6. ISPITIVANJE PREHRANE I OCJENJIVANJE

STANJA UHRANJENOSTI

ispitivanje prehrane i odreivanje stanja uhranjenosti utvrivanje prehrambenih poremeaja

mjere za unapreenje prehrambenog stanja

NEIZRAVNE METODE

podaci zdravstvene statistike

dijetetika ispitivanja ili ispitivanja potronje hrane

IZRAVNE METODE

biokemijska ispitivanja

funkcionalna ispitivanja

klinika ispitivanja

antropometrijska ispitivanja

NEIZRAVNE METODE

ZDRAVSTVENA STATISTIKA neodgovarajua prehrana poveana stopa oboljenja kod

stanovnitva

DIJETETI KA ISPITIVANJA prikupljanje podataka o koliini i kakvoi namirnica, te naina pripreme

jela

ankete daju podatke o odstupanju u potronji prehrambenih tvari u odnosu na vaee preporuke,

pomau pri interpretaciji klinikih i biokemijskih analiza

nacionalna anketa okvirni podaci o proizvodnji, uvozu i potronji namirnica u nekoj dravi

po svakom stanovniku tijekom jedne ili vie godina

budetski tip ankete prehrane potronja novca za odreene, osnovne namirnice

kolektivna anketa prehrane(evidencija o prehrani) u studentskim menzama, vrtiima ili restoranima

obiteljska anketa prehrane (kvalitativna i kvantitativna) ispitivanje nehomogenih skupina

namirnice koje se u momentu

popisivanja nalaze u kui

ne daje uvid u energetsku i zatitnu ulogu

dnevnih obroka

daje tone podatke o potroenoj koliini pojedinih

namirnica (energetskoj vrijednosti)

upitnik o uestalosti potronje namirnica (kvalitativan i kvantitativan) uvid koliko puta neka osoba

u odreenom vremenskom periodu neku namirnicu koristi

metoda 24-satnog prisjeanja brza metoda za ocjenu prehrane neke osobe

PREDNOSI I NEDOSTATCI METODE ANKETIRANJA

BIOKEMIJSKA ISPITIVANJA - odreivanje sastojaka krvi, plazme, seruma, kose, noktiju u cilju

utvrivanja poremeaja u prehrani (npr. zasienost organizma pojedinim hranjivim i zatitnim tvarima)

IZRAVNE METODE

FUNKCIONALNA ISPITIVANJA ispitivanje funkcionalne sposobnosti tkiva, organa ili organizma u

cilju dokazivanja deficita hranjivih i zatitnih tvari koje utjeu na funkcije tkiva, organa i organizma

KLINI KA ISPITIVANJA lijeniki pregledi (npr. vida, sluha)

ANTROPOMETRIJSKA ISPITIVANJA STANJA UHRANJENOSTI utvrivanje odraza prehrane

na tjelesne karakteristike (tjelesnu visinu, masu, obujam pojedinih dijelova tijela)

- masa i visina svake osobe dijele se s podacima za referentnu osobu i mnoe sa 100 = relativna masa tijela

- idealna masa tijela= najpodobnija s obzirom na visinu, spol, dob i grau tijela pojedine osobe

- indeks mase tijela (BMI)= izraava stanje uhranjenosti

BMI = masa (kg) / visina (m2)

ITMM = (T 100) (T- 150) /4 + (A 20) /4

ITM = (T 100) (T 150) /2,5 + (A 20) /4

idealna tjelesna masa

T = visina (cm)A = dob (godina)ITM = kg (TM / ITM) 100 = % uhranjenosti

KLASIFIKACIJA STANJA UHRANJENOSTI PREMA INDEKSU MAS E TIJELA

BMI UHRANJENOST

PRETJERANA UHRANJENOST preobilan unos energije u organizma

NORMALNA UHRANJENOST optimalan unos energetskih, zatitnih i gradivnih tvari u organizam;

rezervne tvari u organizmu dovoljne su za odravanje normalne

funkcije i strukture organa i tkiva

SIROMANA UHRANJENOST ogranien unos energetskih i gradivnih tvari u organizam

osigurano samo odravanje organizma, a rezerve su smanjene

SKRIVENA POTHRANJENOST tei stupanj deficita, u organizmu je potpuni nedostatak rezervi,

oslabljena je funkcija organa (promjene u strukturi tkiva)

