Pitanja Za Ispit Iz Predmeta Politologija Konflikata

7/23/2019 Pitanja Za Ispit Iz Predmeta Politologija Konflikata

1/7

Pitanja za ispit iz predmeta Politologija konflikata

Hrestomatija:

Galtung

1. Formacija sukoba?

U osnovi svakog sukoba lei protivrjenost, tj problem. A ta moe da bude jaa force motoriceza svakog aktera nego problem koji zatjeva rijeenje. !lementarne forma"ije sukoba ili atomisukoba:

Spor: dvije osobe teeistom "ilju koji ne mogu obje osvojit # sukob vodi pokuajima da se onajdrugi, koji nam stoji na putu povrijedi, da mu se nanese teta tj vodi destruk"iji, destrukcijadrugog$

Dilemea:jedna osoba tei ka dva nespojiva "ilja #dilema vodi pokurajima da se pokrene neto usamom sebi, tjsamodestrukciji$

%ukob je jednak: stavovi&pretpostavke ' ponaanje ' protivrjenost&sadraj

Trougao sukoba: Baviour

Attitudes Contradi"tion

%ukob je jednak: A'('). %ukob je trodjelna kosntruk"ija, u kojoj ako se fokusiramo na samojedan od tri aspekta znaaj tog jednog ne*e biti dovoljno sva*en.

Pstoji + razliiti pristupa sukobu u zavisnosti od toga da li je orjentisan prema stavovima,ponaanju ili protivrje"nostima:

. A- (- )- /epostojanje bilo kakvog sukoba, stanje smrti0. A (- )- Postoje stavovi&pretpostavke1. A- ( )- Postoje obras"i ponaanja2. A ( )- %tavovi, pretpostavke, izvjesno obli"i ponaanja3. A- (- ) Postoji protivrjenost i nita drugo4. A (- ) %ve je na podsvjesnom nivou5. A- ( ) 6itualno konfliktno ponaanje+. A ( ) Potpuno artikulisan sukob


2/7

Ako itamo odozgo prema dolje: pratimo artikula"iju, tj dovravanje sukoba koji moe poeti ubilo kojoj taki, uz postepeno dodavanje ostali i to na 4 razliiti naina.

Ako itamo odozdo prema gore: pratimo deratikula"iju sukoba, tj izumiranje stavova,zaboravljanje odre7eni obraza"a ponaanja i razrjeavanje protivrjenosti.

8e* je dosta toga reeno o akterima i "iljevima, o njiovim broju i o tome kako s eonime7usobno odnose u strukturi sistema linosti, strukturi drutvenog i strukturi svjetskog sistema.%ada je vrijeme da istaknem da raziti "iljevi nisu nuno nespojivi i da akteri nisu nuno udilemama i sporovima, ili njiovim menje ili vie sloenim kombina"ijama. Jednostavn,nazovimo svaki sistem koji tei cilju forma"ijom. To nije jednostavan skup ciljeva u timsistemima postoj struktura, meusobna zavisnost. Formacija moe biti harmonina ilisimbiotska, do take u kojoj je postizanje jednog cilja u koleraciji sa postizanjem drugog.Formacija je postala formacija sukoba. !vaka formacija iz ivota ima hramonine i isharmnineaspekte, sukobe i suradnju. " formaciji sukoba dominantan je disharmonian aspekt formacije.

2. iotni ciklus sukoba?

Predstave ivotni "iklusa sukoba u dvije "iviliza"ije koje su oznaene kako tvrda zapadna ibudistika "iviliza"ija. 9r*anstvo # sa judaizmom i islamom$ i budizam su zapravo dvije mega"iviliza"ije koje definiu ;apad i bje "iviliza"ije imaju stroga pravila koaj treba slijediti, smatraju da pojedina" dostieramoniju ako slijedi pravila, dest (oiji zapovijedi ili zakon karme. U sukobe ili disarmonijuupada onaj koji odstupa od zakona. %vaka povreda ;akona bi*e primje*ena, (og biljei moralnuvrijednost svakog postupka? pozitivna&negativna vrijednost postupka se poranjuje u svjetskojkarmi. (og prosu7uje, karma se popravlja ili krvari.


3/7

9r*anstvo pravi razliku izme7u grijeai grjenika, pri emu osu7uje grije , a grjeniku ostavljaizlaz. (udizam ne individualizuje, postupak s ene moe ponititi, ali odnos se moe promijeniti.>ksi"entalna svjetovna perpektiva #zapadna pravna tradi"ija$ poziva na trans"endentalno, ali onoje isto ritualno. 9od budizma naglasak nije toliko na pisanom zakonu i traenju kriv"a kao na;apadu, naglasak je na nekoj vrsti pomirenja.

!.trans"ormacija sukoba?

%ukobi ne nastaj partenogenezom, oni ne nastaju ni izega, oni ne mogu ispariti niti presuitisamu od sebe ni uslijed neke interven"ije, a ne mogu se ponititi nekakvom eutanazijom sukoba.

6jeenje sukoba moe da se definie kao nova forma"ija koja je privatljiva i odriva za sveaktere. /ejnivnije je privatiti da je sukob rijeen kada elite private rjeenje to se potvr7ujenjiovim potpisimi na nekom dokumentu, kojim je okvirno odre7ena nova forma"ija. >vakav

rezultat diplomatije, esto se oznaava kao obino pare papira:

potpisni"i mogu biti neiskreni, ako su i iskreni ta je sa ostalim akterima, ako svi private ta jesa potrebnom snagom da se to odri i tvori manje konfliktna situa"ija.

