Plan Eko Certificiranja (2)

8/3/2019 Plan Eko Certificiranja (2)

1/61

Plan eko certificiranja destinacije- Lastovo-

Zrinka SosaAnamarija ariRuica Rai


2/61

Sadraj:y Eko certifikati

y Meunarodni ,nacionalni ,hrvatski ekocertifikati

yAnaliza izabrane destinacije

y Primjenjeni ekocertifikati

y Zakljuak


3/61

Eko certifikatiy Prvi eko-certifikacijski sustavi i eko-oznake -sredinom

1980-ih godina.

y Najprije su se poeli razvijati u Europi- glavna svjetska turistika meka u kojoj se odvija oko50% meunarodnog turizma- stupanj svijesti o potrebi ouvanja prirodnih i kulturnihbogatstava bio neto izraeniji.

y Potrebe da se i u turizmu ozbiljno pone raditi nadugoronoj odrivosti, a kao posljedica svijesti o prirodnimogranienjima koja ne dozvoljavaju beskonaangospodarski rast kako u sektoru turizma tako i u ostalimljudskim djelatnostima.


4/61

y Certificiranje je proces u kojemu trea osoba,za to

ovlatena,daje pisanu potvrdu korisniku kojom potvrujeda proizvod,proces usluga, ili upravljaki sustav

udovoljavaju specifinim zahtjevima.

y Cilj eko labela je stadardizacija prakse upravljanjaokoliem, kontrolom, vrednovanjem izvedbi i etiketiranja

diljem svijeta.


5/61

Raznolikostturizma - raznolikost eko-oznakey Europa ima daleko vie "zelenih" programa

certificiranja od bilo koje druge regije u svijetu.

y U 2004. godini postojalo je vie od 50 ekolokihcertifikata i nagrada u Europi koje su se odnosile nasmjetaj, plae, marine, zatiena podruja, restorani,ruk

otvorine, golf, turneje paketa i raznih drugihturistik

ih povezanih aktivnosti.

y Vie od 40 certifikata odnosi se na uslugesmjetaja:hotele s ili bez restorana,zone zakampiranje,h

ostele za mlade,kue na farmama,alpske

kolibe,vile,apartmane i ostalo.


6/61

Raznolikost turizma u Europi predstavlja velikeizazove za inicijativu ceritifikata. U razvoju eko-oznaka brojna pitanja su upitana:

y Koje skupine proizvoda odabrati?y Koje usluge ukljuiti?y

Koji kriteriji su obvezni ili neobvezni?y to je ravnotea izmeu procesa (sustavaupravljanja okoliem) i kriterija?

y Kako dobiti potvrdnicu?y Kako potvrditi i jamiti usklaenosti zahtjeva s

potrebnim kriterijima?y Kako doi do touroperatora i pojedinanih

potroaa da generiraju potranju za odriviproizvod?


7/61

Raznolikost eko-oznake

- Javne, privatne i javno-privatne certifikate;

- Certifikate primjenjive na

sve vrste proizvoda iusluga, ili samo nasmjetaj;

- Certifikate premaslijedeim kriterijima:razliitoj klimi, ekolokimpotrebama, nacionalnom

zakonodavstvu, tehnikimstandardima;

- Razliite razine ekolokihkriterija; od bronane,srebrene do zlatnerazine;

- Regionalne, nacionalne imeunarodne certifikate;

- Sloenije ili jednostavnije

vrednovanje procedura;- Visoke, srednje ili niskepristupnine zakandidiranje i licenciranje;

- Sveobuhvatne ili

ograniene marketinkeaktivnosti;- Iscrpne ili veoma

siromane informacije ocertifikacijskim shemama


8/61


9/61

HRVATSKI EKO-CERTIFIKATI

y UHrvatskoj takoer postoje EKO oznake ilimarkice koje se dodjeljuju proizvodima iz ekolokoguzgoja.


