepela i lei na to mjesto,jer ono ostaje jo satima ugrijano i suho.

Pokraj vatre moe se ostaviti krupnije ka-menje koje se kroz neko vrijeme dobro

ugrije, te ga je zgodno postaviti uz leajna suprotnu stranu od vatre. Ono e joneko vrijeme zraenjem posluiti kao iz-vor topline u hladnoj noi.

Sakupljanje pitke vode

Dok pada kia voda se moe u dovoljnojkoliini nacijediti u posudu s krova bivkaako je isti napravljen od plastine folije.Ako je bivak sagraen podno prevjesnestijene, posude, porcije, boce i sl. mogu

posluiti za prikupljanje vode. ne smijemo

propustiti priliku za prikupljanje vode inou kad spavamo.

e moemo utaiti i cjeenjem sonih lis-tova nekih biljaka npr. kiselice, uvarkueitd dok vee koliine pitke biljne tekuinemoemo dobiti iz stabla breze te raznihvrsta brijesta i javora.

Logorovanje - atori i bivci

Za podizanje atora ili bivaka treba oda-

brati odgovarajue mjesto. Najbolja sumjesta uzvienja ili blago nagnuta mjesta

zbog kie i otjecanja vode. ator ili bivakse nikada ne smije postaviti u udubljen-

ja u kojima se moe skupljati voda, jer

se poslije kine noi moemo probuditimokri do koe i sa velikom mogunosti danam planirani boravak u planini zbog toga

propadne.

ator ili bivak se postavlja na suho mjesto,zatieno od vjetra i jakog sunca, a kodlogorovanja u blizini pitke vode i ume,

te na terenu gdje smo sigurni od lavina i

vodenih bujica. Bitno je u sluaju jakog

vjetra ator ili bivak postaviti na nokako bi se izbjegao efekt jedra.

Nakon to smo podigli ator obvezno tre-ba odrediti mjesto za otpatke i nudu, i topodalje od atora, te iskopati zatitni jarak

protiv kie. Takoer treba odrediti mjestoza loenje vatre i ograditi ga kamenjem, teoistiti prostor oko njega.Voditi rauna da logorska vatra ne bude u

blizini atora, jer iskre od vatre mogu na

krovu atora, koji je od najlona ili perlona,

napraviti rupice i u sluaju kie eto ne-potrebne nevolje. Prije naputanja logora

treba pregledati teren da nismo neto os-

tavili, te provjeriti jeli je sve ostavljeno u

redu. Za logore, ekspedicije ili dui bora-

vak u planini, izrauju se mjesta za pri-premu hrane (kuhinje), skladite, prostorza nudu i sl.


29/68

Primjeri izrade bivaka

Bivak za jednu osobuSastavlje od tri tapa i jedne cerade.Moe se sastaviti i vei za vie osoba

ali treba obratiti panju na spojeve kakonebi proputali kiu. tapove je potrebnouvrstiti kako nebi klizali na unutra pod

pritiskom cerade.

Bivak od atorskog krila i uetaMoe posluiti kao zatita od vjetra isunca. Minimalno zahtjevan zaizradu aliipak treba obratiti panju na spoj krila s

tlom - kolenje iliksiranje kamenjem ilisnjegom.

Koliba od pruaZapravo je verzija bivka za jednu osobu

napravljena od materijala kojemoemonai u u umi. Vodonepropusnost je up-itna ali svakako koristna verzija u sluajunedostatka materijala za izradu bivka.

Moe se i kombinairati za veu zatitu.

SkloniteAko je dovoljno materijala na raspo-

laganju a predvia se dulji boravak (npr.unesreene osobe) potrebno je zatiti se nanajbolji mogui nain.

Rupa u snijeguU sluaju visokog snijega, mogue je is-koristiti zatitu od elemenata koju snijeg

prua kopanjem rupa, u ovom sluaju uzdeblo stabla kako bi se iskoristio materijal

koji stablo prua kao izolacija i pokrov.


30/68

Naa legenda o Zlatorogu

Izlet na Triglavska jezera

Dolina Triglavskih jezera i prostrana vi-sokogorska uzvisina Komna nekada su

bile predivan planinski raj. U tom su rajuivjele bijele ene, ista i velikodunasrca. Ljudi u dolini znali su ih povremenoviati kada su pruale svoju pomo onimakojima je bila najpotrebnija. Hranile sugladne, lijeile bolesne a enama tijekomporoda bile su utjeha. Dijete roeno podnjihovom paskom uvale bi i titile cijeliivot. Nisu traile nagradu za svoja djela

niti rijei hvale. A ako bi netko sluajnoili namjerno zalutao u blizinu njihovaprebivalita visoko u planinama, kamenje,lavine, oluje i led brzo bi ih prisilile na

povratak u dolinu. U tim visokim gora-ma pasla su njihova stada koje je budno

uvao bijeli jarac sa zlatnim rogovima -Zlatorog. Prialo se kako su njegovi rogo-vi klju za veliko blago skriveno negdje u

planini.

Mladi lovac iz doline Trente stasao je podzatitom bijelih ena. Bilo mu je dozvolje-no obilaziti i najvie vrhove bez ikakvastraha. Djevojci iz doline, koju je neizm-

jerno volio, donosio je bukete prekrasnogplaninskog cvijea. Svojom je panjomuspio zadobiti njezinu ljubav.


31/68

Jednoga dana djevojinu ruku isprosio jebogati trgovac iz Venecije i poklonio jojzlatni nakit, rekavi da bi joj njezin lovactrebao donijeti Zlatorogovo blago ako judoista voli. Sjaj nakita bio je jai od ljuba-vi i djevojka je brzo zaboravila mladog

lovca. Oajan i nesretan mladi se ovjekuputio u planinu s namjerom da pronae

Zlatoroga.

Ugledao ga je sljedeeg jutra kako snaanstoji na stijeni i pucao u njega. Meutim,posve je zaboravio na udotvorne moiZlatorogove iz ije je potekle krvi izrasloljekovito triglavsko cvijee. Zlatorog, smrt-no ranjen, pojeo je jedan cvijet i povratioivotnu snagu. Pojurio je razjaren premalovcu koji je zaslijepljen zlatom rogova

skoio u provaliju. Bistra Soa donijelaje njegovo tijelo u dolinu. Na grudima jedrao buket planinskog cvijea.Zlatorog, u svom boanskom gnjevu, razo-rio je svoj planinski raj i zauvijek nestao.S njim su nestale i bijele ene. A visoke

planine doline Triglavskih jezera i danasuvaju blago Zlatoroga.

Ovo je bezvremena pria o ovjeku i priro-di, o unitavajuim uincima ovjekovihnerazumnih i neprirodnih djela, onaruavanju ravnotee i elji za zabran-jenim. ovjek na kraju umire a sve ostalou prirodi nekako se oporavi i ivi dalje.

Zvezdana Lali


32/68

Prehrana i higijena u planinama

Prehrana

Nae tijelo se neprekidno obnavlja od

graevnog materijala koji unosimo uorganizam: hrane, tekuine i kisika. Svidijelovi tijela tijekom ivota potpuno semjenjaju i nekoliko desetaka puta. Preh-

ranom bi mogli nazvati uzimanje hranjivih

tvari u razliitim koliinama, omjerima iobrocima.

