Petnaest načina kako upropastiti svetu Misu

7/27/2019 Petnaest naina kako upropastiti svetu Misu

1/5

U tekstu u posljednjem broju Vjesnika Splitsko-makarske nadbiskupije don Ante pie da je prva napastu koju moe upasti sveenik ta da se malo pomalo nedjelja pretvori u zanimljiv dogaaj, a bogosluniprostor u zgodno sastajalite. Tu napast odmah slijedi mogunost da se nedjelja pretvori u ekonomskipothvat, prenosi Novi list. 'Nedjelja je prigoda da se skupi novac za ovo ili ono pa najdua stavka unedjeljnoj misi postaju graditeljske obavijestii itanje imena darovatelja. Dakako, bez sredstavase ne moe, samo je pitanje to ima prednost: kasa ili svetohranite?' pita se autor.

Nedjelja moe postati i teren politikog prosuivanja sveenika. No puno se moe razoriti i tzv. dobrimnamjerma, na primjer tlaenjem vjernikapretvaranjem nedjelje u duhovni show. 'Moe to bitiglazbeni napad ili teatar, a moe biti zainjeno i raznovrsnim udnim i teoloki vrlo upitnimpostupcima. Oni koji trae duhovni mir i staloenost u skruenom stavu pred Bogom, nemaju tu totraiti', upozorava profesor.

Najnapredniji nain unitavanja nedjelje za njega je preobrazba nedjeljnog bogosluja 'u nazovinapredno slobodnjatvo kroz suprotstavljanje Crkvi,kroz omalovaavanje crkvenih struktura, krozkritiziranje zaostalih bogotovnih praksi, biskupa i sveenika, kako bi se stvorio krug vlastitihistomiljenika ili jo bolje sljedbenika vlastitog lika i djela, a ne Isusa Krista'.

esti nain je da se 'odbaci ili barem ukloni iz dosega sve to za nekoga moe biti neugodno ili je paku pomodnoj kulturi neuputno isticati'. Naglaava pritom da se tako 'posve uklanja navjetaj jedincatogspasenja u Isusu Kristu sa svim svojim ozbiljnim zahtjevima vjere i ivota, s ambona se promovira onoto ljudima godi, a to je duhovnost bez rtve, vjera bez odricanja, spasenje bez kria i konano,sloboda bez odgovornosti'. 'Ako se to jo zna upakirati u arene omote, eto sigurnog nainada sesakramentalna slavlja pretvore u jeftine obredne sedative za duhovne potekoe ', poruujeMateljan.

Kao najuinkovitiji nainupropatavanja nedjelje profesor navodi ukidanje molitve. 'Ne velimukidanje bogosluja, nego onemoguivanje da ga se doivi kao molitveni in vjere. Oduzeti nedjeljimolitvu, to jest uiniti da vjernici zaborave da su u crkvu doli moliti a ne sluati mudrovanja, vodi uposvemanju povrnost, plonost i iskorijenjenost iz tla vjere', upozorava sveenik, pie Novi list.

Na osmo mjesto Mateljan smjetapretvaranje nedjelje u sveeniki poslovni dan, u koji se nastojistrpati i misu, i pouke, i krizmanike i prvopriesnike. 'Brino mjerenje trajanja nedjeljnog bogosluja'i pokuaj da se svaka misa strpa u najvie sat vremena na devetom je mjestu, dok kao posljednjenavodi da sveenik, 'da bi sasvim bez uznemiravanja unitio nedjelju, a da ne bi bespotrebnouznemirivao savjest, samo treba zatvoriti oi pred zahtjevima evangelizacije, pred konkretnimmolitvenim, karitativnim i katehetskim izazovima'.

Izvor:http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/23393/Deset-nacina-kako-se-moze-upropastiti-nedjeljna-misa.html
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/23393/Deset-nacina-kako-se-moze-upropastiti-nedjeljna-misa.htmlhttp://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/23393/Deset-nacina-kako-se-moze-upropastiti-nedjeljna-misa.htmlhttp://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/23393/Deset-nacina-kako-se-moze-upropastiti-nedjeljna-misa.htmlhttp://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/23393/Deset-nacina-kako-se-moze-upropastiti-nedjeljna-misa.html


2/5

Pet naina kako upropastiti svetu misu

Kako je sve vie celebranata koji liturgiju doivljavaju kao privatno vlasnitvo, danas moemo u naim crkvamanaii na mnogo toga zanimljivoga od kojeg veina nema zaista veze sa sv. misom. Mnoge stvari koje prije niste

mogli zamisliti da ete gledati u crkvi za vrijeme mise npr. rock bendova i slino, danas su obiajna stvar na tzv.

misama mladih. Liturgijski plesovi, bubnjevi, klaviri, elektrine gitare i mnogo toga drugoga.

Zbog toga svega donosimojedan lanak s web stranice Crisis Magazine, autora Jeffreya Tuckera, glavnog urednikaSacred

Musici voditelja bloga Chant Cafe Blog.

1. Improvizacija liturgijskih tekstova

Problem celebranata koji u hodu izmiljaju vlastite rijei, nadajui se pri tome kako e liturgiju uiniti

nekakobrbljavijom i prisnijom, i dalje predstavlja poprilinu gnjavau. Oigledno je kako su takvi postupci

nedoputeni. Celebrantima je dozvoljeno uiniti kratak prekid kako bi razjasnili neke dijelove mise, ili pruili

kakve posebne upute. No, nije im dozvoljeno mijenjati liturgijske tekstove s neime to im je upravo palo na

pamet.

Ova vrsta zloporabe ima dezorijentirajui uinak, a ujedno i privlai neeljenu panju na linost i osobne stavove

sveenika, umjesto na teologiju i obred propisan od Crkve. Takoer, izuzetno je smijena pretpostavka da neka

osoba smatra kako su njezine zamisli prikladnije od liturgijskih tekstova koje je oblikovala tradicija stara 2 000

godina.

Osmislio sam vlastitu teoriju o tome zato je tako uobiajeno da celebranti jednostavno izmiljaju stvari u hodu.

Stariji prijevod misala koji se rabio od 1970. pa nadalje, bio je brbljav, leeran i pojednostavljen do te mjere da

je poticao sveenika da na neki nain ue u svijet leerne komunikacije. Pri tome je bila vidljiva odsutnost

formalnosti kojabi poticala na staloenije, paljivije i tonije prikazivanje. Usto, mnogi improvizatori su

jednostavno osjeali da tekstu treba odreena vrsta prilagodbe.S novim misalom je dolo je do promjena, i to nabolje. Novi prijevod je vrlo dostojanstven, i zahtijeva paljivo

usredotoivanje. No, navika poigravanja s molitvama uvrijeila se kod mnogih sveenika.

Ovo ima tragine posljedice za sve one koji ispunjavaju crkvene klupe. Ako se tekstovi mogu lako ignorirati,

zato se tada i vjernici ne bi ohrabrili da odaberu ono to im se svia, i jednostavno odbace sve ostalo, pa premda

to bio i temeljni nauk vjere? Ova cjelokupna praksa ohrabruje posvemanje nepotivanje obreda, pa ak i same

vjere.
http://www.crisismagazine.com/2013/five-ways-to-ruin-the-masshttp://www.crisismagazine.com/2013/five-ways-to-ruin-the-masshttp://www.crisismagazine.com/2013/five-ways-to-ruin-the-masshttp://musicasacra.com/sacred-music/http://musicasacra.com/sacred-music/http://musicasacra.com/sacred-music/http://musicasacra.com/sacred-music/http://www.chantcafe.com/http://www.chantcafe.com/http://www.chantcafe.com/http://www.chantcafe.com/http://musicasacra.com/sacred-music/http://musicasacra.com/sacred-music/http://www.crisismagazine.com/2013/five-ways-to-ruin-the-mass


3/5

2. Politizirane i informativne vjernike molitve

Opa uredba Rimskog misala govori o vjernikoj molitvi: Najavljene nakane trebaju biti staloene, sastavljene s

razboritim osjeajem za slobodu, u malo rijei, i trebaju na prikladan nain izraziti molitvu cjelokupne

zajednice.

ini se da vlada velika nestaica razboritog osjeaja za slobodu. Katkada se ove molitve doimaju poput

prolomjesenih novina, prizivajui u sjeanje dogaaje koji su odavno proli 48-satni ivotni ciklus vijesti. Ili,

mogu izgledati suptilno manipulativnima, kada nas pokuavaju potaknuti da mislimo i vjerujemo kako su

dogaaji vezani uz svakodnevne kontroverze zapravo sporniji nego to bi to sugerirala sama molitva. Osobito me

smeta kada su te molitve izvedene tako da se njima obuhvaaju nekakve svakodnevne politike krialjke koje

nemaju nikakve veze sa samom liturgijom, naukom ili udoreem.

Veina dananjih upa koristi neki oblik unaprijed otisnutih molitava od privatnih izdavaa. One najbolje meu

njima su kratke i dre se ustaljenog obrasca: molitava za Crkvu, za vlastodrce, za spasenje cijelog svijeta, za

one koji trpe nevolje, kao i za lokalnu zajednicu. One najgore odvode cijelu liturgiju u sasvim drugom smjeru, i

time ljudima odvraaju panju.

3. Produen i brbljav znak mira

Obred davanja mira ima dugu tradiciju u rimskom obredu, i datira u najranija stoljea. Veinom je bio rezerviran

za pripadnike klera. Postoje argumenti i rasprave o tome je li njegovo irenje na upljane oivljavanje izgubljene

tradicije ili jedna vrsta inovacije. Bez obzira na sve, poznato nam je sljedee: nakana znaka mira nije da bude

malo drutveno okupljanje koje potie ljude da se motaju unaokolo, kao da su doli na zabavu s koktelima.

Misal jasno kae da je protezanje na upljane neobavezno, tj. preputeno izboru. Obveza ispunjavanja ovog

obreda odnosi se samo na svetite. Stoga, ako se i uputi poziv ljudima da si meusobno daju znak mira, on bi

trebao biti kratak. Opa uredba kae: prikladno je da svaka osoba na staloen nain poda znak mira samo onima

koji su joj u neposrednoj blizini

No, ak ni ovo nije posve jasno. Tko je u neposrednoj blizini? to ako ste jedina osoba u klupi? eete li okolo,

maete, ili jednostavno ignorirate ljude? Vano je pri tome napomenuti kako nijedna rubrika ne specificira kako

je rukovanje prikladna gesta. inimo to samo zato to je to na kulturalni obiaj. No, je li rukovanje uistinu

liturgino?

Openito govorei, cijeli ovaj dio mise otvara vrata za zbunjenost i nespretnost, pa kako god ga se trudili uiniti

sveanim, i dalje vie odaje dojam graanske ili drutvene aktivnosti, nego uistinu liturgijske. U najboljem

sluaju, predstavlja odvraanje panje. U najgorem sluaju, moe rezultirati povrijeenim osjeajima iliposvemanjoj zbunjenosti.


4/5

4. Zamjena proprija s neim drugim

Od prvih stoljea, liturgija dodjeljuje odreene svete tekstove pojedinim liturgijskim danima. To se dogaa pri

ulazu, u glazbi izmeu itanja, tijekom prinosa darova i priesti. Upute su vrlo jasne: dodijeljeni koral treba

otpjevati. Ako se neto drugo pjevalo, sveenik bi i dalje izgovorio rijei korala. I tako je u veini zemalja od 7.

stoljea sve donedavno.

Danas su propriji uglavnom zamijenjeni neim drugim, obino himnom ije su rije osmiljene od strane nekog

tekstopisca. Vrlo esto ti himni nemaju veze s liturgiji uope. To je zapravo nevjerojatno kada se malo bolje

razmisli o tome. Zborovi se trude zamijeniti kljune dijelove liturgije. Jednostavno ih u potpunosti izostave.

Uglavnom to ini bez razmiljanja o tome to zapravo ine.

Koliko zborova uope zna da njihova ulazna pjesma je istisnuo liturgijski dodijeljenu ulaznu pjesmu? Koliko

ljudi zna da postoji realna antifona dodijeljena za ofertorij i da to nije vrijeme da zbor pjeva svoju omiljeni

izvedbu

Budimo iskreni, to je tehniki doputeno raditi, ali, uistinu, taj pristup vara vjernika, kao vatikanski napisao u

uputi u 1969. Propriji u misi su kljuni. Oni su iz Svetog Pisma. Njihovi gregorijanski originali nevjerojatno

podiu liturgijski duh, ak ga definiraju. ak i ako se pjeva na narodnom jeziku ili u zbornom stilu, propriji su

dio mise. Njihovo mijenjanje ili izostavljanje treba uvijek gledati s neodobravanjem.

Opa uredba kae: Nije doputeno zamijeniti itanja i Pripjevni psalam, koji sadre rije Boju, s drugim,

nebiblijskim tekstovima. To je striktno definirano i jasno. Ali isto obrazloenje treba primijeniti na

ulazu,ofertoriju i priesnim pjesmama takoer..

Skladane himne i pjesme s nebiblijskim tekstovima ne treba izbaciti u potpunosti. Mogu se pjevati i uvijek e biti

pjevani. No, pravo liturgijsko djelovanje zbora se nalaze u propriju mise. To je njihova primarna odgovornost.

Postoje razna nova sredstava koja su na raspolaganju i koja omoguuju zboru pravo sudjelovanje u liturgiji.

5. Udaraljke

U prvom tisuljeu, instrumenti nisu bili dio pjevane mise, ali kako je vrijeme odmicalo, orgulje su postupno je

ule u upotrebu. Do 17. i 18. stoljea, cijeli orkestri su bili u upotrebi u nekim mjestima. ak i danas moete

pronai mjesta gdje se kod koriste orkestralnih misa ukljuuju timpane i ostale udaraljke.

Najvjerojatnije, to nije isti kontekst u kojem se udaraljke koriste u vaoj upi.

Danas smo uje konge, trap setove, bongosi, bubnjeve i ostale udaraljke ne u stilu Monteverdija ili Haydnovih ili

Mozartovih misa . Umjesto toga, ujemo ih kao to ih ujemo u nekom rock baru ili plesnoj dvorani.

One se koriste kao i u sekularnom svijetu: da bi se odrao ritam, da bi glazba bila groovy, kako bi nas malo


5/5

potakle na ples . To su asocijacije koje imamo na udaraljke u naoj kulturi. I one nisu svete, one su u potpunosti

profane. I one imaju svoje ulogu. No, no u crkvi im nije mjesto i niti im misa vrijeme.

I imajte na umu: glasovir je udaraki instrument. Tradicionalno je bio zabranjen u crkvama jer ima neliturgijske

asocijacije. U dananjem okruenju sve-ide-svemoe, on se tolerira ak i liturgijskim propisima. Ali, to je

uvijek lo izbor. Cijeli smisao liturgijske glazbe jest da podignimo oi i srca k nebu, a ne povui nas na plesni

podij.

Jo jedan kratki osvrt na ovo: primijetit ete da su mnoge pjesme u konvencionalnim pjesmaricama za misu

danas ini preduge za pratnju udaraljkama. To je zato to je stil tih pjesama slian onome komercijalnih jinglova,

tematski pjesmama TV emisija i serija, power balada iz 1970-ih, i tako dalje. Ne krivim ovdje u potpunosti

zborove koji se odlue za bubnjeve da pripomognu kako bi ove pjesme imale vie smisla. Ono to doista treba

promijeniti je cijeli pristup. Liturgijska glazba ima nekoliko kritinih stavaka: koristi liturgijski tekst, ona izrasta

iz tradicije korala, a alje kulturoloki signal da je liturgija sveto djelovanje na svetom mjestu.

Zakljuak

Liturgija u kojoj je ovih pet pogreaka poinjeno e izgledati veoma razliito od one u kojoj je ovih pet

pogreaka izbjegnuto. Prva e biti sluajna i nepovijesna .Potonja e biti vie katolika. Ali sve to je stvarnodo pastira, glazbenika i voa u upi kako bi se glasu liturgije omoguilo govoriti i pjevati bez ga ometaju

intervencije poput gore navedenih, koje zapravo samo slue kako bi nas odvratile od prelijepog uda koje se

dogaa pred naim oima.

Zahvaljujem I.J. na pomoi pri prijevodu ovoga teksta.

Lex Vivendi

IZVOR:http://lexvivendi.wordpress.com/2013/06/22/pet-nacina-kako-upropastiti-svetu-misu/
http://lexvivendi.wordpress.com/2013/06/22/pet-nacina-kako-upropastiti-svetu-misu/http://lexvivendi.wordpress.com/2013/06/22/pet-nacina-kako-upropastiti-svetu-misu/http://lexvivendi.wordpress.com/2013/06/22/pet-nacina-kako-upropastiti-svetu-misu/http://lexvivendi.wordpress.com/2013/06/22/pet-nacina-kako-upropastiti-svetu-misu/

Documents

Petnaest načina kako upropastiti svetu Misu