PLANIRANJE IZGRADNJE TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR … · uvjetima građenja za građevine namijenjene za: istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage

HGK – Sektor za trgovinu, Trinaesti forum poslovanja nekretninama 41

ANA MRAK-TARITAŠ, dipl.ing.arh.

PLANIRANJE IZGRADNJE TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR NASELJA, KAO I IZDVOJENIH ZONA IZVAN NASELJA U

ZAŠTIĆENOM OBALNOM PODRUČJU MORA - ZAKONODAVNI OKVIRI

1. UVOD Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljištem i prirodnim dobrima, te očuvanje prostorne osobnosti i dugoročno zaštiti prostor kao osnova zajedničke dobrobiti i pretpostavka za lokalnu konkurentnost. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja, tako da je pokušavajući dati odgovore na bujajuću privatnu incijativu za građenjem, 1994. godine donešen Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94)1. Zakonom o prostornom uređenju je uređen sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske. Velika i bitna promjena Zakona o prostornom uređenju, imajući na umu zaštićeno obalno područje mora bila je 2004. godine (“Narodne novine” br. 100/04), kada je utvrđeno da zaštićeno obalno područje predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, kao i cjeloviti prostor otoka, te je u svrhu zaštite istog donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne novine” br. 128/04). U odnosu na sve općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa u primjeni je bila obveza određena odredbom članka 45a. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine», br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) sukladno kojoj je na sve dokumente prostornog uređenja koji se donose za navedeno područje, bilo potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Od 1. listopada 2007. godine u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07)2 kojim se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. Gore navedena dobro poznata Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja

_________________________________________________________________________________ Ana Mrak Taritaš - Planiranje izgradnje turističke namjene unutar naselja, kao i izdvojenih zona izvan naselja u zaštićenom obalnom području mora - zakonodavni okviri

1 Do donošenja Zakona o prostornom uređenju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89). 2 Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji Hrvatska ima jedinstveni Zakon kojim je objedinjena problematika prostornog uređenja i gradnje na način da su i važni podzakonski propisi postali sastavni dio Zakona .


mora postala je dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te je kada govorimo o zaštićenom obalnom području mora na sve prostorne planove unutar istog, kao i na prostorne planove čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, nositelj izrade (Općina / Grad) dužan pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Kako je tema ovog predavanja, odnosno članka planiranje izgradnje turističke namjene unutar naselja, kao i izdvojenih zona izvan naselja u zaštićenom obalnom području mora, tada će o istom biti riječ kako kroz prikaz načina planiranja takovih područja u prostornim planovima koji su osnov za izdavanje potrebnih odobrenja, tako i u odnosu na strukturu dokumenta prostornog uređenja koja je donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji doživjela promjene. 2. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.3 I kada je riječ o izradi prostornih planova, kao i kada je riječ o provođenju istih kroz izdavanje potrebnih odobrenja, postoji stalna obeza da se:

- očuvaju i saniraju ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,

- potičei prirodna obnova šuma i autohtone vegetacije, - odrede mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru, - zaštite resurse pitke vode, - osigura slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, - očuva nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne

djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i to bez utvrđivanja novih građevinskih područja na nenaseljenim otocima,

- uvjetuje razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

- ograniči međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja,

- nova građevinska područja eventualno se mogu planirati izvan površina koje su u naravi šume,

- saniraju napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

Unutar ZOP-a kod planiranja pojedinih zahvata u prostoru postoji niz ograničenja4, tako da se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o


3 Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora je na snazi od 21. rujna 2004. te se ista primjenjuje na navedenom području. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji Uredba je ugrađena u isti. 4 Člankom 51. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisana su ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a.


uvjetima građenja za građevine namijenjene za: istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, uzgoj plave ribe, vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Osnovne aktivnosti koje se dešavaju u zaštićenom obalnom pojasu mora, uz osiguranje adekvatnih uvjeta za razvoj naselja su aktivnosti vezane uz turizam. Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države, pa je ukupni razvitak turizma potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su :

