UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

INFORMACIONI SISTEMI U SAOBRAĆAJU I KOMUNIKACIJAMA

TEMA: PHP SKRIPTNI PROGRAMSKI JEZIK-SEMINARSKI RAD-

Kandidati Mentor Admir Trumić Doc.dr. Mugdim BublinNermin Zorlak

Sarajevo, Decembar 2011 g.

SADRŽAJ:

1 UVOD:.................................................................................................................................3

2 PHP pojam...........................................................................................................................4

2.1 Historijski razvoj PHP-a...............................................................................................4

2.2 Korištenje PHP-a..........................................................................................................7

3 Karakteristike PHP-a..........................................................................................................8

3.1 Prednosti PHP-a...........................................................................................................9

3.2 Nedostaci PHP-a..........................................................................................................9

4 Mogućnosti i način rada PHP-a.........................................................................................10

4.1 Princip rada................................................................................................................12

4.2 Uključivanje programa pisanog u PHP-u u web stranice...........................................13

5 Zaključak...........................................................................................................................15

6 Literatura...........................................................................................................................16

2

1 UVOD:

U ovom seminarskom radu ćemo pokušati objasniti način rada, primjenu kao i prednosti i nedostatke PHP skriptnog jezika na što je moguće razumljiviji način, obrazložit ćemo odnos PHP-a i HTML-a, kao i povezivanje PHP-a sa već postojećom bazom podataka.

Započet ćemo sa najjednostavnijim formama web - stranica tzv. statičkim web - stranicama. Možemo ih izraditi pomoću jednostavnih ASCII / Homepage - editora ili pomoću modernijih tzv. WYSIWYG HTML editora koji omogućavaju i manje iskusnim internet korisnicima izradu vlastite Homepage, a da pri tome ne moraju znati neki programski jezik.

Za nas je od posebog značaja izrada statičkih web – stranica korištenjem HTML-a (Hypertext Markup Language) čiji je glavni zadatak određivanje (označavanje) koje informacije i na koji način će se one prikazati na internet stranicama. Sastoji se od jednostavnih označnih elemenata koji se nazivaju tag-ovi i unutar kojih se smještaju informacije.Tako izrađene web - stranice se pohranjuju u .html ili .htm formatu na čvrstom disku. Te iste stranice možemo pozvati i pregledati pomoću bilo kojeg pretraživača ( internet explorer, firefox, opera, safari).

Da bi web - stranice mogle biti dostupne i drugim internet korisnicima, trebali bi i oni imati pristup njima. Upravo zato postoje web - serveri. On omogućuje pristup iz mreže našim lokalno pohranjenim stranicama na čvrstom disku na našem PC-u. Međutim to nije dovoljno. Normalno je da se web - stranice kad su potpuno gotove i lokalno testirane, pohrane na web - server kod neke firme ( tzv. provideri - hosteri ) koji se bave pružanjem usluga hostinga, budući su njihovi serveri permanentno povezani na internet.Time su i naše web - stranice tamo pohranjene tako dostupne svim internet korisnicima 24 sata dnevno.

Ovakve statičke web - stranice ispunjavaju svoju funkciju samo do određene granice. Mogućnosti HTML-a su brzo iscrpljene. Da bismo obradili podatke koje internet korisnici upisuju u polja obrazca, kao i da bismo mogli npr. postavljati pitanja i odgovore na neki forum takve stranice više nam nije dovoljan HTML. Upravo u ovom trenutku se javlja potreba za nekim programskim jezikom.

3

2 PHP pojam

PHP je open-source server-side skriptni jezik za dinamičko generiranje HTML koda. Drugim riječima, PHP je skriptni jezik pomoću kojeg možete kreirati HTML stranicu na serveru prije nego što se ona, popunjena dinamičkim sadržajem, pošalje klijentu. Ovim načinom generiranja sadržaja klijent ne može vidjeti kod (skriptu) koji je generirao sadržaj koji gleda, već ima pristup čistom HTML kodu.