VIDNA POTHRANJENOST najtei oblik pothranjenosti, oslabljena funkcija organizma i oteena

struktura stanica, vidljivi kliniki znakovi bolesti

7. POREMEAJI U PREHRANI

"NADA" udruga za pomo oboljelima od poremeaja u prehrani (www.hope.hr)

poremeaji u prehrani (eating disorders) skupina ozbiljnih poremeaja kojima je zajednika

preokupacija hrana, dnevni unos kalorija i tjelesna masa

anoreksija (anorexia nervosa) prvi detaljniji opisi bolesti potjeu iz 17.st.

bulimija (bulimia nervosa) bolest je prvi put opisana 1979.g.

ortoreksija opsjednutost zdravom hranom

prejedanje - pretilost

ANOREXIA NERVOSA (ANOREKSIJA) teak gubitak apetita iji su razlozi emocionalne prirode

- stalno prisutan i nerazuman strah od debljanja

- opsjednutost slikom vlastitog tijela

- esto praenaBULIMIJOM (poremeaj prehrane, psiholokog podrijetla, prejedanje i potom umjetno

izazvano povraanje unesene hrane)

- lijeenje: psihoterapija i medicinsko praenje i voenje prehrane

- bulimija i anoreksija najee pogaaju mlade ene (tinejderska dob)

- bolesti su praene depresijom i suicidalnim namjerama

- od anoreksije u prosjeku umre oko 10% bolesnika, 20% ostaju kronino bolesni, 40% se potpuno oporavi

SIMPTOMI ANOREKSIJE

mrav izgled

kronian umor

vrtoglavica ili nesvjestica

lomljivi nokti

tanka, suha i lomljiva kosa

rast dlaica po cijelom tijelu

gubitak menstruacije

suha koa

sniena tjelesna temperatura

nepravilan rad srca

dehidracija

osteoporoza

bulimija ( bulimia nervosa) potreba za prejedanjem velikih koliina visokokalorine hrane

nakon prejedanja namjerno povraanje

bolest pogaa uglavnom mlae ene

dvije kategorije:

- ienje organizma: inducirano povraanje i prekomjerna upotreba laksativa

- bez ienja organizma: prekomjerno vjebanje, neuzimanje hrane nakon prejedanja

fizioloki simptomi: kronino suho i upaljeno grlo, poveane lijezde slinovnice, oteena zubna

caklina (uslijed izloenosti kiselini), refluksni poremeaj, dehidracija, neravnotea elektrolita ,

konstipacija, dijareja, plinovi, munina

bulimija je povezana s depresijom i drugim psihikim smetnjama (pojedini simptomi su identini kao kod

anoreksije)

budui osobe koje pate od bulimije obino imaju normalnu tjelesnu teinu, bolest je teko otkriti

karakteristike oboljenja:

- prejedanje hranom bogatom ugljikohidratima (obino u tajnosti)

- dugotrajno vjebanje

- prejedanje

- osjeaj krivnje i srama nakon prejedanja

lijeenje: kombinacija psihoterapije i lijekova

osobe oboljele od bulimije obino pate od manjka

vitamina i minerala (potrebni dodaci prehrani)

u prehrani oboljelih je potrebno:

- izbjegavati kofein, alkohol, duhan

- piti 6-8 aa vode

- konzumirati visoko vrijedne proteine jaja, sirutku, meso

- izbjegavati preraene eere i gazirana pia

ortoreksija patoloka fiksacija na konzumaciju zdrave hrane

termin je prvi put upotrijebljen 1997.g. (dr. Steven Bratman)

slubeno nije uvrtena na listu medicinskih poremeaja

kod osoba se javlja osjeaj krivnje ako jedu nezdravu hranu

osobe su opsjednute izbjegavanjem pesticida, GMO hrane ili aditiva

PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA

Pretilost je prisutnost prevelike koliine tjelesne masti ili adipoznog tkiva u

odnosu na nemasnu (miinu) tjelesnu masu

pretilost = koliina adipoznog tkiva u tijelu je 20% vea u odnosu na optimalnu

koliinu

oznaava faktor rizika za razvoj mnogih oboljenja (metaboliki sindrom,

eerna bolest, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, maligne

bolesti)

OkolinaGenetiko nasljeeOdnos pojedinca premahrani i svojemu tijelu

faktori koji utje u na razvoj pretilosti

PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA

FAKTORI KOJI UTJE U NA PRETILOST:

modana regulacija metabolizma i ponaanja: centri za jedenje i sitost nalaze se u hipotalamusu i hipofizi

- tvari koje odreuju ovaj proces su glukoza, inzulin, i leptin (enzim koji signalizira mozgu da su zalihe masnoe

velike); vea razina leptina potreba smanjenja apetita

genetski faktori: utjeu na metabolizam masti i reguliraju hormone koji utjeu na apetit

odreeni zdravstveni poremeaji: poremeen rad titnjae, policistini jajnici,

PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA

pretilost u dobi od 40 godina smanjuje ivotni vijek za 7 godina

podaci WHO 2005. g. u svijetu je bilo preko 1,6 milijardi odraslih preuhranjeno, a ak

400 milijuna pretilo

smatra se da e do 2015.g. otprilike 2,3 milijarde odraslih imati prekomjernu teinu, a njih

700 milijuna e biti pretilo

zanimljivo je da je u Skandinaviji uestalost pretilosti nia u odnosu na zemlje Mediterana

uestalost pretilosti meu djecom je u porastu (ak do 30%); Italija, Malta, Grka i

Hrvatska su zemlje s najveim brojem pretile djece

PRETILOST EPIDEMIJA MODERNOG DOBA

Metode za odreivanje postotka tjelesne masti:

metoda odreivanja indeksa tjelesne mase (BMI); kod djece se ne moe koristiti

prekomjerna tjelesna teina (25,0 29,9)

pretili ( 30)

mjerenje opsega struka: u mukaraca > 102 cm; u ena > 88 cm

debljina konog nabora

WHO preporua odravati BMI izmeu 21 i 23

izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)

izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)

izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)

izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine na podruju Republike Hrvatske (Heim i Kruhek Leonti, 2003)

izraenost pretilosti i prekomjerne tjelesne teine u svijetu (WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, 2005)

UTJECAJ AKUMULACIJE ADIPOZNOG (MASNOG) TKIVA NA ZDR AVLJE OVJEKA

hiperlipidemija

metaboliki sindrom

neplodnost

psiholoki problemi

osteoartritis

poremeaj probave

drugi problemi

ateroskleroza

apneja sna

karcinom

bolesti krvoilnogsustava

hiperurikemija

8. Principi pravilne prehrane

UNOS HRANE

Fizikalni okoli

Bioloko blagostanje

bolestdob

RastTrudnoaDojenjeFizika aktivnost

Raspoloive namirniceUivanje u namirnici

Financijsko stanje

Kulturni aspekti hrane

Drutveni okoli

FAKTORI KOJI UTJE U NA PREHRANU

PRAVILA ZDRAVE PREHRANE

kontroliran energetski unos energetski unos prilagoen osobi ovisno o spolu, dobi, visini i

svakodnevnom intenzitetu tjelesne aktivnosti

adekvatnost mogunost podmirivanja potreba organizma za nutrijentima i energijom

uravnoteenost prilagodba unosa energije njezinoj potronji

nutritivna gustoa namirnice koje osiguravaju znaajne koliine mikronutrijenata i relativno malo kalorija

raznolikost unos raznovrsnih namirnica iz razliitih skupina

umjerenost sol (ne vie od 5-6 g/dan); kolesterol (ne vie od 300 mg/dan); eer (ne vie od 10% ukupnog

dnevnog kalorijskog unosa); zasiene masti (ne vie od 10% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa)

