35
PROJEITU RONA Relatoriu Vizita ba Baze Timor-Leste Outubro 2008

DRAFT: CAMBODIA LISTENING PROJECT REPORTcdacollaborative.org/wordpress/wp-content/uploads/2016/...Indoneziu aloka fundus dezenvolvimentu ba Timor Leste ho iha taxa dala ne’en ba

  • Upload
    lekhue

  • View
    364

  • Download
    32

Embed Size (px)

Citation preview

PROJEITU RONA

Relatoriu Vizita ba Baze Timor-Leste Outubro 2008

Dokumentu sira ne’e dezenvolve nu’udar parte husi projeitu aprende kolaborativa diriji hosi CDA. Ida ne’e parte husi kolesaun dokumentu sira ne’ebé sai konsiderasaun preliminariu no nia rezultadu seidauk kompletu husi projeitu ne’e. Dokumentu sira hakerek ne’e atu permite identifikasaun ba problema tranversais(ba kada problema sira) no tema ba situasaun oioin. Kazu idak -idak reprezenta vizaun no perspetiva ema oin-oin nian iha momentu hakerek Dokumentu sira ne’e. Dokumentu sira ne’e seidauk reprezenta produtu finál Projeitu ne’e nian. Enkuantu dokumentu ne’e dalaruma sitadu, maibé Dokumentu sira hirak ne’e sei permanese nafatin nu’udar Dokumentu servisu nian husi esfórsu aprende kolaborativa nian. Generalizasaun luan kona-ba rezultadu Projeitu ida ne’e nian laos halo mai husi kazu uniku ida. CDA hakarak agradese ba jenerozidade individuál no ajénsia ne’ebé involvidu fó sira nia tempu, esperiénsia no koñesimentu ba relatóriu ida ne’e, no ba sira nia vontade hodi fahe sira nia esperiénsia sira. Laos Dokumentu sira ne’e hotu ne’ebé hakerek kona-ba kualkér projeitu fó sai ona ba publiku/publika ona Dokumentu sira ne’e hotu laos hakerek hotu kona-ba Projeitu ne’ebé halao ba povu. Bainhira iha fatin ida ne’ebé relatóriu ne’e remata ona husu ba ami atu proteje segredo no siguransa sira nian, iha respeitu ba sira no komunidade ne’ebé involve, ami rai Dokumentu sira ne’e nu’udar Dokumentu privadu nian.

2

Koñesimentu ba Projeitu Rona CDA Projeitu aprende kolaborativa (CDA), ho grupu sosiál Organizasaun Non Governamentais internasionál no lokál (ONG sira) lubuk ida, doadores no ajénsia umaniátaria no dezenvolvimentu sira seluk, establese ona Projeitu Rona atu asume studu kompletu no ideas sistematika no koñesimentu povu nia moris iha sosiadade mak nu’udar benefisiu ba parte asisténsia internasionál. Projeitu Rona buka Reflesaun esperiénsia no hanoin povu nian ne’ebé okupa pozisaun benefisiu oin-oin iha sosiadade nia laran atu asesu ba impaktu apoiu umanitárian husi ator internasionál oin-oin. Sira ne’ebé servisu ba apoiu umanitárian iha area fronteira, opoiu Dezenvolvimentu, esfórsu ba harii dame, konservasaun ambiente, no servisu direitu humanu bele aprende barak liu husi Rona no analiza no sugestaun povu nian revela katak sira mak efeitus imediatamente no impaktus ba tempu naruk nian. Grupu Rona kompostu husi staf agensia asisténsia Internasionál no Lokál, ho fasilitador husi CDA. Ami la uza kuesioner pré-establesidu ou protokolu intervista rigoroju. Ho respeitu, ami koa’lia ba povu katak, nu’udar individu envolve iha servisu asisténsia internasionál, ami interese atu Rona husi sira oinsa sira sente esfórsu hirak ne’e. Ami husu se sira bele fó oras ruma hamutuk ho ami, haTo’o sira nia opiniaun no hanoin ba ami. Iha maneira ne’e, ami konversa kona-ba problema be sira prekupa, la pré-determina uluk topiku espesifiku ruma. Konversasaun barak halo ho ema ida ka rua, maibé iha kazu balun, fórma grupu boot no dialogu hahu ho grupu kiik, nia rezultadu mak grupu tomak hahu tama diskusaun. Ba kazu tomak, konversasaun sira ne’e la iha pré-aranjatas (so iha apontamentus ho ofisiais governu no parte interesados prinsipais sira seluk). Grupu Rona ida halo viagem ba komunidade komesa halo konversasaun ho se deit mak desponivel no hakarak koa’lia, koa’lia ho povu sira ne’ebé simu no la simu apoiu internasionál. Iha periode liu tinan haat, Projeitu Rona Vizita to’o fatin rua nulu, ho Timor-leste ba sanulu resin haat. Projeitu sei rekolla no analiza saida mak ami Rona husi povu iha fatin sira ne’e hotu atu nune’e integra koñesimentu sira ne’e ba iha servisu umanitáriu iha futuru, ho nune’e, atu hadia ninia efitividade. Prosesu aprende kolaborativa ida ne’e mak nu’udar Projeitu Rona depende ba povu tomak ne’ebé hola parte fahe sira nia hanoin ho ami, no ba involvimentu no kontribuisaun signifikadu partisipasaun ajénsia hotu-hotu. Staf tomak no membru komunidade ne’ebé mak involve dignu duni atu hetan apresiasaun ba sira nia apoiu jeneroju boot ne’e, sira nia koñesimentu no dedikasaun. Projeitu Rona iha Timor Leste Projeitu Rona kolaboradu ho ONG Internasionál, ONG Lokál no servisu doadore sira iha Timor Leste iha Outubro 2008 atu halao Ezersisiu Rona durante loron lima. Antes halao Ezersisiu Rona, Ajénsia Dezenvolvimentu Internasionál Australia (AusAID), Fundasaun Asia, Belun, Catholic Fund fór Overseas Development (CAFÓD), Catholic Relief Services (CRS), Gesellschaft fur Technishe Zusammenarbeit (GTZ), Luta Hamutuk, Plan International, no World Fóod Program (WFP) partisipa tiha ona iha Semináriu Reasaun (feedback nian) hodi reflete ba

3

problema sira ne’ebé mak levanta ona iha Ezersisiu Rona dala uluk nian no esplora klean liu tan problema sira ne’ebé mak dezkobre iha Timor Leste. Dokumentu sira ketak ne’ebé rezumu kona-ba diskusaun iha Semináriu Reasaun disponivel iha CDA. Staf nain nen husi AusAID, CRS, GTZ, no Plan International mak partisipa iha Exersisiu Rona, fórnese koñesimentu kontestual valiozu no apoiu lojistiku. Fasilitador estranjeiru tolu organiza treinamentu, debrief loron-loron no Reflesaun, no lidera grupu baze iha distritu sira. Maioria Timor oan sira mak membru ba Grupu Rona. Grupu Rona Primeiru Vizita komunidade loro sae husi kapitál (Dili) iha distritu Baucau, seluk ba loro monu ba Maliana, distritu Bobonaro no mos distritu Covalima. Terseiru, grupu sentrál halao konversasaun iha Maubisse, distritu Ainaro, no mos distritu Dili ho profesionais apoiu humanitáriu, doadores, ofisiais governu, no reprezentante Nasuan Unida sira (NU) Grupu Rona Vizita kampu refujiadu (IDP), populasaun reinstaladu sira, povu ne’ebé nunka desloka, povu iha aldeia rurais no iha urbanas no kapitál. Sai husi Dili, grupu koa’lia ho pesoál ho koñesimentu la hanesan no revelasaun esfórsu asisténsia, tuir mai lider suku, administrador governu, mestre, estudantes, lider relijiozu, grupu minória la koa’lia Tetum reprezenta grupu kultura oin-oin (Makasae, Bunak no Kemak), etnika minória (Indonesia), povu ho afiliasaun politika oin-oin, no ho pesoál kiak tebes duni. Ho populasaun Timor Leste 98 pursentu Katóliku Roma,1

grupu ne’e limita tebes kontaktu ba iha relijiaun minoria. Grupu halo esfórsu koa’lia barak ho inan feton sira hanesan mos mane no alkansa iha povu ho idade oin-oin no nivel vulnerabilidade, inklui ema alejadu, faluk no pesoál lahatene lee no hakerek.

Grupu Rona halao konversasaun hamutuk 98 ho ema 150 no konversasaun hirak ne’e lori naroman modelu no idea jerál kona-ba esfórsu apoiu internasionál. Kontiudu relatóriu ne’e la reprezenta skala prespetivas tomak impaktu husi esfórsu asisténsia povu Timor-Leste, maibé subliña deit esperansa konsistente problemas ne’ebé hato’o husi povu distritu tomak no hosi komunidade ne’ebé diversu. Istória no kontekstu Apoiu iha Timor Leste Aprosimasaun ba Dezenvolvimentu durante tempu Portuguesa no Indoneziu Ho modernisasaun, Istória pré-independénsia, konsiderasaun ba Timor Leste la signifika ba buat ida, se problematiku, ba kolonializmu Portugal no Indoneziu. Prepetivas ne’e reflete karakteristika nasaun avansadu idak-idak nia dezenvolvimentu hasoru nia teritóriu: politika Portuguesa “neglijénsia bondoso”2

Maské Portuguesa kontakta ho Timor Leste [mak sai Timor Portuguesa] komesa fali iha sékulu ba dala 16, Portugal kontrola tomak Dili lato’o atu solifika(sai solidu) até tinan 1912, mezmu iha

parseria ho organizasun Katóliku sira, no estensaun ne’ebé limitadu, no esfórsu Indoneziu aplika hametin kontrola no muda Timor-leste liu husi Dezenvolvimentu rurais, politika lingua nian, intervensaun military, no transmigrasaun.

1CIA World Factbook, Timor-Leste, linha Alcançado, 13 Fevereiro 2009 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/tt.html 2Nicol, Bill Timor: Nasaun Falido (Jakarta: Publiksaun Equinox, 2002), p. 326.

4

tinan 1970 menus 0.2 pursentu Portuguesa hela iha Dili no nia rede poder kolonializmu no burokrasia Mestizu3

boot tebes iha Timor Leste.

Iha tinan 1960, atensaun ba Timor Leste aumenta liu tan, no dezenvolvimentu lao liu husi aktividade igreija Katólika. Esfórsu ne’e atu "Siviliza" Timor Oan inklui lori fiar relijiaun Katolik nian, edukasaun Portuguesa, no hanorin lian Portugues. Bainhira Portuguesa sai husi Timor Leste iha tinan 1974, prosesu dezenvolvimentu rurais nasaun sai menus no limitadu. Iha sékulu ba dala 4 hamriik iha afiada legalidade/legalidade kroat iha governu Indonézia iha tinan rua nulu resin hadia ona estrada 15 hamutuk ho 500km.4

Fórsa militar Indonéziu tama iha Timor Leste iha tinan 1975, iha momentu funu sivil entre partidu. Maské Timor Leste sai hanesan provínsia ida kiak liu iha Idonesia, nia espriénsia kreisimentu ekonimia iha estimasaun kresimentu nasionál ba tinan 1980 to’o 1999 tamba hetan fundus direita husi governu. To’o tinan 1990, liu 150 milloens ba Timor Leste husi Jakarta, konta rezultadu 60 produtu rai Timor nian.5 Merkadoria dramatiku, iha komunikasaun aumenta, saúde, edukasaun no infrastrutura. No ba iha graun menus mak gastu ba agrikultur-hanesan kompara ba tempu Portuguesa.6

Komponente prioridade Dezenvolvimentu Indonézia iha nia identidade kultura fórte, "aselera Indonesiasaun". Kultura, politika no língua, ne’e mak objetivu paramount(xefe) boot governu nian iha momento ne’e.7

Programa diresaun Dezenvolvimentu Indonésiu iha Timor Leste hasa’e kontrola media, edukasaun, ekonomia no populasaun.

Ezemplu: Agrikultor sira muda husi illa seluk husi Indonéziu (obriga deit tuir transmigrasaun) serve nu’udar "modelu nu’udar To’os nain".8

Adisionalmente, investimentu boot mak iha produsaun hare nu’udar hahan prinsipál ba Indonéziu duké hahan Timor Oan nian. Iha rejime Indonéziu atinje mos Dezenvolvimentu importante iha áreas, hanesan, masud enumerates:

Indoneziu aloka fundus dezenvolvimentu ba Timor Leste ho iha taxa dala ne’en ba standar nasionál. Iha 1975, menus 10% ema Timor mak hatene lee, iha eskola hamutuk 50, no laiha Kolejiou. To’o 1994, Timor-Leste iha ona 600 eskola primaria, 90 eskola pre-sekundario no Kolejiu tolu. Iha Portugal, Timor iha deit hospitál rua no klinika saúde 14. To’o 1994, iha ona hospitál 10 no sentru saúde besik 200.

Aumenta hirak ne’e, entretanto, mai ho fólin ida, dala barak apiou dezenvolvimentu ho prioridade nasionál no defesa. Iha nivel extreme as, okupasaun Indoneziu lori politika, militar no dominasaun kultura, kauza povu liu 150,000 mak mate entre 1975 no 1999– um-sinco(ida baluk

3Hajek,Jhon “Lingua ba Planeamento no Meioambiente Sociolinguistic iha Timor-Leste: Pratica Colonial no Mudansa ekologia linguagem”, issue agora dadaun iha Planeamentu Lingua, 1,3 (2000) p. 402 4Masud, Enver “Desejo iha núleo Timor sai Problema Indoneziu nian,” 22 September 1999. http://www.twf.org 5Hill, Hal and João M. Saldanha, Timor-Leste: Deasfios ba Dezenvolvimentu Nação Fóun (Instituto de Estudos ba Sudeste Asiático, Singapura: 2001) p. 7. 6Rio, Narve “Estado Timor-Leste Setor Agrícola 1999” CMI Working Papers (2000) p. 4. 7Hajek, p. 405. 8Rio, p. 28.

5

lima) husi populasaun.9

Legalidade ne’e severamente kompensa ba lukru dezenvolvimentu sa deit. Alende ne’e, bainhira militariu Indoneziu retira iha 1999, sira pratika politika “sunu mutuk rai,” no destrui uma ho estimasaun 70%, um-trez(ida baluk tolu) kapasidade eletrasidade, no halo trimestre populasaun ho obriga deit tama ba hela iha timor osidentál Indoneziu.