Hrana ima tri osnovne funkcije: bioloku

(izgradnja organizma), zdravstvenu(zatita od bolesti) i energetsku (energijaza rad)

Prehrana planinara

Budui da se planinarstvo ubraja u naj-napornije discipline u zikoj kulturi, onospada u posebnu skupinu djelatnosti u

kojoj se tijelo podvrgava dugotrajnom na-poru manjeg intenziteta ali veeg volume-na. U takvim djelatnostima za poveanjeizdrljivosti, brz oporavak i smanjenjemasnoa u organizam treba unositi hran-

jive tvari u sljedeem omjeru:

Proteini 20-30%Ugljikohidrati 60-70%Masti 10 %

Penjanje i ostalo muvanje po brdima

iziskuje velike zike napore, za koje namje potrebno mnogo energije (izmeu4000 i 5500cal dnevno).

Energiju naem organizmu daju ugljiko-

hidrati koji dolaze u obliku eera. Zatoje dobro u depu jakne ili ruksaka imatiokoladu, groice, bombone, Vitergin

i tablete glukoze kojima moe uvijekbrzo povratiti energiju. Istu ulogu imaju

izotonini napici, ali i najobiniji, dobrozaeereni aj.

Masti takoer daju energiju, dobar su iz-vor topline, imaju veliku energetsku vri-jednost, to je vrlo korisno zimi. Zimi

tijelo troi i vie topline, pa hrana treba

biti kalorinija, ali ne preteka za pro-bavu. Masnu hranu jedi prije izleta jer se

due i tee probavlja. Neposredno prijepjeaenja ne jedi previe.

Bjelanevine ne stvaraju energiju, ali supotrebne za obnovu tkiva, osobito miia.Nalaze se u jajima, mlijeku i mesu.

Osim bjelanevina vani su i minerali i vi-tamini. to su napori vei to je potreba zavitaminima vea, osobito za vitaminimaB, C i E. Vitamina ima najvie u vou,mlijeku I vitaminskim tabletama.

Na izlet ponesi neto zasoljene hrane, jere tom solju nadoknaditi onu sol koja seizluuje znojenjem. Budui da na orga-nizam nema osjetilo za nedostatak soli tj.

neravnomjernu koliinu elektrolita u tjele-snim tekuinama sami moramo brinuti osvojoj slanoi ako elimo izbjei tro-most, umor i u krajnjem sluaju toplotniudar.

Tekuina je neophodna za ivot, a poseb-no za zike aktivnosti. Zato uvijek mora

brinuti da sa sobom ima dosta tekuine.Koliina potrebne tekuine ovisi odovjeka do ovjeka, a treba imati na umuda su ljeti potrebe vee

Darko Ohnjec


33/68

Za alternativce

Hrana ne smije opteretiti organizam a

potrebna se energija treba crpiti iz namir-nica iji se sastojci apsorbiraju polako i

bez naglog podizanja i sputanja eera ukrvi (sloeni ugljikohidrati).

Naglasak je na to prirodnijim i to jed-nostavnije pripremljenim namirnicama-ranirani proizvodi su denitivno lo iz-

bor!

Za viednevne izlete moe se ponijeti

beskvasni kruh, kvalitetne patete odpovra i prirodno konzervirane mahu-narke

Slatki dodatak mogu biti suho voe,ploice od itarica i slada a treba izbjega-vati velike koliine voa (optereuju pro-

bavu pogotovo ako se uzimaju na prazan

eludac).

Zapamti !

Na planinarenju:

Jedi kad nisi gladan-pij kad nisi edan

Dan prije ture treba dobro veerati i akcijeli dan nastojati bolje jesti i vie piti

Sobom uzeti hranu koja odgovara naporukoji planirate, poneto to volite,naravnonita premasno i teko za eludac i voditerauna da vaa lee sve nose

Manje obroke uzimati vie puta na dan(5-9)

Glavni obrok uzeti nakon jakih napora

Voda , vitaminski napitci-ee piti pomalo

Dijete, osim zdravstvenih nisu za planinu

U planini, srazmjerno visinom, te vre-

menskim uvjetima,tijelo troi vie vode,potrebno je posebitu pozornost obratiti narehidriranje tijela


34/68

Higijena

Kao i u civilizaciji, i u planini potrebnoje odravati higijenu...moda ak i vie!Uvijek nosite svoj runik, sapun, pribor

za higijenu zuba, kremu za sunce, vlanemaramice i sl.

Mnoge lokacije koje posjeujemo nemajuprikladne sanitarije, stoga je vrlo vano sasobom nositi adekvatne koliine toaletnog

pribora.

Posebnu panju treba posvetiti nogama -

one nas nose po planini.

Potrebno je imati dovoljno rublja ili ga re-

dovno prati.

esto smo u prirodi suoeni s nestaicomvode pa i to treba uzeti u obzir pri pri-

premi puta.

Obzirom da smo limitirani teinom ikapacitetom ruksaka, manja pakiranje,sklopive etkice, vlastiti lagani pribor za

jelo i pie i sl. su svakako poeljni.

Zapamti!

Kao to oslukujemo i potujemo prirodu,oslukujmo i potujmo i svoje tijelo jer iono je dio prirode !!!


35/68

Kartografja i orjentacija

Kada se u planinarstvu govori o orjent-

aciji, misli se na sposobnost snalaenja uprirodi. I to prvenstveno na snalaenje u

prostoru, mada je i vrijeme bitan initeljprilikom praktinog kretanja na terenu.Jednostavno reeno, radi se o skupuvjetina steenih manje uenjem teorije,a vie praktinim iskustvom, koje nammoguuje da u svakom trenutku imamosigurnu predodbu o svom poloaju uokolini, te smijeru i trajanju puta kojim

se trebamo kretati ka svome cilju. najbolji

rezultati u stjecanju tih vjetina postiu seuenjem u prirodi, na konkretnom terenu skonkretnim problemima koje treba rijeiti.

Zato se u okviru ope planinarske koleorganizira poseban izlet sa svrhom savla-

davanja vjetina orjentacije.

Ipak, prije stjecanja praktinog iskustvau orjentaciji, potrebno je shvatiti osnovne

principe kojima se pri tome sluimo i us-vojiti specinu terminologiju.

Kartograja

Karta - prikaz (papir, slika ili bilo kojidrugi vizualni medij) stvarne geometrije

prostornih ili geografskih informacija.

Kartografska projekcija - matematikipostupak koji omoguuje preslikavanjazakrivljene plohe (sfere ili rotacijskogelipsoida) Zemlje u ravninu. Upotreblja-

vaju se za prikazivanje jednog dijela ili

itave Zemljine plohe uz to je moguemanje deformacije. to je manje podrujekoje se prikazuje, to se oekuju manje de-

formacije.

Prostorni koordinatni sustaviPolarni kut kut izmeu normale na tokui ekvatorijalne ravnine - odreuje zemljo-

pisnu irinu (latitudu).

Azimutalni kut kut izmeu normale natoku i ravnine odreene nultim meridi-

janom - odreuje zemljopisnu duinu(longitudu).

TM (Transverse Mercator ili Gauss-Krger) je slubeni koordinatni sustav u

Republici Hrvatskoj i veem dijelu Eu-rope. Dijeli zemlju u zone irine 3 od nul-

tog Meridijana prema istoku. Hrvatska se

nalazi u dijelom u petoj a dijelom u estoj

zoni.

Obvezni elementi karte

Svaka karta ima est obveznih elemena-

ta: tip karte ili namjena, sadraj karte ilinaslov, mjerilo, koordinatni sustav, leg-

endu te autora i vrijeme izdanja.