10/61

'PRIJATELJ OKOLIA'

y Sustav dodjele znaka zatite okolia RH uspostavljen je 1993. godine.y glavni cilj dodjele Znaka- promicanje proizvoda i usluga koji bitno

manje optereuju okoli i troe prirodna dobra u odnosu na ostaleistovrsne proizvode.

y Znak 'PRIJATELJ OKOLIA' na proizvodu jami potroau da je tajproizvod uistinu manje tetan za okoli u usporedbi sa srodnim ilislinim proizvodima.

y Znak zatite okolia 'PRIJATELJ OKOLIA' dodjeljuje se na osnoviutvrenih mjerila, uz sudjelovanje strunjaka i javnosti prema precizno

utvrenom postupku.y dio meunarodne politike odrive proizvodnje i potronje kojoj je

cilj smanjiti negativni uinak proizvodnje i potronje na okoli,zdravlje, klimu i prirodna dobra.


11/61

y Zamolba za dobivanje Znaka zatite okolia uzima u

obzir sve faze ivotnog ciklusa proizvoda(potronjusirovine i energije, emisije oneiavanja, stvaranja

otpada, mogunost recikliranja, kao i mogunost ipotrebe odlaganja)y U svakoj fazi ispituju se i procjenjuju svi mogui tetni

utjecaji za okoli.y Ministarstvo nadleno za poslove zatite okolia

dodjeljuje znak zatite okolia za proizvod dostupanna tritu RH koji tijekom ivotnog ciklusa bitnomanje optereuje okoli u odnosu na druge proizvodeiz iste skupine proizvoda.


12/61

Znak zatite okoliauRH

y sastoji se od dvije koncentrine krunicey u unutarnjem krugu je stiliziran prikaz ptice i ribe.y u gornjoj polovici ispisana je poruka prijatelj

okolia.y u donjoj polovici krunice ispisuje se tekst u kojem

se navodi razlog dodjele znaka zatite okolia

utvren mjerilima.y Stilizirani prikaz ptice i ribe tiska se na

jednobojnoj podlozi.


13/61

POPIS HOTELA I KAMPOVA KOJI IMAJU ZNAK ZATITE OKOLIA

1. Hotel Maestral (Novigrad)2. Hotel Istra (Rovinj)3. Hotel Sol Garden Istra (Umag)4. Valamar RivieraHotel & Residence (Pore)

5. Hotel Amfora (Hvar)6. Hotel Borovnik (otok Murter)7. Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik8. Hotel Vicko (Starigrad)9. Hotel Villa Dvor (Omi)10.Villa Andrea (Tuepi )

11. Autokamp Mareda (Novigrad)12. Kamp Polari (Rovinj)13. Kamp Park Umag14. Naturist kamp Solaris (Pore)15. Kamp Vira Hvar


14/61

POPISPROIZVODAKOJIIMAJUZNAKZATITE OKOLIA

y INA BIOMA EP2- biorazgradivo sintetiko mazivoyVip univezalne kutijey dvoslojna kutija Solana Pagy kairane troslojne kutije VIP i Mladinay OBNOVLJENA TONERKASETAy TERVOL - proizvod za izolaciju iz kamene vuneyADS I ISAD su ureaji za automatsko

zamjeavanjey PANOLINHLP SYNTH 15, 22, 32, 46 i 68hidraulika maziva ulja

y PANOLIN TURWADA SYNTH 32, 46 i 68razgradiva ulja za turbine


15/61

y Dobiva se na razdoblje od jedne godiney dodjeljuju ga pravne osobe ovlatene od strane Ministarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

y oznaavaju se prehrambeni proizvodi iz ekolokog uzgoja,proizvedeni prema naelima i propisima ekoloke proizvodnje

y Ekoloki uzgoj zabranjuje upotrebu mineralnih gnojiva ipesticida.

y

Umjetna se gnojiva u ekolokoj proizvodnji zamjenjujuorganskim gnojivima, korov se uklanja mehanikim putem,zaraeno bilje i voke treba redovito odstranjivati.Organski uzgojena hrana -boljeg i prirodnijeg okusa jer na tritedolazi svjeija.