Alem ba efeitus imidiatemente deslokamentu no destroisaun retira Indonesia nian, ne’e klaru lalais katak governu Indonesia no seitór profesionál, hamutuk atu hases an husi Timor oan edukadu iha Australia no Portugal, husik hela deit Timor oan matenek balun deit. Hanesan Schenk hateten: [Iha] 2000, doutor Timor oan nain 20 deit no dentista ida deit mak desponivel atu asegura tratamentu médiku. Sistema judisiariu la funsiona no pesoál kualifikadu sai probelma seriu, tamba periodu tempu ne’e presiza liu kualifika juizes…Injineirus no mestre la desponivel. Interupsaun entre edukasaun no kulifikasaun sei prova nu’udar dezafiu ida importante ba futuru.10

Bainhira Organizasaun Nasõens Unidas [ONU] tama Timor-Leste iha 1999, konfronta ho ida ne’e, no seluk, dezenvolvimentu signifikante no dezafiu umanitáriu. Misaun ONU nian Lima dezde 1999

11

iha ona rezultadu mistura, ONU kontinua maka’as atu kumpri ninia kontinuidade dezenvolve mandatus, ho investimentu boot iha politika monetaria, sistema legalidade no politika struturáll; ba refórma seitor seguransa.

Vizaun jerál ba Asisténsia Esterna Timor-Leste, despeito ninia signifikante riku mina no gas, enfrenta persistentes económica, seguransa no dezafiu sosiál. Liu purcentu 80 populasaun moris iha mais ou menus $1 kada loron, no liu pursento 40 moris mais ou menus ho $.55 kada loron; nasaun tomak, liu ema 100,000 sei hela hanesan refujiadu tuir mai konflitus iha Maio 2006. Liu husi dispozisaun asisténsia, komunidade internasionál manda ona atu lori asisténsia ne’ebé presiza, nune’e mos atu fórma futuru Timor-Leste nian. Dezde Timor-Leste vota ba independénsia husi Indonésia iha 1999, liu biliaun 3 doalares Amerikanu mak tama iha rai laran nu’udar asisténsia Esterna, inklui liu husi misaun Organizasaun Nações Unidas [ONU].12

9Kiernan, Ben, “Funu, Genocidio, no Resistensia iha Timor-Leste. Reflexões Comparativa sobre Camboja,” Genocidio no Resistencia iha Sudeste Asiatico: Documentasaun, Negação no Justiça Camboja ho Timor-Leste (New Brunswick: Transaction Publishers, 2008) p. 200. Ne’e estimativa conservadora, no valores as To’o 300 mak citados fóntes oin-oin.

Ajuda Esterna oferese ba Timor-Leste iha fórmas barak. Balun direitamente ba governu: 31 purcentu husi $502.5 miloens 2008 Rekursu Orsamentu

10Christine Schenk, “Rekonstrusaun Pos-Conflito Necessidade Avaliasaun iha Timor-Leste – Lissaun aprendidas no Pratikas Diak” Metodologias Avaliasaun ba Necessidades situasaun pos-Conflito em nome Banku Mundiál, UNDP no BMZ, Dokumentu sira No. 7, PazSuica (2004) p.10. 11Misaun Primeiru, Misaun Nasoens Unidas iha Timor-Lester (UNAMET), troka lalais kedas ho Administrasaun Transitorio Nosoens Unidas iha Timor-Leste (UNTAET), mak administra Timor-Leste husi 1999 To’o independénsia 2002. Misaun NU sucessivas mak Misaun Nasoens Unidas Apoiu ba Timor-Leste (UNMISET); Eskritorio Nasoens Unidas ba Timor-Leste (UNOTIL); no Misaun Integrado Nasoens Unidas ba Timor-Leste (UNMIT). Hare http://www.un.org/Depts/dpko/missions/unmiset/background.html 12Guteriano Neves, Paradoxo Asisténsia iha Timor-Leste, La’o Hamutuk, Julhu 2006.

6

kombinadu ne’ebé kompostu husi gastus parseiru dezenvolvimentu sira.13

Ajuda seluk kanaliza liu husi doador bi-lateral no sira nia parseiru implemantasaun, inklui ONGs Internasionál no kontratante no organizasaun lokál; misaun ONU no ajénsia ONU; no Instituisaun Finanseira Internasionál sira [IFIs]. Doador no ajénsia dezenvolvimentu sira jerálmente foka ba sira nia programa tuir kategoria ida ou liu tuir husi sanulu: apoiu asesor no harii-kapasitasaun; asisténsia dívida, edukasaun; dezenvolvimentu ekonomia, asisténsia emerjénsia; saúde; ajuda umanitaria; infrastrutura, fórsa seguransa; no subsídiu kiik oan.

Iha 2005/6, tinan ikus desponibilidade data kona-ba Organizasaun ba Koperasaun i Dezenvolvimentu Ekonómiku [OECD], fóntes lima ajuda bi-lateral signififikativu tebes mak Australia, Portugal, Japan, Estadus Unidos, no Komisaun Europea. Hamutuk doador sira ne’e akontabiliza ba 145 milhões Dolar Amerikanu ba iha asisténsia dezenvolvimentu. Iha tinan hirak ne’e, ih aparte boot tamba krize 2006, ne’ebé desloka pursentu 15 husi populasaun Timor-Leste, no eleisaun nasionál 2007, numeru ida ne’e sai aumenta. Iha periodu entre 1999 no Junho 2007, Australia oferese 570 milhões Dolar Amerikanu ba iha asisténsia dezenvolvimentu. Iha tempu hanesan, Gabinete Humanitário ba Komisaun Europeia [ECHO] fó apoiu Timor-Leste ho 73 milhões Dollar Amerikanu ba iha asisténsia. Iha 2008, China asina akordu ida atu fó 1.4 bilhão Dollares Amerikanus iha asisténsia ba Timor-Leste durante iha períodu multi-ano. Dezde 1999, ONU mak lidera papel dezenvolvimentu Timor-Leste nian, inklui adminstra nasaun durante fulan 32 depois de independénsia. Husi 1999 To’o 2005, misaun UNTAET no UNMISET gasta mais 1.7 bilhão, Dollares Amerikanus iha Timor-Leste. Fundus ne’e hetan aprovasaun husi Asembleia Jerál ONU, ne’ebé atu apoiu maioria rekonstrusaaun no ajuda humanitáriu. Investimentu ba misaun agora dadaun ne’e, UNMIT sei konsidera bafatin no operasaun orsamentu ba tinan 2007/08 as To’o 1523.2 milhões Dollares Amerikanus, ne’ebé fó apoiu barak liu ba operasaun mais 1,500 ofisiais policia ONU. Instituisaun Finanseira Internasionál sira (IFIs), hanesan Banku Dezenvolvimentu Asian [ADB], Banku Mundiál [WB], Fundu Monetáriu Internasionál [IMF], administra milhões Dollares ajuda ba Timor-Leste. Trust Fund ba Timor-Leste, porizemplu, entre 1999 no 2005 oferese mais 177.9 milhões, ho responsabilidade ba fundu fahe husi seitóres entre Banku Dezenvolvimentu Asian no Banku Mundiál. Fundu ne’e remata ona iha 2006.14

Instituisaun Internasionál no doadores hatudu ona komitmentuu klaru atu asiste dezenvolvimentu ba Timor-Leste, no barak mak deklara susesu signifikante. Maské nune’e, avaliasaun ba impaktu ba asisténsia esternu Timor-Leste iha, as veses, kahor malu ona, balun deklara katak investimentu oituan deit husi 3 bilhão Dollar Amerikanu mak alkansa iha Timor-Leste ho populasaun milliaun ida. AprosimasaunUNTAET partikularmente hetan kritika maka’as husi xefe ba Administrasaun Distritál iha UNTAET iha tempu UNTAET, ema ne’ebé, ligadu ho poder ONU anterior, hateten: “Rezultadu [adminstrasaun ONU] sei simplesmente fórma autoritarizmu seluk se lae administrador tranzisaun rasik submete ba kritériu separasaun poder no atu lejitima akuntabilidade ba ema lokál ne’ebé sira serve.”Tuir Chopra, administrasaun

13Valor ida ne’e exclui kustu servisu ba seguransa fórnesido husi Fórsa Internasionál ba Estabilizasaun (ISF) no Polisia Nasoens Unidas (UNPOL). 14Investigasaun no hakerek kona-ba Istória no kontestu ajuda estranjeiru iha Timor-Leste mak conduzida husi Kate Roll ba Belun.

7

UNTAET hetan insulta makas liu, falta esperiénsia iha Timor-Leste no ativamente esfórsu kontrario ba desentraliza no hasa’e partisipasaun Timor oan. Ida ne’e hatudu katak asisténsia inetrnasionais ba Timor-Leste sei kontinua ba tinan barak tuir mai, ba iha razaun umanitárian no interese stratejia nasionál. Iha 2008 enkontru Parseiru Dezenvolvimentu, Governu Timor-Leste sumariza prioridade nasionál nen ne’ebé bele ajuda atu ajusta ajenda ba programa asisténsia iha tinan hirak tuir mai; Seguransa Publika no Seguransa, Protesaun Sosial no Solidariedade, Konsentrasaun ba Nesesidade Juventude, Empregu no Generasaun Rendimentu, Hadiak Servisu Sociais no Honestu no governu ne’ebé efetivu. Saida mak Povu Dehan I. Iha ona mudansa positivu Povu dehan ba Team Rona kona-ba mudansa positivu sira hare nu’udar resultadu intervensaun asisténsia internasionál. Mudansa hirak ne’e kategoriza ba iha mudansa fiziku no non-fiziku. Ejemplu mudansa fiziku hanesan tuir mai ne’e:

• Estrada: “[bainhira] sira loke estrada, komunidade bele faan produtu lokál ba iha vila seluk. Povu moras ne’ebé hela dook bele hetan asisténsia saúde”

• Be no irigasaun: “[ONG ida] nia programa irigasaun ne’ebé ajuda komunidade kuda hare. Ne’e mos servisu ba ema.” “Hau kontente teb-tebes ema estrangeiro mai no halo mudansa boot” agora nia bele hetan be no sentina ida.

• Nutrisaun: “Ida ne’e iha mudansa tamba labarik sira hetan hahan iha eskola atu sira konsentra diak liu tan no bele aprende liu tan. Ho kabun bosu sira gosta atu estuda. Mestre sira dehan bainhira sira halo exame labarik sira hetan valores ne’ebé diak.” Programa ne’e mos motiva labarik sira atu ba eskola.

Mudansa non-fiziku iha relasaun ho programa harii kapasidade hanesan tuir mai ne’e:

• Fó poder ba Feto: “Durante tempu Indoneziu, feto sira la servisu ba projeitu hadia Estrada, maibé depois independénsia feto mos bele. Ida ne’e bele hamenus dependensia ba mane.”

• Treinu komputadores: “Bainhira ami iha uma ami bele ajuda ami nia familia aprende ida ne’e no hanorin sira seluk oinsa halo ida ne’e; ami mos bele servisu ho ONG sira.”

• Violensia lae no Programa harii kapasidades “Padre sira temi politika no juventude no ho retiru atu dekute kona-ba problema ne’e. Ema ne’ebé involve iha violensia tanis no sira sai diak no kompriende sira halo ona buat ne’ebé sala.” Padre seluk hateten, Ida ne’e hanorin ami atu oin sa atu maneija ami nia an rasik bainhira iha konflitu.”

• Treinamentu Agrikultura: “Sira hanorin ami oinsa atu kuidadu ba fini no kuda—no rezultadus ne’e diak liu ba fórnecimentu hahan.”

• Hasa’e Sensibilizasaun: “Ida ne’e ajuda povu Timor atu harii sira nia kapasidade no mudansa paradigma ho Prezensa ema stranjeiro no kultura. Ide ne’e ajuda hasa’e sensibilizasaun Timor oan sira nia ajuda sira nia an rasik…Prezensa ema estranjeiru loke hanoin Timor oan nian iha tempu ne’e sira tenke dezenvolve sira nia an rasik nu’udar nasaun fóun ida.”

8

• Produsaun Rendimentu no Harii kompentensias: Ida ne’e la hanesan tempu uluk bainhira ita nia beiala sira produs deit ba sira atu han—agora ami hatene oinsa atu kuda barak atu faan no troka Ida ne’e efisiente atu hanorin ami no joven sira oin sa atu utiliza kompetensia hirak ne’e ba iha futuru.”

Ida ne’e nota husi ema baluk katak iha mudansa oituan ona iha termos desponibilidade eletrisidade ou proteksaun no sistema be iha ona mudansa. II. La kumpri promesa no falta esperansa rezultadu Iha distritu hotu-hotu no iha maioria konversasaun, povu hatudu frustasaun, no sentimentu individu ofensa ba promesa saida mak sira komprende ona agencia umanitária no ofisiais la kumpri. Iha kazu balun, sentimentu sira ne’e halo sira rekuza envolve iha konversasaun no iha kazu inkomun, ameasa ba membru Grupu Rona. Grupu Rona , hetan ezemplu balun katak povu ignora staf asisténsia umanitária, tamba povu senti katak staf asisténsia umanitária fóti ona buat ruma husi povu (sira nia naran, sira nia infórmasaun no sira nia tempu) no falha atu fó fali resposta. Povu koa’lia kona-ba oinsa staf asisténsia umanitárian halo sentimentu povu hanesan ema haluha no desperado ba nesesidade, ho meus kiik no influensia muda sira nia situasaun. Ida ne’e tebes duni hato’o husi refujiadu ne’ebé seidauk fila ba nia hela fatin. Iha distritu tomak no kuaze fatin ne’ebé ami Vizita, povu koa’lia Istória kona-ba asisténsia ne’ebé sira espera maibé nunka realiza. Dalaruma ida ne’e rezultadu lejitimasaun programa ou mudansa orsamentu, maibé sira la fóhatene fali ba povu. Iha kazu seluk, simplesmente iha mos inkomprensaun ba objektivo asesment ou Vizita, ho povu hanoin katak se sira fó sira nia naran no tempu, sira sei konfia katak sira sei fó fali buat ruma ba iha suku.Iha sentimentu konsiten katak agensia umanitária la kumpri sira nia promesa, ne’e resulta sentimentu povu enganado no bosok. Ne’e kontinua fó sentimentu negativo hasoru agensia husi rai liur no staf. Liu-liu, ba maneira sasan ne’ebé fahe ne’e skrutanija/ memperkacai no hare hanesan desperdisio/ pemborosan, liu-liu iha roman pobreza no sofrementu povu sira nian. Iha sentimentu klaru katak agensia international no ninia personalia mai iha Timor "ba sira nia benefísiu rasik". To’o ikus, povu barak halo konklusaun simples ida kona-ba servisu ajénsia asisténsia umanitárian, hateten: “Sira la prekupa ho ami nia susar." Povu oituan deit mak hatene katak iha Orsamentu boot mak disponivel ba Timor-Leste liu husi asisténsia estrangeiro no receitas husi mina. Sira esplika esperansa no ekspektasoens ba gerasaun ne’e, no iha desapointamentu ba iha falta ba mudansa ne’ebé sira hare ona. Hanesan feto ida koa’lia lian Makasae iha suku fóra Baucau hateten: “Hau Rona suporta sira ne’e iha teleVizaun maibé ne’e la mai To’o iha suku…ema husi rai liur fó osan barak ba governu ne’ebé hau hanoin iha tinan balun mai ami povu hotu bele hetan diak-kiak sei laiha. Maibé realidade mak iha suku-suku, ema barak sei kiak; ne’e situsasun ne’ebé difisil-sira kiak, presiza hela fatin…Bainhira hau hare teleVizaun no Rona kona-ba ajuda rai liur, hau basa liman no hanoin ita riku- maibé ne’e la los ida. To’o agora, implementasaun laiha liu.” Descontente ba falta resultadu hato’o hosi fundador ONG Timorense: “Krize 2006, hare husi parte ida, krize politik iah nivel nasionál…maibé iha persepsaun katak Dezenvolvimentu mais equilibra….povu hare la iha dividensus ba paz. Ho ator sira iha ne’e, liu husi tinan barak, oin sa

9

dezenvolvimentu sai inkonsistente? Ne’e buat basiku ida atu husu-se mak halo saida-no iha ne’ebé.” La kumpri Promesa Iha distritu hotu-hotu no kuaze suku hotu, povu dehan ba Team Rona projeitu ne’ebé sira espera no la realiza ou projeitu ne’ebé komesa ona no laiha finálidade ou laiha manutensaun. Povu hatudu sira nia frustasaun, descontente, deskonfiansa no hirus. “ONG Barak mai iha tenda, tur oituan no fila-no agora laiha buat ida ba povu iha ne’e…Imi hotu mai hus perguntas maibé rezultadu laiha, ne’ebé se ida ne’e mak akontese tan, hau hakarak imi ba ona….Imi la presiza lori ajuda deit, maibé husu se ami satisfeito ho rezultadu.”