PHP je jedna od najnaprednijih i najkorištenijih server-side skriptnih tehnologija danas u upotrebi. On je svojom sintaksom sličan mnogim drugim sličnim jezicima, čak i ima istoznačne (iste po sintaksi i funkcionalnosti) funkcije kao i neki drugi jezici kao što su C ili Perl. To znači da jednu radnju možete izvesti korištenjem više različitih funkcija.

Broj siteova koji koriste PHP raste iz dana u dan, a broj kompanija koje žele primijeniti PHP na svojim siteovima je još veći. PHP je izvrstan jer pomoću njega s nevjerojatnom lakoćom možete stvoriti opširnu web aplikaciju s velikim količinama podataka.

PHP naravno nije jedini specijalizirani programski jezik za izradu web aplikacija. Pored njega u upotrebi su još:

JSP - Sun-ova inačica Jave za izradu web aplikacija ASP - razvijen od strane Microsofta CFM - "ColdFusion" tvrtke Adobe

Open-source u gornjoj definiciji znači da svatko tko želi može skinuti izvorne PHP kodove pisane u C-u i, ukoliko ih razumije, može ih mijenjati po svojoj volji te dodavati nove funkcije PHP-u. Ono što PHP stavlja još više ispred ostalih web skriptnih tehnologija je njegova podrška za baratanje širokom paletom baza podataka. Podržava sve popularnije baze podataka kao što su MySQL, PostgreSQL, dBase, Oracle, ODBC i druge.

2.1 Historijski razvoj PHP-a

PHP je nastao iz PHP/FI kojeg je 1995. godine napravio Rasmus Lerdorf, kombinirajući Perl skripte na svojim osobnim web stranicama. Taj softver je nazvao „Personal Home Page Tools / Forms Interpreter“. S vremenom je na to dodavao neke funkcije iz programskog jezika C za komunikaciju s bazama podataka i publiciranje dinamičkih web stranica. Rasmus je javno objavio kod svog PHP/FI da bi ga svi mogli koristiti, ali im je i pružio mogućnost sudjelovati u budućem razvoju i poboljšanju.

PHP/FI je od početka imao neke od osnovnih funkcionalnosti PHP-a kojeg poznajemo danas. Koristio je varijable na način Perla, automatsko interperetiranje varijabli primljenih iz HTTP formi i omogućavao uključivanje HTML sintakse. Sintaksa mu je bila jako slična Perl-u, uz nešto ograničenja i pojednostavljenja, ali i sa dosta nekonzistetnosti.

4

Godine 1997. pojavilo se drugo izdanje PHP/FI-a - verzija 2.0, napisano u C-u. Tada ga je koristila grupa od nekoliko hiljada ljudi širom svijeta na oko 50,000 sajtova, što je otprilike bilo oko 1% internet domena u tom trenutku.

Iako je već nekoliko ljudi intenzivno sudjelovalo u razvoju, to je i dalje bio uglavnom one-man projekt. PHP/FI 2.0 je službeno izdan u novembru 1997. godine, nakon što je dugo bio u beta izdanju.

PHP 3 je prvo izdanje koje sliči na ovo današnje, a stvorio ga je dvojac - Andi Gutmans i Zeev Suraski 1997. godine prepisujući kompletni PHP/FI 2.0 jer ih nije zadovoljavao u razvoju njihovih e-commerce web aplikacija. Andi, Rasmus i Zeev odlučili su surađivati u zajedničkom razvoju PHP 3.0 kao službenog nasljednika PHP/FI 2.0. Tako je nastao novi programski jezik nazvan 'PHP' što je danas skraćenica od 'Hipertekst Preprocesor'.

Jedna od najvećih kvaliteta PHP 3.0 je bila mogućnost dodavanja novih funkcionalnosti (proširenja). Ključ uspjeha PHP 3.0 je, dakle, bila mogućnost modularnih proširenja, objektno orjetirana sintaksa i primjenjivost za web programiranje.