y ekolokoj proizvodnji -cilj ispunjavanje osnovnih fiziolokih iekolokih potreba ivotinja, odravanje raznovrsnosti iodrivosti odreenog ekolokog sustava.

y svrha je ekoloke proizvodnje "zatita zdravlja i ivota ljudi,zatita prirode i okolia i zatita potroaa"y Oznaavanje-navoenje na proizvodu, pakiranju kojima se

identificiraju ekoloki proizvodi, njihova usklaenost spropisanim uvjetima, podaci o proizvoau, pravnoj ili fizikojosobi koja stavlja proizvod u promet.

Hrvatski ekoloki proizvod


16/61

Znak "Hrvatski EKO proizvod"

y okruglog je oblika,zelene je boje.

y Ispod gornjeg dijela ruba rije "HRVATSKI", a iznad donjeg

dijela ruba, zelenim slovima, rije "PR

OIZVOD".y zelena toka s lijeve i desne strane.

y U sredini znaka krug zelene boje u kojemu je bijelimslovima ispisana rije "EKO".


17/61

Meunarodni certifikati

y Green Globe 21

jedan od najznaajnijih meunarodnih certifikata

u sklopu meunarodnog certifikacijskog programakoji se dodjeljuje poduzeima i lokalnim zajednicama

temelji se na naelima Agende 21

potpisale su 182 zemlje na sastanku UN u Riju na

svjetskoj konferenciji Earth Summit 1992., s ciljemimplementacije naela odrivog razvoja ucjelokupni razvoj na lokalnoj i globalnoj razini


18/61

y Plava zastava

eko certifikat, koji se na inicijativu EU dodjeljujeplaama i marinama koje udovoljavaju strogimekolokim kriterijima

dodijeljena je oko 3650 plaa i marina u 46 zemelja

2010. godine plavu zastavu u Hrvatskoj dobilo je 116plaa i 19 marina

Da bi neka plaa ili marina dobila Plavu zastavu morazadovoljiti etiri stroga kriterija, a to su: kakvoa

mora, sigurnost kupaa, objekti usluga teodgojno-obrazovni program i informiranjejavnosti.


19/61

y The Green Key

y Internation Eco Certification Program

y Earth Check


20/61

Nacionalni certifikati

y Green Tourism

eko certifikat nastao u velikoj Britaniji

dodjeljuje se posebno smjetajnim kapacitetima, ali iparkovima, atrakcijama i ostalim turistikimpoduzeima koja pokazuju ekoloku odgovornost uposlovanju


21/61

y ECO certification

Eko certifikat nastao na Malti dodjeljuje se hotelima

y

Estonian Ecotorism Quality label promie mogunosti turizma koje potiu lokalni

gospodarski razvoj i ouvanje prirodne i kulturnebatine u Estoniji

y LegambienteTurismo

nastao je i dodjeljuje se u Italiji za bilo koju vrstuturistikog smjetaja


22/61

Lastovoy Lastovo je najjuniji naseljeni hrvatski otok.

y Povrine 46,9 etvornih kilometara, duine 11 km iirine oko 6,5 km, po veliini je 14 otok na jadranskojobali

y ''Lastovski arhipelag' - Lastovo s okolnim otocima (46)

y Park prirode Lastovsko otoje


23/61

Prirodne posebnostiLastova

y Plodna polja - povrine oko 480 hektara od ega seobrauje manje od 20%

y

Klimatska obiljeja - najsunaniji otok na Jadranu( duga i suha ljeta, umjereno kiovite zime, bez snijegai leda)

y Flora - Lastovo obiluje mnogim, drugdje iezlim

vrstama, izmijeanim s endemima nastalim utjecajemotonog tla i klime. WWF proglasio je otok prostoromod posebne vanosti za ouvanje ukupnebioraznolikosti Sredozemlja