Xefe campo refujisado fóra de Dili “[ONG nasionál ida] promete atu fó materiais ba sintina no fórnese semente no material uma nian. Komunidade kee kuat ba halo sintina, maibé sira la fila fali…ONG seluk mai fali, promete atu fórma grupu kiik para ami bele halo projeitu kuda ai. Depois ONG ne’e distribui fini, no ami kuda, maibé laiha manutensaun no To’o ikus ai oan mate hotu..”

Mane nain tolu ho idade mediu grupu kultura Kemak, Distritu Bobonaro “ONG sira mai no promete atu halo servisu ruma ho labarik…dansa, drama, no fó salario. Maibé sira la mai fali. Hanesan kordenador kampu refujiadu, ida ne’e problema ida. Ema husu kona-ba baut sira ne’e, no nafatin laiha. Sira [ONG] koalai lia bosok ba ami nia ema.”

Xefe kampu refujiadu ida iha Dili oeste “ONG lokál ida ba iha komunidade hakerek sira nia naran no dehan sira sei distribui animal. Registrasaun hotu tiha, komunidades sira hein no ami la hare karau ka animal ida. Ami hein dezde 2005.”

Feto nain tolu, distritu Bobonaro “Ho CAVR (Comisaun Amizade Verdade no Rekonsiliasaun)15

Mane nain rua idade mediu iha kampu refujiadus ida iha distritu Dili

relatóriu dehan lai ha rezultadu. Ida ne’e kleur no osan barak; ema hela iha hotel fólin karun. Laiha benefísiu husi Projeitu ne’ebé implementa…CVAR rekolha dadus, maibé laiha? Povu vitima seidauk hetan rekonsiliasaun. Laiha tribunal internasionál. Suporta NU nian iha ne’ebé? Ne’e halo ami kanek ba bei-beik.”

Esplikasaun ida ne’ebé ema fó tamba sa projeitu ne’e abandona no la kumpri promesa mak orsamentu hotu ou la realiza. Hanesan xefe aldeia ida iha suku rurais iha distritu Ainaro hateten: “Uluk ami kontente tebes tamba sira mai no fasilita ami ho Projeitu be mos. Maibbe agora ami triste tamba programa ne’e sira nunka halo kompleta. Orsamentu hotu ona. Tanki balun presiza kanu, tanki seluk mamuk. Sira presiza duni mai fail atu ajuda ami no remata servisu be hahu oan….Projeitu ida seluk paradu tamba orsamentu laiha ona atu uja ba proteje

15 Komisaun de Acolhimento, Verdade no Reconciliação harii iha tinan 2001 ho mandatu ida atu “ fasilita Reconciliação comunidade krime menus graves, no infórma servisu ida ne’e no conclusões no halo recomendações.” omissão de Acolhimento, Verdade no Reconciliação. Infórmasaun tan sobre organismo Independente ne’e, nune’e mos atu acesso relatóriu compreensivo Chega (To’o ona) bele hetan iha: http://www.cavr-timorleste.org

10

meuambiente…[ONG ida] tau matan los kona-ba treinamentu disastre naturais. Maibé Projeitu ne’e remata ona iha tinan liu ba, no grupu ne’e la kontinua tan programa ne’e tamba sira para ona simu suporta. Ami presiza ONG sira ne’e mai nafatin.” Fóti ami nia Naran no halo “Ajuda” ba Ninia Benefísiu Povu barak koa’lia kona-ba staf asisténsia umanitárian mai fóti sira nia naran no infórmasaun, maibé laiha benefísiu ba komunidade sira, resulta buat bosok iha sira nia sentimentu. Sa tan, ajénsia humanitario balun persebido hanesan uza infórmasaun sira ne’e atu bosok doadores no hetan osan ba sira nia an rasik; akuzasaun ne’e dala barak aponta mos iha ONG Lokál sira, laos deit ONG internasionál. “Sira mai, sira fóti ami nia naran, no ami nia identidade, no la fila fali. Ami la gosta sira, no lakohi ona sira mai fali tan. Se imi mai fóti ami nia naran, no la fó buat ida, ami sei lakohi koa’lia ho imi tan.”

Feto ferik ida iha Kampu refujiadu iha Baucau Villa “Sira [ONG, Ajénsia] basta liu husi iha ne’e deit! Sira mai iha ne’e no depois fila fali no husu buat hotu ho ami nia naran. Sira bosok deit sira seluk hodi ami nia naran. Ida ne’e aat liu…Hau lahetene se mak ema sira ne’e. Sira bosok deit-no ikus laiha rezultadu!”

Ema par/pasangan iha bis para fatin iha Maubise, Dsitrito Ainaro “Povu hanesan ami la hirus, ami simplesmente triste tamba sira mai no bosok ba ami. Sira rekolha dadus kona-ba familia hira, uma hira, maibé Projeitu ba be mos nunka realiza.”

Ema husi aldeia iha suku rurais besik Maubisse “Saida mak NGO Internasionál halo mak sira simu ho liman ida no tau fila fali ba sira nia bolus-ignora tiha sentimentu povu Timor Leste nian-hanesan Timor oan sira besik atu mate. Atetude ne’e laos hau nia problema.”

Agrikultor idade meu ho oan ne’en iha suku Makasae fóra Baucau Villa “Sira parese fó buat ruma ho gratuita, maibé ema moris la halo buat ida iha mundo ne’e ho gratuita, sira halo ne’e ba benefisiu…Sira tama iha kampu refujiadu laran halo benefísiu ba sira rasik.”

Lideransa kampu refujiadu ida iha fóra Dili “Saida mak hau hatene katak governu halo dadaun kolaborasaun ho ONG Internasionál…sira hatene ita sofre no hamalaha maibé sira la mai nafatin …sira hetan osan barak no fila fali ba sira nia rain…sira iha ne’e halo benefísiu.”

Katuas kultura Makasae hela iha kampu refujiadu Baucau Villa “UN gasta osan ba UN. Oituan deit mak ba povu. Sira nia vensimento boot, no sira haruka ba sira nia familia. Sira tenke gasta osan iha ne’e.”

Officais governu lokál iha Maliana

11

“Tamba dala ruma hau hare [Organizasaun Internasionál] mai, ema ida deit. Iha ema estranjeiro barak, maibé sira halo saida? Sira lori kareta lao ba mai mesak deit. Osan boot! Povu sira iha Estrada husu ba malu: osan hira mak ense mina ba kareta ne’ebá? Saida mak sira halo!?”

Ema mane nain rua idade mediu hela iha kampu refujiadu distritu Dili Hirus no descontente iha Medidas Asisténsia Povu hatudu hirus duni hasoru ajénsia humanitario no governu ba menus asisténsia. Iha opotunidade ida, hirus ne’e hatudu rasik hanesan ameasa no violensia hasoru ofisiais ajénsia humanitario. Iha mos sentimentu klaru entre povu balun katak ajénsia humanitario no ninia ofisiais la prekupa kona-ba individu terus ne’ebé sira testemunha rasik. “Sira hatene ami nia susar, no sira lahalo buat ida, sira la prekupa.”

Katuas ida iha kampu refujiadu, Baucau Villa “ONG sira hatene kona-ba ami nia moras maibé sira lahalo buat barak kona-ba ne’e…ami moras no haruka proposta ba no la mosu buat ida.”

Kasada/par ida tinan mediu suku Makasae fóra Baucau Villa

Iha ezemplu balun ajénsia sira ne’e konsidera ona hanesan perigu no la iha responsabilidade.

“At liu mak, ami nia aimal hotu mate no ami nia oan sira moras tamba lixo/fóer [doador ida-fó fundu ba asosiasaun bisnis] soe tama iha mota laran. Lixo/fóer husi prosesamentu kafe sira soe tama iha mota laran-sira laiha konsiderasaun ba ami. Ami koa’lia bei-beik ona, maibé [organizasaun ne’e] la fó importansia ba ami.”

Ema husi aldeia besik Maubisse Komunikasaun entre Ajénsia humanitario no ema husi aldeia sira Persepsaun kona-ba ajénsia humanitario la kumpri promesa no servisu iha Timor Leste fó benefísiu ba sira nia an rasik ne’e mak dala ruma resulta falta komunikasaun ba fali komunidade se iha mudansa planu Projeitu ou orsamentu. Tempu seluk falta rezultadu miskomunikasaun ou falta esplikasaun objetivu Projeitu ou finálidade ba Vizita. Ema iha aldeia keixha katak sira la hetan infórmasaun kona-ba saida mak ema ajénsia husi rai liur halo iha sira nia aldeia no tamba sa. Dala barak Vizita ne’e kria ekspektativas katak ajuda sei To’o mai maibé ne’e la klaru husi ajénsia. “Ami povu kiik, ami hatene ami hetan ajuda, maibé ami lahatene mai husi se…Xefe suco fótiema sira ne’e nia naran, haruka sira nia naran ba fatin ruma, ami lahatene haruka ba iha ne’ebé…ami nia matan ne’e aat kona-ba se mak fó suporta ami….Xefe suku tenke fó hatene ami…maibé nia la fóhatene.”

Eis xefe suco grupu kultura Makasae fóra Baucau vila “Liu husi igreija no xefe (xefe suku), halo anunsio-tau marka/sinal besik sede suku atu ema hotu bele sira halo enkontru kona-ba saida.”

Feto klosan Indonéziu hela iha suku fóra Baucau vila

12

Deklarasaun tuir mai ne’e ilustra oinsa husi Primeiru povu lakon ona fiar tamba menus infórmasaun bele estraga relasaun ba futuru. Grupu Rona komunidade rekuza atu envolve ho ONG iha okasiaun barak depois sira lakon fiar ou sira nia espetativas la kumpri. “Ami la kontente, ami hirus; bainhira ONG sira fila fali depois de ami haTo’o ami nia proposta (no la Rona fali rezultadu husi sira) ami al ba tan enkontru tamba ami hirus liu.”

Feto idade mediu husi rede feto suku Makasae fóra Baucau vila “Dala ruma komunidade la kompriende. Iha pesoál ne’ebé hetan pagamentu atu fó infórmasaun ba komunidade, maibé nia la fó infórmasun klaru. Ema barak ba Dili ba tuir workshop, no sira hanoin katak osan transporte sei kobre hotu. Maibé la iha. La kleur, bainhira ONG ne’e iha programa ba labarik sira, povu rekuza atu partisipa senti katak organizasaun ne’e sira bosok ona ami.”

Mane ida idade mediu hela iha fóra Dili Reflesaun Grupu Rona nian Signifika saida ba povu katak ajénsia umanitárian sira “fóti sira nia naran”—fraze ida ne’ebé Team Rona Rona bei-beik? Ida ne’e pergunta ida mai hanesan rezultadu repetisaun esplikasaun, bei-beik iha hirus, katak ema rai liur mai fóti sira nia naran deit. Membru Team oferese Reflesaun oin-oin: hodi fó tempu no osan, espetativa ida automatikamente kria katak ida ne’e sei komun ho asisténsia; povu kole ona ho seluk mai fóti sira nia naran no la fó buat ida. Seluk fali esplika katak, “Timor oan iha espetativas boot ba ajuda husi rai liur. Sira hakarak atu hetan. Sempre atu hetan. Sira nunka koko atu fó rasik.” Membru grupu ida hateten katak iha suku ida ne’ebé sira Vizita, depois esplika intesaun Projeitu Rona, alejado ida ho ninia fen husu ajuda dala lima, no iha momentu ne’e grupu esplika katak Projeitu Rona la oferese asisténsia. Ida ne’e akontese ba membru team katak familia ne’e husu ajuda ba feto ne’e. Esplikasaun kona-ba objetivu organizasaun no limitasaun la hapara espetativas no esperansa familia ne’e nia ba membro grupu, hanesan individu tetemunha rasik sira nia sofrementu, sei ajuda. Dalaruma ida ne’e sentimentu hanesan ba sira ne’ebé dehan katak, “sira hare ami nia susar no la halo buat ida.” Membru grupu balun mos hatudu mos hirus ba maneira ajénsia humanitario nia hahalok hasoru povu kiak sira aspira atu asiste. Hanesan membru grupu Timor oan ida hateten, “Osan ne’ebé tuir lolos atu ajuda [povu kiak] mak uza ba viagem, gasta hotu deit. Ida ne’e nasaun kiak—halo oinsa mak sai ba liur ema siguransa tuir o no hanesan hahalok ema riku nain. Se O preokupa tebes duni ba povu em ves ba Vizita sira lori kareta bobot halai ba mai ho klakson no l aba hare tan saída mak povu halo; sira iha hahan naton atu han ou iha ropa ba sira nia hatais rasik? Povu kiak sira tau hahan ne’ebé diak iha meja leten ba ita boot sira imi lahanoin atu fó imi nia perdiem ba sira. O han povu kiak sira nia hahan fila kotuk…povu hirak ne’e lakon sira nia sentimento no relidade no la senti hahalok diak ema moris nian.”