Stabilna verzija PHP 3.0 je službeno izdana u junu 1998. godine, nakon otprilike 9 mjeseci testiranja. Tokom 1998. godine, PHP se širi na desetke hiljada korisnika i stotine hiljada web poslužitelja zauzimajući pri tome udio od oko 10% svih internet poslužitelja.Od zime 1998., Gutmans i Zeev Suraski su počeli rad na rekonstrukciji jezgre PHP-a. Ciljevi su bili poboljšati karakteristike kompleksnih aplikacija i još više povećati modularnost PHP-a.Novi PHP interpreter, nazvan „Zend Engine“, postigao je zadane ciljeve i predstavljen je prvi put sredinom 1999.

PHP 4.0, baziran na ovom interpreteru sa novim proširenjima izdan je službeno u maju 2000 godine, skoro dvije godine nakon pojave PHP 3.Osim poboljšanja jezgra i novih ekstenzija, značajne novosti su bile podrška za još više web poslužitelja, HTTP sesije, output buffering i sigurniji način rukovanja korisničkim podacima.PHP 4 verziju PHP-a koriste stotine hiljada programera na skoro 10 milijuna web poslužitelja, odnosno nalazi se na preko 20% internet domena.

5

Slika 1. Korištenej PHP-a po godinama

Verzija Datum izdavanja Najvažnije promjene

PHP 1.0 8. juni 1995.Zvanično nazvan "Personal Home Page Tools (PHP

Tools)". Prva upotreba imena "PHP".

PHP Version 2

(PHP/FI)16. april 1996.

Od strane svog tvorca smatran za "najbrži i

najjednostavniji alat" za kreiranje dinamičkih web stranica.

PHP 3.0 6. juni 1998.

Razvoj umjesto jednog uključuje više razvijača. Zeev

Suraski i Andi Gutmans nanovo pišu osnovu za ovu

verziju.

PHP 4.0 22. maj 2000.Dodan napredniji dvofazni parsiraj/izvrši tag-

parsing sistem nazvan Zend engine.

PHP 4.1 10. decembar 2001. Uvedeni superglobali ($_GET, $_SESSION, itd.)

PHP 4.2 22. april 2002. Onemogućavanje register_globals se podrazumijeva

PHP 4.3 27. decembar 2002. Uveden CLI, kao dodatak za CGI

6

PHP 4.4 11. juli 2005.

PHP 5.0 13. juli 2004. Zend Engine II s novim objektnim modelom.

PHP 5.1 25. novembar 2005.

PHP 5.2 2. novembar 2006. Omogućavanje filterskih ekstenzija se podrazumijeva

PHP 5.2.3 1. juni 2007.

Tabela 1. važniji datumi u razvoju PHP-a

Od 13. jula 2004 godine, izdat je PHP 5 sa novom Zend Engine II. PHP 5 je uključio nove karakteristike poput:

Unapređena podrška za objektno-orjentisano programiranje PHP Data Objects nastavak, koji definiše lightweight konzistentni interfejs za pristup

bazama podataka Poboljšane performanse Bolja podrška za MySQL Ugrađena podrška za SQLite Integrisana SOAP podrška Podatkovni iteratori Rad s greškama preko izuzetaka

Posljednja stabilna verzija PHP-a je 5.2.3. koja je izdata 1. juna 2007. godine.

PHP 6, u razvoju od jula 2007., ima za cilj neke od PHP 5 nedostataka: Namespace podrška će biti dodana Podrška za izvorni Unicode će biti dodata Opcija magic_quotes će biti uklonjena HTTP_*_VARS globalne varijable će biti uklonjene opcija register_globals će biti uklonjena opcija safe_mode će biti uklonjena

2.2 Korištenje PHP-a

PHP se općenito izvršava na web serveru, uzimajući PHP kod kao ulaz te kreirajući web stranice kao izlaz. Međutim može se također koristiti za pravljenje skripti sa komandne linije i aplikacije za korisnički interfejs na klijentskoj strani. PHP se može koristiti na većini web servera i na gotovo svakom operativnom sistemu i platformi bez ikakve novčane nadoknade.