24/61

y Fauna - osim biljnim, Lastovo obiluje i ivotinjskim

vrstama

y

Podmorje - ronati, crveni i bijeli koralj, prugastamitra - zakonom zatieni rijetki mediteranski endem


25/61

Demografska obiljeja

y Prema popisu 2001. godine, otok broji 835 stanovnikato je 16% manje u odnosu na prethodnu popisnu

godinuy iseljavanje u potrazi za boljim poslom i kolovanjem

Otok Lastovo Godina popisastanovnitva

Indeks popisnepromjene

1981. 1991. 2001. 1991./1981.

2001./1991.

2001./1981.

Ukupan brojstanovnika

957 994 835 103,87 84 87,25

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika otoka Lastova u razdoblju od 1981. do 2001.


26/61

Turizam

yjedini hrvatski otok koji nema obiljeje sezonalnostilokalnih trajektnih linija

y Lastovo 2007. godine ostvaruje tek 1,2 % noenja uDubrovako neretvanskoj upaniji to jasno ukazuje

da je turizam izrazito slabo razvijen


27/61

Tablica 2. Ostvarenaturistikanoenjana otokuLastovuurazdoblju od 2002. godine do 2006.

godine

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ukupan br.noenja

240 026 24 216 34 918 36 247 47 424

Privatni

smjetaj

24 026 19 064 20 979 20 699 26 461

Kamp,,Skriveni

- 685 1356 1771 2000

Hotel,,Solitudo

- - 4667 6467 9492

Privezite - 4467 7916 7310 9471Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo


28/61

y Trenutno je na otoku registrirano 60 apartmana, 17

soba i 3 kue za odmor, 30 vezova na privezitu, 30kamp jedinica (do 100 ljudi) u kampu ''Skriveni'', te 150leajeva (72 sobe) u hotelu ''Solitudo''.


29/61

Grafikon 1. Broj krevetau privatnom smjetajuurazdoblju od 2007. godine do 2010.

godine

Izvor: Statistika dokumentacija Turistike zajednice opine Lastovo


30/61

Grafikon 2. Dolasciinoenjaturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine



31/61

Grafikon 3. Odnos brojanoenjadomaihi stranihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010.

godine



32/61

Grafikon 4. Dolasciinoenjadomaihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine



33/61

Grafikon 5. Dolasciinoenja stranihturistaurazdoblju od 2007. godine do 2010. godine



34/61

Grafikon 6. Noenjaturista po zemljamaiz kojihdolaze urazdoblju od 2007. godine do 2010. godine



35/61

Turistika ponudaLastova

y Turistika ponuda zasad se u potpunosti zasniva nasuncu i moru, a turizam je izrazito sezonalnogkaraktera

y Turistiko - ugostiteljsku djelatnost kao vodeudjelatnost na otoku

y Ugostiteljstvo i turizam sa samo 1% udjela udrutvenom proizvodu, ali s 25% u ukupnojzaposlenosti otoka predstavlja znaajan razvojnipotencijal


36/61

y Kulturno povijesna batina otoka Lastova nije

adekvatno prezentirana niti uvrtena u turistikuponudu (a postoji 46 otonih crkvica koje ekajuispriati svoju priu)


37/61

y Ronilaki klubovi

Ronilaki centar ,,Ankora

Ronilaki centar ,,Ronilaki raj


38/61

y park prirode ,, Lastovsko otoje

Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasioPark prirode Lastovsko otoje, to ga inijedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj.