13

III. Importansia ba Relasaun Esperiénsia ema balun nian ho asisténsia umanitárian lidera to iha reputasaun katak sira laos konviavel. Kareta barak no mesak fólin karun nian deit, malae sira hela iha hotel ne’ebé fólin karun, ou nivel vida moris luxo ba povu lokál, ne’e hatutan idea katak servisu ajénsia umanitárian fó benefísiu ba sira rasik. Hanesan contrast/diferente ba ida ne’e, Team Rona Rona povu mensiona naran individu ne’ebé sira respeitu no valoriza. Sira ne’e mak staf umanitárian iha organizasaun boot sira nune’e mos pesoál sidadaun husi rai liur ne’ebé mai regular iha baze atu fórnese ajuda ba kominidade spesifiku ida. Balun hahu ona relasaun longu prazu nian hanesan doadores ba individu, parte seluk fali hanesan sidade irman program. Ema ne’ebé deskute pesoál sira ne’e no sira nia intervensaun senti sira halo ona impaktu boot no favorese liu impresaun inisiativa ajuda karun liu tan husi ONG, UN ou implementa programa bilateral liu husi parseiru. Ne’e rezultadu positive klaru no personaliza relasaun entre individu no komunidade. To’o ema ne’ebé esperiénsia “la kumpri promesa” husi organizasaun ida, sira konsege separa ema ne’ebé servisu ba organizasaun ne’ebé “kuida” ou “respeita” benefisiario. Ema balun komentar katak, “Ne’e laos tamba organizasaun; ne’e ema ne’ebé mai.” Hanesan ema bain-bain mai fali atu cek fali Projeitu, revista ninia impaktu, no kontinua relasaun longu prazu ho komunidade ka individu. Ofisiais internasionál husi organizasaun internasionál ida nota katak, “Relasaun boot! Povu lakohi ita koa’lia ba sira atu halo saida, no o tenke hetan konfiansa husi sira.” Valoriza Individuál liu fali Organizasaun “Sira hetan ajuda husi feto Alemanha ne’ebé fó treinamento hahu tinan 2000. Nia hela besik mai bei-beik iha ne’e no fórnese harii kapasitasaun, nia mai regular hare treinu ne’e lao ka lae no se ema iha ona servisu…Sira ne’e mak doadores nebe diak; sira fó asisténsia konsistente, sira hela, sira fila fali no sira monotoriza ba rezultadu program.”

Mestre fóin sae ida iha eskola Katólika Baucau Villa “Sira servisu maka’as los ba ami no sira diak tamba sira iha vontade mai no ajuda, sira ema diak no sira koko ho diak responde ami nia pedido. Gava/elogio ne’e laos ba [ONG] hanesan organizasaun ida, maibé fó ba feto nain rua ne’e.”

Xefe kampu refujiadu Ida fóra Dili “Ema sira ne’e (husi ajénsia international) mai ho hela ho komunidade no integra iha komunidade. Sira halo servisu ho povu kiik. Sira hare povu sira ne’e ho sira nia matan. Ho ajuda boot, sira iha ema barak.”

Ofisiais humanitario servisu iha ONG International ida Kontrata Ema ne’ebé Los Pergunta ida mak mosu durante diskusaun ho Grupu Rona mak, “ONG Internasionais sira kontrata ema ne’ebé los?” Ema senti katak demais se enfase ba ema ne’ebé hatene kolia lian Ingles ou Portuguese kompriende kontestu lokál ou iha koñesimentu ba servisu ida ne’e. Advisor ho Konsultant sira partikularmente kritika hanesan menus ba koñesimentu, sira nia salario boot,

14

kausa provoka inflasaun salario ba trabalhadores ne’ebé la kualifikados. Iha mos dejeso husi ofisiais humanitario sira atu “adapta” ba ambiente lokál, sai “Establesido fali” no trata ema ho respeitu. To’o ikus, povu hakarak ofisiais humanitario ne’ebé kuidadu projeitu no impaktu ba tempu naruk nian. Povu liu-liu gava ofisiais humanitario sira ne’ebé sai ba baze monitoriza realidade iha rai laran, nune’e mos depois projeitu remata. “Ema barak kontratado ba sira nia kompetensia profesioinais, laos ba kompetensia akompanhamemntu. Koñesimentu lingua mos ssai problema ida.”

Fundador Internasionais ONG Timor-leste ida “Se o iha koñesimentu iha agrikultura maibé o lakoa’lia Inglesh, sira sei la kontrata o Maské o kualifikadu. Iha ema barak tebes mak hatene halo servisu maibé tamba falta koñesimentu Inglesh, ema errado mak hetan servisu.”

Ema Katuas no eis empregado ONG iha Baucau “Asesor balun lakohi atu fahe matenek. Sira tuir deit iha komputador oin, hakerek relatóriu. Iha programa barak, parseiru sira lahatene kona-ba orsamentu. Gastu ba saida? Hira mak seidauk gasta? (Asesor) balun servisu mesa-mesak deit, bainhira sira nia Kontratu hotu, sira la fila ona. Seluk hakarak ajuda, sira mai fali no hela tan.”

Ofisiál ministériu Timoroan “Impaktu tempu naruk ba asesor estranjeiru ne’ebé lahatene saida mak sira halo tiha ona mak sira lakon respeitu nu’udar espesializasaun. Agora ita hare "peritu sira" Timoroan ho menus kapasidade ejije pagamentu boot.”

Ativista Internasionais no grupu guarda lokál “Iha akuntabilidade kiik liu uza Timor-leste hanesan rai espermentasaun. Ida ne’e laiha respeitu fó responsabilidade ba ema seluk ne’ebé nunka hetan iha fatin seluk.”

Staf Internasionais ba ajénsia doadores internasionais ida “Sira (asesor internasionais) tenke ‘fasil lao’ no bele fahe ideas; atu nune’e ami bele koa’lia hamutuk no sira bele hetan ideas, fórmaliza planu.”

Asesor Timor Oan ba Governu

“Iha ema UN barak los iha ne’e…Sira barak hanesan halimar deit, no mai laiha objektivo ida…lao ba mai deit.”

Mane ida aldeia iha Maibisse, Distritu Ainaro Prezensa Iha Ezersisiu Rona anterior, povu nafatin bolu ajénsia umanitárian marka Prezensa liu tan iha baze. Hanesan, Team Rona kontinua Rona asunto ida ne’e no duni tuir perguntas kona-ba Prezensa dala hira husi grupu rai liur no tamba sa. Hanesan iha fatin seluk, beneficiariu ba ajuda umanitárian hakarak Prezensa husi ONG Internasionais, doadores no ema iha quartel general ou nivel monitorizasaun atu bele kompriende diak liu kontestu servisu ne’ebé sira halo, harii relasaun, no identifika nesesidades no Projeitu hamutuk.

15

“ONG sira nunka to mai ami, liu-liu mak Ajénsias Internasionais, direitamente koa’lia ho ami. Se sira halo hanesan ne’e, sira sei kompriende ami nia nesesidades…Ami husu ona ba ema internasionais sira atu mai iha aldeia ne’e no hare ami nia situasaun…Tamba ida ne’e, ami nunka iha relasaun ho ONG ida”

Ema aldeia besik Maubisse “Problema ida mak ema stranjeiro halo buat ruma, difisil ba sira atu besik ba komunidade. Ami ema refujiadu la iha eduksaun. Maibé refujiadu bele kompriende aktividade, hanesan teatro ba labarik sira, tamba ida ne’e benefísiu ba ami. Dalaruma Timor oan ho ema estranjeiru iha ideas diferente. Ideas [ONG] ho refujiadu bele sai konflitu. Sira sei dehan ‘tau tanki ne’e iha ne’e,’maibé be laiha. Tur no koa’lia ida ne’e sei la akontese…ida ne’e diak liu se organizasaun hela iha komunidade; sira labele hela iha fatin seluk. Sira sira hela iha ne’e, sira bele kontrola Projeitu, bele hare mudansa Projeitu no taumatan ba komunidade. Ne’e mos bele halo sira kontaktu fasil liu tan.”

Klosan nain rua iha Maubisse “Ba planu, ONG sira tenke mai To’o iha suku, toba iha ne’ebá, no husu ‘saida mak imi hakarak halo?’ Sira tenke hela To’o semana ida husu ‘saida mak imi hakarak?’ Xefe suku bele ajuda mobilize povu. Xefe suku, ema tekniku sira no governu presiza atu maneija.”

Asesor Timor oan ba Governu “Ami la espera sira atu mai loron-loron, maibé idealmente ami hakarak hare doador fulan ida dala ida. Sira bele hare direitamente saida mak ami halo, se ida ne’e dia ka lae? Iha lian anin barak katak religiosa sira hetan supporta barak husi ONG no Governu. Ne’ebé se doadores mai bei-beik, komunidade bele hare sira halo monitorisasaun no lia anin sira bele hapara.”

Mestre fóin sae ida Eskola Katholiko iha Baucau Reflesaun Membru Grupu Rona Reprezentante doador ida ba Grupo Rona nota katak impaktu ba harii relasaun ho ema oituan no iha komitmentuu ba tempu naruk nian bele iha impaktu profundo ba persepsaun komunidade ida duké Projeitu skala-boot varius-milloens dolares. Se ajuda, iha parte, iha intensaun atu harii ponte entre kultura no nasaun, importante ba signifika relasaun entre beneficiario no fórnesedor hamosu chave elementu ida. Klaru mos katak relasasun efektivu iha komponente respeitu klean liu dalal barak liu komunikado husi ema ne’ebé “hakarak hela ho ita” ou “koa’lia ita nia lian.” Problema ema estranjeiru be kolia Tetum mos deskute ho apaisonadamente, ho membru team gava sira nia esfórsu aprende lingua lokál, no observa beneficiariu in termus de kompriende kontestu, no iha harii relasaun sosial no kompriensaun. Membru team nota katak, “Ami orgulho ho estranjeiru sira—sira hatene identidade povu sira ne’e. Se hau hakarak integra ho sira, hau tenke hatene sira nia lian, tradusaun ne’e diak maibé dala ruma sempre falta. Diak liu hatene lingua. O bele koa’lia diak liu, hare parte komik no hirus nian, parte aat nian—o bele hare buat hotu-hotu-liu fali kulutra.”

16

“Sira ba ajuda povu ne’ebé kiak-povu ne’ebé koa’lia koa’lia Tetum deit—ida ne’e deit mak maneira ida ba sira atu hetan sira nia mensajem—depois ita hatene sira kuida ema hirak ne’e. Sira hakarak mai iha nivel hanesan ho sira…ida ne’e hahalok respeiro nian—o hanesan ho ema ne’ebá—hanesan ser humano sira seluk—ita hotu ser humano—no iha sentimentu no nesesidade ne’ebé hanesan.” “Se ema estranjeiru kolia Tetum, povu hanoin sira tau matan no hakarak duni atu Rona o, se tilun ba o, sai belun—adapta o nia situasaun liu husi lingua…Staf asisténsia tenke hatene duni koa’lia lian Tetum. Se nia hatene lingua nia bele koa’lia ho ema sira, laos koa’lia deit ho ema ne’ebé hatene lian doador nian. Ne’e fasil ba empregado sira koa’lia ho o se sira iha problema ruma—ne’e kria ambiente diak iha fatin servisu.” Ba problema kona-ba kompotensia Staf, membro Team Rona nota katak Staf internasionál bele halao sira nia knar, maibé Staf lokál sira “lao ba mai” ou “loron tomak tur iha komputador oin,” tamba posissaun ou Projeitu la esplika didiak ou apresenta ba komunidade.Komunikasaun diak entre ajénsia humanitario no komunidade kona-ba finálidade no natureza ba Projeitu no sira nia knar bele ajuda atu hamenus inkomprensoens ne’ebé hamosu perguntas kona-ba kompetensia ofisiais nian. IV. Prioridade Fórnesedor Ajuda dala barak la koresponde Prioridade Komunidade Problema seluk mak mosu iha Ezersisiu Rona anterior mak prioridade doador, tamba ne’e mak ONG ne’ebé halo implementasaun, sempre la koresponde ba prioridade beneficiario. Grupu Rona mos Rona prekupasaun hanesan iha Dili no area rurais. Governu, doadores, Nacões Unidas, no ONG sira hotu luta ho sorumutu prioridade populasaun nian, maibé prioridade sira ne’e tuir deklarasun prioridade governu nian se ne’e reflekte duni ba povu nia hakarak. Papel Governu “Nosões Unidas ho doadores servisu atraves governu, Maské nune’e governu la reflekte nesesidade povu nian. Ezemplu, be mak nesesidade baziku, maibé laos prioridade nasionál. Se ida ne’e los ka lae, ita tenke tuir objetivu Projeitu governu nian. Ida ne’e mandato UN nian. Atu hira mak governu reflekte ba interese povu nian ne’e mak problema ida ne’ebé diferente.”

Ofisiais Internasionál ajénsia NU nian ida “Hau nia mensajem ba governu mak duké fó dollars ba ferik katuas sira atu gasta la ho maneira produtivu, hau hakarak sujere katak sira halo Projeitu atu ema hotu bele servisu—be no sanitasaun—Projeitu ba futuru povu, labarik no fóin sae sira nian. Bainhira labarik sira boot sira iha ona buat ruma atu moris ba…Iha teleVizaun, Ministru Agrikultura distribui kareta boot—nia ema agrikultor/To’os nain—tamba sa kareta boot la distribui egualmente no konsentra ba servisu hanesan irigasaun ne’ebé sei benefisiu ba ema hotu? Governu tenke lidera Projeitu ne’e, laos ONG sira.”

To’os nain idade-mediu aldeia Makasae fóra Baucau Villa “Ema [iha ONG] mak bem Signifikadu no kompetente. Maibé problema mak governu sei la iha komitmentuu ba Millenium Development Goals. Orsamentu sei fókus liu ba iha urbanisasun,

17

duké ba area rurais, fórnecementu be. Orsamentu ba saneamentu kuaze zero… iha konfirmasaun katak ONU no ONG mak fó fundo ba servisu saneamentu iha Timor Leste…Fókus agora be eletrasidade. No oinsa o prioritiza nesesidade hirak ne’e? Ami rekonhese katak ami presiza eletrisidade ba pompa power iha Dili, maibé orsamentu governu nian kuaze ba deit elektrifiksaun. Sistema kobertura be iha area ruais aat tebes…la iha deit komitmentu nesesidade husi governu. Ema ne’ebé iha poder la konfronta problema ne’e. Sira la halo koneksaun. Problema hirak (be, saneamentu, hygiene) presiza campeão ida.”

Kontraktor Internasionis ida ho esperiénsia kleur ona iha Timor Leste Papel Doadores “Problema boot mak foka asisténsia iha ne’ebé ona. Kausa ida mak iha krize 2006 mak bilateral no ONU foka boot teb-tebes ba hametin governu—sentru liu mak-Dili. Ema mediu sira la hanoin barak kona-ba governu. Ida ne’e halo povu sai frustrado deit, no povu senti alienam/diasingkan husi saida mak akontese hela.”

