Sjeverni VelebitSjeverni Velebit

Općenito…Općenito…Nacionalni park Sjeverni Nacionalni park Sjeverni

Velebit proglašen je Velebit proglašen je 09.06.1999. godine, a 09.06.1999. godine, a Javna je ustanova Javna je ustanova započela s radom na započela s radom na temelju ukaza Sabora temelju ukaza Sabora RH od 16. rujna iste RH od 16. rujna iste godine. Područje je godine. Područje je proglašeno nacionalnim proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite parkom zbog izrazite raznolikosti krških raznolikosti krških fenomena, bogatstva fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na prirodnih ljepota na relativno malom relativno malom prostoru. prostoru.

Površina parka iznosi 109 Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je fenomen na kojemu je do sada otkriveno više do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina najpoznatija Lukina jama, jedna od jama, jedna od najdubljih u svijetu najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. uopće, otkrivena 1999. godine.godine.

U sklopu parka nalaze se U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće se nalazi najveće nalazište endemične nalazište endemične hrvatske sibireje hrvatske sibireje ((Sibiraea altaiensis ssp. Sibiraea altaiensis ssp. croaticacroatica), te botanički ), te botanički rezervat Zavižan-rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. Kušan još davne 1967. godine. godine.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita.najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita.

S planinskih vrhunaca pruža se S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane.ličko zaleđe s kontinentalne strane.

Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru. ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.

GeologijaGeologija

Najstarije stijene koje danas Najstarije stijene koje danas nalazimo na površini grade nalazimo na površini grade centralno područje doline centralno područje doline Štirovače. Stvarane su u Štirovače. Stvarane su u nekadašnjim morskim nekadašnjim morskim plićacima u razdoblju od plićacima u razdoblju od prije 241 do 227 milijuna prije 241 do 227 milijuna godina, taloženjem algalnih godina, taloženjem algalnih vapnenca. Geološki, to je vapnenca. Geološki, to je vrijeme srednjega trijasa vrijeme srednjega trijasa koje je bilo obilježeno koje je bilo obilježeno jačom tektonskom jačom tektonskom aktivnošću, uslijed koje je aktivnošću, uslijed koje je došlo do razlamanja i došlo do razlamanja i razmicanja površinskog razmicanja površinskog dijela Zemljine kore. dijela Zemljine kore.

U razmaknutim područjima prethodno plitkomorskog U razmaknutim područjima prethodno plitkomorskog okoliša nastajala su uska i duboka korita. U okoliša nastajala su uska i duboka korita. U najdubljim dijelovima korita javljale su se podmorske najdubljim dijelovima korita javljale su se podmorske vulkanske erupcije. Paralelno s izljevima lave odvija vulkanske erupcije. Paralelno s izljevima lave odvija se i taloženje vulkanoklastičnog materijala iz kojih su se i taloženje vulkanoklastičnog materijala iz kojih su nastajali tufovi, tufiti, rožnjaci i klastične stijene: nastajali tufovi, tufiti, rožnjaci i klastične stijene: šejlovišejlovi i i pješčenjacipješčenjaci. .

U okršenim udolinama i ponikvama talože U okršenim udolinama i ponikvama talože se potocima donešeni kopneni talozi, iz se potocima donešeni kopneni talozi, iz kojih su nastale klastične stijene: šareni kojih su nastale klastične stijene: šareni konglomerati nastali iz tadašnjih konglomerati nastali iz tadašnjih šljunaka, te pješčenjaci iz pijesaka i šljunaka, te pješčenjaci iz pijesaka i glinoviti šejlovi iz muljeva. Crvenkasto glinoviti šejlovi iz muljeva. Crvenkasto su obojeni od željeznih i aluminijskih su obojeni od željeznih i aluminijskih oksida. Danas ih možemo vidjeti na oksida. Danas ih možemo vidjeti na površini na padinama u sjevernom dijelu površini na padinama u sjevernom dijelu Štirovače.Štirovače.

Kopneni režim trajao je između 10 i 14 Kopneni režim trajao je između 10 i 14 milijuna godina (prije cca 224-212 milijuna godina (prije cca 224-212 mil. god), do potkraj trijasa, kada je mil. god), do potkraj trijasa, kada je more ponovno prekrilo ovo područje, more ponovno prekrilo ovo područje, pa se preko crvenkastih klastita pa se preko crvenkastih klastita talože karbonati. talože karbonati.