- modernizacija cjelokupne turističke ponude, - selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete turističkog

prostora, - uvođenje europskih standarda i kvalitetne turističke ponude, - utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih

zajednica, - utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i

aktiviranja u funkciji turizma. 3. PLANIRANJE TURISTIČKIH KAPACITETA UNUTAR ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA

3.1. Planiranje zona ugostiteljsko-turističke namjene – izvan naselja Za razumjevanje cijele problematike još je jednom potrebno navesti da kada se govori o zaštićenom obalnom području mora, tada se govori o području od posebnog ineteresa za Republiku Hrvatsku, te je za cjelokupno planiranje unutar tog područja potrebno primjenjivati naročito pri izradi prostornih planova , slijedeće smjernice:

- razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, - zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, - dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, - zaštita i cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i

rekreaciju, - zaštita kvalitete i ljepote izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz

zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja. Kada je riječ o izradi prostornih planova, te o cijelom postupku donošenja istih tada za početak treba znati da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja. Naime, već od kasnih 60-tih godina kada je riječ o obali i razvoju turizma bilo je jasno da razvoja turizma nema bez izgradnje _________________________________________________________________________________ Ana Mrak Taritaš - Planiranje izgradnje turističke namjene unutar naselja, kao i izdvojenih zona izvan naselja u zaštićenom obalnom području mora - zakonodavni okviri


potrebnih kapaciteta, ali da je naša obala tako vrijedna i specifična da se istom treba pristupiti na poseban način. Tako da kada se govori o dugoj tradiciji prostornog planiranja u odnosu na korištenje obale i izgradnju turističkih kapaciteta treba znati da je izgradnji svih turističkih zona predhodila izrada i donošenje odgovarajućih prostornih planova. U bujajućoj incijativi za korištenjem obale i izgradnji uz more, koje je neosporno zahvaljujući svojim prirodnim osebujnostima vrlo atkaktivna, 2004. godine je prepoznato da je posljednji trenutak da se izgradnja na obali mora kontrolira. Tako je u odnosu na turističke kapacitete razlikovana izgradnja izdvojenih zona namjenjenih za turizam izvan naselja, izgradnja turističkih zona unutar naselja, te izgradnja pojedinačnih hotela, odnosno turističkih objekata integrirajući ih u tkivo naselja. Dakle, kada je riječ o izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, ista se prvenstveno planiraju u prostornom planu županije5 , u kojem se mora se odrediti položaj, veličina, te vrsta i kapacitet tih zona. Područja se određuju u prostornom planu županije kao prostori namjenjeni za:

- (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta, - (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog

kapaciteta, - (T3) – autokamp i kamp, - luke nautičkog turizma, - golf igrališta.

Slika 1. Izvod iz Prostornog plana Istarske županije


5 Svi Prostornim planovi županija usklađeni su s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.


U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima:

- površinu do 15 ha, - osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine

najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m, - osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na

prometnu površinu. Kada je riječ o planiranju izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene6 tada se pri izradi i donošenju prostornih planova županije, ali i prostornih planova uređenja općine/grada moraju poštivati slijedeći uvjeti:

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

- smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

- smještavne građevine ne mogu se planirati na udaljenosti manjoj od 100 m od obalne linije,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha, - izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent

iskoristivosti nije veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni

nasadi i prirodno zelenilo, - odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, - broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja

smještajnih jedinica.


6 Kriteriji za planiranje ugostiteljsko-turističkih zona utvrđeni su odredbom članka 52. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.


Slika 2. Planiranje zone turističke namjene izvan naselja

Glede, postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene rekonstrukcija istih se može planirati tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih Zakonom o prostornog uređenju i gradnji (gore navedene). Neosporno je da je daljnji razvoj turizma gospodarski interes Republike Hrvatske, ali pri tome treba znati važnost i osjetljivost ovog našeg podneblja, tako da je planiranju novih izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene izuzetno važno kako kroz prostorni plan županije, taklo nadalje i kroz prostorni plan uređenje općine/grada ista planirati na način da to bude na prirodno manje ugoroženim prostorima ili prostornim obuhvatima koja su devastirana, ali i da se ista mogu bez velikih posljedica po prostor uključiti svojom infrastrukturom u cjelokupni širi prostor. 3.2. Planiranje zona ugostiteljsko-turističke namjene – unutar naselja (zona) Razvoj turizma treba se temeljiti na izuzetnim prirodnim i povijesnim vrijednostima, kvaliteti okoliša, kao i interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti. Sve intervencije u prostoru koje su u funkciji razvoja turizma: gradnja i korištenje građevina, korištenje prostora i naročito uređivanje prostora trebaju biti usmjerene očuvanju prirodnosti i temeljnih resursa.