Direitor Expatriado ONG Internasionál ida

“Propositu Doadores’ laos atu produs dezenvolvimentu, maibé atu empregu ninia emar no faan sira nia produtu. Hare ba [ doador ida parseiru implementasaun]–osan miloens lima atu subsidiu deit milloens rua ba esportasaun kafe ne’e iha sentido?...no treinamentu ba jornalismo. Iha barak tebes, maibé la ho mudansa notavel iha kualidade de relatóriu. Ne’e hanesan buat ruma Kongresu hakarak atu hare.”

Ativista Internasionais ho grupu guarda ida “Problema baziku liu ho modelu mak servi ba governu, laos ba partisipantes. Dala ruma hau hanoin katak iha doadores mak barak tebes. Ita tenke hahu identifika prioridade. Dalaruma ita simu buat ida ne’ebé laos prioridade ida.”

Timor oan Ofisiál ministériu

Papel ONU nian “Ami ho ami nia ideas ba iha suku no aldeias laiha opsaun. Ami limita ho mandatu ajénsia. Se o organizasaun be nian ida, o la halo rendimentus.”

Staf Internasionál ajénsia ONU nian ida “ONU propenso uza Aprosimasaun caldeira de placa—dezenvolve sistema kazu legal sira despedido pré-existente sistema jurídico no aselera iha sitema fórmal esternu. Arquitetura interna mak hanoin ikus nian. Sistema atual iha insignifikante lejitimasaun ho povu…ONU perpetua bias ida hasoru uza lingua Portugues bainhira pove bele koa’lia lian ida ne’e 7%.”

Staf Asisténsia Internasionais “[Ajensia ONU nian ida] programa halai dook husi saida mak povu presiza. Programa ida sira halo, materia hotu-hotu iha lian Ingles. Entaun povu la senti katak ida ne’e ba sira. Imi hatene ema hira iha area rurais ne’ebé laiha didin ba sira nia uma, entao povu tau hamutuk surat tahan sira ne’e atu halo sira nia didin! Ne’e signifika saida mak ne’e?”

Timor oan membru governu

18

Papel ONG sira nian “Jerálmente, ONG internasionál sira foka liu ba rekolla dadus, no implementasaun programa outuan liu. Ida ne’e problema Mundiál. Sira halo koleksaun dadus no survey.”

Timoroan ofisiál ministériu “Dalaruma ONG hakarak implementa sira nia Projeitu rasik, no la hare ba problema ne’ebé povu infrenta.” Staf ajuda Internasionál “Grupu targete la prekupa ba target doadores ou politika internasionais. Sira hakarak hare sira nia situasaun sai diak. ONG ou organizasaun implementasaun mak iha rua nia klaran, jere espektativas husi parte rua ne’e. Espektativas ba target grupu ami nian difrente oituan husi sira ne’ebé fó osan ba ami. Ami hakarak deit admite/simu katak bele sai hanesan fósso/celah ida.” Financiador no implementador Internasionais Reflesaun Membru Grupu Rona Membru Grupo Rona husu se governu fornese subfinanciario ba nesesidade baziku Projeitu nian tamba ne’e espera ajénsia internasionais sei prioriza lakuna/celah ne’e. Ida ne’e hamosu perguntas se organizasaun internasionais mak habilita governu atu abandona responsabilidade nesesidade basiku povu ninian ba parte finaseiru no kria kapasidade fósso/celah ida iha seitór spesifiku, hanesan be no saneamentu.

V. Oinsa Projeitu Ajuda sira agrava tensaun Elementu ida husi esfórsu ajuda internasionais ida observa agrava tensaun mak distribusaun ba asisténsia desigual, kuálker iha suku ida nia laran ou entre suku ho suku. Maneira atu prevene konflitu entre komunidade, ema barak fó sujestaun katak Projeitu tenke benefisiu laos ba komunidade ne’e deit, maibé mos ba komunidades visinhas. Iha mos situasaun ema iha aldeia hirus se sira kontribui mão-de-obra ba iha Projeitu partikular ida, maibé depois ema ne’e la partisipa mak benefísiu husi mão-de-obra ne’e halibur tiha, porezemplu, iha konstrusaun sistema be nian. “Ba Projeitu ida atu hetan suksesu, nis tenke benefísiu ba ema hotu-hotu.”

Katuas sira iha Ainaro “Programas bele mos kauza tensaun ho komunidades visinhas. Ita presesia duni atu redus iha programa ba refujiadus sira. Sira la bele hapara, maibé sira presiza atu redus oituan…Parese se bele halo hanesan ne’e, programa presiza to’o ba iha bairros hotu-hotu.”

Mane rua idade mediu hela iha kampu refujiadu Distritu Dili “Ida ne’e problema laran moras ba malu iha sosiedade laran. Bainhira komunidade hetan Projeitu be Projeitu komunidades visinhas–bele mos sira iha ona be–sira bele mai harahun sistema tamba sira mos la hetan buat ida.”

Staf Internasionál husi ajénsia doadores internasionais ida

19

“Presiza iha balansu ida. Logikamente ita labele fó trator ida ba ema ne’ebé iha natar menos de 30 metros quadrados. Ita presiza kria balansu ida. Se rai nia nain hetan trator liman ida, ita tenke fó buat ruma ba ema sira ne’ebé helaiha rai fóho– hanesan be ou asisténsia veterinária.”

Asesor Timor oan ba Governu “Ida ne’e la benefisiu liu ba ami tamba la To’o ba ema hotu-hotu. Ida ne’e kria problema! Area ne’e iha 100 familias, maibé Projeitu [be] alcançado deit ba familia 20. Ida ne’e bele kauza konflitu.”

Administrador sub-distritu area suku remouta iha Distritu “Ema ne’ebé kontribui ba konstrusaun kontra ema ne’ebé la halo kontrusaun. Ne’e ladiak se grupu balun deit mak hetan ajuda.”

Feto fóin sae ida suku ida iha Distritu Liquiça “Ami iha problema ho refujiadu sira-distribuisaun mina, susuben, no buat seluk tan halo kauza ba konflitu. Refujiadu sira hetan sasan barak, maibé sira nia vizinho sira la hetan buat ida. Refujiadu sira hakarak simu sasan husi kampu refujiadu maské sira fila hela ona iha sira nia komunidade.”

Xefe suku fóra Distritu Liquiça “Ema barak mai iha kampu refujiadu husu ajuda, sira tur-tur dada iis iha loron tomak. Refujiadu sira simu sabaun, fós no mina…Ida ne’e mak kauza problema entre sira be hela iha kampu refujiadu no sira ne’ebé hela iha liur (mas sira mantein sira nia naran iha list atu simu ajuda).”

Rezidente kampu refujiadu iha sentru, Dili “Idea ida diak mak fó hela fatin—povu presiza ida ne’e, maibé hau lahetan buat ida. Hau ema kiak, hau hirus teb-tebes…Maské hau laos faluk ida, hau ema kiak. Hau la gosta programa ne’e.”

Katuas faluk ida grupu kultura suku Makasae iha fóra Baucau Villa “Hau aseita kriteria tarjete ba ema kiak no faluk sira, maibé total numeru lalos tamba ami iha ema kiak no faluk hamutuk 42…duké ita harii uma 42, ne’e sei diak liu tan ita hadia dalan no saneamento atu ema hotu-hotu bele sai kontente.”

Xefe suko grupu suku Makasai fóra Baucau Villa Reflesaun Membru Grupu Rona Membru Grupu Rona ida konta Istória kona-ba koko ajuda suku ida ho uma 13. Atu prevene konflitu, nia (feto) fó ajuda ba familia hotu-hotu, se lae sira be la simu ajuda tuda fatuk ba sira ne’ebé simu ajuda. Feto ida ne’ebé mos presiza ajuda iha suku ne’e hatete ba mana atu hapara ona ajuda atu nune’e bele prevene vingansa. To’o ikus, grupo esplika, “Ami fó ba ida ne’ebé la presiza ajuda tamba nia mak halo problema deit…” membru grupu sira seluk mos komenta katak “povu fasil liu inveija ba ida ne’ebé iha sasan barak.” Grupu ida koa’lia katak presaun boot ba xefe suku iha Projeitu atu minimiza konflitu atu rezultadu iha Projeitu bele benefísiu ba ema hotu-hotu, maibé laos tuir nesesidade ne’ebé sira

20

presiza. Se husu komunidade atu identifika saida mak sira nia nesesidade, dala barak sira husu sentru komunidade atu prevene konflitu. Projeitu hanesan ne’e mos bele fó kredibilidade ba xefe de suku. Agora suku iha ona sentru komunidade, maibé ne’ebé kiak tebes sei sofre, no nesesidade baziku hanesan be la endereso tamba tamba ne’e difisil atu beneficia ba ema hotu-hotu. Ne’e hamosu perguntas oin sa identifika problema ho diak no prevene agrava tensaun sira ne’e. Obstaklu balun ne’ebé identifika ona iha relasaun ho perguntas ne’e: xefe suku bele la admite katak parte ninia komunidade mak presiza tebes; iha prekupasaun ida katak terjete projeiro bele kria konflitu, no to’o fin, povu kokoo atu hasa’e vantagem simu ajuda husi husu sasan ne’ebé sira hare ONG prioritize ba fatin seluk. Ida factor ida kontribuisaun kona-ba repetisaun rekerimentu ba sentru komunidade, duké buat ruma ne’ebé fó benefísiu barak liu. Maské iha sujestaun katak “Projeitu benefisiu ba ema hotu,” iha sentido, ne’e laos sempre possivel atu ajuda ema hotu iha suku ida. Membru team sujere katak iha aproximação realistis liu tan karik bele hadia disksaun Projeitu ba resipiente no komunidade vizinhos, ênfase ba esplikasaun klaru iha se mak sai benefísiu no tamba sa.

VI. Konsulta no Partisipasaun Topiku kroniku seluk ida tan mak povu prekupa ho konsultativu ka/ou prosesu partisipatorio ne’ebé ajénsia asisténsia sira halao. Ema balun lamenta katak konsulta ne’e sei la halo, seluk fali la gosta fatin realizasaun no sira iha sujestaun oinsa atu hadia prosesu ne’e. Ofisiais governu balun mos lamenta katak ajénsia umanitárian balun mos la koopera ho sira iha nivel distritu no suku atu kordena asisténsia no fórnese infórmasaun baziku kona-ba Projeitu ne’ebé halao hela iha sira nia suku. Iha sentimenti katak ida la respeitu ba pozisaun xefe suku no Administrador Distritu sira. Povu mos fó sujestaun katak atu bele halo partisipasaun ne’ebé signifikante, presiza iha nivel konsiénsia no kompriensaun entre populasaun iha suku atu permite ba infórma mudansa ideas. Atu bele halo ida ne’e, povu dehan ajiensia humanitario iha responsabilidade atu buka tempu eduka ema nia absorsaun ne’ebé sira buka. Falta konsultasaun Apropriadu “Sira mai deit, halao sira nia Projeitu, fila fali, no laiha mudansa. Membru sira sempre husu ONG Internasionál atu kollabora ho sira…ONG Internasionál tenke husu ideas husi ema lokál. ONG sira halao sira nia Projeitu la konsulta uluk ho xefe sira…laiha objetivu klaru iha opersaun no manutensaun…Organizasaun sira fóti dadus iha nivel nasionál no lori deit sasan mai iha ne’e.”

Ofisiais Governu Lokál, Distritu Bobonaro “Grupu mai atu halo monitorizasaun, sira kontaktu deit xefe komunidade sira. Ema husi ONG sira la prekupa liu kona-ba membru regular komunidade nian. Sira la halo kontaktu ho povu hanesan hau.”

Fóin sae nain rua iha Maubisse

21

“Problema komum inklui integrasaun ema lokál kiak, liu-liu feto, halo-desizaun. Ida ne’e baze ba asisténsia industria.”

Ativista Internasionál ho grupu guarda

“Diak liu se [ONG] husu ideia husi komunidade. Ne’e sai gastu ida se bainhira Projeitu ne’e la diak tamba Projeitu nia planu dook husi povu nia hakarak.”

Ofisiál ministériu Timor oan

“Ami hakarak ONG lokál no iternasionais husu ami nia idea atu ami bele envolve liu tan iha implementasaun Projeitu.”

Feto iha suku ida besik Maubisse

“[ONG ida] hahu halo uma ba vitima violensia domestika. Xefe suku hakarak hetan avisu ida atu fó hatene ba iha suku kona-ba saida mak akontese iha suku ne’e…Ami senti ami la iha kontrola aspeito tomak kona-ba Projeitu ne’e…Laiha komunikasaun no ami lahatene programa saima mak halao hela iha ne’e. Hau rekomenda se sira halao Projeitu ida iha ami nia suku katak sira konsulta no nafatin fó hatene ba ami… ami lahatene se Projeitu ne’e efisiente. Sira tama iha uma laran no sai fali deit ida ne’e mak ami hatene.”

Administrador Suku besik iha Villa Baucau

“Povu hahu ona la uza sintina fóun sira tamba la iha be. Be mak susar tebes…sira[doador] husu lalais deit, imi hakarak toilete kalae? Sira mai halo toiletes, lahalo enkontru ida ho ami.”

Feto fóin sae ida iha Liquisa

Saida mak Partisipasaun? Ema barak husi Grupu Rona hasoru malu ho advogadu kona-ba partisipasaun komunidade nian atu bele prevene korupsaun no asegura prosesu transparansia. Maioria rekomenda infórmasaun kona-ba Projeitu no orsamentu fó sai nakloke iha fórum ida ne’ebé mak iha Xefe suku nia okos no alkansa ba komunidade tomak. Importante ba povu katak ema ne’ebé riku no ema kiak mak reprezenta hotu no povu sira nia opiniaun ne’ebé sira haTo’o no konsidera seriamente. Balun mos halo rekomendasaun ba maneira atu hetan opiniaun ne’ebé los laos ofende protokolu servisu xefe suku sira nian. “Antes imi lori ajuda ba iha xefe suku, anunsia sorumutu ida ho nia no komunidade tomak husi area ida ne’e. Sira hotu tenke mai partisipa no Rona orsamentu hira no Projeitu kona-ba saida mak ne’e…Bainhira ema hotu hatene, sira mos haTo’o prekupasaun, aseita ho saida mak sira hakarak, no prioritiza atu hadia situasaun.”

Katuas ida no eis staf iha Baucau Villa

22

“Ajénsia Internasionál hakarak ajuda iha ne’e–sira tenke kolabora ho xefe suku no igreija. Sira belel fó infórmasaun ba povu iha ne’e no fó hatene ba suku tomak atu ema tomak sei hatene infórmasaun Projeitu no orsamentu. Bainhira ema barak hatene Projeitu ne’e laiha ema ida atu manipula ou korupsaun. Infórmasaun nakloke ba ema hotu.”

Feto edukadu ida idade- mediu suku Makasae fóra Baucau Villa “Iha futuru, bainhira ajuda mai ami xefe suku tenke konvida reprezentante familia hasoru malu hamutuk ho ONG, governu no xefe suku. Ida ne’e idea ne’ebé diak. Ami bele roma direita husi governu no ONG no deskuti hamutuk. No reprezentante familia sei infórma fail ba nia membru familia ou vizinhos ruma atu ema hotu bele hatene.”

Eis xefe suku grupu kultura Makasae suku ida iha fóra Baucau Villa “Hau la hatene oinsa deside ba Projeitu. Ami iha enkontru dala ida antes Projeitu ne’e komesa– ne’e la To’o, ba ema oituan deit. Iha joven no katuas balun deit mak iha ne’ebá. Fó hatene ona ema atu mai, maibé laos ema hotu mai. Maneira diak liu mak fórma kolektiva, ita tenke lao hamutuk. Ema ida deit labele halo servisu mesak.”

Feto idade-mediu grupu kultura Kemak, Distritu Bobonaro “Konsulta ho lider lokál sira ne’e importante atu labele kria problemas. No mos, lider tradisionál tenke mos involve atu nune’e sira bele identifika fatin sagradu sira.”

Klosan nain rua servisu nu’udar guarda seguransa, Distritu Liquisa “Sira [fundasaun ida] hasoru malu ho komunidade, no sira la deside buat ida ba ami. Ami mak fó hatene ami nia nesesidade rasik, no sira lori material sira ne’ebé ami husu atu halo servisu.”

Feto idade-mediu iha Distritu Luquisa Edukasaun anterior To’o Partisipasaun Signifikadu Povu balun, parte nebe simu no fórnesedor husi esfórsu ajuda, nota katak importante maka aumenta sensibilizasaun no fórnese edukasaun ba povu iha komunidade molok partisipasaun signifikante bele realiza. Ema iha ajénsia humanitario rekoinhese katak ida ne’e importante, katak nota ida ne’e bele aumenta tan tempu ba periodu tempu ba Projeitu ne’ebé la fó rezultadu, no ne’e dezafiu tempu badak ida ne’ebé doadores balun fó atu remata pojeito ne’e. “Ema ba fatin barak no hare nesesidade oinoin husi refujiadu sira–[husu] ‘imi presiza saida’ Maibé Timor sira menus edukasaun no la klaru ba sira rasik…Povu balun iha edukasaun, seluk laiha. Hau hanoin tenke ser iha sosializasaun (esnsibilazasaun) atu muda ema nia mentalidade. Ne’e la bele akontese iha loron ida nia laran-ne’e tenke sai mediu no longu prazu. [ONG] sira tenke usa drama, poster, pampleitos–povu presiza atu aprende.”

Mane rua iha kampu refujuados iha Distritu Dili “Bainhira hau hamutuk ho [ONG ida] servisu iha Ermera, ami ba enkontru no diskuti ho komunidade ida kona-ba sira nia situasaun no nesesidade, sira hakarak mak osan deit no sasan gratuita. Ami koko eskplika katak ida ne’e prosesu ida, ida ne’e liu fali osan, ida ne’e atu aumenta sira nia kapasidade [atu hare no resolve sira nia problema rasik]. Sira lakompriende ida ne’e. Ami fila ba uma, no fila flia tan esplika nafatin; ami selu fasilitador komunidade atu halo servisu ne’e. Ema oituan deit iha kominidade kompriende ida ne’e, hatene katak ida ne’e laos

23

deit kiak ba osan, maibé kiak mos ba matenek’…Ne’e lori tinan 3-4 ba ami atu establese deit ami nia programa iha ne’ebá, atu ema bele servisu ho ami ativamente.”

Ofisiais governu no eis pesoál ONG Timor oan ida “Projeitu barak ezekuta durante fulan nen To’o tinan ida, no ne’e tempu la To’o atu halo desisaun ida. [Organizasaun internasionál ida] hetan katak ba ida ne’e gasta tempu barak ba harii-kapasidade husi parte hahu To’o remata, halo komunidade prontu atu fóti desisaun. Harii-kapasidade sai rezultadu prisipais ba Projeitus.”

Pesoál internasionál husi ajénsia doadorInternasionál ida “Maibé dala ruma ami nia papel nu’udar estrañu mak fó infórmasaun no hanoin nakloke…dala ruma ami tenke hein. Ita la bele obriga se komunidade dehan ‘ami la presiza ida ne’e.’”

Pesoál ONG Lokál Timor Oan ida

“Iha areas remota, falta edukasaun– povu barak analfabeto. Sira prefere ema seluk ne’ebé edukadu atu koa’lia hela ba sira. Sira hanoin, ‘Hau la kohi kolia, lakohi atu halo sala, favor ida ba deit iha ami nia xefe suku, nia sei koa’lia ba ami.’ Iha kultura ema Timor, xefe mak boot–nia ema ne’ebé perfeito, nia ma kami nia lian. Maibé se imi ba komuniddade lokál, imi bele organisasaun sira seluk, hanesan organizasaun juventude, tamba xefe lokál no xefe juventude besik no iha nivel hanesan.”

Pesoál Timoroan servisu ba ONG lokál ida

“Dala ruma ami hetan osan ba programa ida no tenke gasta lalais, hanesan iha fulan tolu nia laran. Maibé (organizassaun lokál) barak ne’ebé laiha kapasidade atu halo ida ne’e, maibé sira tauk atu lakon programa. Dala ruma doadores sira dehan ‘Importante maka gasta osan. Kona-ba rezultadu lalika tauk!” Reprezentante ONG Lokál “Imi tenke gasta osan ne’e iha fulan tolu nia laran antes Projeitu ne’e remata no ida ne’e la ajuda no la realistiku…Iha presaun husi doador ba implementa Projeitu ida, Maské komunidade seidauk prontu. Ida ne’e kria tensaun boot ba implementador sira.” Reprezentante ONG Lokál

Reflesaun Membru Grupu Rona Bainhira prosesu konsultativa la lao diak, nia konsikuénsias mak inklui falta partisipasaun iha Projeitu no posibilidade Projeitu laos Apropriadu ida ne’ebé mak hasoru malu ho povu nia nesesidade. Atu hanesan mos katak benefisiariu ou partisipantes iha Projeitu ne’e la iha sentidu ba propriedade no komintmentu ba Projeitu ne’e, kontinua hakanek oportunidade ikus atu liu fali periodu Projeitu. Feto balun husi suku iha distritu Bobonaro iha Vizaun diferente kona-ba oinsa ONG tenke konsulta sira. Bainhira husu ba sira oinsa sira hakarak involve, sira dehan“Ami To’os nain, ami hakarak servisu fiziku nian. Ami lahatene kona-ba saida mak planu.” Membru Grupu Rona diskute katak ba povu ne’ebé sira senti laiha koñesimentu no konfiansa, sira nia papel dala barak

24

sai auto-limitante, katak ajénsia humannitaria sira presiza liu inklui edukasaun no sensibilizasaun iha Projeitu laran atu nune’e para asegura povu nia partisipasaun signifikante no dezenvolve habilidade atu kontinua sira nia dezenvolvimentu. Trabalhador humanitario ida mos nota katak limatasoens ema atu mai pertisipa enkontru iha suku bainhira sira prekupa tenta sobreviver. “Partisipasaun komunitario sai defisil.” Se komunidade hotu involve, halo servisu hanesan deit? Povu iha ne’e iha buat barak atu halo, sira luta atu sobreviver, no laiha tan tempu atu partispa.” Membru grupu nota iha kontradisaun ida entre bolu koa’lia ho povu iha komunidade no koa’lia ho xefe sira. To’o ikus membru grupu nota katak diferente ida entre Aprosimasaun kultura ema estranjeiru ho Timor oan kona-ba “partisipasaun.” Estranjeiru nia hanoin partisipasaun ne’e hanesan ema mai atu halo servisu, maibé iha Timor-Leste hanoin hanesan ema hamutuk iha okaziaun sosial ho komunidade. Hanesan membru team ida nota, “Se o hakarak kultura ne’ebé los, dalaruma o tenke sosa fahi ida (atu tunu)—ida ne’e tipu ida ne’ebé maka ema halo ba iha ceremonia sira.” Konklusaun mak parte sosial ema estranjeiru dala barak la iha interaksaun kulturál. Ba ema estranjeiru, partisipasaun ne’e dala ruma koa’lia acerta deit ho ema, maibé ba ema Timor ne’e sei importante atu akresenta natureza dimensaun sosial atu haklean prosesu partisipativo no atu konstrui relasaun Signifikadu.

VII. Espektativas no Dependénsia Ema aldeia sira hato’o ba Grupu Rona katak vida hanesan iha durante tempu Indoneziu no iha tempu Portuguesa. Bainhira koa’lia kona-ba moris iha lei Indonéziu nia okos, povu haTo’o katak sira habitua ho hahalok governu mak tau matan ba sira nesesidade basiku, inklui konstrusaun ba sistema be mos, funsionamentu eletrasidade ba iha sukus, konstrusaun ba estrada, ezekuta eskola no manutensaun. Iha komparasaun ho Aprosimasaun ajénsia humanitário ho komunidade implementa Projeitu no mantein sira ne’e buat fóun ba ema aldeia balun, ne’ebé hakarak liu servisu modela fó deit hanesan tempu Indoneziu nian duké modelu “partisipativo” husi komunidade internasionál ne’ebé husu membro komunidade atu kontribui rasik sira nia tempu no rekurso. Iha kritika ida mos katak depensia ne’e iha durante “asisténsia” hahu tinan 1999. Bainhira ajuda internasionál hahu muda ba periode dezenvolvimentu, povu lao husi halo ona servisu ruma no selu husi ajénsia internasionais ne’ebé husu rasik sira nia kontribuisaun ba tempu no servisu. Povu kontinua espera katak entidade husi rai liur sei hadia sasan ne’ebé aat tiha ona ou fórnese sasan gratuita, ne’ebé dalabarak halo sira desapontamento entre aldeia barak sira seluk ne’ebé husu ba sira atu kontribui liu tan ba sira nia dezenvolvimentu agora. Husi parte xefe suku no ajénsia ajuda kritika katak spiritu volutariado Projeitu husi rai liur mak estraga tiha ona hanesan “selu ema atu ajuda sira nia an rasik.” Projeitu ne’ebé selu dollares rua ou dollares tolu loron ida espesialmente hatudu iha mudansa dinamika sosial ne’ebé povu agora sei espera atu hetan selu halo servisu komunitario iha sira nia suku rasik, ne’ebé konsidera hanesan “gotong royong” ou ema servisu hamutuk atu benefisiu hotu.

25

“Hadia ne’e ba Ami” “Iha tempu Indoneziu, ami sempre iha tanki be ida, buat hotu hotu fólin baratu no fasil atu hetan osan no hahan. Iha tempu ukun an, susar liu atu hetan osan no hahan. Iha tempu Portugues, be no saneamentu governu mak halo, sira halo Estrada ba suku kiik sira, transporte fasil.”

Fen no lae idade ona suku Makasai ida iha fóra Baucau Villa “Durante tempu Indoneziu sira kria suku no halo buat hotu-hotu ba povu. Ne’e hamosu sentimentu katak ‘ami la labele halo ida ne’e ba ami nia na rasik, ne’e ami beik ten.’ Buat hotu ne’ebé komunidade harii koresaun mak halo ba sira rasik.”

Journalista no eis trabalhdor asisténsia “Hau hanoin dezenvolvimentu fila povu sai fali ba kiak rabat rai, liu-liu iha Timor-Leste tamba mudansa estremi husi emerjénsia ba dezenvolvimentu…Se iha koperasaun kultura ida, sira sei buka dalan atu hadia tanki be. Iha Istória ida kona-ba organiza luta kontra ema, maibé laos luta ba sasan ruma.”

Trabalhador asisténsia ho ONG Internasionál ida “Projeitu dollar rua ba loron ida (durante loron trabalhadores iha nesesidade suku nian) bele kontinua, maibé sira tenke integra ho Projeitu sira seluk. Ne’e laos ladiak, maibé ida ne’e labele halo ema sai baruk ten!”

Asesor ba Governu Timor “Estrada [ba ONG] bele kontinua halo diak. Bainhira udan tun rai, ne’e estraga hotu. [ONG] tenke mai atu hadiak fila fali. Ami labele halo diak, ami laiha buat ida! Ami laiha osan.”

Mestre idade-mediu iha Distritu bobonaro “Maské husi hahu, sira fórma ona grupu manutensaun ida, ne’ebé se iha problemas, sira bele hadia buat sira ne’e. Maibé ida ne’e lafunsiona agora. Tuir lolos grupu hat simu treinu ona atu servisu ba manutensaun. Maibé krisi 2006 akontese, [Organizasaun Nasionál] la fila mai ona, nune’e grupu sira la simu trinamentu. Sira mos dehan katak komunidade kada familia ida kada fulan tenke kontribui 10 centavos atu halo manutensaun, maibé ida ne’e mos la akontese.”

Mane nain tolu idade-mediu husi grupu kultura Kemak, Distritu Maliana “Hau hetan benefisiu tamba hau uza be, maibé ladiak tiha ona. La kleur deit ami laiha ona be. No ema hirus kona-ba ida ne’e…Iha monitoria no interese oituan deit husi doador. Bainhira servisu halo iha fatin ida, sira kontinua tan servisu iha fatin seluk.”

Ema mane aldeia iha Maubisse La Suporta Espiritu Tradisional kona ba voluntario no Propriedade “Mentalidade povu Timor mak sira hakarak simu sasan gratuita, hakarak moris fasil. Dependensia sai mentalidade ida maka’as iha Timor-Leste. Ho Indoneziu, hamos uma no dalan la selu. Agora organizasaun sira selu ema ba Projeitu komunitario, no ida ne’e mak hanorin povu sai baruk ten. Maské sira sira nia uma rasik, sira lakohi atu hamos. Povu la iha tan inisiativa.”

Ofisiais governu lokál Distritu Bobonaro

26

“Se Projeitu ne’e inisiativu povu nian duni, mak Projeitu ne’e la presesia atu selu [ba partisipasaun povu nian]. Sir abele fórma team servisu Voluntariu. Se komunidade la kohi servisu Voluntariu, Projeitu bele buka fatin seluk…Povu presiza envolve atu sira sente Projeitu ne’e sira nian. Se sira la envolve iha servisu, sira la sente Projeitu ne’e sira nian. Iha tempu Indoneziu nian, Projeitus ba husi boot sira To’o komunidade la ho esplikasaun ruma, koñesimentu, ou objetivu klaru. Iha tipo Projeitu hanesan ne’e, se trabalhadores servisu loron tomak, tenke selu sira.”

Ofisiais governu lokál distritu Bobonaro “(Asisténsia Internasionál) iha ona impaktu signifikante. Molok 1999, uluk laiha ONG…laiha osan barak, maibé espiritu atu servisu hamutuk maka’as teb-tebes, iha igreija mos. Agora espiritu familia menus liu. Povu agora hetan osan husi hadiak Estrada iha Dili, povu iha distritu husu: ‘nusa mak la halo iha ne’e mos?’Buat ne’ebé mak Voluntariu ne’e lakon ona. Influensia Projeitu dollar rua ba loron ida, habitua ona povu ba ida ne’e…Dalaruma Prezensa ema estranjeiru sira estraga kultura ema Timor nian. Se ema mai tuir treinu, buat hotu fórnesido. Liu husi servisu, ami dezenvolve hanesan serio umana. Agora buat hotu osan. Sira husu–osan selu kareta hira? Spiritu gotong-Royong [komunidade ajuda an mesak] agora laiha tan ona. Laiha ona servisu hamutuk no sakrifisio. Hau servisu ho komisaun Justica no Paz iha Dili. Bainhira ami hakarak halao aktividade, sira hakarak buat hotu—hahan, transporte, no seluk-seluk tan. Ida ne’e negativo boot ida…Joven sira mai tamba deit ita fó osan, laos tamba sira presiza treinu. Sira laos mai iha treinu ho sira nia fuan laran, maibé atu hetan osan deit…”

Amu lulik ida grupu kultura Bunak, Distritu Bobonaro Reflesaun Membru Grupu Rona Membro grupu iha idea diferente kona-ba bainhira mak salariu ba servisu ne’e bele simu. Iha tempu balun ema koa’lia ho senti katak Projeitu ne’ebé ajuda sira nia suku no presiza halao ho trabalhadores voluntáriu, membru tema baluk senti katak se ema servisu liu oras balun deit, no sira tenke kompensa ho tuir sira nia tempu. Jerálmente, iha kritika signifikante ba “Projeitu dollar rua loron ida,” ne’ebé selu ba ema iha aldeia ne’e konsidera katak servisu voluntáriu komunidade. Iha sentimentu katak ida ne’e mak halo povu sai baruk, hasa’e espetativas atu hetan selu, no hakanek ema iha aldeia atu senti sira nia propriedade, hanesan povu agora hakarak hetan saláriu atu ajuda sira nia an rasik. Diskusaun topiku seluk hamosu perguntas ba responsibilidade: Responsibilidade doador sira para To’o iha ne’ebé? Se mak sei fóti salario? Bainhira mak governu fóti responsabilidade atu fórnese servisu ba komunidade bainhira ajénsia ajuda sira ba tiha? Responsabilidade komunidade nian hahu husi ne’ebé? Doador barak mak servisu ba pressuposto/asumsi katak se sira entrega Projeitu ne’e ba komunidade no komunidade halo ona sira nia obrigasaun. Maibé realidade maka povu iha suku no governu la kompriende oinsa Projeitu ne’e ninia funsaun, la kohi atu kontribui osan, ou la iha kapasidade ne’ebé naton atu halo manutansaun rasik. Iha nivel pratika nian, Team Rona komenta katak dala barak laiha fundus ba akompañamentu post-Projeitu no bainhira ajénsia asisténsia no governu aseita atu hadia kanu be, tuir lolos dalabarak sira la halo tamba sira nia orsamentu menus.

27

Grupu Rona deskute situasaun povu fóti asisténsia ne’ebé sira la presiza no organizasaun umanitária halao servisu iha sukus la hatudu liu partisipasaun ou komitmentuu. Reprezentante ajénsia humanitario barak fó sala ba rekerimentu doadores nian ba“realizasaun” iha tempu ne’ebé determinado ona aperta ajenda ida la tau iha fatin ida medidas komitmentuu atu promove komunidade no atu evita dependensia. Tenke hasai osan iha tempu badak nia laran signifika ajénsia ajuda hakarak resolve menus komitmentuu komunidade tamba sei lori tan tempu naruk atu hasa’e konsiénsia no propriedade duké kalendariu orsamentu permite. Ne’e hatutan agravadu bainhira organizasaun konkore ba orsamentu, aumenta presaun ba sira nia leten atu hasoru rekerimentu doadores nian Maské se ida ne’e desafiu hasoru esfórsu atu harii komitmentu povu nian atu maneja Projeitu rasik.

VIII. Presiza Kordenasaun ne’ebé Diak liu Kordensaun diak mak prekupasaun komum entre ajénsia asiatensia, no Grupu Rona mos Rona katak ida ne’e prekupasaun konsistente ida ba ema iha aldeia sira ne’ebé senti katak kordenasaun diak no envolvementu ator hotu-hotu asegura transparasia liu tan, prevene korupsaun no hetan “sosa ba” husi ema hotu—kritika ingridiente ida atu garantia sustentabilidade Projeitu nian. Maské iha opiniaun lahanesan kona-ba entidades ne’ebé tenke envolve iha kordenasaun, povu konstantamente dehan katak ONG sira, governu no reprezentate nivel suku. Dalaruma adisaun husi Igreija mak hare mos hanesan kritika ida atu garantia transparansia no rekursus adisionál. Ema aldeia sira hatene ona katak bainhira se ajénsia humanitária ba direitamente iha suku, xefe suku sei la supporta Projeitu ne’e, difikulta halo Projeitu sai sustantavel. Alternativamente, povu dehan se organizasaun ba liu deit xefe, iha oportunidade ida katak ofisiais iha nivel disrtrito sei la envolve Maské sira nia partispasaun nesesario liu atu garantia katak rekursu governia disponível atu asegura ninia sustainabilidade depois ONG sira husi hela ou Projeitu hotu ona. “Xave ba susesu mak koperasaun, kordenasaun, komprensaun mutua. Ida ne’e mak prosesu atu alkansa rezultadu diak. Hau mak xefe familia iha ne’e−se ONG sira mai sem koperasaun, kordenasaun, no komprensaun mutual, servisu ne’e sei la lao.”

Ofisiais governu lokál Distritu Bobonaro “Projeitu diak servisu hamutuk ho governu.”

Katuas ida no eis- empregadu ONG iha Baucau Villa “Ema [ONG sira] mai iha nivel distritu maibé la mai iha nivel suku. Hau la importa se mak lori ajuda mai atu sira distribui—sira presiza atu tur no koa’lia no defini kordenasaun ho xefe distritu.”

Feto fóin sae Indoneziu nian iha suku ida iha fóra Baucau Villa “Hanesan autoridade lokál, ami independen. ONG sa deit mak mai, [sira] presiza kopera ho ami. ONG ne’ebé deit mak mai la konsulta ho ami, rezultadu sei ladiak. ONG sira direitamente ba komunidade, maibé komunidade husu ba sira ‘ita boot sira konsulta ona ho ami nia xefe?’ Dalaruma la iha konsultasaun ho autoridade lokál—ida ne’e realidade duni…[ba ezemplu, ONG ida] direitamente ba kedas komunidade sem liu husi xefe suku. Sira halo tiha avalisaun, mak fó hatene ba xefe suku. Sira dehan ami sei harii tanki be hitu. Sistema servisu hau nian mak uluk nanain asina lai akordu. Maibé tamab sira seidauk halo kordenasaun ho governu, la implementa

28

ida. To’o agora, hau sei buka pesoál ne’ebé asina akordu!! Hau hanoin ema ne’e fila ona ba nia nasaun.”

Xefe suku grupu kultura Kemak, Distritu Bobonaro “Koperasaun ho igreija importante. [ONG Internasionál ida] hakarak atu organiza buat ruma ba Loron Paz Mundiál nian, depois ema ida la mai. Maibé ami organiza, ema mai. Igreija mak iha povu! Se ONG hakarak implementa servisu ruma, ba iha igreija. Se ONG hakarak halo buat ida mesak-mesak, buat sira ne’e sei la realiza. Ami organiza Marsa ba Paz, Primeiru Ministru mos iha ne’ebá, no nune’e mos ministru seluk-seluk.”

Amu lulik idade-mediu, Distritu Cova Lima “Halo enkontru kordenasaun ne’e importante. Iha ONG balun implementa programas no la infórma ba Ministru–ida ne’e mak problema tamba Projeitus sai responsibilidade governu nian bainhira Projeitu sira ne’e remata.”

Ofisias Ministeriu Timor oan “Hau nia rekomendasaun mak atu iha kordenasaun diak ho doadores ho líder sira—ita presiza tur hamutuk no identifika nesesidade lokál no iha planu aksun. Se sira kontinua ho nafatin hanesan ne’e, suku ne’e sei la konsege suporta nesesidade komunidade nian Maské iha tempu tinan 10 nia laran.”

Xefe suku kultura grupu Makasae fóra Baucau Villa “Bainhira implementa Projeitu ida, importante atu infórma líder lokál sira tamba ne’e bele prevene problema ruma ne’ebé bele akontese. Ne’e bele halo lideres sira fórte atu responde ba problemas ne’ebé mosu se sira lahatene Projeitu ne’e lao oinsa.”

Xefe suku iha suku ida fóra Liquiça Iha kazu balun falta kordenasaun rezulta sobrepozisaun Projeitus no fakar deit rekursu ne’ebé iha valor ne’ebé bele tau matan ba nesesidade urejente sira seluk. Hanesan mane nain rua idade mediu hela iha kampu refujiadus iha Distritu Dili hateten, “Rekurso mak probelma ida. ONG sira halo buat mesak deit. No iha programa saúde barak los–iha fatin barak, dalaruma sobrepozisaun [tumpan tindih]. Rekursu sira presiza tama iha edukasaun, justisa no balun ba agrikultura.” IX. Mal administra fundos no Korupsaun Hanesan deskute tiha ona, efectiva konsultativo no prosesu partisipativo, nune’e mos kordenasaun diak entre governu, ajénsia asisténsia no povu iha komunidade, halimar papel fundamental ida ba mal administra fundos no korupsaun. Ofisiais governu, popolasaun suku, no mos ofisiais ONG hotu-hotu nota katak korupsaun no nepotismu efetivo interfere prestasaun ba asisténsia. Enkuantu governu, ONG lokál no líderes suku nota ona katak iha posibilidade sira mak malutilizador fundus, ONU no ONG sira no doadores husi rai liur bele fó sala mos ba sira tamba la asegura rekursus barak mak la alkansa povu iha komunidade. Mal administra Fundus

29

“Se igreija ho komunidade sira la involve mak iha posibilidade korupsaun. Se ema hotu-hotu hatene, ne’e ajuda ita no korupsaun sei la akontese…Se lae fundu sei ba deit iha familia Xefe suku nian—ou familia ne’ebé kaer asisténsia ou implementa Projeitu ne’e.”

Feto edukadu idade-mediu iha suku Makasae fóra Baucau Villa “ONG ne’e para ona nia servisu. Iha ne’ebá laiha transparansia kona finansas. Ema hatene deit kona-ba fóti osan; loron ba loron bainhira osan tama iha organizasaun, osan ne’e fahe hotu deit ba Staf sira.” “ONG sira hanoin barak liu kona-ba lider sira; sira la kompriende saida mak akontese iha suku

Feto idade-mediu servisu ba ONG lokál ida ne’e nia laran…Ami hanoin katak sasan sira mai husi [ONG] mai ba deit iha xefe suku nia uma. Ida ne’e sekredu tebes…ONG sira ne’ebé mak atu distribui sasan sira ne’e tenke distribui ba membru komunidade normal atu bele deside ba ami nia an rasik no hare lolos ida ne’e mak halo ba ami. Buat ruma presiza halo iha ami nia oin.”

Feto klosan ida idad- mediu iha Distritu Dili “Ami nunka kritika tan governu. Hau hanoin governu halo korupsaun no fóti hotu suporta husi ami…Ami senti lakon konfiansa ho ema sira ne’e; ami sei lahalo kontakto tan ho sira.”

Feto ferik ida iha kampu refjiado Baucau Villa “Ami la kontente liu ho ONG lokál sira tamba ema ONG Internasionál sira fó osan ba ONG lokál atu implementa programa, maybe sira la halo sira nia servisu ho diak. Sira gasta osan lalais liu ou fakar osan deit.”

Ema aldeia iha area remota besik Maubisse, distritu Ainaro Nepotismo Repetidamente Grupu Rona hetan infórmasaun katak xefe suku sira asegura assistensia mai fó uluk benefisiu ba sira nian familia no kolegas. Ida ne’e bele akontese tamba kolega no familia hetan servisu nu’udar rezultadu ba Projeitu ou sira mak benefisiariu direita ba intervensaun ajuda ida ne’e. Iha kazu balun, lìder sira hetan akuzasaun fóti porsaun asisténsia ou fórnesimentu ba sira nia an rasik no sira nia familia. Intermediariu sira mos hetan akuzasaun ho sira nia poder sira desvia ajuda ba sira nia kolegas no familias. “Ne’e depende ba intermediarius sira se ajuda sira ne’e mai ba komunidade, dalaruma imtermediariu sira rai diak no fó ba sirania familia no komunidade la hetan buat ida.”

Adminstrador suku iha besik Baucau Villa

“Ita boot tenke hatene ema los atu fó ajuda ba pontu A ou B. Familia ho kolegas iha pontu B.” Ofisiais governu ba Baucau

“Ami definitivamente husu ajuda ba governu, maibe laiha rezultadu. Sira tau matan deit ba sira nia familia.”

Feto iha suku fóra Maubisse, Distritu Ainaro

30

“Iha korupsaun barak los: por ezemplu. Se Projeitu be mos nian iha, benefisiu deit ba familia administrador nian. Lider lokál sira halo Projeitu benefisiu deit ba sira nia familia.”

Familia fen no laen iha Maubisse, Distritu Ainaro “No iha problema ho ofisiais [ONG] tamba dalaruma ofisiais hili deit se mak simu ajuda…Ho patrosinador/sponsor, labarik sira liga ho pesoas patrosinador iha semana ida ka rua, no ba sira ne’ebé lahetan sponsor tenke hein To’o tinanida ou liu.”