Stijene iz najmlađeg Stijene iz najmlađeg mezozoiskog razdoblja - mezozoiskog razdoblja - krede - koje je trajalo krede - koje je trajalo oko 77 mil. godina (od oko 77 mil. godina (od prije 142 do prije 66 mil. prije 142 do prije 66 mil. god.) nisu otkrivene na god.) nisu otkrivene na površini. . Prije 65 mil. površini. . Prije 65 mil. godina, krajem krede, godina, krajem krede, nastupilo je izdizanje i nastupilo je izdizanje i okopnjavanje čitavog okopnjavanje čitavog krškog područja. Pod krškog područja. Pod morem su ostali još morem su ostali još samo neki rubni dijelovi samo neki rubni dijelovi platforme, gdje su se platforme, gdje su se taložili paleogenski taložili paleogenski foraminiferski vapnenci, foraminiferski vapnenci, a danas su sačuvani a danas su sačuvani uglavnom u jadranskom uglavnom u jadranskom priobalju, Istri, Dalmaciji priobalju, Istri, Dalmaciji i Hercegovini.i Hercegovini.

Krupni i sitni ulomci, Krupni i sitni ulomci, uglavnom karbonatnih uglavnom karbonatnih stijena različitih starosti stijena različitih starosti (jurske, kredne, (jurske, kredne, paleogenske), te velike paleogenske), te velike količine sitnozrnog količine sitnozrnog materijala donešenog materijala donešenog potocima i bujicama iz potocima i bujicama iz udaljenih područja kroz udaljenih područja kroz milijune godina milijune godina cementirao se i formirao cementirao se i formirao u novu stijenu - kršnik ili u novu stijenu - kršnik ili breču - koja po svom breču - koja po svom sastavu pripada sastavu pripada karbonatnim klastitima, karbonatnim klastitima, a koju geolozi danas a koju geolozi danas zovu zovu jelar breče jelar breče - - danas grade neke od danas grade neke od najviših vrhova najviših vrhova Sjevernog Velebita.Sjevernog Velebita.

Voda & kršVoda & krš

Otapanjem karbonatnih stijena pod Otapanjem karbonatnih stijena pod utjecajem voda obogaćenih ugljičnim utjecajem voda obogaćenih ugljičnim dioksidom, procesom okršavanja nastajao dioksidom, procesom okršavanja nastajao je krš. je krš.

Na površini stijena Na površini stijena nastajale su nastajale su morfološke morfološke tvorevine poznate tvorevine poznate kao grižine ili kao grižine ili škrape, ponikve, škrape, ponikve, uvale, polja, kukovi uvale, polja, kukovi i stupovi, a u i stupovi, a u podzemlju jame, podzemlju jame, kaverne i spilje.kaverne i spilje.

PonikvePonikve

U šupljinama, U šupljinama, nastalim uz rasjede, nastalim uz rasjede, voda otapa i voda otapa i njihove svodove, njihove svodove, uslijed čega dolazi uslijed čega dolazi do urušavanja i do urušavanja i stvaranja ponikava. stvaranja ponikava. Procjeđujući se kroz Procjeđujući se kroz karbonatne stijene, karbonatne stijene, voda postaje voda postaje zasićena kalcijevim zasićena kalcijevim karbonatom.karbonatom.

Dolaskom do svoda spilje Dolaskom do svoda spilje koja je ispunjena koja je ispunjena zrakom, procjeđuje se zrakom, procjeđuje se kroz njen strop. Ulaskom kroz njen strop. Ulaskom u podzemni prostor iz u podzemni prostor iz kapljice vode se kapljice vode se oslobada nešto ugljičnog oslobada nešto ugljičnog dioksida te odlazi u dioksida te odlazi u spiljsku atmosferu. Tako spiljsku atmosferu. Tako započinje proces započinje proces nastajanja siga. Količina nastajanja siga. Količina oborenog kalcijevog oborenog kalcijevog karbonata vremenom karbonata vremenom raste kroz svaku kapljicu raste kroz svaku kapljicu vode, formirajući vode, formirajući stalaktit.stalaktit.