Planinarske karte

Svrha planinarskih karata je da omogueorjentaciju planinara na terenu. Ne mora-

ju biti toliko detaljne kao topografske, ali

moraju biti istaknuti objekti vani za or-jentaciju i preivljavanje u planini(planinarski objekti, putovi, voda, itd.)

to planinarska karta mora sadravati?

Situaciju - ceste, eljeznice, naselja,ume, livade i sl

Reljef- konguracija terena (visine poje-dinih objekata iznad mora)


36/68

Mjerilo karte

Odnos izmeu umanjenih udaljenosti nakarti i stvarnih udaljenosti u prirodi.

Na karti se udaljenosti mogu mjeritizranom linijom, kutomjerom, estarom,kurvinmetrom, uetom, itd.

Slojnice

Na kartama se visine prikazuju izohipsa-ma tj. slojnicama. Slojnice su crte kojena karti povezuju toke iste nadmorske

visine. Pomou izohipsi procjenjuje senagib i prol terena.

Ekvidistanca je svakoj karti po IOF nor-mama obiljeena pored mjerila velikimili malim slovom e i brojem koji oznaujerazmak izmeu izohipsa u metrima.- osnovna izohipsa - tanka smea linija (1X ekvidistanca)

- glavna izohipsa debela smea linijom(5 X ekvidistanca)

- pomona izohipsa - isprekidana tankalinija (0.5 X ekvidistanca)


37/68

Orjentacija

Orijentacija podrazumjeva svakosnalaenje na terenu na osnovu nekogznanja i iskustva. Pojam orijentacije po-

drazumjeva zemljopisnu (geografsku) itopografsku orijentaciju.

Zemljopisna orijentacija obuhvaaodreivanje strana svijeta (istok, zapad,sjever, jug).

Topografska orijentacija podrazumjevaodreivanje stojne toke, poloaja ob-

jekata na terenu (reljef, infrastruktura isl.), te izbor daljnjeg kretanja na terenu.

Topografska orijentacija obino ukljuujei zemljopisnu orijentaciju.

Zemljopisna orijentacija pomou Sunca

Pravac juga (a time i ostale strane svi-jeta) moemo sa sigurnou odrediti za

sunana vremena ukoliko nam je pri rucitoan sat. Sat postavimo na dlan vodorav-no i okreemo ga sve dok mala kazaljkane bude usmjerena u pravcu Sunca. Tada

prepolovimo kut to ga mala kazaljka inisa brojkom 12. Linija koja raspolavlja tajkut, kad je produimo, pokazuje smjer

juga. Na obratnoj je strani dakle sjever.

Zapamti !!!

Ne smijemo zaboraviti da se u ljeto pomievrijeme. Stoga ovo se vai, ali tako da se uljeto umjesto 12 sati uzma 1 sat, odnosnoumijesto 6 sati uzima se 7 sati kao ref-erentno vrijeme. To ujedno i znai da jeSunce u ljetnom raunanju vremena u 7

sati na istoku, u 13 sati na jugu, a u 19sati na zapadu.

Zemljopisna orijentacija pomou zvijezda

Pomou zvijezda moemo se orijentiratiza vedrih noi. Za ljetnih noi vidimozvijezdu Sjevernjau a o zimi e nam

Sjevernjaa biti prenisko da bi je vidjeli.Tada emo koristiti sazvjee Orion.


38/68

Topografska orjentacija pomou kom-pasa

Kompas ili busola, se sastoji od postolja,pominog prstena s komorom i skalom,

magnestske igle i, kod nekih kompasa,poklopca sa zrcalom. Magnetska igla po-kazuje uvijek u smijeru Zemljinih mag-

netskih polova, koji su neto odmaknuti od

geografskih. Zato magnetska igla ne po-

kazuje toan pravac sjever-jug, nego imamali odmak koji zovemo kut magnetske

deklinacije. Taj kut je dovoljno mali daga moemo zanemariti, pa kaemo da je

kompasinstrument koji reagira na magne-tizam Zemlje. Slui za odreivanje stranasvijeta. Pokretna magnetna igla uvijek se

okree prema sjeveru.

Dakle, nabavili smo kartu, kupili ili po-

sudili kompas, sloili sendvie i otili ubrda. Sada s time treba napraviti neto ko-

risno, a napraviti se moe mnogo toga!

Prije svega potrebno je namjestiti kartu

(Usjeveriti kartu!)*, odrediti vlastitipoloaj (Gdje sam?) tj. stajnu toku. Za-tim treba odrediti smijer u kojem treba

dalje hodati (Kamo idem?) te odreditinajbolji put i prognozirati vrijeme koje eza taj put biti potrebno (Kako u doi dotamo?).

Usjeverivanje karte

Prije svega kartu treba razviti na ravnu

povrinu, a zatim istu orjentirati na nainda se poloaj karte preklapa sa stranamasvijeta i situacijom u prirodi. Po objek-tima u okolini (crkve, vrhovi, dalekovodi,

itd.) moemo orjentirati kartu ako znamosvoj poloaj ali najbolje je odmah izvaditikompas, podesiti ga na nain da oznake na

tijelu pokazuju 0 stpnjeva na skali prstena

te postaviti ga na kartu uz lijevi ili desni

rub tako da se rub kompasa poklapa s ru-

bom karte a sjever na prstenu bude prema

gornjem rubu karte. zatim okreemo kartu

zajednoi s kompasom pazei da se ne po-maknu, sve dok sjeverni vrh igle ne poklo-pi s trokutiem na prstenu tj. sa oznakomsjevera. kad to postignbemo, uvrstimokartu i moemo pomaknuti kompas.

* Kompasi sportskog tipa u spoju s mod-ernim planinarskim kartama omoguujuorjentaciju na karti i bez usjeverivan-ja karte. S dobrom kartom i pod za

to odgovarajuim uvjetima na terenu,mogua je i orjentacija i pomou kutom-jera


39/68

Azimut

Azimut je vodoravni kut izmeu pravcasjevera i odabranog pravca, a mjeri se usmjeru kazaljke na satu. Kut koji je su-

protan azimutu naziva se obrnuti azimutili kontraazimut. On je za pola kruga veiodnosno manji od azimuta. Ako je prim-

jerice azimut 45, obrnuti azimut je za180 vei i iznosi 225. Ako je azimutvei od 180, onda se njegova vrijednostumanji za 180 da bi se dobila vrijednostobrnutog azimuta.

Stajna toka

Ako se nalazimo na nekom poznatom putu

moemo stajnu toku odrediti ako znamoili procjenjujemo udaljenost od nekogobjekta, pa tu udaljenost prenesemo u

mjerilo na kartu. Presjek te udaljenosti

s putom na kojem se nalazimo daje na

toan poloaj.

Drugi naini odreivanja tonog poloajana poznatom putu ili poznatoj liniji jesu

presjecanje sa strane i presjecanje unazad.Naemo neki objekat iz okoline na karti(moramo biti sigurni da se radi o istom ob-

jektu - npr. vrhovi koji se nalaze iznad nas

ponekad mogu biti nesigurni zbog kuta

gledanja prema vrhu koji moe zaklonitipogled do samog tj. tonog vrha), i pro-glasimo ga poznatim objektom. Pomoutapia pronalazimo pravac ili od objektado puta ili od puta do objekta i odreujemostajnu toku.

etvrti nain je najtoniji. Umjesto tapiakoristimo kompas. Viziramo objekte preko

kompasa, kao kod odreivanja njihovogazimuta. kad smo tijekom viziranja po-desili prsten kompasa, netrebamo oitavati

azimut sa skale ve tako podeen kompasstavljamo na kartu na nain da jedan nje-gov brid prolazi kroz objekat na karti a

sjever igle bude poravnat sa sjeverom na

prstenu. da bi poravnali iglu s prstenom,

ne okreemo prsten ve cijeli kompasoko objekta na karti. Uz taj brid kompasapovlaimo crtu. Crta prloazi kroz poznatiobjekt i blizu nae stajne toke. Postupak

ponovimo za jo dva objekta pa dobiva-

mo trokut u kojem se nalazi naa stajna

toka.