PRAVILA ZDRAVE PREHRANE

smanjiti koliinu i kalorijsku vrijednost obroka: poveati broj obroka; jesti manje, ali ee; svaki dan jesti

to raznovrsniju hranu

crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi: smanjiti ukupnu koliinu mesa i mesnih preraevina na

jelovniku; uzimati to manje soli i slanih namirnica

u svako doba godine jesti mnogo voa i povra, a svakodnevno nastojati pojesti i malo oraastih plodova:

voe, povre i itarice trebaju biti glavne namirnice u prehrani; ne zaboraviti piti mnogo negazirane tekuine

izbaciti ivotinjske masnoe, a hranu pripremati iskljuivo na maslinovom ulju

namirnice koje treba izbjegavati: crveno meso, salame, kobasice, patete, tjesteninu od bijelog

brana i ljutenu riu, bijeli kruh i slatkie, alkohol i slatka pia

kombinacija namirnica osigurava normalno funkcioniranje organizma

podrijetlo namirnica:

- biljno (vegetabilno)

- ivotinjsko (animalno)

- sintetsko

uloga namirnica:

- energetska

- gradivna

- zatitna

skupine namirnica:

- ito

- povre

- voe

- mlijeko i mlije ni proizvodi

- meso

- riba

- jaja

- masti i slatkii

masti, ulja, slatkii

mlijeko

povrevoe

itarice

crveni i bijelo mesojaja

piramida zdrave prehrane

zahtjevi suvremene znanosti o prehrani harmonian suodnos biljnih i ivotinjskih namirnica

loa prehrana utjee na prirodnu ravnoteu u organizmu (ubrzano starenje stanica

i rizik od razvoja degenerativnih bolesti)

to je hrana preraenija, siromanija je prirodnim nutrijentima

pravilna prehrana:

- odrava dobro zdravlje

- zadovoljava energetske potrebe

- omoguuje obavljanje fizikog rada

temelj prehrambene piramide skupina namirnica koja osigurava najvie energije (itarice i

proizvodi od itarica)

namirnice iz ove skupine bogate su krobom, dobar su izvor bjelanevina, vitamina B skupine i minerala

voe i povre dobri su izvori vitamina, fitokemikalija, minerala i prehrambenih vlakana

meso, perad, riba, jaja bogat izvor visoko vrijednih bjelanevina, vitamina B skupine, minerala i masti

masno crveno meso (junetina, govedina, svinjetina, janjetina) zasiene masti

mlijeko i mlijeni proizvodi dobar izvor bjelanevina, vitamina A i D, vitamina B skupine, Ca i P

8.1. PLANIRANJE PREHRANE

sastavljanje plana o vrsti namirnica i obroka za jedan ili vie dana prema energetskim i nutritivnim

potrebama pojedinca, nunima za odravanje fiziolokih funkcija njegova organizma i zdravlje

pravilna prehrana podrazumijeva ukusne i hranjive obroke koji se konzumiraju 3 5 puta na dan

jedna jedinica serviranja za razliite kategorije hrane iznosi (prema USDA Department of Health and

Human Services)

- itarice i proizvodi od itarica: 1 krika kruha; alice kuhane rie ili tjestenine; alice kuhanih itarica;

oko 30 g pahuljica

- povre: alice sjeckanog svjeeg ili kuhanog povra; 1 alica svjeega lisnatog povra