Feto idade-mediu husi Distritu Liquisa Reflesaun husi Membru Rona nian Deskonfiansa hasoru governu la signifika buat ida husi parte osidentál iha areas Sentru no Oriental ne’ebé amak Grupu Rona Vizita ba. Nune’e mos ne’e bele reflekte relativo isolamentu areas iha osidental ne’ebé Projeitu Rona halao konversasaun ba nivel deskonfiansa aas liu husi parte regiaun Central no Oriental bele mos lori rezultadu mudansa politika elisaun parlamantu no presidensial iha 2007. Iha elisaun ne’e, FRETILIN [Frente Revolusionario do Indepensia Timor-Leste], ne’ebé iha kontrola boot ba governu Timor-Leste dezde independénsia, lakon iha ba mayoria kadeira iha parlamentu. Aliansa Maioria Parlamentar, kombinasaun no harii husi partidu kiik ona sira kesi makas ba regiaun occidentais. Problema kona-ba korupsaun no nepotismo fóti ho konsistensia no frustasaun balun husi parte barak benefisiariu asisténsia katak ajuda la alkansa to iha destinatorio sira. Povu mos koa’lia kona-ba korupsaun no nepotismo iha Projeitus hanesan ezemplu ba internasionais sira la komprende diak situan real iha rai laran. Iha sentimentu katak se ONG Internasionais sira kompriende dinamika no politika komunidade benefisariu sira, sei la iha maneira transparansia korupsaun ne’ebé akontese. Membro grupu ida nota katak povu liga deskonfiansa ne’e atu larespeita no laprekupa, beik-beik sira dehan katak, “se sira prekupa tebes duni, sira sei buka hatene saida mak akontese ho orsamentu/Projeitu no halo lolos ida ne’e.” X. Papel Asisténsia husi liur hodi Kria impaktu Tempu naruk Dezenvolve Habilidade no Kapasidades Iha apela husi povu ba organizasaun rai liur atu lori tama espesilizador tekniku ne’ebé mak menus iha Timor-Leste, maibé ho kondisaun sira treinu ema Timor atu aprende habilidade hirak ne’e. Povu la aprova estranjeiru-halao inisitivas ne’e ne’ebé la fó poder halo-desisaun ba pesoál Timor oan, halo sira “empregados halo tuir instrusaun,” deit laos inisiativas lideres nian. Iha nivel suku, sujestaun balun papel ema estranjeiru nian fókus ba fórnesimentu materiais, maibé povu iha suku mak halo implementasaun. La importa ba saida mak papel ajénsia ajuda nian, iha akordu luan katak ida ne’e promove komunidade “sosa laran”, dala beik-beik kria atraves konsultasaun adekuada nabe bazeia deit ba koñesimentu lokál no identifika lacunas/kesenjangan hamutuk. Ajénsia husi rai liur nabe toma konta ba papel monitorizasaun ho ONG lokál ou Organizasaun Komunidade-Baze atu halo servisu ho pasiensia no kompriende kultura, no ho komitmentuu tempu naruk nian. Povu sujere katak Projeitu sira ne’e tenke mos harii sira nia habilidadae no harii ligasaun ba autoridade apropriadu atu nune’e servisu sira ne’e sei hetan suporta ofisial depois ajénsia ajuda sira husik hela Projeitu.

31

Pesoál governu Timor oan ida hateten, “Organizasaun barak nunka uza kapasidade ofisiais lokál nian, no nunka husu sira nia opiniaun”. Ida ne’e hatudu katak sira halao “sira nia” Projeitu. Ne’ebé ema mai atu manan osan-tamba organizasaun uza aproximento sala. “Bainhira husu atu klarifika liu tan, nia dehan nia fiar katak fókus ba hetan sasan gratuita no osan mak resulta organizasaun uza Aprosimasaun sala, ne’e mak povu senti orgnizasaun sira halao mesak sira nia Projeitu, duké ba povu. “Se ONG Internasionais implementa direitamente, sira la hatene nesesidade baziku, no lori deit sira nia programa. Bainhira sira fila, komunidade la hare impaktu. Maibé se sira loi husi ONG lokál ou governu lokál, sura bele fórma kapasidade organizasaun sira. Depois sira fila, ONG lokál sira bele fó asisténsia sem organizasaun Internasionais.”

Timor oan pesoál ONG lokál

“Ida ne’e sai maximo katak povu iha nivel suku mak implementa Projeitu. Diak ba doadores mak fó materiais, no ba komunidade halao Projeitu. Se Projeitu selu ba servisu, ida ne’e mak kauza ba problema. Se grupu ne’e fórma husi ema ne’ebé hakarak duni atu partisipa, ita bele evita ida ne’e.”

Aldeia ia Maubisse “Dala barak attitude ema estranjeirus ‘Ida ne’e hau no hau nia kareta!’Ida ne’e laos atu fó tan materiais, ida ne’e kona-ba responsabilidade ba halo-desisaun. Timor oan tenke involve…NU iha ema estranjeirus barak tebes, no sura fóti responsibilidade husi Timor oan. Sira tenke halo deit monitorizasaun. Sira [internasionais] halo servisu ne’ebé ita mos bele halo! Fó ita atu koko responsabiliza. Sira la presiza fó hotu responsabilidade tomak, maibé sira tenke fó oportunidade ba Timor oan.”

Mane rua idade-mediu hela iha kampu refuziadu ida iha Distritu Dili “Iha involvementu komunidade-imi presiza planu integradu. Ba iha komunidade, koa’lia kona-ba prioridade, fahe responsabilidade, hare rekursu saida mak iha ona ne’ebá. Povu iha koñesimentu original, povu iha matenek. Hare internasionais sira bele prense fósso/kesenjangan ida ne’ebé. Tinan uluk sira [ajesia NU ida] iha programa konjunta ida no konsultasaun barak ho sosiadade sivil. Maibé To’o iha tempu atu halao Projeitu, dala barak internasionais sira mak ba no halo deit.”

Timoroan Membru Governu “Iha diferente fundamentais entre harii-kapasidade no dezenvolve kapasidade;harii-kapasidade koko atu kria kapasidade fóun, enkuantu dezenvolve kapasidade hare iha ona kapasidade iha ne’ebá, ida ne’e atu kontinua dezenvolve deit…Iha treinamentu barak los no ida mos workshop, ho laiha aplikasaun pratika no monitorizasaun. Akompañamentu tempu-naruk, ida ne’e mak saida mak presiza liu, ne’e susar- ne’e presiza habilidade, komitmentuu, pasiensia; treinamentu fasil atu halo.”

Internasionál ida fundador ONG lokál “Hau sujere katak ONG no governu oferese treinu kona-ba oinsa atu kaer orsamentu. Se deit mak atu mai iha suku atu halo nesesidade Projeitu hili pesoál ne’ebé apropriadu no treinu sira oinsa atu kaer Projeitu…Treinamentu suposta fó ba grupu hotu-hotu. Grupu-alvo tomak tenke

32

kompriende, laos individu ida deit…se grupu tomak simu fórmasaun hotu sira sei hatene sira nia responsabilidade no papel.”

Administrador Suku besik Baucau Villa “Timor-Leste sei presiza suporta husi rai liur. Presiza diak liu ema tekniku no peritu sira mai atu komesa. Instituisaun presiza suporta bilateral ba maisoumenus fulan 18. Sira bele treina ita kona-ba oinsa halo monitorizasaun no avaliasaun, planeamentu korporativa, realizasaun sintonia ho planeamento no analizasaun impaktu. Maibé tenke ho Timor oan atu halo servisu ne’e hotu.”

Assesor Timor oan ba governu “Ami hatene hotu ida ne’e (sistema be ida) hetan estraga iha nivel komunidade ida. Ami ba no hare fila fali sistema ne’ebé ami konstrui iha tinan lima liu ba, barak mak sei diak. Maibé ba Projeitu seluk, kuaze liu 50% mak at ona. Ida ne’e subliña presiza akompañamentu nafatin-ita presiza fóti asumsi sira ne’e katak komunidade ou governu sei iha kompeténsia atu kuida sistema ne’e.”

Pesoál asisténsia internasionál ho esperiénsia kleur iha Timor-Leste “Iha problema ho [lidera-estranjeiru] Projeitu favorit fóti kapasidade husi instituisaun lokál sira. No instituisaun hirak ne’e sai sofre, no saida mak sei mosu se bainhira sira nia expat husik sira?”

Ativista internasionál ho guarda grupu lokál “Ba milliaun 10 Projeitu-povu husu, ‘tamba sa ami labele halo mesak ida ne’e?’ Timor laiha osan, no laiha rekursu humanu. Ba agora, [kontraktor ou ONG] mak implementa. Ema boot sira no no ema ne’ebé halo desisaun mai husi [doador] no organizasaun rua ne’e. Iha manajer Timor oan nain tolu. [Doadore] halo desisaun hotu. Ida ne’e bah au dala Primeiru hau servisu hamutuk entidade internasionál ida-ami nu’udar empregado-halo tuir deit sira nia instrusaun.”

Mane Timoroan servisu hamutuk Projeitu asisténsia bilateral ida Impaktu hosi politika doador ba Mudansa tempu naruk nian Apar husi fórma habilidade lokál no Koñesimentu atu kontinua no lidera Projeitu inisiadus husi rai liur, ajénsia husi rai liur, iha particular doador, sira mos iha responsabilidade atu asegura Projeitu ne’ebé sira investe sei To’o remata tuir peridu tempu em termos kualidade físika ho iha apoiu diak husi komunidade. Marka tuir mai ne’e ilustra idea ne’ebé doador loke torneira be ou koa fita depois lao dook tiha husi Projeitu. Sira la prekupa kona-ba torneira se torneira be ne’e lao loron tuir mai ou tinan tuir mai lao hela ka lae. “Depois komunidade internasionál mai ho sira nia Projeitu tempu badak no ho idea katak imi bele halo buat ruma ho buat ruma ho tempu tempu oituan no ba impaktu ba ida ne’e sei hadulas mesak sai buat ne’ebé boot. [ONG national ida]iha tinan lima [doador-financiado] subvenção de alerta proceco, [ONG nasionál] fiak katak Projeitu presiza tinan lima atu halo diak, atu bele hetan osan, [sira] tenke halo tuir ne’e hotu iha tempu tinan rua laran. [Doador seluk] ida iha Projeitu reasaun rapidu- desembolsu rapidu, osan bele lansa lalais liu. Maibé o tenke gasta ida ne’e hotu iha fulan ne’e nia laran!! O simplesmente labele halo ida ne’e, no [ONG nasionál rekuza osan ne’e.”

Assesor Internasionál ba ONG lokál ida

33

“Kontratu ONU nia mak fulan ne’en, O lahatene To’o bainhira mak To’o iha ne’ebá. Doador tenke responde ba politikus sira iha uma, tenke justifika gastus. Ne’e be dala barak sira fó osan liu husi multi-ajénsia ba mekanizmu finansiamentu, hanesan trust fund, tamba ida ne’e fasil atu halo akauntabilidade. No ONU bazeia ba ninia membru sira-Conselho Siguransa sorte aprova Maské misaun- tinan ida deit. ONU iha ator diferente ba ne’e hotu, balun foka iha politikas, balun ba implementasaun-prioridade diferente no maneira servisu mos lahanesan…Problema prinsipál mak ami hotu hakarak halo buat ruma fizikus nian. Ambasador ou ministru sira hakarak loke torneira ida. Maibé saida mak akontese se doador fila tiha? No ita tenke halo saida mak ita bele iha tempu ne’ebé ita iha. Ida ne’e comcerteza perigu ida lao lalais liu.”

Kontraktor International ho esperiénsia longu-prazo iha Timor-Leste “Organizasaun balun laiha objetivu—sira hakarak deit atu gasta hotu osan. Seluk laiha staf kualifikadu. Iha orsamentu barak, no laiha qualifikasaun. Por Ezemplu, ponte ida iha Aileu tohar depois ba halo fulan tolu reparasaun. Hanesan ho uma ida iha Same…Sira ba iha ne’ebá, la halo avaliasaun diak, la hatene situasaun lokál. Sira hanoin deit, mai ita gasta hotu osan, tamba kualidade ladiak se kompara ho tempu Indoneziu. No bainhira sira halo hotu monitorizasaun no avaliasaun, sira lao tiha…laiha tan ona buat seluk.”

Pesoál ONG lokál Timor oan Reflesaun husi Grupu Rona nian Iha akordu fórte ba parte papel no responsabilidades ba ajénsia rai liur mak atu harii habilidade no profisiensia povu Timor atu halo mesak sira nia servisu. Ho “harii kapasiatasun”—buzz palavra ida katak ajénsia ajuda internasionais subskebe ba—iha sentimentu katak laiha komitmentuu atu implementa ne’e ho hahalok seriu no sistematika. Team Rona deskute saida mak lokál staf ajénsia ajuda rai liur bele halo se sira sente katak ajénsia ajuda rai liur mak komanda lideransa ba Projeitu no falha fó responsabilidade ba pesoál Timor oan. Pesoál internasionál ida reflete dilemma comum ida, hateten, “Hau la koa’lia ba [hau nia xefe] [kona-ba problema ne’ebé akontese], se ita kritika xefe, oin sa ita bele kontinua moris? Ema presiza kontinua moris, presiza servisu, presiza iha hahan iha meja leten…No se hau kritika, ne’e sei ba iha manajer [Timor oan no Internasionál], depois ba iha servisu manajer nian [Internasionál], depois ba [ajénsia doador]. Hau la koa’lia direita ba sira, nu’udar Timor oan, Hau hakarak hela atu aprende.” Ho isue kona-ba komitmentuu doador ba politika ne’ebé sei fó apoiu kleur no pratikavel liu tan tempu Projeitu nian, membru team Rona nian ida koa’lia ho esplikasaun katak doador defini Projeitu ida hanesan finál bainhira kanu instala ona; iha pontu ida ne’e doador revista “kompletu ona” kaixa be no hasai fóto. Ajénsia ajuda barak mak parece servisu ho prinsipiu katak sira bele iha impaktu longu prazo husi Projeitu curto prazo/tempu badak ne’ebé laos gasta tempu atu konstrui Apropriadu strutura lokál, sistema no relasaun. Membru ida husi team fó komentariu kona-ba failansu Projeitu fó autorizasaun/kbiit ba komunidade, hateten, “Laiha komunikasaun naton, introdusaun, enkontru, konsultasaun ho povu, ida ne’e tebes duni Projeitu fiziku ida-sira ba iha ne’ebá sem konsultasaun, sem fórma-kapasitasun ruma, no implementa deit Projeitu. Ne’e be bainhira Projeitu remata, sira ba ona. Saida mak mosu? Kanu tohar, no sira la tau matan ba sanitario/sentina. Sira tenke gasta osan ba

34

treinamentu ida [oin sa atu hadia kanu be] ou husu ba komunidade nia kontribuisaun des centavos atu kontribui ba buat ruma estraga.” Ninia deklaraun kaptura issue lubuk balun ne’ebé levanta husi pesoál asisténsia no membru kominidade kona-ba importansia-relasaun, rede servisu Apropriadu entre entidades sira, prosesu konsultativo ida ne’ebé Signifikadu no fórmasaun-kapasidade atu asegura Projeitu sustentabilidade no mudansa longu prazu.