Kretanje pomou azimuta

Kod ovog naina kretanja prvo na zemljo-vidu odredimo azimut kojim emo se kre-tati. Zatim u prirodi izmjerimo taj azimut i

uoimo u prirodi neki markantan objekt utom smjeru. Kada stignemo do tog objekta

ponovimo postupak. Tako moemo raditidok ne doemo do prepreke. Preprekumoemo zaobii na vie naina.

Odabir najpogodnijeg puta

Kod odabiranja najpogodnijeg puta ve-

liku ulogu e imati iskustvo u procjeniterena i itanja zemljovida. Hoemo liodabrati put koji je najkrai, najljepi ilinajlaki za orijentaciju ovisi o konkretnimsluajevima. Najkraim putem emo moiii ako je teren prohodan i nema nikakvih

prepreka. Takvim putem neemo ii ako jemovarno tlo, ako je uzbrdica prekrivena

neprohodnom umom, ako vidimo da namje prepreka neka vea rijeka koju nemamoime prijei i slino.


40/68

GPS

GPS je kratica za Global Positioning Sys-tem. To je mrea satelita koja kontinuiranoodailje kodirane informacije, s pomou

kojih je omogueno precizno odreivanjepoloaja na Zemlji.

GPS ima raznovrsne primjene na kopnu,

moru i u zraku. U osnovi, GPS omoguujeda se zabiljee poloaji toaka na Zemljii pomogne navigacija do tih toaka i odnjih. GPS se moe upotrebljavati svugdjeosim na mjestima gdje je nemogue prim-

iti signal, a to su mjesta unutar zgrada, utunelima, spiljama, garaama i drugim

podzemnim lokacijama te ispod vode.Najea primjena u zraku obuhvaa nav-igaciju u zrakoplovstvu. Na moru, GPSobino rabe za navigaciju rekreativninautiari i entuzijasti ribolovci.

Ne trebati biti znanstvenik da se naui

kako radi GPS. Sve to treba je malopredznanja i elja za istraivanjem svijetaGPS-a. Ne dopustite da vas prestrae iz-razi poput pseudosluajni, anti-spoof-ing i P-kod. Upoznajte se s najboljim

navigacijskim alatom koji se pojavio na-kon izuma kompasa.

Princip rada GPS-a

GPS odreuje poziciju mjerenjem duinedo satelita.

Sateliti lete na visini od oko 20.000 kmiznad zemlje. Ukoliko znamo rastojanja

od nekoliko satelita, a zatim sa svakog od

njih opiemo sferu iji je poluprenik ras-

tojanje do satelita, u presjeku dobiti emonau poziciju.


41/68

Prie iz davnineIzlet na Klek

Pahulje snijega noene hladnim vjetromprolijetale su parkom ispred oronulog

zdanja ogulinskog muzeja dok je veselaplaninarska druina nestrpljivo tap-kala tekim cipelama oekujui znak zapoetak pohoda. I ovoga puta njihovi ese ivoti ispreplesti s povijeu jo jednogudesnog vrha u ovom dijelu Europe ijije nastanak vezan uz neobinu priu izjako daleke prolosti.

Nije li znakovito da se upravo tu, upodnoju planine Klek, daleke 1874. go-dine rodila jedna od najveih svjetskih

spisateljica bajki i pria za djecu IvanaBrli Maurani. Tko jo nije itao o Ma-liku Tintiliniu i zaaranoj umi Striboro-voj, o zlim vilama i dobrim djevama, o za-visti i pohlepi i bezgraninim ljubavima,

o prevrtljivoj ljudskoj naravi. Mirisneume Kleka, njegove izazovne strme sti-jene i krotki tok rijeke Dobre, nadahnulisu mnoge pripovijetke koje i danas ineljepim neije djetinjstvo.

U vrijeme kada su ovim prostorima ho-dila staroslavenska plemena, vjerovalo seu vie bogova, zatitnika raznih ljudskih

djelatnosti, vrlina i mana. Jedan od tihbogova bio je i bog Klek. Silno je voliolijepe ene a jedna od njih na kraju ga je i


42/68

zanosnu suprugu koja je Kleku bila zapelaza oko, zbog ega je bio pao u Perunovu

nemilost. Bjeei pred gnjevom vrhovnogboga, bojei se njegove osvete, Klek seuputio na podruje dananjeg Ogulina.Ljubomorni ga je Perun tu sustigao istrijelom ga pogodio u nogu. Smrtno ran-jen, Klek je pao na zemlju i skamenio se.Od tada planina iznad Ogulina nosi nje-govo ime. I ako u vedrom sumraju osmo-trite paljivo obrise Kleka, i sami ete se

uvjeriti kako on doista podsjea na davnousnulog diva.

S prolou u mislima, uz prve naznakenadolazee noi, ibana hladnim vjetromi otrim iglicama snijega, uporna jeplaninarska druina stupala kroz dubokesnjene nanose. Povremeno bi zastala, pakrenula bre, pa opet zastala. A vjetar je

postajao sve snaniji i no sve crnja.Podsjeala je ova olujna no na prie ozlokobnim noima kada se oko ponoi

na Kleku okupljaju vjetice i vilenjaci izcijeloga svijeta te pleu svoje vrzino kolo

uz vrisak i jeku koja odzvanja sve do Ogu-lina.

Je li i ova no njihovih ruku djelo? Hoe lidruina uspjeti?Odjednom se u daljini zaue veseli glaso-vi. Kroz grane stoljetnih smreka izranjalaje druini pred oima bajkovita od kame-na sazdana kua kroz ije je zamagljene

prozore isijavala omamljujua svjetlost.Druina je uspjela!

I ako se nakon svega zapitate, je li bilovrijedno strepiti od buenja diva i boritise sa zamkama zlih vjetica, provirite naasak u toplu sobu u kojoj druina, oku-pljena oko ognjita, radosno pjevui dokim na licima blistaju sretni osmjesi.

Zvezdana Lali


43/68

Meteorologija

Meteorologija je znanost o Zemljinoj

atmosferi i promjenama u njoj. Me-

teorologija prouava promjene vremena

oko nas. Pripada u skupinu geozikihznanosti. Neke od glavnih pojava kojese prouavaju su koliina i vrsta oborina,grmljavinske oluje, tornada, tropski ciklo-ni i tajfuni. Bitan utjecaj vremena na ljudei ljudske aktivnosti doveo je do razvoja

znanosti o prognoziranju vremena.

Kod planinarenja i boravka u planina-

ma, meteorologija iga vrlo vanu ulogu.Budui da se veliki dio hrvatskih planinanalazi na razmei kontinentalne i mediter-anske klime, jaki vjetrovi i nagle izmjene

vremenskih prilika nisu ba rijetka pojava.

Stoga emo ovdije nabrojati nekoliko jed-nostavnih naina neposrednog prognozi-ranja vremena.