3 pro"esa sa poten"ijalnim kairosom #transforma"ije s eodvijaju u vremenu, a vrijeme je kronosi kairos$:

#de$artikula"ija: potpuni nasuprot nepotpunom trouglu sukoba

#raz$svje*ivanje: uiniti i ) manje ili vie svjesnim

uslonjavanje, upro*avanje: vidjeti vie ili manje "iljeva

#@e$polariza"ija: svatiti sukobe kao dileme ili sporovi

#de$eskala"ija: smanjiti ili pove*ati nasilje na nivou (.

>dnos izme7u ovi pro"esa: artikula"ija i osvje*ivanje idu zajedno, kakoi polariza"ija ieskala"ija, dok uslonjavanje i upo*avanje stoje u sloenom odnosu prema oba ova parapro"esa. Polariza"ija znai svo7enj forma"ije sukoba na potpuno pjednostavljenu formu,pripisivanje svi strana jednom taboru od dva tabora, provo7enje svi tema sukoba pod jednu

nadtemu. %vi pozitivni odnosi, saradnje prisutni su samo u okviru jednog tabora, a svi negativniodnosi izme7u nji #npr. Hladni rat znaaj sukoba ize7u tabora preuvelian, unutar umanjen$

>svje*ianje i mobiliza"ija su pro"esi potrebni za transforma"iju interesa u strukturnom sukobu,pomau da neorganizovana strana postane akter u sukobu.

2 koraka za prevazilaenje strukturnog nasilja:


4/7

%U>A8A/B!izabrati jedno pitanje u kojem je saeta sutina opteg sukoba i jasno isazati tajproblem i eljeni isod? (>6(Aza preovladavanje epresije i borbu voditi nenasiljem optomformulom Cmirnim sredstvima do "iljaD? 6A;@8ABA/B!presje"anje strukturne veze savrio"em represije #Endijeva nesaradnja$ "ilj je izgradnja autonomije i kapa"itet za samostalnost.P>/>8/> P>8!;G


5/7

*a iju %tetu&/a tetu oni koji imaju korist od daljeg unitavanja.

,.-enasilna trans"ormacija sukoba Gan'i?

%istem aktera moe da se pormjeni prosirivanjem i suavanjem. Fako7e jo jedan nain na kojise moe promijeniti sistem aktera: kroz dezintegra"iju #fisiju, razdvajanje$. Gogu*e je samo akosu strane ve* na neki nain povezane. A razdvajanje je besmisleno u sukobu izme7u osvajaa istanovnitva, ali razdvajanje osvajaa i oni koji se osvajaju je veoma smisleno. ;nai postoji 4pristupa rjeavanju sukoba: rjeavanje nekompatabilnosti #trans"enden"ija$, kompromis,produbljivanje, proirivanje, integra"ija i dezintegra"ija kroz razdvajanje. Pored ovog tu je idrugi skup pristupa, koji ne pretpostavljaju rjeavanje nekompatabilnosti, nego predstavljajunaine da se sukob negira koritenjemrazliiti sredstiva, ukljuuju*i strukturno i direktno nasiljesu tako7e naini za rijeavanje sukoba, jer ako se nad drugim akterom dominira o ne moe biti

nesvjestan sopstveni interesa i zbog toga ne moe raditi na njiovom ostvarivanju. A ukoliko jeonesposoljen on vie nee teiti za svojim "iljem i ne*a stajati na putu prvog aktera

9ako se Eandi, vode*i teoretiar i praktiar nenasilja odnosi prema trasnforma"iji sukobaJ >nodba"uje ve*inu ovi pristupa odba"uje. >ne j eodba"io posljednja dva pristupa, primjenudirektnog i strukturnog nasilja, s obzirom da bi to bilo protivno itavoj ideji nenasilja. >n jeodba"io 2 naina za odugovlaenje sukobam jer bi to bilo suprotno njegovom zatjevu da sesukob rijei. Fo su sve naini da se pobjegne od sukoba, izlaz za one koji nisu spremni da sedirektno suoe sa sukobom. 9ao takvi, ovi pristupi ne pripadaju sat+agrahi, Eandijevom nainuborbe, ne postoji put da ka miru, mir je put? njim treba da se krene, odmah.

%at=agraa pokuava da se bori protiv nepravde, a ne da je gura pod tepi. >vo ne bi trebalo dase brka sa upotrebom elementa vremena u sat=agrai. (orba moe da se odloi, kako bi seomogu*ilo da pro7e vrijeme potrebno za promjene kod obje strane, ali ne smije se dozvoliti da seborba zaboravi i izgubi otrinu.

>d prvi 4 pristupa Eandi bi sigurno odba"io produbljivanje i njemu srodno proirivanje.

2 sutinska Eandijeva pristupa za rjeavanje sukoba:

dezintegra"ija #razdvajanje samo u okviru jedne strukture koja povezuje neko dvoje, u okvirudrutvene strukture$

integra"ija #istie da ne postoje linije podjela kako to su rod, genera"ija, rasa, klasa i na"ija.


6/7

trans"enden"ija&rjeavanje nekompitabilnost #sukob je prevazi7en, ono to izgleda nespojivopostaje kompitabilno u novoj strukturi? npr. (ritan"i ostaju u


7/7

. Feorijski prav"i konflikataJ

Predavanja:

. (iH i region etniki konfliktiJ0. Proizvodnja neprijateljaJ1. !tniko kao imperativ konfliktnogJ2.

Documents

Pitanja Za Ispit Iz Predmeta Politologija Konflikata