7

PHP Group također obezbjeđuje kompletan izvorni kod za korisnike koji grade, podešavaju ili nadograđuju kod za vlastitu upotrebu.

Da bi mogli koristiti PHP na svom računaru potrebno ga je prvo instalirati.PHP ne radi kao pozadinski servis pa je instalacija na Windows i Linux sisteme skoro pa potpuno identična. Postoji tri načina kako možemo instalirati PHP na naš server:

1. pomoću source kodova (isto kao i kompajliranje Apache-a), ali ovo vam ne preporučam ukoliko nemate dovoljna znanja

2. preko samoinstalacijskog paketa koji bi trebao sve podesiti za vas (.exe)3. kao zip arhivu, koja je ustvari nešto između ove dvije navedene metode, te ćemo nju

koristiti kako bi izbjegli kompajliranje, a s druge strane kako bi zadržali dovoljno prostora za samostalno konfiguriranje.

3 Karakteristike PHP-a

PHP je fokusiran na serverske skripte kao npr. prikupljanje podataka iz obrazaca, generiranje dinamičkih sadržaja za web - stranice kao i slanje i primanje Cookies. Ali to nije sve. Tri su glavna područja u kojima se koriste PHP - skripte:

1. Serverske skripte:Ovo je najznačajnije područje za primjenu PHP-skripti. Za to su potrebni: PHP - parser ( CGI ili server modul), web - server i web - browser ( pretraživač). Najprije trebamo instalirati web - server ( Apache ) koji povezujemo sa PHP modulom, a nakon toga možemo isprobati funkcionalnost pojedinih PHP - skripti preko servera i na bilo kojem web - pretraživaču.

2. Skripte na komandnoj razini:

8

Slika 2. instaliranje PHP-a

Postoji mogućnost pisanja PHP - skripti čiju funkcionalnost možemo ispitati bez web - servera i web - pretraživača. Za to nam je potreban samo PHP - parser. Ovakve skripte se mogu primjeniti za jednostavne zadatke kao npr. obrada texta.

3. Pisanje desktop aplikacija:PHP vjerojatno nije najbolje rješenje za pisanje desktop aplikacija sa grafičkim sučeljima, međutim ako dobro vladamo PHP-om i želimo iskoristiti neke od naprednijih funkcija u svojim klijentskim baziranim aplikacijama, možemo koristiti PHP-GTK za pisanje takvih programa. Na ovaj nacin postoji mogućnost pisanja aplikacija koje su primjenjive neovisno o programskim platformama. PHP-GTK predstavlja dodatak PHP - u, a može se doinstalirati sa PHP-GTK website.

Dobra karakteristika PHP-a je da ga se može primjeniti na svim operativnim sistemima uključujući Linux, zatim na mnogim Unix - varijantama ( uključujući HP - UX, Solaris i OpenBSD), Microsoft Windows i drugim.

PHP podržava većina današnjih poznatih web - servera među kojima su: Apache, Microsoft internet information server, Personal web server, Netscape i iPlanet server, Oreilly website Pro server, Caudium, Xitami, OmniHTTPd i mnogi drugi.

Za najveći broj ovih servera PHP nudi vlastiti modul, dok kod drugih servera koji podržavaju CGI - standard, PHP funkcionira kao CGI procesor. Sve su to prednosti koje PHP čine toliko omiljenim, jer niste vezani za operativni sistem niti za web - server.

S PHP nismo ograničeni samo na prikazivanje HTML - a, već postoji mogućnost dinamičkog generiranja fotografija, PDF datoteka i flaš animacija ( pomoću libswf i Ming ). Pomoću PHP možemo lahko izgenerirati bilo kakav text, kao npr. XHTML ili neku drugu XML datoteku. PHP je u stanju automatski izgenerirati ove datoteke i pohraniti ih u datotečnom sistemu.