Osnovni pojmovi u meterologiji

Tlak zraka

O tlaku zraka, zaista, nee direktno utjeca-ti hoemo li izvoditi kakve radove na ot-vorenome ili izii na more s brodicom. Noupravo je tlak zraka koji ini nau atmos-

feru (troposferu) tako dinaminom. Tlakje openito najsigurniji pokazatelj vremna.Niski tlak nagovjeuje padaline a visokinjihovo odsustvo. S napretkom tehnologi-

je satovi s ugraenim barometrom vienisu rijetkost no treba imati na umu jednu

injenicu, s visinom tlak pada pa tako tlakkoji na razini mora predstavlja niski tlak

u planini moe predstavljati visoki. Stoga

je pokazatelj vremenskih pojava promjenatlaka.Pad nagovjetava pogoranje a rastpoboljanje vremenski uvjeta.

Oblaci

Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode

ili estica leda (ili oboje) u atmosferi.

Topli zrak pun vlage podie se u vis. Kaddosegne odreenu visinu, ohladi se. Naniskoj temperaturi topli zrak vie ne moezadrati vlagu u obliku vodene pare, pase ona pretvara u malene kapi vode ili

komadie leda i tako stvara oblake. Svi suoblaci, zato to se stvaraju na razliitim vi-

sinama i temperaturama, potpuno razliitii neprestano mijenjaju svoj oblik.

Razlikujemo deset rodova oblaka koji

postoje u tri visinska kata:

Visoki kat (6.000 - 11.000 m)

1. cirusi (Ci) - ledeni, paperjasti oblaci,

vlaknastog, koprenastog ili upavog iz-gleda s bijelim, esto svilenkastim sjajem.Oni nikad ne daju oborinu.

2. cirokumulusi - (Cc) mali ledeni oblaci,slini ovicama, sastavljeni od malih,

bijelih pjega, kao da nebo prekriva ipka.Ne daje oborine ali ukazuju na velikebrzine vjetra u viem sloju.

3. cirostratusi - (Cs) prozrani i ledeni,nalik mlijenobijeloj, neralanjenojoblanoj kopreni. . Budui da su tanki nanjima se pojavljuje halo (krug - dvor okoSunca ili Mjeseca).

Srednji kat (2.500-6.000 m)

4. altokumulusi (Ac) - u tim se bijelim isivim oblaiima mijeaju voda i led.


44/68

Samo su srednji dijelovi oblaka gui ideblji, pa izgledaju tamniji. Oborina iz al-

tocumulusa ne pada ali ukazuje na velikebrzine vjetra u srednjem sloju.

5. altostratusi - (As) mjeoviti oblaciod vode i leda, djelomino ili potpunoprekrivaju nebo kao jednolik, blago pru-

gast ili ravnomjeran sloj. Oblaci te vrstetako su debeli da obino potpuno prekrijuSunce i ne uzrokuju halo pojavu (koji vrlo

pouzdano najavljuje naoblaku koja dol-

azi sa zapada , polako se sniava i donosioborine).

Niski kat ( do 2.500 m)

6. nimbostratusi (Ns) - snjenobijeli obla-ci od vode i leda potpuno prekrivaju Suncekao jednobojni, sivi ili tamnosivi, potpuno

zbijeni sloj. Tipini oborinski oblak iz ko-jeg pada mirna i jednolina kia ili sipitrajni snijeg.

7. stratokumulusi (Sc) - osnova tih sivihdo bijelih, grudasto-slojevitih oblaka,

sastavljenih od kapljica vode, uvijek jetamna. Kuglaste i kupaste mase mogu biti

i valjkaste ili zaobljene. Prema zikalnomsastavu ubrajamo ih u vodene oblake.

8. stratusi (St) - vodeni oblaci, prekrivajucijelo nebo, kao jednolini sivi sloj s go-tovo jednolikom donjom granicom. Kadna te plosnate oblake sije Sunce, kroz njih

jasno vidimo njihov obris i nema pojave

halo. Stratus na samom tlu nazivamo ma-

glom.

9. kumulusi (Cu) - sastavljeni od vodenih

kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, aveinom se pojavljuju u otrim, grudas-tim oblicima pa se ine nabreknutima.

Najee narastu vrlo visoko. Moe ihse usporediti s divovskom cvjetaom.Dijelove oblaka koje obasjava Sunce su

bljetavi, bijeli, dok je osnova vodoravna

i vrlo tamna, jer je u sjeni.

10. kumulonimbusi (Cb) - teki i gustivodeni oblaci, koji se jako proteu u vi-sinu. Kad im se zaledi gornji dio, naziva-

mo ih olujnim oblacima. Gornji ledeni diotoga divovskoga grudastog oblaka obino

je spljoten i nalik na perjanicu.

Vjetar

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka

u atmosferi zbog meteorolokih mijena.

Vjetar je odreen brzinom, smjerom ijainom. Brzina vjetra mjeri se pomouanemometra a izraava se uobiajenom

jedinicom za brzinu - metrima u sekundi,kilometrima na sat, vorovima ili specijal-iziranom jedinicom - beaufort (itaj bo-

for).

U planini je jako bitna pojava najvie iz

razloga to utjee na hladnou. U hrvats-koj sjeverni i sjeveroistoni vjetar (hladni)donose poboljanje a juni i jugozapadni(topli) vjetar pogoranje vremenskih uv-

jeta.

Rua vjetrova

Bura je suh i hladan vjetar a najee pueiz smjera sjeveroistoka. Kako bura pue s

obale prema moru, karakteristike kopna,

reljef, uvjetuju njezino puhanje na ma-

hove (refule).

Jugo je topao i vlaan vjetar koji pue s ju-goistoka. Jugo prate veliki valovi, oblaci inajee dugotrajna kia.


45/68

Opasnosti u planinama

Planina bez opasnosti i susreta s njima je

nezamisliva. Siguran odlazak u planine

zahtjeva odreenu mjeru znanja, priprem-

ljenosti i iskustva.

Opasnost u planinama je svako nastalo

stanje koje sprjeava ili ometa normalantijek planinarskog izleta, ture, uspona, po-

hoda, penjanja i sl.

Opasnost je prirodni proces koji se moepretvoriti u nesreu po zakonima prirode

ili sluaja, kojeg moemo predvidjeti iline. Opasnost je dakle prirodni proces, anesrea zavrni dogaaj koji nastane kao

posljedica uzroka u procesu. Opasnostimogu biti subjektive i objektivne

Subjektivne opasnosti

nalaze se u samom ovjeku a posljedica suslabe strune izobrazbe (neznanja) plani-nara, nedovoljne opremljenosti, precjen-

jivanja vlastitih sposobnosti, pogrene

procjene (neprovjereni oprimak, nogo-stup), nezdravih ambicija i rekorderstva,

podcjenjivanja tekoa i opasnosti, bolestii slabosti organizma, panika i scrpljen-osti.

Panika - Do nje dolazi u tekim i opasnim

situacijama a postoje pojedinci sklonijipanici u razliitim situacijama.

Zapamti !

Osnovno pravilo je u izbjegavanju panikejeste stani - razmisli - postupi

Iscrpljenost - Umor je normalna poja-va. Veliko naprezanje i umor su tetni i

opasni za zdravlje. Potronja energije pri

hodanju uzbrdo je, u usporedbi s hodn-

jom po ravnom, priblino dvostruka, a uoteavajuim okolnostima se poveava.Svaki planinar mora poznavati svoje

mogunosti u okviru kojih se moe kre-tati.

