Petrologija s geologijomPetrologija s geologijom

Pripremili:Pripremili:

Dr. sc. Dunja Aljinović, izvanredni profesor Dr. sc. Dunja Aljinović, izvanredni profesor

ii

Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor

11

Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor

Dr. sc. Ana Maričić, asistentica

Duje Smirčić, dipl. ing. geol.

Bojan Matoš, prof. geol. i geog.

RudarskoRudarsko--geološkogeološko--naftni fakultetnaftni fakultet

Fotografije i grafički prilozi djelomično preuzeti iz:

Marin Šoufek (1991): Svijet minerala

Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Physical Geology

22

Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Journey Through Geology

Peter Copeland and William Dupré (2001): Understanding Earth

Literatura za petrološkoLiteratura za petrološko--

mineraloški dio kolegijamineraloški dio kolegija

Tišljar, Josip: Petrologija s osnovama Tišljar, Josip: Petrologija s osnovama mineralogijemineralogijeZagreb, RudarskoZagreb, Rudarsko--geološkogeološko--naftni fakultet, naftni fakultet, 1999.1999.

33

Vrkljan, Maja: Uvod u mineralogiju i Vrkljan, Maja: Uvod u mineralogiju i petrologiju petrologiju Zagreb, RudarskoZagreb, Rudarsko--geološkogeološko--naftni fakultet, naftni fakultet, 2012.2012.

Uvjeti kolegija Petrologija s geologijomUvjeti kolegija Petrologija s geologijom

Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija uz izradu jednog programa. Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija uz izradu jednog programa. O datumima polaganja kolokvija studenti će biti pravovremeno O datumima polaganja kolokvija studenti će biti pravovremeno obaviješteniobaviješteniKolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Kolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Na kraju semestra održat će se ispravak kolokvija za one studente koji su Na kraju semestra održat će se ispravak kolokvija za one studente koji su dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (može se pristupiti dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (može se pristupiti ispravku najviše 1 kolokvija)ispravku najviše 1 kolokvija)

Uvjeti za potpis: Uvjeti za potpis: -- pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani programpozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani program

44

-- pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani programpozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani program

ISPIT JE MOGUĆE POLOŽITI I PUTEM KOLOKVIJAISPIT JE MOGUĆE POLOŽITI I PUTEM KOLOKVIJAUvjeti za ocjenu:Uvjeti za ocjenu:Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i prihvaćeni program. Aritmetička Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i prihvaćeni program. Aritmetička sredina ocjena dobivenih putem kolokvija čini konačnu ocjenu koja se sredina ocjena dobivenih putem kolokvija čini konačnu ocjenu koja se upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog ispitnog roka). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji će ispitnog roka). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji će pisati i na prijavnici i u indeksu.pisati i na prijavnici i u indeksu.

AKO NE MOŽETE DOĆI NA JEDAN OD KOLOKVIJA AKO NE MOŽETE DOĆI NA JEDAN OD KOLOKVIJA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOĆI NA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOĆI NA SLIJEDEĆI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S SLIJEDEĆI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S POLAGANJEM SLIJEDEĆIH KOLOKVIJA. NA KRAJU POLAGANJEM SLIJEDEĆIH KOLOKVIJA. NA KRAJU SEMESTRA BITI ĆE PRILIKA ZA NADOKNADU I SEMESTRA BITI ĆE PRILIKA ZA NADOKNADU I ISPRAVAK KOLOKVIJA.ISPRAVAK KOLOKVIJA.

55

UKOLIKO NE MISLITE IZAĆI NA ISPIT, A PRIJAVILI UKOLIKO NE MISLITE IZAĆI NA ISPIT, A PRIJAVILI STE GA, STE GA, SVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUSVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUJER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG JER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUĆE PRIJAVITI IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUĆE PRIJAVITI 3 PUTA. ČETVRTI PUTA ISPIT SE ODRŽAVA PRED 3 PUTA. ČETVRTI PUTA ISPIT SE ODRŽAVA PRED POVJERENSTVOM.POVJERENSTVOM.

