Grobnica cara Darija

Bračni par Međana

PERSISKO CARSTVO

Priprema:

Na prostoru Iranske visoravni sjevernoistočno od Mesopotamije oko 1700 g.pne.

doselili su se indoeuropski narodi Medici i Persijanci.Njihova je historija do početka

prvog milenijuma pne. Slabo poznata.Moć Medijaca porasla je je u VII st. pne.Njihovu

je prevlast ubrzo osporila i smijenila prevlast Persijanaca, koji su stvorili teritorjalno

najveću državu što ju je svijet do tada vidio.

Položaj i priroda

Persijska država se nalazila na području Iranske

visoravni.Iranska visoravan smještena je između planine Zagros,

Kaspijskog mora, Persijskog zaliva i rijeke Ind.Planine su bogate

šumom i rudama.Za zemljoradnju su pogodne samo riječne

doline.U centralnom dijelu visoravni klima je oštra

kontinentalna, sa jakim mrazevima zimi i ljetnim žegama bez

kiše.Zemlja je siromašna vegetacijom i nepovoljna za

zemljoradnju.

Stanovništvo Iranska visoravan bila je naseljena još u neolitu. Tu su živjela

razna plemena, u istočnom nomadska stočarska, a u zapadnom

naprednija zemljoradnička.U III milenijumu nastala je u Elamu

(zapadni Iran) prva robovlasnička država.Razvoj zemljoradnje,

grnčarstva i metalurgije doveo je do pojave privatne svojine i

ropstva.Elamci su ratovali sa Vavilonom i Asirijom.Asirija je

645.god.p.n.e. Pokorila državu Elam. U II milenijumu prije nove

ere prodirala su na Iransku visoravan plemena indoiranske

jezičke grupe. Doseljenici su pokorili domaća plemena i

nametnuli im težak danak, ali su se vremenom sa njima

stopili.Stari Iranci su, kao i drugi tadašnji narodi, živjeli u

redovima koji su se ujedinjavali u plemena.Rodoske starješine i

sveštenstvo sticali su velika stada stoke ili krupne zemljišne

posjede.Tako se iransko društvo raslojavalo na klase, što je

preduslov za stvaranje države.

MEDSKO CARSTVO Medijci su se nastanili na prostoru južno od Kavkaza, a južnije

od njih smjestili su se Persijci.Oba naroda su priznala vlast

tadašnje velesile Asirije.Iz susjedne Mezopotamije Medijci su

preuzeli mnoga umijeća, a od Asiraca, kojima su plaćali danak,

preuzeli su svoju vojnu vještinu.Iskorištivši promijenjene

političke okolnosti nakon Asurbanipalove smrti, Medijci su kao

vavilonski saveznici sudjelovali u razaranju Ninive i uništenju

asirske države. Nakon obnavljanja vavilonske države izmedju

Medije i Vavilonije vladao je saveznički odnos, ali je u

medjuvremenu Persijanac Kir ( 558.-520. p.n.e.) na čelu male

vojske krenuo protiv medijskog kralja Astijaga, oko 550.

g.p.n.e.Zauzeo je medijsku prijestolnicu Ekbatanu i zarobio

Astijaga, a njegovu državu sjedinio sa svojom. Tako je nastalo

Persijsko kraljevstvo.

PERSIJSKA DRŽAVA

Perzija ili Perzijsko carstvo je zajednički naziv za različite države i dinastije koje su

vladale teritorijom današnjeg Irana.Naziv dolazi od grčke riječi Persis, kojom se

označavao današnji Iran, a koja je, pak označavala Kirov klan "Pars" ili "Parsa". U

današnjem Iranu je "Parsu" nazvana provincija Fars.Grčki historičar Herodot je tvrdio da

Perzijanci dolaze od mitskog junaka Perzeja.Narodi ovih područja, povezani perzijskim

jezikom i kulturom, potekli su od nomadskih indo-europskih Arijevaca, koji su se doselili

na visoravan u drugom milenijumu p.n.e.Od kasnog 6. st. p.n.e. Perzijsko carstvo

ahemedinske dinastije, koje je obuhvaćalo zemlje od središnje Azije do Inda i od Egipta do

Sredozemnog mora, 200 godina bilo je najveća i najbolje ustrojena tvorevina u starom

svijetu. Kir Veliki, osnivač ovog carstva, po prvi je put ujedinio Iransku visoravan, koja je

postala novo središte moći na Bliskom i Srednjem Istoku.

Kir je najprije krenuo na maloazisjko kraljevstvo Lidiju, zauzeo njihovu prijestolnicu Sard

i zarobio kralja Kreza, a potom zauzeo grčke gradove na maloazijskoj obali Egejskog

mora.Tada se okrenuo Vaviloniji i 539.g.p.n.e. Zauzeo Vavilon, a potom i zemlje

mediteranske prednje Azije – Siriju, Fenikiju i Palestinu dok je na istoku proširio granice

države do rijeke Inda. Kirova je osvajanja nastavio njegov nasljednik Kambiz, koji je

525.g.p.n.e. Osvojio Egipat. Na vrhuncu moći, perzijska država je bila za vladavine Darija

I. Za njegove se vladavine persijska država proširila i na Evropu.Iako mu nije pošlo za

rukom pokoriti Skite, evropski narod iz pricrnomorskih ravnica, Darije je uspio nametnuti

svoju vlast Tračanima.Ustanak Grka u maloazijskim gradovima protiv persijske vlasti

499.g.p.n.e. bio je povod za izbijanje grčko-persijskih ratova, ali Darije I nije uspio poraziti

atinski vojsku.

Persijska je država bila aspolutna centralizirana monarhija, ali u praksi je zbog

golemog prostora centralizaciju bilo gotovo nemoguce provoditi.Persijski se

vladar dičio titulom KRALJ KRALJEVA, ali, za razliku od ostalih

istočnjačkih monarhija, nije bio smatran božanstvom.Kir je podijelio državu

na satrapije, vojno-upravna područja kojima je upravljao namjesnik, satrap.

On je u satrapijama imao upravnu, sudsku i izvrsnu vlast.Njegova zadaća je

bila i ubiranje poreza, te skupljanje vojske na kraljev poziv.U praksi su

persijski satrapi bili gotovo nezavisni vladari. Kako se ipak ne bi previše

osamostalili, bili su pod budnim nadzorom svojih tajnika, glavnih finansijskih

službenika, koje je lično imenovao kralj. Darije I reformamaje učvrstio

državu, kako bi se tako velikim kraljevstvom lakše upravljalo. Persijsko je

Kraljevstvo imalo nekoliko prijestolnica.Vladarski dvorovi su bili smješteni u

Pasargadu, Ekbatani i Vavilonu, a Darije I dao je sagraditi nove velicanstvene

kraljevske palace u Suzi i Perzepolu.Na Darijev poticaj u Persijskom su

Kraljevstvu gradjene ceste, a glava prometnica je bila “Kraljeva cesta”, koja je

povezivala grad Sard, u kome je bilo sjedište kraljevskog namjesnika za Malu

Aziju, sa prijestolnicama Ekbatanom, Suzom i Perzepolu. Cestama su se

kretale trgovačke karavane i pošta, ali u persijskoj državi pošsta nije imala

javni karakter već je bila namjenjena isključivo državnim

problemima.Službeno sredstvo plaćanja u državi je zlatnik sa kraljevim likom

sto ga je uveo Darije I, pa je po njemu nazvan darikom. Njime se plaćao

porez, a urbana novčana sredstva pohranjivala su se u kraljevskoj riznici.

Pokoreni narodi su plaćali visoki porez, ali njegova visina bila je procijenjena

u skladu sa njihovim platežnim sposobnostima. U persijskoj državi postojala

je i cijela vojska uhoda nazivanih „ kraljeve oči i uši“. Slabost Persijeje bila u

tome što je zlatni novac ubran od poreza bio zadržavan u kraljevskoj riznici i

nije se vraćao u opticaj. To je uzrokovalo visoke cijene i stalnu nestašicu

novca, što je opet dovodilo do pogoršavanja gosporaskih prilika u državi.

Unatoč tome, Persijsko je kraljevstvo bilo moćno i za ono vrijeme dobro

organizirana država koa je svoju veličinu uspjela očuvati gotovo 200

godina.

DRŽAVNI USTROJ

Odgovorimo: Opiši ustroj Perziskog Kraljevstva i njegovu upravu.Koja je bila funkcija cesta u

Persiji?Objasni izraze „kraljeve oči i uši“ i „ besmrtni“.Što je bio razlog nestabilnosti i

pogoršanja ekonomskih prilika u Persiji?

RELIGIJA Religije starog Bliskog Istoka su bile mnogobozacke .Obozavali su prirodu . Sunce i Mjesec,vatra , voda i vjetar su im pretstavljali svetinje.NJima su prinosili zrtve:konje i volove. Obred se obavljao ma oltarima kraj kojih je vjecno gorjela vatra.Nad zrtvom su citane sv. molitve i polivane su svetim picem - haoma,koje se zatim davalo vjernicima.

Persijska religija je nazvana zoroastrizam, prema proroku Zaratustri(628. do551g.p.n.e.) koji je u VI v.p.n.e. započeo propovjedati novo dualističko vjerovanje u borbu dviju suprostavljenih sila, sile dobra i zla.Utjelovljenje dobra je Ahura Mazda, prijatelj ljudi koji im pomaže tijekom života u borbi protiv zla.Njegov je protivnik Ahriman, gospodar zla, i izmedju njih se vodi stalna bitka.Čovjek se za svoga života treba prikloniti Ahura Mazdi i pomoći mu u njegovoj borbi protiv zla. Ova su dva suprostavljena principa i njihova medjusobna borba stalno prisutni u svijetu, a iskazuju sekao suprotnosti dobra i zla, vatre i vode, dana i noći, svjetla i tame. Zalagao se protiv prinosenja zrtava,mnogo bogova i protiv pijenja haome.Po njegovom shvatanju bog se moze voljeti ako se voli svo covecanstvo. Simbol Ahura Mazde je vatra, koja je za Persijance bila sveta jer se Ahura Mazda ne pojavljuje u ljudskom obliku, već se njegova duša nalazi u vatri. Zaratustrino učenje je zapisano u svetim knjigama koje se nazivaju Zend Avesta. Dobri je Bog i Sunčani Bog Mitra, koj će lićčnu popularnost steći kasnije u vrijeme Rimskog Carstva, kao Bog koji donosi pobjedu. Zbog poštovanja vatre Persijanci nisu gradili hramove, već samo svetišta na otvorenome gdje je gorjela sveta vatra.Ispred svetišta nalazio se žrtvenik na kome je svako mogao prinijeti žrtvu. Zato u Persiji ne nalazimo ostatke sakralne arhitekture. Vatra, najcistija manifestacija Ahura Mazde, je znacajna,a kremiranje nije dozvoljeno zato sto bi moglo zaraziti vatru. Umjesto toga , lesevi su stavljani pod jedan kamen da ga zivotinje ne bi odnijele i tako zagadile vodu i bilje.ostavljeni su tako dok ih ptice ne pojedu ,a zatim su njihove kosti stavljane u urnu i zekopavane.Posto su vjerovali da je Sunce procistujuca sila ,tjela su uvijek ostavljali danju.

Zoroastrizam jos zivi kao religija .Kad su muslimani pokorli

Persiju i poceli ubijati one koji nisu htjeli da predju u islam , jedna poveca grupa Iranaca je odbjegla u Indiju , gdje su nastavili sirenje zoroastrizma.Danas se nazivaju Parsi.

UMJETNOST

Veliki uticaj na persijsku umjetnost imaju civilizacije njihovih susjeda:Asirije , Egipta i Vavilona.Veliki niski reljefi isklesani u kamenu kojima su ukrašene kraljevske grobnice i podnožja terasa su preuzeti od Asiraca.Dok je Darijeva palača bogata monumentalnim frizovima od bojene opeke karakterističnim za Vavilon. ZLATARSTVO

Divno je i na vrlo visokom stepenu zlatarstvo Persije,naročito Luristana.Kao odjek likovne i animalističke mašte stepskih naroda sa slobodnim i naglim pokretima , ono se razvija u elegantne forme .