- voe: 1 komad voa; alice vonog soka; alice konzerviranog voa; alice suenog voa

- mlijeni proizvodi: 1 alica mlijeka ili jogurta; 30 60 g sira

- meso, perad, riba, grah, jaja, orasi: 60 85 g kuhanog nemasnog mesa, peradi ili ribe; 1 jaje, alice

kuhanoga graha; 1/3 lice oraha

- alkohol: 1,5 dl vina; 3 dl piva; 0,3 dl estokog alkoholnog pia

energetska homeostaza (ravnotea energije u organizmu koja se oituje ujednaenim unosom i potronjom) ovisi o

regulaciji i veliini dnevnih obroka

veliina obroka utjee na stupanj apsorpcije nutrijenata (poslije obimnog obroka, razina glukoze u krvi ostaje poviena

4h poslije konzumacije)

to je obimniji obrok, vea se koliina energije potroi na apsorpciju, transport i metabolizam nutrijenata (npr. kod obroka

koji sadri 478 kcal, 48 kcal e se potroiti na oslobaanje topline uslijed procesa probave)

istraivanja pokazuju obrnut odnos izmeu frekvencije obroka i koncentracije lipida; neadekvatna raspodjela dnevnih

obroka = poveani rizik od sranih oboljenja

ei, a manji dnevni obroci povoljno utjeu na razinu kolesterola u krvi, smanjuju udio esterificiranih masnih kiselina,

smanjuju koncentraciju enzima u adipoznim tkivima koji sudjeluju u pohrani masti

neka istraivanja pokazuju da ei i manji dnevni obroci povoljno utjeu na regulaciju tjelesne mase

9. MEDITERANSKA PREHRANA

svakodnevno jesti itarice i proizvode od ita

svaki dan jesti jedan obrok tjestenine, rie ili krumpira

jesti barem tri do etiri puta tjedno mahunarke (grah, graak, slanutak, bob, lea)

zainiti jela maslinovim uljem

obilato koristiti umak od rajica

svakodnevno jesti voe i gorko povre (rikula, radi, ratika, maslaak, brokula)

jesti plavu ribu barem jednom tjedno

piti mlijeko i koristiti proizvode od mlijeka

smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno

jesti jaja (do tri jaja tjedno)

uz veernji obrok popiti au crnog vina

PRINCIPI MEDITERANSKE PREHRANE

umjerena upotreba mesa, mlijeka, sira, s visokim unosom sloenih ugljikohidrata (krumpir, palenta,

tijesto, ria), svjeeg voa i povra, redovita upotreba ribe i upotreba masti u obliku maslinovog ulja

MEDITERANSKA PREHRANA

PIRAMIDA MEDITERANSKE PREHRANE

dnevna fizika aktivnost

umjerena konzumacija vina

preporuke za dnevni unos vode:6 aa

mjeseno

tjedno

dnevno

meso

slatko

jaja

perad

riba

sir i jogurt

maslinovo ulje

voe sjemenke, orasi

povre

kruh, tjestenina, pura, krumpir, cjelovite itarice

Preporuke za unos pojedinih skupina hrane u Mediteranskoj prehrani

itarice i preraevine: 8 jedinica serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 krika kruha

(oko 25 g) ili 100 g krumpira ili alice kuhane tjestenine tj. rie (oko 50-60g)

voe: 3 jedinice serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 jabuka (oko 80g),

ili 1 banana (oko 60 g) ili 200 g lubenice ili 30 g groa

povre: 6 jedinica serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 100 g kuhanog ili oienog povra)

mlijeni proizvodi:2 jedinice serviranja dnevno (1 jedinica serviranja je 1 alica mlijeka

ili jogurta ili 30 g sira)

riba: 5-6 jedinica serviranja tjedno (1 jedinica serviranja iznosi oko 60 g)

mravo meso (perad):4 jedinice serviranja tjedno (1 jedinica serviranja iznosi oko 60 g)

jaja: 3 jedinice serviranja tjedno (1 jedinica serviranja je jedno jaje)

crveno meso:4 jedinice serviranja mjeseno (1 jedinica serviranja je oko 60g)

mediteranska prehrana prihvaa se kao zdravi model prehrane (tzv. gold standard)

prvo veliko istraivanje naina prehrane stanovnitva s podruja Mediterana bilo je na otoku Kreti (1948. god.)