Zapamti !

Prilikom hodnje tedi snagu, kako bi imaoneto u priuvi ako se nae u opasnosti.

Objektivne opasnosti

Odroni (kamene lavine) - Nastaju nastrmim padinama sa kruljivim stijenama,

te na junim i zapadnim padinama. La-vinozno kamenje moe odroniti nepaljivi

planinar, ivotinja ili neka druga sila.Obino im je uzrok voda.

Mrak tama - esto neizbjena opas-

nost koja nastupa ranije u jesen i zimu.Za nepripremljenog planinara moe bitivelika opasnost. Umor brzo iscrpi tjele-snu i psihiku snagu a tama dopunjavaopasnost. Po noi je tee pronalaenjemarkacija te ne treba uriti.

Kod prorauna vremena hodnje obveznotreba uzeti u obzir dodatno vrijeme kako

bi se minorizirala mogunost ove opas-nosti. Potrebno je odgovarajue se oprem-iti (bivak vrea, svjetiljka, malo kuhalo,idr.).

U bivaku smo svi zajedno u istim nevol-

jama, stoga je svaanje za bolji prostorili neka druga pogodnost za planinara

neasna.


46/68

Vremenske nepogode -

Kia (dugotrajni pljusak, vlanestijene,mogunost poskliznua, liajevi).

Bujice (nakon jakih kia)

Snijeg (snienje temperature, poledica, sk-liske stijene, snjena meava, loa vidlji-vost, zatrpane krape i udubljenja).

Vjetar(izbjegavati grebene).

Hladnoa (osjetni padovi temperature,opasna kod iscrpljenog organizma).Posto-

ji pravilo da se temperatura na svakih 100m visine sniava za 0,5 - 1 C, to ovisi ovremenskim okolnostima, ali ipak to znaida je na planini za 10-tak C (i vie) hlad-

nije nego u dolini.

Toplina (sunanica, toplotni udar, opeko-tine).

Magla (neprozirna magla onemoguavaorijentaciju, oteava kretanje u planini,gubi se orijentacija).

Gromovi (munje) (opekotine, reanimaci-ja).

Zapamti!!!

Fen u Alpama je vrui vjetar (kod nasjugo) i planinaru opasan poradi naglogotopljenja (padanje kamenja, trulogleda, snijega, lavina) i drugih utjecaja(neraspoloenje, utuenost, umor).

Prije odlaska na izlet u planinu, upoznajse s vremenskom situacijom i moguim

razvojem vremena u iduim danima.

Sa sobom uzmi dovoljno dodatne odjee i

zatitu za kiu.

Ukoliko prijeti pogoranje vremena, plani-narski izlet pravodobno treba prekinuti.

Zapamti !!!

U magli je neprocjenjivo poznavanjeznanja iz orijentacije.

Uz sebe uvijek imati dobar planinarskizemljovid i kompas.

Goromovi (munje) - Znaci dolaska munja

jesu grmljavina (i bez munja), iznenadnaprovala oblaka s velikim kapima, brzo

dolazea hladna fronta (promjena smjeravjetra praena iznenadnim dolaskom hlad-nog zraka), visoko ionizirani zrak (puck-etanje, iskrice na metalnim predmetima).

Udaljenost od munje mjeri se brojem

sekundi izmeu bljeska i udara te dije-

li s tri. 15 sekundi = 5 km (ve na ovojudaljenosti oprez)

Zapamti !!!

Izbjegavati:

Grebene, neposrednu blizinu istaknutih

stabala, vodu, pilje, prevjese i bunkereosim ako su suhi i prostrani, korita rijekai vrtaa u kojima ima vode ili se moe na-kupiti.

Gdje i kako se smjestiti u sluaju grml-javinskog nevremena? Po sredini brda(ne niti vrh niti dno), u umi pronainakupinuniih stabala, rijeiti se predme-

ta koji mogu privui udar munje, sjesti naruksak (i noge na ruksak), grupu raspritidovoljno daleko.


47/68

ivotinje

U planini ivotinje su opasne ako suugroene (samoobrana) ili ako su zaraene

bjesnoom

ivotinje od kojih nam prijeti opasnostjesu: medvjed, vuk, divlja svinja, zmija,

korpion, krpelj, strljen, ose i pele.

Divokoze i ptice su utoliko opasne tomogu prouzroiti odron kamenja ililavinu.

Kako se obraniti od raznih opasnosti ?

Tjelovjebom - priprema za najgore situ-acije u planini i najvee napore.

Strunim tehnikim znanjem - o plani-narstvu, tehnici hodanja, prvoj pomoi,meteorologiji, orijentaciji, poznavanju

planinskog zemljita u svim godinjim

dobima i razliitim vremenima, o tekoipohoda ili uspona, o pripremi za bivak, i

dr.

Moralno-psiholokim odgojem (Etikom)- koji regulira odnose s kolegama,

prikljuivanje skupini, zajedniko savje-tovanje o usponu i povlaenju ili traenjuizgubljenog puta, o spaavanju iz bezi-

zlaznih situacija.

Unato svim objektivnim opasnostima,moemo smanjiti njihov utjecaj ako ih

poznamo i pripremljeni smo na njih.

Smei medvjedZapamti !

Prije svake hodnje treba detaljno prouititeren s dostupnom literaturom, potivatiusmene informacije od znanaca, lovaca,umara, pastira i sl.

Treba pratiti vrijeme prije planinarskogizleta, ture ili uspona gdje odlazi. Ako sina pohodu i opazi nepovoljne vremenskepromjene povuci se. Povlaenje ne znaiuvijek i poraz !

Ne idi na vrh ako oblaci iz doline idu pre-ma vrhu, jer e biti oluje!

Potrai zaklon prije noi, jer u tami ganee nai!

Iskusan planinar dri se pravila: - boljeustati u tri u jutro i u tami hodati bez svjet-la, nego naveer umoran od cjelodnevnognapora hodati sa svjetlom.

Nikada u planinu ne idite sami.


48/68

Nesrea

Obavijest o nesrei

Gotovo sve nesree (i opasnosti) su po-

sljedica subjektivnih propusta to znaida su predvidive. Prije odlaska na izlet

moramo znati znakove u nevolji, poziv u

pomo i kako poslati obavijest o nesrei.

Ako je primljen poziv za pomo, trebamu pravilno i odgovoriti, a zatim odmah

obavijestiti obavjetajnu toku HGSS(kuu, selo, planinarski dom, postaju

HGSS) ili 112. Svaki planinar mora znatipravilno obavijestiti.

Obavijest treba sadrati slijedee po-datke:

KAD se dogodila nesrea,

GDJEse dogodila nesrea,

KOMUse dogodila nesrea,

TO se dogodilo, kakve su ozljede,

TKO je u drutvu unesreenog.

Jako su dragocjeni vremenski podaci:

vjetar, vidljivost, padavine i mogunostpristajanja helikoptera. U sluaju poruketelefonom, obavijeteni mora poruku

zapisati i ponoviti, zbog provjere jeli

ju pravilno primio. Nikad ne ii u ak-ciju spaavanja nepromiljeno. Dobro bi

bilo kad bi obavjest mogla biti potpunija

vanim podacima za one koji dolaze upomo.