Petrologija s geologijomPetrologija s geologijom

66

Endogenim i egzogenim procesima nastaju STIJENE

koje se međusobno razlikuju svojim sastavom.

Površina Zemlje posljedica je djelovanja Površina Zemlje posljedica je djelovanja

endogenih i egzogenih sila endogenih i egzogenih sila –– sila koje potječu iz sila koje potječu iz

dubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj površinidubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj površini

77

Egzogeni procesi oblikuju površinu Zemlje

Od stijena na površini Zemlje nastaje TLO

Sastav tla različit je obzirom na stijenu na kojoj se tlo

razvija

Tla različitog sastava nastanjuju različite biljne vrste

Endogeni i egzogeni faktori-Građa Zemlje

-dubina vrlo dubokih rudnika = 3 km;

dubina naftnih bušotina = 8 km

-najdublja bušotina (načinjena u

znanstvenoistraživačke svrhe) = 12 km

(u Rusiji)

88

(u Rusiji)

radijus Zemlje = cca 6370 km

-duboki dijelovi Zemlje istražuju se neizravno, uglavnom pomoću geofizike i seizmičkih valova

Refrakcija

Slično lomu Slično lomu svjetlosti svjetlosti ponašaju se ponašaju se i seizmički i seizmički valovi koji se valovi koji se reflektiraju i reflektiraju i refraktiraju refraktiraju na nekim na nekim granicamagranicama

-dubina granice

99

Refrakcija

Refleksija

-dubina granice

računa se iz

vremena i

brzine potrebne

da seizmički

val dosegne

neku granicu,

reflektira se i

vrati se natrag.

Građa ZemljeGrađa Zemlje Brzina seizmičkih Brzina seizmičkih valova ovisi o valova ovisi o sastavu materijala i sastavu materijala i pritiscimapritiscima..

Na temelju promjene Na temelju promjene brzine seizmičkih brzine seizmičkih valova dobiveni su valova dobiveni su

1010

valova dobiveni su valova dobiveni su podaci o podaci o unutrašnjosti unutrašnjosti ZemljeZemlje..

Prilikom prelaska Prilikom prelaska valova iz jednog valova iz jednog materijala u drugi, materijala u drugi, oni mijenjaju brzinu i oni mijenjaju brzinu i smjersmjer..

seizmička refrakcija = lom

seizmičkog vala na granici

prelaska dvaju materijala

Građa ZemljeGrađa Zemlje

Istraživanje brzine seizmičkih valova daje Istraživanje brzine seizmičkih valova daje informacije o obliku i sastavu koncentričnih zona informacije o obliku i sastavu koncentričnih zona (“ljusaka”) unutar Zemlje(“ljusaka”) unutar Zemlje::

KoraKora: ~10: ~10––70 km, 70 km,

PlaštPlašt: ~2800 km, : ~2800 km,

1111

Vanjska jezgraVanjska jezgra: ~2200 km, : ~2200 km, tekuće željezotekuće željezo

Unutrašnja jezgraUnutrašnja jezgra: ~1500 km, : ~1500 km, kruto željezokruto željezo

Građa ZemljeGrađa Zemlje

KORA

oceanska

- kontinentalna

Zemlja ima zonalnu koncentričnu građuZemlja ima zonalnu koncentričnu građu

1212

plašt

jezgra

kora

Kora “pluta” na plaštuKora “pluta” na plaštu

1313

Mohorovičićevdiskontinuitet

(Moho)

Čvrsti površinski dio Zemlje i gornji dio omotača (plašta) čine LITOSFERU Litosfera = kora+gornji dio plašta

Astenosfera = dio plašta (zona niskih brzina)

zona u kojoj je stijenje rastaljeno tj. nastaje magma;