Da bi se gore navedene postavke mogle osigurati, pri planiranju novih zona, ili revitalizaciji postojećih potrebno je primjenjivati slijedeća načela:

- očuvanje kvalitete prostora kao odlučujećeg čimbenika za izbor turističke destinacije,

- prometna dostupnost i kvalitetna infrastrukturna opremljenost, - uvažavanje prostorno-ekoloških i socijalno-kulturnih parametara, - uključivanje kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu usmjeravanjem

funkcionalnih sadržaja u povijesni prostor, - rekonstrukcija i modernizacija postojećih kapaciteta.

Dakle, kada je riječ o naselju i razvijanju turističke zone unutar građevinskog područja naselja tada se primjenjuje parametar da ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja7, kao i da smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu. Jednako tako ne postoji obveza kod izgradnje turističke zone unutar naselja, da se smještajne građevine mogu graditi na najmanjoj udaljenosti od 100 metara od obalne linije.

Slika 3. Izgradnja turističke zone unutar naselja Nadalje, planiranje zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja je u nadležnosti prostornog plana uređenja općine/grada, ali pri tome treba voditi računa o niz elemenata da bi takova zona zaista i upotpunila sliku pojedinog mjesta poštivajući kulturno-povijesnu baštinu. Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene veličine do 15 ha8 uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale. U kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

7 Ako je riječ o postojećoj površini ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja, tada ista može biti površinom veća od 20% ukupne površine građevinskog područja naselja., ali je za rekonstrukciju iste potrebno provedbenim odredbama jasno definirane parametre za izradu urbanističkog plan uređenja, pri tome vodeći računa da treba biti riječ o cjelovitoj zoni ugostiteljsko-turističke namjene, a ne o eventualnom zadržavanju u prostoru pojedinačnih manjih objekata.


8 Kada se govori o postojećim kampovima tada je riječ o onima koji su izgrađeni temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i u slučaju rekonstrukcije istih primjenjuje se odredba članka 52. stavak 5. Zakona odnosno zadržavaju se postojeće površine.


3.4. Planiranje pojedinačnih objekata ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja Prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu. Dakle, kada se takovim dokumentom prostornog uređenja utvrde prostorni obuhvati za određene namjene, unutar prostora namjenjenog za mješovitu namjenu može se predvidjeti izgradnja pojedinačnih objekata ugostiteljsko-turističke namjene na način da kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) iznosi do 80 kreveta. Svi drugi parametri i uvjeti za izgradnju takove smještajne građevine određuje se tim planom (prostornim planom uređenja općine ili grada).

Slika 4. Hotel u mješovitoj zoni naselja 3.5. Obveze vezane uz izgradnju u zaštićenom obalnom području Polazeći od činjenice da kada se govori o zaštićenom obalnom području tada se govori o području od posebnog ineteresa za Republiku Hrvatsku, tada se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja9 samo ako je donesen urbanistički plan uređenja usklađen s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, 76/07). Na sve dokumente prostornog uređenja koji se nalaze unutar ZOP-a ( i/ili čiji su dijelovi unutar ZOP) nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite


9 Odredbom članka 125. stavak 2. Zakona propisano je da se lokacijska dozvola na prostornim obuhvatima za koji je prema Zakonu propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može izdati samo na temelju tog plana.


okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva10.

4. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Prostorno uređenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih područja, uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite prostora, znanstvenih i stručnih spoznaja i najbolje prakse, te na poštivanju međunarodnih smjernica i dokumenata u području prostornog uređenja. Dokumenti prostornog uređenja jesu: strateški:

- Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Države, - Prostorni plan područja posebnih obilježja, - Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, - Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine.

provedbeni11: - Urbanistički plan uređenja, - Detaljni plan uređenja.