rezultati istraivanja su pokazali da stanovnitvo Krete ak 61% ukupnih dnevnih kalorija dobiva od

namirnica biljnog podrijetla, a samo 7% od dnevnog energetskog unosa od namirnica ivotinjskog podrijetla

najpoznatije istraivanje o Mediteranskoj prehrani je Studija sedam zemalja provedena 50-tih i 60-tih godina

prolog stoljea (ukljuivalo ak 12 763 mukarca; Grka, Italija, ex-Jugoslavija, Japan, Finska, Nizozemska i SAD)

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

WHO preporua dnevni unos voa i povra od najmanje 400 g

voe i povre osigurava potreban unos antioksidansakoji tite stanice i tkiva od oksidacijskih

oteenja

PREPORUENE DNEVNE DOZE:

vitamin C: 90 mg mukarci; 75 mg ene

vitamin E: 15 mg (IU, internacionalna jedinica) mukarci i ene

-karoten: 15 mg dnevno

flavonoidi: nije odreeno; unos ovisi o konzumaciji voa i povra

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

OKSIDACIJSKI STRES

PROOKSIDANS

ANTIOKSIDANS

smanjeno djelovanje antioksidansa

poveana tvorba reaktivnih oblika kisika

AUTOIMUNA OBOLJENJA

SRANA OBOLJENJA

ALZHEIMEROVA BOLESTATEROSKLEROZA

PARKINSONOVA BOLEST

tokoferoli (vitamin E)

karotenoidi (-karoten)

steroli

fenoli

fenolne kiseline (kava, vanilinska,

galna, ferulina...)

oleuropein, hidroksitirozol

ANTIOKSIDANSI U MASLINOVOM ULJU

flavonoidi (apigenin, luteolin, taksifolin)

u tradicionalnoj Mediteranskoj prehrani najvie su zastupljene mononezasiene masne kiseline (oleinska kiselina

iz maslinovog ulja)

zasiene masne kiseline povisuju razinu LDL kolesterola u krvi (tzv. lo kolesterol) i stvaraju uvjete za njegovu

oksidaciju to dovodi do pojave ateroskleroze

rezultati istraivanja pokazuju da tradicionalna Mediteranska prehrana doprinosi regulaciji tjelesne mase

osobe koje prakticiraju Mediteransku prehranu imaju prosjeno 52% manji rizik za razvoj dijabetesa tipa 2

Mediteranska prehrana odlian je izvor fitokemikalija (ne-nutritivnih komponenti hrane koje imaju brojne

zatitne uloge u organizmu: antioksidacijsko djelovanje, jaanje imunolokog odgovora organizma, utjecaj

na ekspresiju gena, antibakterijsko djelovanje, blokiranje karcinogeneze)

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

Utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje kostiju

voe i povre riba maslinovo ulje

vitamin E

masne kiseline

polifenoli

oleuropein

tirozol

hidroksitirozol

Omega-3 vitamin A vitamin Dkalij

vitamin K

vitamin E

vitamin C

karotenoidi

fitoestrogeni

polifenoli

ANTIMIKROBNO DJELOVANJE MASLINOVOG ULJA

patogene bakterije u hrani: Listeria monocytogenes(listerioza), Staphylococcus aureus(stafilokokoza),

Shigella sonnei(dizenterija), Salmonella enterica(trbuni tifus)

antimikrobno djelovanje na tetne bakterije iz crijevne mikroflore ovjeka: Esherichia colii

Clostridium perfrigens

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

inhibicijsko djelovanje maslinovog ulja na Helicobacter pylorikoja se povezuje s pojavom ira

na elucu i nekim vrstama karcinoma eluca

infekcija ovom bakterijom dovodi do akutnog, potom i kroninog gastritisa patogeneza

karcinoma eluca

sve vei broj sojeva bakterije Helicobacter pyloripokazuje otpornost na dostupne antiobiotike

antimikrobno djelovanje povezuje se s koncentracijom polifenola u maslinovom ulju

(oleuropeina i hidroksitirozola)

MASLINOVO ULJE I STARENJE

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

STARENJE progresivan slijed biolokih promjena koje postepeno dovode do smrti

produen ljudski vijek; u razvijenim zemljama oekivani ljudski vijek je 8010 godina

puno teorija koje pokuavaju objasniti proces starenja (genetske, fizioloke...)

teorija slobodnih radikala

uloga prehrane u procesu starenja visok udio antioksidansau prehrani

izbor optimalnih masti u prehrani; polinezasiene masne kiseline u membrani su podlone

procesu oksidacije

maslinovo ulje dobar izbor antioksidansa + nizak udio zasienih masnih kiselina +

optimalan omjer -3 (linolenska kiselina) i -6 masnih kiselina (linolna kiselina)

maslinovo ulje pomae u mineralizaciji kostiju

tijekom starenja smanjuje se stupanj apsorpcije nutrijenata (vitamina i minerala)

maslinovo ulje se dobro apsorbira i ima laksativni uinak

MASLINOVO ULJE I DIJABETES

MEDITERANSKA PREHRANA I ZDRAVLJE

diabetes mellitus rairena bolest u razvijenim zemljama; u stalnom je porastu

kod dijabetiara preporueni dnevni unos ugljikohidrata 50-55%, masti 30-35%, proteina

15-20%

dijabetiari su posebno podloni procesu ateroskleroze

prehrana bogata mononezasienim masnim kiselinama (oleinska kiselina) djeluje povoljno

na dijabetes

maslinovo ulje povoljno djeluje na regulaciju glukoze u krvi

10. VEGETARIJANSKA PREHRANA

VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE

vegan dijeta (VEG) obuhvaa iskljuivo namirnice biljnog podrijetla

ovo-vegetarijanska dijeta (OV)- koriste se i jaja

laktovegetarijanska dijeta (LV)- konzumiraju se mlij eko i mlijeni proizvodi

lakto-ovo-vegetarijanska (LOV) jaja, mlijeko i mlij eni proizvodi

poluvegetarijanska dijeta meso peradi i riba

osnovu prehrane sainjavaju: itarice, voe, povre, mahunarke, oraasto voe i sjemenke

nedostaci: deficit vitamina B12, Ca, vitamina D, Zn

ovaj tip prehrane karakterizira: manji unos masnih kiselina i kolesterola te vei unos prehrambenih

vlakana, magnezija, kalija, vitamina C i E, folata, karotenoida, flavonoida i drugih fitokemikalija

ovaj tip prehrane posebno je opasan za: djecu, adolescente, trudnice, dojilje i starije osobe

VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE

vegetarijanstvo vegetus (lat.) = iv, krepak

- vegetation(lat.) = biljke, biljni pokrov

vegetarijanac osoba koja ne konzumira meso (niti perad), plodove mora ili

proizvode koji sadre navedenu hranu

Piramida lakto-vegetarijanske i veganske prehrane

VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE

nutricionisti danas najbolje uravnoteenom vegetarijanskom prehranom smatraju

lakto-ovo-vegetarijanski nain prehrane (dovodi do najmanjeg deficita hranjivih tvari)

najveem manjku hranjivih tvari su izloeni vegani

kod ostalih skupina vegetarijanca manjak hranjivih tvari ovisi o stupnju restrikcije unosa hrane

ivotinjskog podrijetla

VEGETARIJANSKI NA IN PREHRANE

bjelanevine ivotinjskog podrijetla zbog sadraja esencijalnih aminokiselina

nazivaju se bioloki punovrijedne ili potpuno hranjive bjelanevine

bjelanevine biljnog podrijetla u pravilu su deficitarne na jednoj ili vie esencijalnih aminokiselina (tzv.