1414

UNUTRAŠNJOST ZEMLJEUNUTRAŠNJOST ZEMLJE

Građa ZemljeGrađa Zemlje

1515

Konvekcijska strujanja unutar Zemljinog plašta su

Zemljin unutarnji motor - TEKTONSKE SILE

Konvekcija u zoni plašta je mogući Konvekcija u zoni plašta je mogući

uzrok pomicanja dijelova litosfereuzrok pomicanja dijelova litosfere

1616Fig. 19.8

TEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOČATEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOČA

Litosfera je razlomljena na tektonske ploče Litosfera je razlomljena na tektonske ploče

1717

TEORIJA TEKTONIKE PLOČATEORIJA TEKTONIKE PLOČA

1818

3 tipa granica među pločama:DIVERGENTNA GRANICA KONVERGENTNA

1919

KONVERGENTNA TRANSFORMNA

DIVERGENTNA GRANICA – SREDNJEOCEANSKI GREBENI (RIFTOVI)

Srednjeoceanski

greben(razmicanje ploča)

Riftna dolina

(prirast nove

Duboke pukotine

Poprečne pukotine

2020

(prirast nove kore)

Divergentna granica – mjesta razmicanja ploča;

-Mjesto razmicanja litosfernih ploča

-mjesto gdje

2121

-mjesto gdje se stvara nova kora

srednjeoceanskisrednjeoceanski greben greben –– lava izlazi na morsko dnolava izlazi na morsko dno

2222

KONVERGENTNA GRANICA LITOSFERNIH PLOČA-ZONA SUBDUKCIJE ILI PODVLAČENJA- mjesto gdje se ploče sudaraju, te se jedna podvlači pod drugu- duboki oceanski jarak, trench

2323

- duboki oceanski jarak, trench

Zone subdukcije ili podvlačenja Zone subdukcije ili podvlačenja ––najdublja mora na Zemljinajdublja mora na Zemlji

2424

OceanOcean--ooceanceangranica pločegranica ploče

OceanOcean--kkontinentontinentgranica pločegranica ploče

Uslijed podvlačenja ili subdukcije litosfera dolazi u Uslijed podvlačenja ili subdukcije litosfera dolazi u

područje veće temperature i pritisaka gdje se područje veće temperature i pritisaka gdje se

čvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na površinu čvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na površinu

Zemlje tvoreći vulkaneZemlje tvoreći vulkane

2525

TRANSFORMNE GRANICE LITOSFERNIH PLOČA- Mjesta gdje ploče klize jedne uz drugu

2626

uz drugu

2727

Prirastom nove kore na divergentnim granicama

ploča nastaje novo stijenje na površini Zemlje.

Prirast nove kore kompenzira se podvlačenjem na

konvergentnim granicama

2828

Wilsonovciklus –rađanje i nestajanje kopna i

2929

kopna i oceana

Tijekom geološke

prošlosti Zemlje (4,5

milijardi godina)

kontinenti su se

pomicali i nisu bili na

mjestima gdje su

3030

mjestima gdje su

danas. To smo doznali

jer su na vrhovima

visokih planina nađeni

ostaci organizama –

fosili koji su nekada

živjeli u dubokim

morima

Magmatski procesi unutar ploča

-Havajski vulkanizam je neobičan jer

se ne nalazi na granici ploča, već se

ispod pacifičke ploče nalazi vruća

‘gljiva’ magme koja dolazi iz plašta

VRUĆE TOČKE

3131

‘gljiva’ magme koja dolazi iz plašta

3232

Duboki oceanski jarak (“trench”) često

mjesto nastanka potresa

POSLJEDICE TEKTONIKE PLOČA ZA ČOVJEKA

3333

STIJENE

Izgrađuju litosferu

3434

Izgrađuju litosferu

Stijene su izgrađene od minerala

Od minerala koji izgrađuju stijene Od minerala koji izgrađuju stijene

nastaje TLOnastaje TLO

3535

Litosferu izgrađuju

STIJENE

3636

MAGMATSKE SEDIMENTNE METAMORFNE