Tko javlja (ime i prezime, adresa)Odakle javlja i kako je saznao za nesreu,

jeli kao oevidac ili posrednikTko je unesreeniMjesto nesree, precizan opis, pomogunosti azimut ili koordinateKada se nesrea dogodila (dan, sat, da-

tum)to se dogodilo, uzrok i vrsta ozlijedeto je do sad poduzetoTko je sve obavijeten i na koji nainVremenske prilike na mjestu nesreeKakav je prilazni put do mjesta nesreeBilo kakva druga obavijest korisna vezano

za spaavanje

Komuniciranje znakovima

Svaku drugu minutu davati est puta uzas-

topno, vidljive ili ujne znakove: svijetlitis depnom svjetiljkom, slati signal s zrca-lom, plamen vatre, dim, zvidati na prsteili zvidaljku, vikati ...

Vaan je i nain tj. metodika pozivanja.

Znakove davati:

- est puta u minuti (unesreeni) sa razma-kom izmeu znakova- minuta pauze,

Ponavljati, dok se ne uspostavi pouzdani

kontakt ... tri puta u minuti (odgovor) pot-vrda onog koji je primio i razumio tvoje

znakove.

Ne vikati bez potrebe jer vikanje umara.Dobro je nositi sa sobom zvidaljku ilineko drugo pomagalo.


49/68

Hrvatska gorska sluba

spaavanja

Hrvatska gorska sluba spaavanja (HGSS)je sastavni dio planinarske organizacije.

Organizacijski HGSS je sluba javnogkaraktera. Osnovana je 1950. godine.

Sluba je amaterska, besplatna i dobro-voljna, a formira se iz planinarskih kadro-

va, a formalno se ulazi na poziv. Svi mora-

ju pripadnici slube biti aktivni lanovinekog planinarskog drutva, posjedovati

ljutske kvalitete, pouzdanost,staloenost,iskustvo, te imati 18 godina. Osnovni

ciljevi i zadaci HGSS jesu:

Spaavanje i pruanje prve pomoiunesreenima u planini.

Spreavanje nesrea (preventivni rad)

Spaavanje i pruanje prve pomoi u

sluajevima kod kojih treba primijenitiposebno struno znanje i upotrebiti poseb-nu tehniku opremu

tititi oru i faunu te prirodne rijetkosti

Organizacijski HGSS je prostornorasporeen kroz 16 stanica kao pravnihosoba (te jednom u osnivanju - Slavoni-

ja): Varadin, Poega, Samobor, Zagreb,Karlovac, Ogulin, Delnice, Rijeka, Pula,Gospi, Zadar, ibenik, Split, Makarska,Orebi te Dubrovnik. Trenutno u HGSS-udjeluje 450 lanova, od toga 20 lijenika,13 instruktora i 34 letaa spaavatelja.

Organizacija HGSS-a

Obavijetajna toka osnovna skala or-ganizacijske ljestvice HGSS-a na kojoj se

primaju obavijesti

Stanica HGSS-a su organizacijske bazena odreenim podrujima, u ijem sas-tavu postoje struno osposobljeni ljudiza spaavanje i pruanje prve pomoi u

najteim uvjetima.Izvrni odbor kolektivno izvrno-opera-tivno tijelo, koje rukovodi radom HGSS-a

izmeu zasijedanja Vijea stanica. Sastojise od 13 lanova: proelnik, doproelnik,tajnik, te proelnika svih komisija.

Vijea stanica - najvie tijelo HGSS-a,sastavljeno od prestavnika svih stanica(jedan prestavnik na deset lanova stan-ice), jezgra je iste, koja se brine o orga-nizaciji i planu rada stanica.

Zbor spaavatelja - sastoji se neobavez-no, ima funkciju strunog rada i njegovog

poboljanja.

Stanice HGSS-a

Rad stanica dijeli se na preventivni (teaji,seminari, kole, predavanja, knjige, lancii sl.) i spasilaki (akcije na licu mjesta, ak-cije na poziv i deurstva).

Vodstvo stanice sastoji se od proelnika(najstariji, autoritet, rukovodi radomstanice, njegova rije je zadnja), tajnika


50/68


51/68

Dunosti i obveze lanova Slube

Savjesno organizirati izlete, ture i pohode

u okviru svog naziva, djelovati u plani-

narskim udrugama kao vodii, a posebice

u matinom PD -u. Potrebno je stalnousavravanje znanja pohaanjem preda-vanja, vjebi, teajeva i seminara. Priteiu pomo i po potrebi prekinuti svoju ak-tivnost na poziv Gorske slube spaavanjaili tijela vlasti, Zastupati sudionike pohoda

prema treim osobama, nositi navidljivom mjestu vodike oznake kada suu akciji i imati vodiku iskaznicu ovjerenu

za tekuu godinu.

Nazivlje unutar Vodike slube

Vodi drutvenih izleta moe postati sva-ki lan HPS koji ima 5 godina aktivnog

planinarskog staa, najmanje 30 godinastarosti, ima iza sebe uspjean dosadanji

rad na voenju i organiziranju planinar-skih izleta, koji je duevno i tjelesno jezdrav, koji ima preporuku matinog plani-narskog drutva te ima uspjeno zavren

Teaj za vodie drutvenih izleta.

Vodi pripravnikmoe postati svaki lanHPS koji ima najmanje 2 godine aktivnog

planinarskog staa, ima preko 18 godinastarosti, ima zavrenu Opu planinarskukolu, duevno i je tjelesno zdrav te ima

uspjeno izveden zimski ili ljetni vodikiteaj.

Vodi ljetnih pohoda (za one koji su tajnaziv stekli do 21. veljae 2004. - noviPravilnik)

Vodipostaje svaki Vodi pripravnik kojiima preko 21 godine starosti i najmanje2 godine aktivnog staa kao Vodi prip-

ravnik, uspjeno je sudjelovao na zimskom

i ljetnom vodikom teaju te je uspjenopoloio ispit pred ispitnom komisijom.

Vodi instruktormoe postati svaki Vodi

koji ima preko 25 godina starosti i najman-je 3 godine aktivnog staa kao Vodi, kojiima sposobnost prenoenja znanja, koji-

ima pismenu preporuku Stanice Komisijiza naziv ili zvanje Vodia instruktora,koji poloi struni ispit pred ispitnomkomisijom koju odreuje Komisija, poloi

potrebne ispite u odgovarajuoj strunojustanovi nadlenoj za kolovanje kadrova

i dobije svjedodbu Vodia instruktora.

PDS Velebit raspolae osposobljenimvodiima pripadnicima Vodike SlubeHPS Stanica Zagreb.


52/68

Prva pomo

Prva pomo se odnosi na mjere koje seprovode, kako bi se spasio ljudski ivot,izbjegla prijetea opasnosti ili ublaavanje

zdravsvenih potekoa prije stizanjastrune pomoi (lijenika ili slube zaspaavanje). Svatko tko otkrije nesreuu planini, duan je pruiti unesreenom

prvu pomo u okviru svoga znanja imogunosti te obavjestiti HGSS ili nekudrugu slubu.

to uiniti u hitnom sluaju?

Ciljevi pruanja prve pomoi su spa-siti ivot, sprijeiti pogoranje stanja i

pospjeiti oporavak, ne dovodei u opas-nost vlastiti ivot.

Kod postupanja u bilo kojem hitnom

sluaju va je pristup jedan od najvanijihimbenika. Morate ostati mirni i sigurnidok procjenjujete situaciju i poduzimate

prijeko potrebne mjere. Tako ete djelo-vati umirujue na okolinu i uvjeriti je daste dorasli situaciji.