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske12 je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru, koja na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske13 utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Strategija i Program prostornog uređenja čine jedinstveni dokument prostornog uređenja, kojeg donosi Hrvatski državni sabor.


10 Odredbom članka 97. Zakona je propisana obveza ishođenja suglasnosti. 11 Sukladno Zakonu ne postoji obveza izrade generalnog urbanističkog plana. Pozivom na odredbu članka 325. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju i građenju ( Narodne novine” br. 76/07), svi generalni urbanistički planovi čija je izrada započela (potpisivanje ugovora o izradi plana) prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i građenju ( Narodne novine” br. 76/07) dovršiti će se sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02,100/04). Jednako tako pozivom na odredbu članka 346. stavak 2. Zakona, generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. 12 Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. 13 Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar.


Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne strateške postavke. Pristup prostoru i razvitku u prostornim planovima županija obilježavaju dvije bitne značajke, a to su cjelovitost i sustavnost. To znači da taj plan prvenstveno prepoznaje i razdvaja tipove prostora i prostorno-razvojne cjeline. Hrvatska je podjeljena teritorijalno na 20 županija (Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija , Krapinsko-zagorska županija, Ličko-senjska županija, Međimurska županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Sisačko-moslavačka županija, Splitsko-dalmatinska županija, Virovitičko-podravska županija , Vukovarsko-srijemska županija, Varaždinska županija, Zadarska županija, Zagrebačka županija) i Grad Zagreb, koji ima status županije. Za sve županije donešeni su prostorni planovi županija, odnosno za Grad Zagreb Prostorni plan uređenja grada Zagreba. Svi Prostorni planovi županija (Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Ličko-senjska županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Zadarska županija) unutar zaštićenog obalnog područja mora uskladili su se s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne novine” broj 128/04), kojom se određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Kada je riječ o turizmu tada se Prostornim planovima županija trebaju osigurati slijedeći osnovi ciljevi prostornog uređenja:

- unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom,

- težiti uravnoteženom razvitku razvojem gospodarstva na čitavom prostoru Države i užih područja te pri tome koristiti oblike primjerene osobitostima prostora, a nedovoljno korištene potencijale pažljivo staviti u razvojne funkcije koje će unaprijediti ukupnu prostorno gospodarsku strukturu i stanje čovjekova okoliša,

- povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš,

- racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, a svrhovito korištenje i namjenu prostora temeljiti na stručnim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u značajke prostora (prirodna i stvorena osnova, pogodnost, ograničenja i osjetljivost prostora za djelatnosti, osobite vrijednosti prostora), usklađeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša,

- racionalno koristiti prostor za izgradnju, očuvanjem fizičke i funkcionalne cjelovitosti te kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (spriječiti usitnjavanje areala i osigurati krajobraznu cjelovitost),



- zaštiti vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa, očuvanjem biološke raznolikosti te osobito pažljivim korištenjem resursa koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (čista tla, pitka voda, šumske zajednice i druga),

- uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja, prirodnu cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenost i ograničenja infrastrukture, turističku atraktivnost i druge značajke pojedinih područja kao osnovu za utvrđivanje zajedničkih kriterija korištenja prostora i razmještaja djelatnosti, u sklopu izrade dokumenata prostornog uređenja i razvojnih programa,

- prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganja na nekim prostorima (obala, gradovi, prostor uz prometne koridore, zaštićene cjeline), te utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno uređenje prostora.

Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine utvrđuje osobito: osnovu naseljenosti uključivo površine naselja, urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja, razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog uređenja, osnovu s prikazom poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja, osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, zahvate u prostoru lokalnog značenja, te uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja. Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine mora biti usklađen s PPŽ-om što znači da se ovim prostornim planom ne prenose već se detaljnije razraduju i konkretiziraju odredbe PPŽ-a koje proizlaze kao obveza iz plana šireg područja, kao što se određuju i drugi elementi koji su od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja velikog grada, grada ili općine. Generalni urbanistički plan uređenja koji se donosio za naselje u kojima je sjedište županija, Grad Zagreb, te druga naselja koja imaju više od 15.000 stanovnika više nije naveden u strukturi dokumenata prostornog uređenja. Postojeći Generalni urbanistički planovi se mogu mijenjati i dopunjavati, a ostaju na snazi najdulje deset godine od dana stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i građenju. Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja, te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.