limitirajua aminokiselina); bjelanevine biljnog podrijetla slabije su probavljive!

komplementarne bjelanevine nisu bioloki punovrijedne, ali se njihovom kombinacijom moe poveati

unos limitirajue aminokiseline (primjer: itarice su deficitarne lizinom, ali sadre znaajne koliine

metionina i cisteina; mahunarke su deficitarne metioninom i cisteinom, ali su bogate lizinom)

primjeri slaganja hrane prema komplementarnosti bjelanevina:

- grah i tortilja (Srednja Amerika)

- grah i ria (Juna Amerika)

- graak i ria (Evropa)

- ria i tofu (Kina i Japan)

- ria i lea (Indija)

- kikiriki i maslac i kruh (SAD)

11. MAKROBIOTI KA PREHRANA

MAKROBIOTI KA PREHRANA

nain prehrane zasnovan na vjetini odabiranja i pripremanja hrane

u kojoj su sauvani njezini korisni sastojci

integralne namirnice kojima nije poremeen prirodan, kvalitativan i

kvantitativan odnos hranjivih sastojaka

zabranjen unos aditiva, pesticida i konzervirane hrane

MAKROBIOTI KA PREHRANA

suvremena makrobiotika prehrana sastoji se od 10 stupnjeva

posljednji stupanj konzumacija samo smee rie (Zen makrobiotika)

ravnotea izmeu "Yin" i "Yanga" temelji se na boji hrane, njezin oj kiselosti i alkalinosti,

izgledu namirnice, veliini, okusu, temperaturi, grai tkiva namirnice, sadraju vode u namirnici

standardna makrobiotika dijeta sastoji se od:

- 50-60% punozrnatih itarica

- 20-25% povra

- 10% graha i morskog povra

- 5% juhe

MAKROBIOTIKA PREHRANA

znanstveni dokazi utjecaja makrobiotikog naina prehrane na zdravlje jo su uvijek kontradiktorni

makrobiotika: macros (gr.) = velik, dug; bio (gr.) = ivot

rije makrobiotika u kontekstu prehrane prvi je put upotrijebljena u 18.st. (lijenik Christoph Hufeland)

utemeljitelj i "otac suvremene makrobiotike" je japanski filozof George Ohsawa

prema definiciji makrobiotika predstavlja univerzalni nain ivota koji razvija bioloke, fizioloke i duhovne dimenzije

ovjeka, ime pridonosi zdravlju, srei i dobrobiti pojedinca

MAKROBIOTIKA PREHRANA

podjela hrane na yin i yangzasniva se na: boji hrane, pH vrijednosti, izgledu, veliini, okusu, temperaturi, grai tkiva,

sadraju vode, teini

hrana koja ima obiljeja yina: mekana, hladna, slatka i pasivna

hrana koja ima obiljeja yanga: tvrda, vrua, slana i agresivna

nerafinirana ria i cjelovite itarice smatraju se namirnicama u kojima je postignut visok stupanj ravnotee yina i yanga

PIRAMIDA MAKROBIOTIKE PREHRANE

NEDOSTACI MAKROBIOTIKE PREHRANE

izrazito niska energetska vrijednost

potencijalno nedovoljan unos eljeza, kalcija, vitamina D, vitamina B12 i vitamina B2

nedovoljan unos voa

jednolinost

Zbog svojih specifinosti, makrobiotika prehrana se ne moe preporuiti za prehranu skupina s

posebnim prehrambenim potrebama trudnice, dojilje, djeca i adolescenti!