44 otoka, otoia, hridi i grebena

Park obiluje obalnim strmcima i mnotvombiljnih i ivotinjskih vrsta


39/61

y seoski turizam

seosko domainstvo ,,Podanje

seosko domainstvo ,,Pod pinjule

seosko domainstvo ,,Tusti


40/61

y rekreacija

izleti

podvodno ronjenje

rekreacijski ribolov

jogging i biciklizam

hodanje i planinarenje

razgledavanje mjesta lastova i otoka


41/61

y plae

Na otoku svatko moe nai plau prema vlastitomukusu ili uzrastu: litice nazapadu, ljunak na istoku i pijesak na sjeveru otoka

Popularna mjesta za kupanje su:

MihajlaSkrivena LukaKoritaKruica (uvala)

Jurjeva lukaBorovaotok Saplun


42/61

y tradicija (legende, lastovski pokladi, gastro ponuda..)


43/61

Infrastrukturna opremljenost

y Nemogue je govoriti o cjelovitom sustavuinfrastrukture

y Pomorski prometje za sada jedini veza OpineLastovo s ostalim dijelovima RepublikeHrvatske

y Ostala infrastruktura ( vodoopskrba, odvod otpadnihvoda, prikupljanje krutog otpada, plinoopskrbe )neadekvatna je ak i za dostignuti razvoj turizma, apotpuno neprihvatljiva za oekivani razvoj!


44/61

y Odvodnja otpadnih voda svodi se u pravilu na

pojedinane ispuste u more, te septike i "crne" jame.

y Kruti komunalni otpad se redovito prikuplja.Zbrinjavanje otpada je neadekvatno jer se na

neodgovarajui nain odlae na neureenoj deponijiuz cestu Ubli - Lastovo i povremeno spaljuje.


45/61

Dakley U planiranju turistikih aktivnosti i sadraja ne smiju

se ponoviti greke napravljene na velikom dijelu naegpriobalja, gdje je turizam uzrokovao nestanak velikihpovrina izvorne prirodne sredine

y Na Lastovu nije izgraena adekvatna infrastruktura ,koja je od posebne vanosti ukoliko daljnji razvojturizma na Lastovu eli tei u smjeru odrivog razvoja.


46/61

Destination 21y a labelling scheme for tourist destinations with sustainable

developmenty in 1997 in order to promote sustainable tourism

development at a destination level.y The development of the recognition scheme was born out

of the need to address the lack of a strategy for sustainabletourism in Denmark.

y Destination 21 can be seen as a combination of asustainability label for the tourism product and a

sustainability management system for the processesinvolved in the tourism industry.


47/61

The Destination 21

Processy The process of becoming a Destination 21 is

characterised by a three-phase process;

a pre-qualification phase, a qualification phase and

a operational phase


48/61

The Pre- qualification Phasey The process for a destination area to become a

certified Destination 21 begins with the local industryassociation creating awareness among its members of

the advantages of developing their tourism industry ina sustainable manner.

y a local steering committee The local tourism businesses

The local municipality The local tourism association Host population


49/61

The Qualification Phasey destination must meet the base requirements for each

of the 8 sustainability goals

1. Ensure Local organisation and co-operation andcommon strategy

2. Capacity building towards sustainable development

3. Promotion of Destination 21 philosophy and

practice4. Management and accessibility of natural and

cultural heritage assets


50/61

5. Strengthen and increase local culture andauthenticity visibility

6. reduction of resources use and pollution7. Create employment and enhance employment

within the local economy8. Promote the development of new sustainble tourism

products

http://www.cic-wildlife.org/uploads/media/Dest.21_-_a_labeling_scheme_for_tourist_2001_eng.pdf


51/61

Base requirements

y Eco-labelling of 10% of the overnight accommodationcapacity

y 20% of marinas with Blue Flag certification

y 20% of tourism establishments have started

environmental work during the first year

y At the end of the first operational phase year everythird publicly accessible beach must be Blue Flag

certified.


52/61

The Operational Phasey Once the destinations requirements for the transition

to the operational phase have been approved andaccepted by the Destination 21 Board, the destination

can then call itself a Destination 21 and as such beginto make use of the benefits associated with this status.Additionally the destination and the individualparticipants (particularly the tourism businesses) arenow entitled to use the Destination 21 logo in theirmarketing and promotional efforts.