Opasnosti - Vrlo je vano da se pripokuaju spaavanja ozlijeenoga i samine ozlijedite.

Zapamti !

Ne pribliavajte se ozlijeenome ako timedovodite u opasnost svoj ivot.

Uvijek najprije pomozite najteeozlijeenome.Nikad ne pomiite ozlijeenoga ako to

nije nuno, tj. ako njegov ivot nije uneposrednoj opasnosti.

Vano je uvijek imati na umu da trebasluati zdrav razum, biti svjestan svojihmogunosti i ne pokuavati uiniti previekako ne bismo vie odmogli nego pomo-gli.

Uvijek uklonite opasnosti od ozlijeenoga,a samo ga u iznimnim situacijama odmak-nite od izvora opasnosti.

Postupak

Pogledajte oko sebe i pokuajte utvrditi to

se dogodilo. Ako je ozlijeeni pri svijesti,

mogao bi vam to sam ispriati.Provjerite je li otklonjena svaka daljnja

opasnost. Moda prijeti opasnost da e nanjega neto pasti ili da e unesreeni neg-

dje otkliznuti.

Dini putovi i cirkulacija

Dini putoviOsloboditi dine putove, zabacivanjeglave, ienje povraenog sadraja, uk-lanjanje stranih tijela

Jeli unesreeni die?Pribliiti lice obrazu i ustima unesreenog,oslukivati, pokuati osjetiti zranu stru-

ju (dah), promatrati dine pokrete, ako

onesvijeteni ne die, odmah zapoetiumjetno disanje.

Cirkulacija?Koa ruiasta, spontani pokreti, opipa-vanje pulsa, ako postoje znakovi urednog

krvotoka, a unesreeni ne die, provodi se

samo umjetno disanje 12 puta u minuti.


53/68

Pregled tijela

Kod pregleda tijela traimo znakove:

Krvarenja, oka, traume, stranih tijela,

poremeaja zbog topline ili hladnoe,udara groma i ugriza divljih ivotinja

Krvarenje

Krvarenje moe biti vensko (tamna krvpolako curi), arterijsko (svjetlo-crvenakrv iklja u mlazovima) ili kapilarno.

Krvarenje moe takoer biti unutarnje

(ubrzano disanje, hladna i vlana koa teslab i ubrzan puls) ili vanjsko. Arterijsko

krvarenje je opasnije jer se brzo moeizgubiti velika koliina krvi.

Postupak

Pregledati ranu, zaustaviti krvarenje

direktnim pritiskom na ranu kompre-

sivnim zavojem.Podizanje dijela tijela koji krvari te priti-

sak na arteriju povie dijela koji krvari.

Ranu sterilno prekriti

Na krvareu ranu ne stavljati nikakve li-jekove, prakove, tekuine, sprejeve, ku-puse, slanine...

Postupak kod unutarnjeg krvarenja

Unesreenog polei, podignuti noge tehitno transportirati u bolnicu.Biti spreman na oivljavanje.

ok

ok predstavlja ope zatajenje vitalnih or-

gana. Znakovi oka jesu brz puls, blijedai vlana koa, ustraenost, plitko, ubrzanodisanje. Uskoro slijede: plava boja koe,

slabost, munina, slab puls, borba za zrak,zbunjenost, nesvijest.

Postupak

Odrati prohodnost dinog puta, sprijeitidaljnji gubitak krvi, podii noge, brztransport u bolnicu, nita jesti ni pitisvakih 3-5 minuta provjeriti vitalne zna-

kove

Traume - Amputacija

Kod amputacije dolazi do otkidanja dijela

tijela, najee prstiju i udova. Kod am-putacije postoji opasnost od krvarenja,oka, infekcije.

Postupak

Zaustaviti krvarenje, ranu prekriti steril-

nom gazom ili zavojem, zavoj ksirati.Amputirani dio staviti u PVC vreicu, za-tvoriti i staviti u drugu vreicu u kojoj jeled. to prije transportirati u medicinskuustanovu

Traume - Prijelomi

Prijelom je prekid kontinuiteta kostiju.

Prijelomi mogu biti otvoreni ili zatvore-

ni. Znakovi prijeloma jesu abnormalnapokretljivost, deformacije, zvuk grebanjakosti (nesigurni znakovi: bol, otok, krvni

podljev).

Postupak kod otvoreinih prijeloma

Zaustaviti krvarenje, zaviti sterilnim za-

vojem, imobilizirati, ne skidati cipele.

to prije transportirati a kost koja viri nepokuavajte vratiti natrag!


54/68

Postupak kod zatvorenih prijeloma

Imobilizirati, transportirati

Traume - Uganua i iaenja

Uganue je ozljeda mekih tkiva oko zglo-ba a iaenje pomak kosti iz zgloba.

Postupak

Imobilizirati, transportirati

Strana tijela

Postupak

Ne vaditi iz rane, zaustaviti krvarenje okostranog tijela, zaviti, imobilizirati, trans-

portirati

Poremeaja zbog topline

Toplinski grevi, toplinska iscrpljenost,toplinski udar

Postupak

Smjetanje u hlad, nadoknada izgubljene

tekuine i soli, po potrebi transport u bol-nicu i oivljavanje

Hladnoa - pothlaivanje

Sposobnost organizma da regulira tjelesnu

temperaturu je nadvladana niskom tem-

peraturom okolia 32-35C: blaga hipo-termija: drhtanje i jak osjeaj hladnoe


55/68

Osim navedenih opih problema na kojemoemo naii kod unesreenog. Valjaspomenuti jo neke probleme na koje

moemo naii u planinarstvu, poput:

DehidracijeuljevaOpeklina od suncaUtapljanja

Probleme s oimaVisinsku bolest

Zmije otrovniceUbode kukacaUgrize otrovnih paukova

Ugrize krpeljaModanog udaraSranog udara

Dehidracija

Simptomi: e, suha usta, suha koa,glavobolja, bezvoljnost, umor

Postupak

nadoknada tekuine, po potrebi evakuaci-ja

Prevencija

piti dovoljno tekuine

uljevi

Potkoni mjehuri ispunjeni tekuinom anastaju zbog trenja.

Postupak

im se osjeti uljanje, stati, skinuti cipelu

i staviti aster oko uljaProbijanje nije preporuljivo zbog mogueinfekcije.

Opekline od sunca

este u planinarstvu

Prevencija

koristiti zatitnu kremu s visokim fakto-

rom, zatitna mast za usne, svijetli eir

irokog oboda, kremu koristiti i kad je

oblano

Utapljanje

Moe biti suho ili vlano.

Postupak

Izvui utopljenika iz vode, oivljavanje,lako mogue pothlaivanje, transport umedicinsku ustanovu

Problemi s oima

Prevencija

Nositi naoale po mogunosti polariziranete ih nositi i kad je oblano)

Visinska bolest

Akutna visinska bolest, otok plua, otokmozga dogaa se iznad 2500 m, obino

bez prilagodbe.Simptomi akutne visinske

bolesti jesu glavobolja, gubitak apetita,munina ili povraanje, slabost, umor, vr-toglavica i problemi sa spavanjem.

Postupak

sputanje u nizine, odmaranje, lijekoviprotiv bolova i munineOtok plua/mozga: hitan silazak


56/68

Modani udar

Prekid dotoka krvi u dio mozga

Simptomi

problemi s govorom, gutanjem, iskrivlje-

na usta, nemogunost hodan

Documents

Početnica PDS Velebit