Jedna od najznačajnijih karakteristika PHP - a je zasigurno njegovo podržavanje različitih baza podataka među kojima su: Adabas D, dBase, Empress, FilePro ( samo pravo iščitavanja ), Hyperwave, IBMDB2, Informix, Ingres, InterBase, FrontBase, mSQL, Direct MS-SQL, MySQL, ODBC, Oracle, Solid, SQLite, Sybase, Velocis, Unix dbm. Nadalje podržava PHP ODBC ( Open Database Connection standard), koji omogućava povezivanje s bilo kojom od baza podataka koje podržavaju također ovaj svjetski standard. U nastavku su navedene još neke elementarne prednosi PHP-a kao i neki nedostaci:

3.1 Prednosti PHP-a

Elementarne prednosti PHP-a su:1. PHP pruža mnoge prednosti kao što su brzina u radu, open source, tj. besplatan je,

stabilan, siguran i jednostavan za korištenje.2. PHP je izravno umetnut u HTML kodu. Dakle, kada korisnik otvori web stranicu onda

sadržaj izvodi izravno. 3. PHP je server side jezik tako da korisnik ne mora imati posebne plug-inove za pregled

PHP akcija.4. PHP ima jednostavne značajke i lahko ga je naučiti i razumjeti.5. PHP je isto kao i C programiranje, svako ko zna C programiranje može naučiti PHP

lako u roku od nekoliko sati.6. PHP ne koristi puno resursa sustava za izvršenje.

9

7. PHP pruža mnoge razine sigurnosti slojeva kako bi se spriječilo napade zlonamjernog koda. Ove sigurnosne razine su prilagođene u ". Ini datoteku".

8. PHP je vezivno sposobnosti.9. Programeri mogu proširiti PHP pomoću vlastite ekstenzije te ih sastavljanju u izvršni

kod.

3.2 Nedostaci PHP-a

Elementarni nedostaci PHP-a su:1. PHP se temelji na Unix-u gdje programeri ne mogu koristiti stranice Windows

aplikacija.2. Ako je stari ASP (Active Server Pages) doći će do greške pri radu na tom serveru..3. Ako imate osjetljive i povjerljive podatke te ih želimo zaštititi u PHP-u, morat ćetmo

kontaktirati svoju web hosting kompaniju prije početka upotrebe kako bi bili sigurni da će takvi podaci i stranice biti sigurni što je više moguće.

4. Iako ćete biti u mogućnosti koristiti .htaccess kako bi zaštitili područja svoje stranice, postoji nekoliko sigurnosnih problema u svezi s korištenjem PHP-u.

4 Mogućnosti i način rada PHP-a

Na osnovnoj razini, PHP ima sve značajke cjelovitog programskog jezika (kontrola strukture, zadatke koji se ponavljaju, i varijable), ali možda jednog od svojih najmoćnijih obilježja je pristup bazi podataka. Uz PHP moguće je pristupiti preko 19 različitih vrsta baza podataka i manipuliranje podacima unutar tih baza podataka na temelju unosa od korisnika putem web stranice. Također možemo poslati e-mail, rad s newsgrupi, i zapravo otvoriti vezu sa drugom web-stranicom i dobiti ili poslati podatke ka njoj, odnosno međusobno razmjenjivanje podataka. PHP može komunicirati i sa drugim server-side jezicima, kao što su Java i korištenje COM sučelja.

Baze podataka koje PHP trenutno može koristiti su sledeće:

Adabas D Ingres Oracle (OCI7 and OCI8)dBase InterBase OvrimosEmpress FrontBase PostgreSQLFilePro (read-only) mSQL SolidHyperwave Direct MS-SQL SybaseIBM DB2 MySQL VelocisInformix ODBC Unix dbm

PHP podržava i ODBC (Open Database Connectivity) standard pa je moguće raditi s bilo kojom bazom podataka koja podržava taj standrad

10

Podržana je i komunikacija s ostalim servisima korištenjem protokola kao što su LDAP, IMAP, SNMP, NNTP, POP3, HTTP, COM(Windows) i mnogi drugi

PHP podržava WDDX razmjenu kompleksnih podataka sa svim ostalim programskim jezicima za Web; moguće je koristiti i Java objekte kao svoje te ostale remote objekte putem CORBA ekstenzija (Common Object Request Broker Architecture) koje omogućuju komunikaciju s distribuiranim OO aplikacijama neovisno o OS-u ili hardverskoj podršci

PHP podržava XML (eXtensible Markup Language)

Ako se koristi za izradu e-bussines web siteova mogu se upotrijebiti Cybercash Payment, CyberMUT, VeriSign Payflow Pro i CCVS funkcije postoje još mnoge podrške za različite namjene.

PHP je odnio pobjedu za 2004-u godinu kao najpopularniji programski jezik. Kompanija Tiobe Software objavila je rezultate (slika 2) najpopularnijih pretraživača na internetu, Google-a, MSN-a i Yahoo!-a po kojima je php uvjerljivo ispred svih ostalih. TIOBE Programming Community pokazuje popularnost pojedinog programskog jezika. Nije riječ o izboru najboljeg programskog jezika ili jezika u kojem je najviše linija koda napisano već jednostavno prikaz popularnosti pojedinog.

Slika 2 rezultati istraživanaj TS komp. 1

11

4.1 Princip rada

Za početak se je prvo potrebno upoznati s web developmentom, izrazom CGI (Common Gateway Interface). CGI pruža način za programere za pisanje računarskih programa koji se mogu konstruirati HTML-om i dinamički obrade podatke s web-stranica. Prije CGI, web programeri su bili prisiljeni pisati statičke HTML stranice koje zahtijevaju zamorno ručnsko ažuriranje.

U PHP je prilagođen i ugrađen CGI jezik. Budući PHP je server-side tehnologije, osoba koja pregledava web stranicu ne treba nikakve posebne programe ili browser plug-inove za PHP korištenje. PHP je kompatibilan sa svim većim web preglednicima, a iako je klasificiran kao CGI, PHP je alat koji pruža puno više snage. To omogućuje web developer dinamički izgraditi web-stranicu na temelju podataka prikupljenih od trećeg izvora (baze podataka ili na drugi način), a zatim dijeliti te podatke na bilo koji način putem interneta. Stvarne koristi za to se ogledaju po tome što programer može učiniti te stvari s malo ili nimalo znanja o unutrašnjem djelovanju između komunikacije CGI i baze podataka.

Kao što je spomenuto prije PHP je hipertekst Preprocessor. U manje tehničkom smislu, to znači da kada korisnik preglednika na svoju web stranicu dobiva priliku za "last minute" tj. da na stranici vrši izmjene u posljednjem trenutku prije nego što korisnik vidi tu stranicu an svom monitoru.

12

Slika 3 Web obrade zahtjeva sa i bez PHP

Web poslužitelj s instaliranim PHP-om pravi dodatni korak dopuštajući PHP-u obradu podataka traženog dokumenta prije nego što se prikaže korisniku. Iz tog dodatnog koraka PHP može izvesti različite operacije, uključujući pristup bazi podataka, slanje e-mail poruka, ili otvoranje veza za rad sa nekim drugim internetskim uslugama (kao što je još jedan web server). Sve profesionalne web stranice, uključujući tražilice i web-based e-mail usluge koriste ovu tehnologiju odnosno model u kojem je poslužitelj korak između stvarnih dokumenata i korisnika.

4.2 Uključivanje programa pisanog u PHP-u u web stranice

Programe pisane u programskom jeziku PHP nije potrebno prevoditi u izvršnioblik (eng. Compile) već se oni izvode prilikom pokretanja u interpreteru. Programi sepišu kao dio HTML stranice. Sam program se nalazi unutar HTML oznake koji počinje s<?PHP, a završava s ?>. Sve unutar ove oznake se smatra PHP programom i ako je naposlužitelju instaliran i ispravno podešen PHP interpreter, a datoteka završava s .php tadaće se taj dio programa automatski izvršiti.Primjer najjednostavnijeg programa pisanog u PHP-u je ispisivanje nekog teksta.Za ispisivanje teksta najjednostavnije je koristiti naredbu echo. Primjer:

13

<html><head><title>PHP program</title></head><body bgcolor="#ffffff"><?php echo "Moj prvi PHP program"; ?></body></html>

Rezultat izvođenja je prikazan na slici:

Ako se pogleda HTML kôd koji je preglednik dobio tada se može vidjeti da je diou kojem je bio napisan PHP kôd zamijenjen rezultatom njegovog izvođenja:

PHP program koji samo ispisuje neki tekst na ekran nije pretjerano koristan,budući da se isti učinak mogao postići jednostavnim upisivanjem kôda. Ipak, već i s ovimjednostavnim primjerom može se pokazati sljedeće:

PHP kôd se nalazi unutar oznake <?php i ?>. Uz ovu oznaku moguće je koristiti i

14

skraćeni oblik <? i ?> ali je za korištenje ove oznake potrebno podesiti iposlužitelj weba i PHP interpreter.

Razmaci koji se nalaze unutar samog PHP kôda se automatski brišu. To je razlogzašto se oznaka </body> nalazi u istom retku kao i ispis programa, a ne u novomretku.

PHP kôd je niz naredbi. Svaka naredba, kao i u programskom jeziku C morazavršavati s oznakom tačka-zarez (;).

Kada se izvrši PHP kôd tada se on u ispisu zamjenjuje sa svojim rezultatom.

Zadnja karakteristika je vrlo važna jer se njome program može štititi od kopiranja,budući da osobe koje mu pristupaju ne mogu vidjeti izvorni kod koji se izvršio, već videsamo rezultat izvršavanja. To nije karakteristika nekih drugih skriptnih jezika kao što je naprimjer JavaScript čiji kod ostaje upisan u samoj stranici.

5 Zaključak

Svi smo bili svjedoci korjenitih promjena koje su potresale web u zadnjih 10 godina. Do prije desetak godina sajt je bio jedan direktorijum na nekom serveru u kome su se nalazili međusobno povezani dokumenti. Nikakve dinamike među njima nije bilo. Kako se web razvijao polako se počela ukazivati potreba za moćnijim riješenjem, koje će unjeti više dinamike i olakšati razvoj i održavanje web sajtova.

Zbog prirode PHP-a kao serverskog skriptnog jezika za dinamičku manipulaciju web sadržaja koja u mnogim situacijama ovisi o korisnićkom unosu ili korisničkim akcijama, rad sa formama bi se dao svrstati u grupu bazičnih metoda prikupljanja informacija kroz web sučelje.

PHP programski jezik je jedan od najboljih izbora pri izradi web aplikacije ili nekog web-orijentiranog sistema. Uči se vrlo brzo, jednostavan je za primjenu, jedini nedostatak je taj što ne postoje neki ozbiljniji alati za izradu php stranica. Inače, sve se svodi na notepad, a konkurencija (Microsoft ASP.NET, JSP, ...) ima puno bolju razvojnu okolinu.

15

Naravno, još jedna od velikih prednosti PHP-a pred konkurencijom je ta što je besplatan, a u kombinaciji s također besplatnim mySql paketom može poslužiti za izradu vrlo dobrih web aplikacija.

Iz svega dosad navedenog možemo vidjeti da je PHP igrao veoma važnu ulogu u dosadašnjem razvoju dinamičkih web stranica, da će se u budućnosti sve više razvijati i napredovati i kao što statistika i pokazuje postajati sve popularniji.

6 Literatura

INTERNET:

http://www.webmajstori.nethttp://www.webapplist.comhttp://www.html.nethttp://www.html-indexer.comhttp://www.asp.nethttp://pear.php.nethttp://www.php.net

-

16