53/61

y this cycle is then repeated for three years, to ensuring

that the activities are constantly monitored andadjusted so that the level of sustainability of the

activities is increased.


54/61

Plavazastava

y Kako bi neka plaa mogla dobiti

Plavu zastavu treba udovoljiti svimnavedenim obveznim i velikombroju preporuenih kriterija.


55/61

1. Kvalitetavode

y U prvom redu potrebno je udovoljiti svim zahtjevima inormama koje su vezane za kakvou vode za kupanje akoje propisuju standardi Europske Unije. To znai danema znaajnog oneienja vidljivo izazvanoga

kanalizacijom ili vidljivog oneienja ugljikovodicima(mazut, nafta, benzin i dr.)

y Takoer, podruje plae ne smije biti zahvaenoindustrijskim i kanalizacijskim ispustima koji nemaju

proiivae i nisu prethodno obraeni.y Pri ekolokim nesreama mora se provoditi lokalini

i/ili regionalni plan za sluaj nude.


56/61

y Nakupine algi i druge vegetacije ne smiju bitiostavljene da trule na plai, osim u podrujima koja suza to posebno predviena i sve dok to ne predstavlja

oneienje i smetnju.y Lokalna zajednica mora ispunjavati kriterije koji se

odnose na obradu kanalizacijskih tvari i kakvouotpadnih voda kako je to propisala EU.


57/61

2. Odgoji obrazovanje za okolii

informiranjejavnosti

3. Upravljanje okoliemy U svakoj regiji odnosno lokalnoj zajednici mora

postojati razvojni plan i plan o koritenju prostora zaobalno podruje. Taj plan mora biti u skladu spropisima o prostornom planiranju i zatiti obalnogpodruja.

y Na plai mora biti potreban broj kanti za otpatke kojese moraju redovito prazniti i odravati. Mora postojatiodgovarajui smjetaj odnosno predvieni i odobreniobjekti za skladitenje otpada, algi, naplavina i sl.


58/61

y Tijekom kupaline sezone potrebno je provoditi

dnevno ienje plae onoliko esto koliko je topotrebno.

y Na plaama treba biti zabranjena vonja, osim akonije izriito zakonom drugaije propisano, vonja i

utrka biciklima, automobilima, ... Ne smije bitiodlagalite otpada, neodobreno kampiranje, kupanjepasa ukoliko nije drugaije propisano, ne smije bitivonje skuterima na moru ili windsurfinga osim ako

nisu obiljeena podruja za te aktivnosti.y Pristup automobilima na plai ne smije biti dozvoljen

kao ni pristup do vode osim ako ima posebno oznaenezone za parkiranje.


59/61

y Mora postojati siguran prilaz plai.

y Kako bi se izbjegao konflikt i nesrea na plai, nuno

je upravljati plaom uzimajui u obzir razliite potrebei korisnike plae.

y Moraju postojati primjerene i iste sanitarije spojenena kontrolirani kanalizacijski sustav ije su granine

vrijednosti ispusta u skladu s propisima EU ootpadnim vodama.


60/61

4.Sigurnostiusluge

y Plaa mora tijekom kupaline sezone imati Slubu zaspaavanje koja se sastoji od akreditiranih i educiranihljudi koji su spremni na sve situacije u kojima je na bilo

koji nain ugroen ivot ili zdravlje kupaa. Na plaimoraju postojati osmatranice, oprema prve pomoi,pristup telefonu i ostala oprema za spaavanje.

y Na plai moraju biti jasno oznaena mjesta i oprema

za pruanje prve pomoi.y Na plai treba strogo provoditi dravne propise glede

pasa, konja i drugih ivotinja

.


61/61

Zakljuaky Lastovo ne krasi etiketa turistiki razvijenog mjesta,

ali broj turista raste

y

budui turistiki razvoj u skalu sa naelima odrivogturizma

y Udruga Lastovo udruga za promicanje integralnogodrivog razvoja

Documents

Plan Eko Certificiranja (2)