Akumulacijom taloga Akumulacijom taloga kroz tisuće godina kroz tisuće godina nastaje stalagmit. nastaje stalagmit. Kada se spoje Kada se spoje stalaktit i stalaktit i stalagmit, formira stalagmit, formira se stup.se stup.

VodeVode

Zahvaljujući složenoj geološkoj građi te velikim Zahvaljujući složenoj geološkoj građi te velikim količinama oborina (2600mm), dolina Štirovače količinama oborina (2600mm), dolina Štirovače odlikuje se svim hidrogeološkim fenomenima odlikuje se svim hidrogeološkim fenomenima krša.krša.

Intenzivna tektonika na ovom području dovela je u Intenzivna tektonika na ovom području dovela je u kontakt stijene različitih hidrogeoloških svojstava. kontakt stijene različitih hidrogeoloških svojstava.

Bokovi doline građeni su od slabopropusnih Bokovi doline građeni su od slabopropusnih dolomitičnih stijena i nepropusnih klastičnih dolomitičnih stijena i nepropusnih klastičnih sedimenata. Na kontaktima tih stijena nalaze se sedimenata. Na kontaktima tih stijena nalaze se mnogobrojni izvori.mnogobrojni izvori.

U krškom području gotovo da U krškom području gotovo da i nema dijela terena koji ne i nema dijela terena koji ne bi mogao biti izložen bi mogao biti izložen onečišćenju, a da se to onečišćenju, a da se to onečišćenje ne bi pojavilo onečišćenje ne bi pojavilo nizvodno u slivu. Dodamo li nizvodno u slivu. Dodamo li tome i pojavu da tome i pojavu da onečišćene vode zbog onečišćene vode zbog kratkog boravka u kratkog boravka u sekundarnom poroznom sekundarnom poroznom krškom podzemlju (šupljine krškom podzemlju (šupljine i pukotine nastale i pukotine nastale tektonskom aktivnošću, te tektonskom aktivnošću, te kemijskim djelovanjem kemijskim djelovanjem vode) neće autopurificirati vode) neće autopurificirati kao u ostalim terenima, kao u ostalim terenima, proizlazi da su od proizlazi da su od onečišćenja jedino sigurni onečišćenja jedino sigurni oni izvori u čije sabirno oni izvori u čije sabirno područje ne ponire područje ne ponire onečišćena voda. onečišćena voda.

BiologijaBiologija

Kao rijetko koja Kao rijetko koja planina u Europi, a planina u Europi, a nijedna u Hrvatskoj, nijedna u Hrvatskoj, Velebit obiluje Velebit obiluje raznolikošću i raznolikošću i brojnošću biljnih brojnošću biljnih vrsta - na području vrsta - na području Velebita ima ih oko Velebita ima ih oko 2700, a u samom 2700, a u samom nacionalnom parku nacionalnom parku nekih 1500. nekih 1500.

ŠumeŠume šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-

Carpinetum orientalis)Carpinetum orientalis) šume crnoga graba i hrasta medunca (Ostryo-šume crnoga graba i hrasta medunca (Ostryo-

Quercetum pubescentis)Quercetum pubescentis) primorska bukova šuma (Seslerio-Fagetum primorska bukova šuma (Seslerio-Fagetum

sylvaticaesylvaticae)) na kontinentalnoj strani Velebita započinje zona na kontinentalnoj strani Velebita započinje zona

brdskih bukovih šuma - Fagetum montanumbrdskih bukovih šuma - Fagetum montanum šume bukve i jele - Abieti-Fagetum dinnaricumšume bukve i jele - Abieti-Fagetum dinnaricum bukova šuma s urezicom - Homogyno sylvestris -bukova šuma s urezicom - Homogyno sylvestris -

Fagetum sylvaticaeFagetum sylvaticae Vlažni tip smrekove šume (Aremonio picetum, Vlažni tip smrekove šume (Aremonio picetum,

smrekova šuma s pavlovcem)smrekova šuma s pavlovcem) pretplaninska smrekova šuma s čopocem (Listero pretplaninska smrekova šuma s čopocem (Listero

- Piceetum abietis) i gorska smrekova šuma s - Piceetum abietis) i gorska smrekova šuma s milavom (Calamagrostio - Piceetum)milavom (Calamagrostio - Piceetum)

zajednica bora krivulja - Pinetum mughi illyricumzajednica bora krivulja - Pinetum mughi illyricum

Šume autothonog crnog boraŠume autothonog crnog bora

Pretplaninska bukova šuma s copocemPretplaninska bukova šuma s copocem

Šume drevnih smrekaŠume drevnih smreka

Biljne zajednice travnjaka i Biljne zajednice travnjaka i livadalivadaBILJKEBILJKE

Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana)

Waldsteinova zvončika (Campanula waldsteiniana)

hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius var. croaticus)

pušina (Silene multicaulis) sljez (Malva moschata) obična vrkuta (Alchemilla

vulgaris) majčina dušica (Thymus

balcanus)

TRAVETRAVE trava tvrdača (Nardus stricta)trava tvrdača (Nardus stricta) crvena vlasulja (Festuca crvena vlasulja (Festuca

rubra)rubra) zečina (Centaurea jacea)zečina (Centaurea jacea) lavlji zub (Leontodon lavlji zub (Leontodon

hispidus)hispidus) celinščica (Prunella vulgaris)celinščica (Prunella vulgaris) uspravni ovsik (Bromus uspravni ovsik (Bromus

erectus)erectus) djetelina (Trifolium djetelina (Trifolium

montanum)montanum) ivančica (Leucanthemum ivančica (Leucanthemum

vulgare)vulgare) trputac (Plantago media)trputac (Plantago media) trava smilica (Koeleria trava smilica (Koeleria

pyramidata)pyramidata) livadna kadulja (Salvia livadna kadulja (Salvia

pratensis)pratensis)

Majčina dušicaMajčina dušica

sljezsljez

Waldsteinova zvončika Waldsteinova zvončika trputactrputac

Biljne zajednice stijena, točila i Biljne zajednice stijena, točila i kamenjarakamenjara

BalinovacBalinovac pušina (Silene saxifraga)pušina (Silene saxifraga) dvocvjetna ljubica (Viola dvocvjetna ljubica (Viola

biflora)biflora) kamenika (Saxifraga kamenika (Saxifraga

rotundifolia)rotundifolia) planinski stolisnik (Achillea planinski stolisnik (Achillea

clavenae)clavenae)

ZavižanZavižan planinska žutika (Berberis planinska žutika (Berberis

croatica)croatica) Scopolijeva gušarka Scopolijeva gušarka

(Arabis scopoliana)(Arabis scopoliana) žednjak (Sedum rhodiola)žednjak (Sedum rhodiola) majčina dušica (Thymus majčina dušica (Thymus

acicularis)acicularis) runolist (Leontopodium runolist (Leontopodium

alpinum) alpinum)

pušinapušinaScopolijevaScopolijeva

GušarkaGušarka

runolistrunolist

žednjakžednjak

ŽivotinjeŽivotinje mrki medvjed (Ursus arctos)mrki medvjed (Ursus arctos) ris (Lynx lynx)ris (Lynx lynx) vuk (Canis lupus)vuk (Canis lupus) divlja mačka (Felis sylvestris)divlja mačka (Felis sylvestris) velebitska gušterica (Lacerta velebitska gušterica (Lacerta

horvathi) – endemhorvathi) – endem divokoza (Rupicapra divokoza (Rupicapra

rupicapra)rupicapra) srna (Capreolus capreolus)srna (Capreolus capreolus) jelen (Cervus elaphus)jelen (Cervus elaphus) zec (Lepus europaeus)zec (Lepus europaeus) veliki tetrijeb (Tetrao veliki tetrijeb (Tetrao

urogallus) – simbol urogallus) – simbol nacionalnog parkanacionalnog parka

danji leptiri (red danji leptiri (red Rhopalocera)Rhopalocera)

Gljivlji svijet Gljivlji svijet Gljivlji svijet sjevernog Gljivlji svijet sjevernog

Velebita vrlo je Velebita vrlo je raznolik i bogat, no do raznolik i bogat, no do sada se o njemu znalo sada se o njemu znalo vrlo malo. Istraživanja vrlo malo. Istraživanja mikologa su u tijeku, i mikologa su u tijeku, i do sada je pronađen do sada je pronađen velik broj vrsta, od velik broj vrsta, od kojih neke nisu nikada kojih neke nisu nikada prije viđene na ovim prije viđene na ovim prostorima.prostorima.

The EndThe End