Slika 5. Prijedlog urbanističkog plana uređenja za turističko naselje Velika afirmacija urbanističkog plana uređenja je nastala časom donošenja Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne novine” br. 128/04), kojom je određeno da u ZOP-u u smislu članka 45a. Zakona o prostornom uređenju ako nije donesen urbanistički plan uređenja, ne može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5000 m2. Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine, odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti.

5. ZAKLJUČAK Od 1. listopada 2007. godine u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine” br. 76/07) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (“Narodne novine” br. 128/04) koja je donešene u svrhu zaštite zaštićenog obalnog područja mora, a koje predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne



linije u more, kao i cjeloviti prostor otoka, ugrađena je u Zakon o prostornom uređenju i gradnji. U svrhu ostvarivanja načela održivog razvitka, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa te njihove provedbe, Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija, te da se sprječava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba drugih korisnika prostora. Kada je riječ o turizmu i njegovom daljnjem razvoju, a u odnosu na zaštićeno obalno područja mora, opredjeljenje Republike Hrvatske je utvrđeno strateškim dokumetima i temelji se na: razumnom korištenju i zaštiti prirodnih dobara, zaštiti kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organiziranoj raspodjela i uređenju građevinskog zemljišta, zaštiti i cjelovitosti vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, te zaštiti kvalitete i ljepote izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja. Važno je znati da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja. Naime, već od kasnih 60-tih godina kada je riječ o obali i razvoju turizma bilo je jasno da razvoja turizma nema bez izgradnje potrebnih kapaciteta, ali da je naša obala tako vrijedna i specifična da se istom treba pristupiti na poseban način. Tako da kada se govori o dugoj tradiciji prostornog planiranja u odnosu na korištenje obale i izgradnju turističkih kapacitetea treba znati da je izgradnji svih turističkih zona predhodila izrada i donošenje odgovarajućih prostornih planova. Dakle, sada kada je pred nama veliki interes za korištenjem obale i izgradnji uz more posve je jasno da su osnov za korištenje i privođenje namjeni prostora dokumenti prostornog uređenja. U izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja treba se posebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru. U odnosu na turističke kapacitete razlikuje se izgradnja izdvojenih zona namjenjenih za turizam izvan naselja, izgradnja turističkih zona unutar naselja, te izgradnja pojedinačnih hotela, odnosno turističkih objekata u građevinskom području naselja. Nova izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se prostornim planom županije, te poslije sukladno istom, prostornim planom uređenja općine/grada na način da to bude na prirodno manje ugoroženim prostorima ili prostornim obuhvatima koja su devastirana, ali i da se ista mogu bez velikih posljedica po prostor uključiti svojom infrastrukturom u cjelokupni širi prostor. Prostorno uređenje treba utjecati na poboljšanje učinkovitosti planiranja pojedinih gospodarskih područja primjenom procjene njihovih potreba i učinaka.




Planiranje zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja je u nadležnosti prostornog plana uređenja općine/grada, ali pri tome treba voditi računa o niz elemenata kao što su: prometna dostupnost i kvalitetna infrastrukturna opremljenost, uvažavanje prostorno-ekoloških i socijalno-kulturnih parametara, uključivanje kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu, te rekonstrukcija i modernizacija postojećih kapaciteta. Nadalje, unutar prostora namjenjenog za mješovitu namjenu određenog prostornim planom uređenja općine/grada može se predvidjeti izgradnja pojedinačnih objekata ugostiteljsko-turističke namjene. Polazeći od činjenice da kada se govori o zaštićenom obalnom području tada se govori o području od posebnog ineteresa za Republiku Hrvatsku, u neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja može se izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja usklađen s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, 76/07), te je na dokumente prostornog uređenja koji se nalaze unutar ZOP-a( i/ili čiji su dijelovi unutar ZOP) nositelj izrade dužan pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Documents

PLANIRANJE IZGRADNJE TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR … · uvjetima građenja za građevine namijenjene za: istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage