OTVORENI FAKULTET APEIRON TRAVNIK FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA SMJER: SESTRINSTVO

TANJA FII

PATRONAA DOJENADIDIPLOMSKI RAD

TRAVNIK, 2012.

2

OTVORENI FAKULTET APEIRON TRAVNIK FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA SMJER: SESTRINSTVO

PATRONAA DOJENADIDIPLOMSKI RAD

MENTOR: PROF. DR. AJNIJA OMANI STUDENT: TANJA FII BROJ INDEKSA: OO13/08-VST SMJER: SESTRINSTVO

TRAVNIK, 2012.

SADRAJ1.UVOD ...........................................................................................................................1 2. POJAM PATRONANE SLUBE ............................................................................2 2.1. Povijest patronane slube.....................................................................................2 2.2. Patronaa u BiH......................................................................................................4 2.3. Standardi i normativi patronane djelatnosti.........................................................7 2.4. Prava djeteta u okviru zdravstvene zatite...........................................................14 2.4.1. Otavska deklaracija o pravu djeteta na zdravstvenu zatitu......................14 2.5. Patronana djelatnost i pedijatrija........................................................................19 3. CILJ RADA................................................................................................................22

4. METOD RADA .........................................................................................................22 4.1 Procedure patronanog rada za novoroene i dojene...................................... 22 5. REZULTATI ISTRAIVANJA................................................................................23 6. DISKUSIJA.................................................................................................................28 7. ZAKLJUAK.............................................................................................................30 LITERATURA ...........................................................................................................31

1. UVOD Patronana zdravstvena djelatnost dio primarne zdravstvene zatite koji u svom djelokrugu rada ukljuuje mjere promocije zdravlja i prevencije bolesti. Specifinost u radu ove djelatnosti je skrb za pojedinca i obitelj te poznavanje osobitosti zajednice koja ukljuuje kulturalne i okolinske imbenike. Patronane sestre djeluju kao korisnikovi savjetnici i mogu integrirati sve nivoe zdravstvene zatite iz razloga to se njihov rad kontinuirano provodi u zajednici i u domu korisnika. Sveobuhvatnou populacije patronane sestre mogu usvojiti pristup zdravstvu u zajednici s fokusom na ljude koje obuhvaa zajednica ili pak pristup javnom zdravstvu koji naglaava itavu populaciju ili rizine grupe unutar populacije. Na ovaj nain one mogu procjenjivati stresore i potencijale zajednice te na taj nain djelovati u ostvarivanje zdravstveno socijalnih programa u skrbi za populaciju, te sposobnosti zajednice da se metodama samopomoi i uzajamne pomoi ukljui u vlastitu skrb. S druge strane skrb u domu korisnika gdje je mogue imati realniji uvid na fizike, duhovne,emocionalne i socijalne komponente prua mogunost holistikog pristupa skrbi ime moe efikasnije pridonijeti njenoj pozitivnoj evaluaciji. Oba naina koriste sestrinsku ekspertizu u profiliranju populacije ije potrebe treba prepoznati.

5

2. POJAM PATRONANE SLUBE Djelatnost patronane slube je primarno preventivno edukativna i informativna, sa zadaom prikupljanja potrebnih podataka, otkrivanja i zbrinjavanja bolesnih, nemonih i socijalno ugroenih stanovnika te zadaom ouvanja, unapreenja i zatite zdravlja ostalih. U tu svrhu ona mora uoavati faktore koji utjeu na socijalnoekonomsko i zdravstveno stanje stanovnitva i obitelji. U suradnji sa obiteljskim lijenicima, socijalnom slubom, drugim zdravstvenim ustanovama, drutvenim organizacijama i karitativnim ustanovama, kao i vlastitim prosvjetnim radom, pomau u rjeavanju takve problematike i tite interes pacijenata. Vanost patronane djelatnosti je neupitna i bez nje bi se u potpunosti ugasio onaj posljednji socijalnopreventivni i edukativni element naeg primarnog zdravstva.1 U postojeoj organizaciji primarne zdravstvene zatite gdje su funkcionalnost i kvaliteta zdravstvene zatite dovedeni u pitanje, kvalitetan rad patronane slube je bitan faktor zatite pacijenata i odravanja zdravlja stanovnitva. Obiteljski lijenik uz sve to gubi sve vie svoju temeljnu preventivnu ulogu, pa je onome kojemu je stalo do zdravstvene zatite svojih pacijenata, samo u uskoj suradnji sa patronanom slubom mogue ouvati bit svoje profesije. Upoznati sve karakteristike podruja i stanovnitva s kojim radi, zadrati zdravstveni nadzor nad obiteljima u skrbi, odravati stalnu vezu sa tee pokretnim i nepokretnim bolesnicima te promptno reagirati na zdravstvene potrebe opredijeljenih pacijenata, su aktivnosti koje su mu jedino omoguene u dobroj suradnji sa kvalitetnom patronanom slubom. 2.1. Povijest patronane slube Zaeci patronane djelatnosti kod nas poinju 1921. god., kad je osnovana prva kola za sestre pomonice, koje su radile monovalentnu patronau u tadanjim dispanzerima za tuberkulozu i dojenad. Od 1933. sestre preuzimaju ulogu prvih socijalnih radnika, a od 1935. provode i odgojni rad putem teajeva za majku i dijete" i njege bolesnika u kui". Osnivanjem Domova zdravlja 1952. god., medicinske sestre zapoinju sa polivalentnim nainom rada, a od 1961. ukljuene su u timove lijenika ope medicine koji su tada bili teritorijalno rasporeeni. 1966. se1

Fukar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb: HUSE. 1996.

6

osniva Via medicinska kola pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u koju se upisuju nakon srednje medicinske kole, i traje dvije godine, sa dva usmjerenja, bolnikim i dispanzersko-patronanim. Od 1986. na toj se koli ukidaju svi smjerovi i educiraju se samo polivalentne sestre. Reformama zdravstva 80-tih godina i raspodjelom stanovnitva po mjestu stanovanja, rada i kolovanja te stvaranjem Medicinskih centara u veim gradovima, patronana sestra je kao i obiteljski lijenik gubila na svojoj funkciji, naroito u gradovima. 2Poslijeratnom reformom iz 1993., uveden je slobodan izbor lijenika koji je krivo primijenjen, ime je u potpunosti razoren obiteljski nain rada u opoj medicini. Kako bi se sauvala patronana djelatnost, koja je vezana na teritorijalnu podjelu, sestre su izdvojene iz lijenikih timova i objedinjene u zasebnoj patronanoj slubi doma zdravlja. Time su rastereene od ambulantnog rada, ali optereene sa veim brojem obitelji i veim teritorijem te su izgubile elemente suradnje i strune potpore od strane obiteljskih doktora. Zbog sve veih potreba za kurativnim radom i tu se poinje zaputati preventiva, koja je osnovica njihova rada. 1997. je zbog rastereenja patronae, ali i zbog financijskih interesa, odobrena privatizacija kune njege i osnivanje privatnih ustanova za kunu njegu i lijeenje, koje sa srednjim medicinskim sestrama preuzimaju kurativni dio patronane djelatnosti Doma zdravlja. U poetku zbog sustava plaanja usluga dolazi do prijavljivanja prekomjernog broja usluga, koje osiguravatelj nije mogao financijski podnijeti, pa se sustav kune njege limitira u broju usluga i postavlja pod nadzor patronane slube. Djelatnost patronane slube je danas primarno preventivno edukativna i informativna, sa zadaom prikupljanja potrebnih podataka i otkrivanja te zbrinjavanja bolesnih, nemonih i socijalno ugroenih stanovnika te zadaom ouvanja, unapreenja i zatite zdravlja ostalih. U tu svrhu ona mora uoavati faktore koji utjeu na socijalno-ekonomsko i zdravstveno stanje stanovnitva i obitelji. Patronane sestre u suradnji sa obiteljskim lijenicima, socijalnom slubom, drugim zdravstvenim ustanovama, drutvenim organizacijama i karitativnim ustanovama, kao i sa vlastitim prosvjetnim radom, pomau u rjeavanju takve problematike i tite interes pacijenata.

2

Mojsovi, Z., Pavi J,.: Prosudba potreba za sestrinskom skrbi u skupini odraslih ljudi u zajednici, U: Zorka Mojsovi i sur. zajednici 2. dio str.195 - 203 , Zdravstveno veleuilite, Zagreb

7

Osim edukativne uloge u stanovnitvu putem teajeva i rada u malim grupama te provoenja zdravstveno preventivnih i promotivnih programa, rade i na edukaciji novog kadra i ostalih zdravstvenih pripravnika te nadziru provedbu kune njege.3 Stoga je jasno da moraju raspolagati sa irokim spektrom strunog znanja, vjetinama komunikacije, vjetinama pruanja utjehe, podrke, savjeta i edukacije, uz poznavanje i potivanje etikih principa. Na patronanu sestru je tako danas prenijet i onaj dio preventivnog rada koji je nekad vrio obiteljski lijenik, a kojeg on naalost zbog nastalih organizacionih promjena sve manje radi. Tako obiteljski doktor pomalo gubi svoju osnovnu ulogu sprjeavanja nastanka bolesti i ranog otkrivanja oboljelih, a sve vie se pretvara u administrativnu djelatnost te posluioca konzilijarne i bolnike djelatnosti, pa je dobra suradnja sa patronaom od sve veeg znaaja. 2.2. Patronaa u BiH Cilj mog rada je ustanoviti postojee stanje u patronanoj djelatnosti, determinirati organizacijske i provedbene slabosti te ukazati na potrebna poboljanja koja bi mogla otkloniti uzroke takvog stanja i poboljati zdravstvenu zatitu stanovnitva. S obzirom da radim u djejem dispanzeru, moj rad je usmjeren na djeju populaciju i direktnu vezu izmeu preventivnih mjera koje se provode u novoroenakoj i dojenakoj dobi i obuhvaenosti djeje populacije patronanom djelatnosti. Danas patronanu djelatnost u BiH provodi 917 patronanih sestara sa prosjeno 1.437 posjeta godinje, to u prosjenih 212 radnih dana iznosi oko 6,8 dnevno. 781 patronana sestra ima VS sa dvogodinjim i trogodinjim studijem, a 136 sestara jo ima SSS i one su ak zadnjih godina u porastu za 18%. Kunu njegu provodi 744 sestara njegovateljica sa prosjenih 2.282 posjeta po sestri. Teritorijalno su patronane sestre priblino rasporeene sa normativom od 5.100 stanovnika i samostalni su zdravstveni djelatnici. Patronane sestre realno u skrbi imaju prosjeno 4.877 stanovnika, dok na jednu sestru njegovateljicu dolazi 3.500 osiguranika. Patronana sluba u svom programu rada ima 1 posjet trudnici u tijeku trudnoe, 3 posjeta babinjai i novoroenetu (jedan u prvom tjednu, a dva nakon 15 dana), 2 posjeta dojenetu do 1 god. starosti, 1 posjet predkolskom djetetu i najmanje 1 posjet ostaloj3

Pavi. J upani.M,Musi Milanovi.S, Fiter.K; Primary and seccondary Prevention of Cardiovascular Diseases Embedded Nurse Services:Description oft he Intervention Model;Collegium Antropologicum,Vol.33,Supl.1,2009

8

djeci i koli. Ona vri prema potrebi posjete za odreivanje socijalnih i higijenskih prilika, posjete kroninim bolesnicima i onim starijim od 65 god., koji nisu posljednju godinu bili kod lijenika te invalidima, uz nunu suradnju sa lijenicima, socijalnom slubom, karitativnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama, domovima umirovljenika, drutveno politikim organizacijama i policijom. Osim toga, veliki dio njihova posla odnosi se na individualni i grupni zdravstveno odgojni rad, u vidu savjetovanja, promotivnih teajeva ili rada u malim grupama. Vri distribuciju zdravstveno-odgojnog materijala, evidentira, izvjeuje i evaluira vlastiti rad te kontinuirano komunicira sa primarnom, sekundarnom i tercijarnom zdravstvenom zatitom, to se statistiki sada u postojeim obrascima ne moe evidentirati ili se nepravilno evidentira kao tzv. ostali posjeti. Dunosti patronane sestre definirane su u uvjetima ugovaranja primarne zdravstvene zatite, gdje se izmeu ostaloga decidirano navodi da je patronana sestra obvezna utvrditi zdravstveni i socijalni status svih obitelji na svom podruju, radi utvrivanja prioriteta patronane zdravstvene zatite. Na temelju utvrenog stanja, patronana sestra izrauje plan rada s utvrenim potrebama za posjetima pojedinim dobnim skupinama i edukacijom jednom tjedno, radom u malim grupama u Domu zdravlja, vrtiima ili prostoru lokalne samouprave. Patronana je sestra duna izvjetavati izabranog doktora o svom radu u skladu sa utvrenim planom, a ustanova je duna voditi rauna da patronana sestra kontrolira provedbu zdravstvene njege i po potrebi izvjetava socijalnu slubu. Zdravstvena njega u kui joj mora proslijediti mjeseno izvjee o provedenoj zdravstvenoj njezi u kui, kojeg ona mora odobriti i dostaviti nadlenom lijeniku. Jasno je da bi za takav spektar rada bilo nuno smanjiti standard i prilagoditi ga potrebnom izvrenju. Aktualno stanje u patronanoj djelatnosti u BiH ukazuje na nunost promjena te intenzivnog rada na njenoj revitalizaciji. Nedostatak sustavne zdravstvene politike doveo je do marginalizacije ove djelatnosti to reflektira stagnacijom razvoja u posljednjih nekoliko godina ime neminovno postaje upitno adekvatno sudjelovanje u realizaciji gore navedenih zadataka. Mjere promocije zdravlja i prevencije bolesti preputene su individualnoj inicijativi a u nacionalnim programima zatite zdravlja zanemarena je participacija patronane

9

djelatnosti.4 Primjer dobre prakse predstavlja sudjelovanje patronane djelatnosti u projektu Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika - model intervencije u kojemu su patronane sestre provele intervencijski model primarno-sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti u odrasle osobe, a u sklopu provedbe projekta BH ZDRAVSTVENA ANKETA 2008. Za provedbu projekta izraena je zdravstvena knjiica u kojoj su praene aktivnosti procjene, intervencija i evaluacije. Pozitivna iskustva intervencijskog modela koji je proveden na ogranienom uzorku od 3286 ispitanika mogue je preslikati kao intervencijski model primarno-sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti za cjelokupnu populaciju. Vanost patronane djelatnosti je neupitna i bez nje bi se u potpunosti ugasio onaj posljednji socijalno-preventivni i edukativni element naeg primarnog zdravstva. Prikazane razlike u obujmu rada patronae po upanijama ukazuju na potrebu izjednaavanja uvjeta rada, planiranja, programiranja i nadzora rada, kao i na potrebu savjetodavnog te strunog nadzora. Vidljive su i slabosti koje su prisutne u cijeloj primarnoj zdravstvenoj zatiti, kao posljedica privatizacije i smanjenja uloge Doma zdravlja, gdje je ukinuta sluba za planiranje i programiranje zdravstvene zatite te gdje se u potpunosti ugasio sustav nadzora rada i strune kontrole. injenica je da mala gustoa stanovnitva i velika disperzija na terenu uvelike oteavaju rad patronane slube i da bi bilo potrebno izraditi pravilniji standard, koji bi o tome vodio rauna. Nuan bi bio manji broj stanovnika po patronanoj sestri na podrujima s veom disperzijom stanovnitva i niom socijalnom strukturom, za razliku od gusto naseljenog gradskog podruja, gdje je isti broj stanovnika smjeten u nekoliko velikih zgrada. Osim toga, naputanje obiteljskog koncepta zbog slobode izbora u obiteljskoj medicini, koja je doslovce omoguavala pacijentu da se lijei kod bilo kojeg lijenika u dravi bez obzira na mjesto stanovanja, dovelo je patronanu slubu u poloaj nemogunosti suradnje sa brojnim dislociranim lijenicima. 2.3.Standardi i normativi patronane djelatnosti

4

igi D, Konstantinovi D, Akulovi D, Ivankovi D: Hitna stanja u optoj medicini, 2.izd.Srbolek, Beograd, 1996

10

Normativ zdravstvenog kadra, predstavlja utvrenu koliinu ulaganja rada, koju je neophodno osigurati da bi se izvrila zdravstvena usluga tj. da se realizira program zdravstvene zatite iz osnovnog paketa zdravstvenih prava. Normativ zdravstvenog kadra izraava se kroz sustav timova i broj osiguranih lica na jedan radni tim. Normativ vremena ini vremenski normativ u minutama za kompletan radni tim. Standardi i normativi za stanovnitvo koje nije obuhvaeno obiteljskom medicinom je jedan vii medicinski tehniar na 4.800 stanovnika. Patronanom zdravstvenom zatitom osigurava se 0,36 usluga po korisniku godinje u trajanju od 60 minuta.5 Patronana zatita trudnica - jedanput tijekom normalne trudnoe (ne prije 12. navrenog tjedna trudnoe), vie puta prema procjeni patronane sestre i indikacijama i u dogovoru sa izabranim doktorom. Obuhvaa: mjere individualnog i grupnog zdravstvenog odgoja - upute o nainu prehrane, o opim higijenskim uvjetima i osobnoj higijeni, o fizikoj aktivnosti za vrijeme trudnoe, o pripremi za dojki za dojenje, o pripremi za boravak u bolnici (majke i novoroeneta), o prevenciji psihofizikih trauma; kontrola krvnog tlaka; kontrola provoenja terapijskih i dijetetskih mjera; uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji. Izvritelji: patronana djelatnost. Patronana zatita babinjaa i novoroenadi - 1. posjet optimalno do 7 dana nakon poroda i 2. posjet nakon 15 dana od poroda, a u sluaju komplikacija (mastitis, rascjep meice, problemi u prihvaanju uloge majinstva) prema procjeni patronane sestre i indikacijama i u dogovoru s izabranim doktorom. U patronanoj zatiti babinjae predviene su mjere: individualni i grupni zdravstveni odgoj - upute o prehrani, higijeni, psihofizikim aktivnostima, ukljuujui obveznu potedu od fizikog rada 6 tjedana po porodu i/ili prema preporuci ginekologa koji vodi trudnou, prevenciji tromboze, mogunosti kontracepcije, prednostima dojenja djeteta, uz naglasak na tetnost puenja i alkohola, te odreene primjene lijekova po dijete na prirodnoj prehrani; pregled i kontrola dojki, vanjski pregled fundusa, poloaja i kontrakcije maternice, pregled i kontrola rane i lohija; demonstracija potrebnih postupaka, kao to su odravanje higijene cijeloga tijela, posebice dojki i spolovila,

5

Kendi S.,atovi S.,atovi A., Roi F. Patronana zdravstvena zatita, Univerzitet u Bihau, Biha 2005

11

masiranje i izdajanje dojki, poloaji prilikom dojenja, vjebe koje se po preporuci ginekologa mogu izvoditi u prvih 6 mjeseci iza poroda. U patronanoj zatiti novoroeneta predviene su mjere: uvid u otpusno pismo iz rodilita, provjera na uinjeni skrining na fenilketonuriju (PKU), kongenitalnu hipotireozu (HyTh) i oteenje sluha. Kontrola BCG-a i profilakse hepatitis B infekcije kod novoroenadi HbsAg pozitivne majke, orijentacijski pregled novoroeneta prema sustavima, ispitivanje priroenih refleksa novoroeneta; kontrola higijene novoroeneta (pupak, koa i sluznice) i prehrane novoroeneta, davanje uputa majci o pravilnom nainu prirodne i umjetne prehrane novoroeneta; demonstracija potrebnih postupaka, kao to su njega novoroeneta brisanjem i kupanjem u vodi, njega sluznica, odravanje prohodnosti dinih putova, njega pupane ranice, stavljanje djeteta u, za njega i majku, idealan poloaj za dojenje, dranje i noenje novoroeneta; upute o obavljanju prvog preventivnog sistematskog pregleda i kontinuitetu svih ostalih pregleda; individualni zdravstveni odgoj - savjeti o njezi; preporuka prirodne prehrane i isticanje prednosti dojenja za cjelokupni rast i razvoj te vanost dojenja za razvoj meu eljusnih odnosa i orofacijalnog sustava; uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji. Izvritelj: patronana djelatnost. Patronana zatita dojenadi nakon novoroenakog razdoblja - dva patronana posjeta dojenetu nakon novoroenakog razdoblja do godine dana, vie puta prema procjeni patronane sestre i indikacijama i u dogovoru s izabranim doktorom. Obuhvaa: mjere individualnog zdravstvenog odgoja - kontrola provoenja njege koe i sluznica, davanje savjeta o uvoenju razliitih kozmetikih preparata, savjeti kod promjena na koi i sluznicama, kontrola hranjenja dojeneta na prirodnoj i umjetnoj prehrani, isticanje vanosti prirodne prehrane do druge godine ivota djeteta, isticanje tetnosti davanja slatkih napitaka u boici jer dovode do otapanja cakline i nastanka cirkularnog karijesa (karijes boice), edukacija o dohrani u prvoj godini ivota, isticanje vanosti hranjenja na liicu, poticanje pijenja iz ae u drugoj polovici prve godine ivota, savjeti vezani za primjenu vitaminskih pripravaka i pripravaka preporuenih od strane pedijatra, kontrola provoenja terapije propisane od strane pedijatra; praenje napredovanja dojeneta - kontrola provoenja mjera preporuenih pri prvom i ostalim sistematskim pregledima u prvoj godini ivota; kontrola provedbe obveznih cijepljenja; upute o tjelesnoj aktivnosti djece i prevenciji ozljeda; pravovremena upotreba odgovarajuih igraaka s obzirom na dob djeteta; praenje

12

rasta i razvoja dojeneta, uoavanje pothranjenosti ili pretilosti, uvid u socijalnogospodarsko stanje obitelji. Izvritelj: patronana djelatnost. Patronana zatita male djece - jedan posjet tijekom predkolske dobi, vie puta prema procjeni patronane sestre i u dogovoru sa izabranim doktorom.6 Obuhvaa: mjere individualnog zdravstvenog odgoja - kontrola provoenja njege koe i sluznica, davanje savjeta o uvoenju razliitih kozmetikih preparata, savjeti kod promjena na koi i sluznicama, kontrola hranjenja djeteta te isticanje vanosti dojenja do druge godine ivota djeteta, kontrola uvoenja namirnica u prehrani djeteta, isticanje vanosti hranjenja na licu i poticanje pijenja iz ae, isticanje tetnosti davanja slatkih napitaka u boici jer dovode do otapanja cakline i nastanka cirkularnog karijesa (karijes boice), upute o tjelesnoj aktivnosti djece i prevenciji ozljeda; pravovremena upotreba odgovarajuih igraaka s obzirom na dob djeteta; praenje rasta i razvoja, kontrolu prehrane, uoavanje pothranjenosti ili pretilosti, uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji; suradnja u edukacijskim programima ustanova za predkolski odgoj. Izvritelj: patronana djelatnost. Patronana zatita kolske djece - jedan posjet tijekom kolske dobi, vie puta prema procjeni patronane sestre i u dogovoru s izabranim doktorom. Obuhvaa: mjere individualnog i grupnog zdravstvenog odgoja - u svrhu praenja rasta i razvoja te kontrole zdravstvenog stanja i utvrivanja poremeaja zdravlja, rizinih ponaanja i navika, kao i prilagodbe na kolu, kontrolu prehrane, uoavanja pothranjenosti ili pretilosti, uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji, utvrivanje rizinog ponaanja, edukacija o spolno prenosivim bolestima, edukacija o kontracepciji, evaluacija usvojenih znanja, upuivanje lijenicima specijalistima i ostalim strunjacima ovisno o uoenoj problematici; suradnja u edukacijskim programima s kolskim ustanovama. Izvritelj: patronana djelatnost. Patronana zatita kronino bolesnog djeteta i rizino ugroenog djeteta prema medicinskoj indikaciji u dogovoru s izabranim doktorom, vie puta prema procjeni patronane sestre. Obuhvaa: kontrola provoenja i pridravanja uputa i propisane terapije od strane lijenika, evaluacija provoenja njege koe i sluznica ovisno o osnovnoj bolesti, savjeti u svezi prehrane i specifinostima uvjetovanim osnovnom boleu, provoenje svih ostalih mjera kao i kod zdravog predkolskog djeteta. Izvritelji: patronana djelatnost.

6

Fukar, G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 1992.

13

Patronana zatita kroninih bolesnika - prema medicinskoj indikaciji, vie puta prema procjeni patronane sestre i u dogovoru s izabranim doktorom, obilazak u kui ili domu umirovljenika. Obuhvaa: individualni i grupni zdravstveni odgoj u cilju usvajanja odreenih postupaka i vjetina samokontrole i prevencije komplikacija osnovne kronine bolesti; kontrola pridravanja danih uputa i propisane terapije od strane izabranog lijenika; evaluacija usvojenih znanja i vjetina i po potrebi demonstracija istih; zdravstvenog prosvjeivanja cijele obitelji u cilju odranja postojeih ili razvijanja novih funkcionalnih sposobnosti u teko pokretnih i nepokretnih bolesnika; procjenjuje potrebu za obavljanjem zdravstvene njege, procjenjuje zdravstveno i socijalno-gospodarsko stanje bolesnika te daje povratne informacije izabranom doktoru; sudjeluje u uspostavi komunikacije i suradnje izmeu bolesnika i izvan zdravstvenih slubi i organizacija, upuuje bolesnike u klubove i druge postojee udruge bolesnika s istim zdravstvenim problemima. Izvritelji: patronana djelatnost. Patronana zatita starijih osoba - povremeni obilazak starijih od 65 godina koji se tijekom kalendarske godine nijednom nisu obratili izabranom doktoru medicine. Obuhvaa: davanje povratne informacije izabranom doktoru. Provodi su u dogovoru s izabranim doktorom koji je utvrdio da osiguranik nije bio u ordinaciji tijekom kalendarske godine, a u svrhu pravovremenog uoavanja tjelesnih i duevnih poremeaja, savjetovanja o potrebi redovite kontrole zdravstvenog stanja, savjeta o prehrambenim potrebama, o prevenciji ozljeda, posebice u kui, o potrebi bavljenja tjelesnim i drugim aktivnostima koje doprinose ouvanju funkcionalne sposobnosti; provoenje svih ostalih mjera kao i kod patronane zatite kroninog bolesnika. Izvritelji: patronana djelatnost. Patronana zatita osoba s invaliditetom - u dogovoru s izabranim doktorom i prema utvrenim potrebama obilazak invalidnih osoba, vie puta prema procjeni patronane sestre i u dogovoru s izabranim doktorom. Obuhvaa: zdravstveno-odgojni rad osoba s invaliditetom i lanovima obitelji u svrhu provoena mjera samozbrinjavanja i suzatitnih mjera koje e nadomjestiti izgubljene i pomoi razvoju novih funkcionalnih sposobnosti, utvrivanje potrebe i nadzor nad provoenjem zdravstvene njege, pruanje psiholoke pomoi i upute o moguoj radnoj terapiji, sudjelovanje u povezivanju s udrugama osoba s invaliditetom; povezivanje s zdravstvenim i ostalim slubama o ijem radu ovisi rjeavanje problematike osobe s invaliditetom. Izvritelji: patronana djelatnost. 14

Individualno zdravstveno preventivno savjetovanje stanovnika na podruju za koje je patronana sestra nadlena. Izvritelji: patronana djelatnost. Distribucija tiskovnog zdravstveno-odgojnog materijala pri obilasku stanovnika u kui i u radu s malim grupama na podruju za koje je patronana sestra nadlena. Izvritelji: patronana djelatnost. Sudjelovanje u provoenju zdravstveno preventivnih i zdravstveno promotivnih programa na lokalnoj razini prema vodeim javnozdravstvenim problemima na podruju za koje je patronana sestra nadlena - u dogovoru s izabranim doktorima, sa slubom kolske medicine i drugim strunjacima predavanja, rad u malim grupama, djelovanje putem lokalnih medija. Izvritelji: patronana djelatnost. Zdravstveno-odgojni i zdravstveno promotivni teajevi koji se provode jedanput na mjesec, a usmjereni su odreenim vulnerabilnim skupinama: teajevi Majka i dijete - odravaju se za male grupe buduih roditelja; Zdravo dojene i dijete za male grupe roditelja; teajevi o kontracepciji - za male grupe u reproduktivnoj dobi i ostali teajevi za koje postoji godinji plan provoenja. Izvritelji: patronana djelatnost. Zdravstveno odgojni rad s malim grupama - jedanput na mjesec, prema odreenim zdravstvenim problemima, vie puta prema procjeni patronane sestre i u dogovoru sa izabranim doktorom. Obuhvaa: rad s kroninim bolesnicima - prema specifinostima pojedinih masovnih kroninih bolesti (dijabetiari, hipertoniari, maligne bolesti i sl.); zdravstveno odgojni rad s obiteljima osoba s invaliditetom za ouvanje preostale funkcionalne sposobnosti i razvijanje novih sposobnosti bolesnika; zdravstveno odgojni rad s malim grupama starijih od 65 godina u svrhu zdravog aktivnog starenja i ouvanja funkcionalnih sposobnosti starijih osoba; zdravstveno prosvjeivanje ena o malignim bolestima - upoznavanje ena s imbenicima rizika za nastanak nekih malignih bolesti, informiranje o potrebi ciljanih kontrolnih pregleda, upoznavanje tehnike samopregleda dojki; rad sa svim ostalim grupama ovisno o zdravstvenoj problematici na podruju za koje je nadlena patronana sestra. Izvritelji: patronana djelatnost. Primarna prevencija - Patronana sestra provodi primarnu prevenciju kroz rad sa zdravom populacijom u svrhu ouvanja zdravlja kroz rad s trudnicama, rodiljama i novoroenadi, djecom u predkolskoj i kolskoj dobi i u radu s malim grupama promovirajui zdravi nain ivota. Izvritelji: patronana djelatnost. 15

Sekundarna i tercijarna prevencija - Patronana sestra provodi sekundarnu i tercijarnu prevenciju kroz rad s kroninim bolesnicima provodei edukaciju samog bolesnika i njegove obitelji u svrhu samozbrinjavanja kada to stanje ili bolest doputa. Kod bolesnika koji zahtijevaju provoenje odreenih postupaka zdravstvene njege, patronana sestra utvruje potrebu i sainjava plan zdravstvene njege bolesnika prema kojem e se propisati i izvriti od strane izvritelja zdravstvene njege kojega e izabrati bolesnik. Izvritelji: patronana djelatnost. Suradnja s drugim djelatnostima na razini primarne zdravstvene zatite Za uspjeno provoenje mjera i aktivnosti te praenje zdravstvenog stanja populacije za koju se provodi patronana skrb te za koordinirano rjeavanje pojedinih zdravstvenih problema pojedinaca nuna je suradnja sa svim djelatnostima primarne zatite. Izvritelji: patronana djelatnost u suradnji s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zatite. Suradnja s drugim sudionicima u zdravstvenoj zatiti pojedinaca lokalne zajednice. Pri rjeavanju problema zdravstvene i psihosocijalne naravi (tjelesna i psiholoka rehabilitacija i socijalna integracija) nuna je suradnja s udrugama i slubama na razini lokalne zajednice koje su izvan sustava zdravstva. Izvritelji: patronana djelatnost u suradnji s drugim djelatnostima izvan zdravstvenog sustava na razini lokalne zajednice. Evidencija i izvjeivanje o radu te evaluacija, prema vaeim propisima Prema vaeim propisima voenje propisane sestrinske liste i evidencije i izvjeivanja o radu, individualna evaluacija, kontrola podataka i evaluacija na lokalnoj razini u suradnji sa upanijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodom za javno zdravstvo. Izvritelji: patronana djelatnost. Komunikacija meu sudionicima primarne, sekundarne i tercijarne prevencije Za sve bolesnike koji se otputaju iz bolnica, a njihovo stanje zahtijeva neprekinuti nastavak zdravstvene njege i uvid izabranog lijenika, bolnica osigurava pisanu preporuku koju dostavlja izabranom lijeniku i nadlenoj patronanoj sestri na dan otpusta. Patronana sestra u roku od 24 sata obavlja kunu posjetu i izvjeuje izabranog lijenika o stanju bolesnika kod otpusta i predlae nastavak zdravstvene njege, odnosno potrebu kune posjete od strane lijenika ako to stanje bolesnika zahtijeva. Nakon utvrivanja potrebe za neprekidnim nastavkom skrbi na bilo koji nain, izabrani lijenik organizira slubu zdravstvene njege u svrhu kontinuiranog 16

zbrinjavanja. Izvritelj zdravstvene njege podnosi izvijee o stanju bolesnika i o provedenim postupcima izabranog lijenika jedan puta tjedno, a po potrebi i ee. Izabrani lijenik uspostavlja evidencijski karton koji je uvijek uz bolesnika i u koji se biljee sve intervencije svih sudionika zbrinjavanja (patronane sestre, zdravstvene njege i kunih posjeta lijenika). Izvritelji: patronana djelatnost u suradnji s drugim djelatnostima izvan zdravstvenog sustava na razini lokalne zajednice. Zakon o zdravstvenoj zatiti objavljen u Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10, 30.7.2010. godine lanom 9 i 10 kojim se regulira drutvena briga za zdravlje na nivou Federacije glasi: Drutvenu brigu za zdravlje na nivou Federacije ine mjere kojima se stvaraju uslovi za provoenje zdravstvene zatite radi ouvanja i unapreenja zdravlja stanovnitva, kao i mjere kojima se usklauje djelovanje i razvoj sistema zdravstvene zatite Federacije. lan 12. istog zakona koji glasi Drutvena briga za zdravlje, pod jednakim uslovima, na teritoriji Federacije ostvaruje se osiguranjem zdravstvene zatite stanovnitvu Federacije, kao i grupacijama stanovnitva koje su izloene poveanom riziku obolijevanja, zdravstvenom zatitom lica u vezi sa spreavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lijeenjem bolesti od veeg socijalno-medicinskog znaaja, kao i zdravstvenom zatitom socijalno ugroenog stanovnitva. Toke 6 i 8 ovog lana zakona, odnose se na djeju populaciju, i glase: Provoenje obaveznih imunizacija protiv djejih zaraznih bolesti, u skladu sa usvojenim programom imunizacija stanovnitva protiv zaraznih bolesti; Zdravstvenu zatitu djece od roenja, kao i djece za vrijeme redovnog kolovanja u osnovnim i srednjim kolama, odnosno studiranja na visokim kolama, te univerzitetima koji su dravljani Bosne i Hercegovine, sa prebivalitem na teritoriji Federacije, ali najdue do navrene 26. godine ivota, koji su zdravstveno osigurani kao lanovi porodice osiguranika ili su izvorni zdravstveni osiguranici u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. Zakonom su regulirana i ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zatiti, tako lan 26. ovog zakona glasi: Svaki graanin ima pravo da zdravstvenu zatitu ostvaruje uz potovanje najvieg mogueg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fiziki i psihiki integritet i na sigurnost njegove linosti, kao i na uvaavanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih uvjerenja.

17

Svako dijete od roenja do navrenih 18 godina ivota ima pravo na najvii mogui standard zdravlja i zdravstvene zatite. Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu s odredbama ovog zakona, meunarodnih sporazuma i drugih propisa koji reguliraju ovu oblast. 2.4. Prava djeteta u okviru zdravstvene zatite

Brz razvoj medicinske znanosti na jednoj strani i ogranieni materijalni izvori za primjenu novijih i esto sve skupljih dostignua u praksi zdravstvene zatite na drugoj strani nameu veliki broj pitanja koji zasijecaju duboko u etike temelje nae profesije. U vezi s time je ugledna Svjetska medicinska udruga (World Medical Association) uoila probleme koji su osobito vezani i specifini za djeju zdravstvenu zatitu, pa je poetkom 1999. donijela tzv. Otavsku deklaraciju o pravima djeteta na zdravstvenu zatitu. Iako se u predgovoru ove deklaracije priznaje da u veini zemalja svijeta nema jo uvjeta za njezinu punu primjenu, svaki lijenik koji bude radio sa djecom bilo gdje u svijetu morati e imati pred oima veinu navedenih naela - ako ne kao neposredno ostvariv cilj, a ono barem kao putokaz kamo treba ii. 2.4.1. Otavska deklaracija o pravu djeteta na zdravstvenu zatitu Uvod 1. Zdravstvena zatita djeteta, bilo u kui ili u bolnici, ima svoju medicinsku, emocionalnu, drutvenu i financijsku stranu koje se prepleu u svom djelovanju na proces lijeenja, nalaui osobitu pozornost prema pravima djeteta kao pacijenta 2. lanak 24. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. priznaje djetetu pravo na najvii dostini standard zdravlja i na pristup sredstvima za lijeenje bolesti i rehabilitaciju zdravlja; drave moraju teiti tome da ni jedno dijete ne bude prikraeno u pristupu takvim oblicima zdravstvene zatite. 3. U okviru ove Deklaracije, dijete je ljudsko bie od asa roenja do kraja sedamnaeste godine ivota, osim ako se u zemlji o kojoj je rije djeca ne smatraju odraslima u nekoj drugoj dobi. Opa naela

18

4. Svako dijete ima priroeno pravo na ivot, kao i na pristup sredstvima i ustanovama za unapreenje zdravlja, prevenciju i lijeenje bolesti i na rehabilitaciju zdravlja. Lijenici i ostali zdravstveni djelatnici duni su priznavati i promicati to pravo i zalagati se za osiguranje materijalnih izvora i ljudske snage da ga podupru i ostvare. Osobite napore treba uloiti: - da se do najvee mogue mjere zatiti preivljavanje i razvoj djeteta, da se roditeljima (ili zakonskim zastupnicima) prizna primarna odgovornost za razvoj djeteta i - da u tom smislu oba roditelja dijele zajedniku odgovornost; - da u zdravstvenoj zatiti djeteta na prvom mjestu bude briga o najboljem interesu djeteta; - odupiranje bilo kakvoj diskriminaciji u ostvarivanju medicinske pomoi i zdravstvene skrbi s obzirom na dob, spol, bolest ili ometenost, vjeru, etniko podrijetlo, politiko opredjeljenje, rasu, seksualnu orijentaciju i drutveni poloaj djeteta ili njegovih roditelja ili zakonskih zastupnika - ostvarivanje prikladne prenatalne i postnatalne zdravstvene skrbi za majku i dijete; - osiguravanje svakom djetetu prikladne medicinske pomoi i zdravstvene skrbi, s osobitim naglaskom na primarnu zdravstvenu zatitu, na prikladnu psihijatrijsku skrb za djecu kojoj je ona potrebna, na suzbijanje boli i na mjere posebne zatite ometene djece; - za zatitu svakog djeteta od nepotrebnih dijagnostikih postupaka i nepotrebnog lijeenja i istraivanja; - za borbu protiv bolesti i pothranjenosti; - za razvoj preventivne skrbi - za iskorjenjivanje raznih oblika zlostavljanja djeteta i - za iskorjenjivanje tradicijskih postupaka utemeljenih na predrasudama tetnih za zdravlje djeteta. Posebna naela Kvaliteta skrbi 5. Tim koji provodi zdravstvenu zatitu djeteta mora osigurati kontinuitet i kvalitetu skrbi. 6. Lijenici i ostali zdravstveni radnici koji se skrbe o djeci moraju proi posebnu poduku i stei potrebne vjetine koje e ih osposobiti za prikladno 19

zadovoljavanje medicinskih, fizikih, emocionalnih i razvojnih potreba djece i njihovih obitelji. 7. U okolnostima kada treba odabrati jedno izmeu nekoliko bolesne djece za odreeno lijeenje koje je ogranieno dostupno, svakom pojedinom djetetu mora biti zajamen poten postupak odabira za lijeenje koje se osniva samo na medicinskim kriterijima bez diskriminacije. Sloboda izbora 8. Roditeljima ili zakonitim zastupnicima, ili samom djetetu ako je dovoljno zrelo, treba omoguiti da slobodno izaberu ili promjene djetetova lijenika; da budu uvjereni kako izabrani lijenik slobodno donosi klinike i etike prosudbe bez mijeanja sa strane; da u bilo kojem asu zatrai dodatno miljenje drugog lijenika. 9. Dijete kao pacijent i njegovi roditelji ili zakonski zastupnici imaju pravo na aktivno i informirano sudjelovanje u donoenju svih odluka koje se tiu djetetove zdravstvene zatite. Pri takvim se odlukama moraju uzimati u obzir elje djeteta u skladu sa njegovom sposobnou razumijevanja. Dijete koje je prema prosudbi lijenika zrelo, ovlateno je donositi vlastite odluke o zdravstvenoj zatiti. 10. Osim kad je po srijedi hitnost, informirani pristanak treba priskrbiti prije bilo kojeg dijagnostikog ili terapijskog zahvata na djetetu, osobito kada je rije o invazivnom postupku. U veini sluajeva, suglasnost e dati roditelji ili zakoniti zastupnici, ali prije odluke o suglasnosti treba razmotriti bilo koju elju koju bi izrazilo samo dijete . Ako je meutim dijete dovoljno zrelo i razumije o emu je rije, informiranu suglasnost mora dati samo dijete. 11. Openito, razumno dijete-pacijent i njegovi roditelji ili zakoniti zastupnici slobodni su uskratiti suglasnost za bilo koji postupak ili lijeenje. Iako se pretpostavlja da e roditelji ili zakoniti zastupnici postupati u najboljem interesu djeteta, katkad to ne mora biti tako. Kada roditelji ili zakoniti zastupnici odbiju dati suglasnost za postupak ili lijeenje bez kojeg bi zdravlje djeteta bilo teko ili nepovratno ugroeno, i ako nema alternative u okviru raspona ope prihvaenih metoda medicinske skrbi, lijenik mora dobiti odgovarajuu sudsku ili drugu zakonsku ovlast za izvoenje takvog postupka ili lijeenja. 12. Ako dijete nije pri svijesti ili zbog drugog razloga ne moe dati pristanak, roditelji ili zakoniti zastupnik nije dostupan, hitna se medicinska pomo moe pruiti kao da je pristanak dobiven; iznimka je situacija kada se na temelju prije izraenog

20

vrstog stava i uvjerenja moe izvan svake dvojbe zakljuiti da odgovarajua suglasnost u odreenoj situaciji ne bi bila dana. 13. Dijete-pacijent i njegovi roditelji ili zakoniti zastupnici imaju pravo odbiti sudjelovanje u zdravstvenom istraivanju ili u medicinskoj nastavi. Takvo odbijanje nikad ne smije utjecati na odnos pacijent-lijenik, ili ugroziti medicinsku skrb djeteta ili druga prava koja mu pripadaju. Dostupnost informacija 14. Dijete-pacijent i njegovi roditelji ili zakoniti zastupnici imaju pravo na potpunu informaciju o svojem zdravlju i bolesti, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s najboljim interesom djeteta. Meutim, povjerljivi podaci u djetetovoj medicinskoj dokumentaciji o nekoj treoj osobi ne smiju biti dostupni djetetu ni njegovim roditeljima ili zakonitim zastupnicima bez suglasnosti te tree strane. 15. Svaka se informacija mora prenijeti u obliku koji je prikladan kulturi i stupnju razumijevanja njezina primaoca. To je osobito vano kad se ona prua djetetu, koje mora imati pravo pristupa opim zdravstvenim informacijama. 16. iznimno, neke se informacije mogu uskratiti djetetu ili njegovim roditeljima ili zakonitim zastupnicima kada postoje vrsti razlozi vjerovanju da bi ta informacija ugrozila ivot ili zdravlje djeteta ili fiziko ili mentalno zdravlje bilo koje osobe osim djeteta. Povjerljivost 17. Openito, obveza lijenika i drugih zdravstvenih radnika da uvaju povjerljivost prepoznatljivih osobina i medicinskih informacija o pacijentu (ukljuujui informacije o zdravstvenom stanju, bolesti, dijagnozi, prognozi i lijeenju) vrijedi i za djecu-pacijente u jednakoj mjeri kao i za odrasle. 18. Dijete koje je dovoljno zrelo da bez pratnje roditelja ili zakonitih zastupnika pristupi lijenikom savjetovanju ima pravo na povjerljivost i oe zahtijevati povjerljivost u primanju zdravstvene usluge. Takvom zahtjevu treba udovoljiti, a podatci dobiveni tijekom takvog pregleda ili savjetovanja ne smiju se otkriti roditeljima ili zakonitim zastupnicima, osim uz doputenje djeteta ili u okolnostima u kojima bi i povjerljivost podataka o odraslima bila ukinuta. Osim toga, u sluajevima gdje je lijenik vrsto uvjeren da unato samostalnom nastupu - dijete nije zrelo samostalno donijeti informiranu odluku o lijeenju, ili da bi bez roditeljskog voenja ili sudjelovanja dolo do opasnog i nepovratnog oteenja djetetova zdravlja, u takvim iznimnim sluajevima lijenik moe povjerljive informacije steene u 21

samostalnom dodiru sa djetetom, otkriti roditeljima ili zakonitim zastupnicima. Ipak, i u takvim okolnostima, lijenik mora prije toga s djetetom razmotriti razloge za takav postupak i pokuati ga uvjeriti u potrebu davanja suglasnosti. Primanje u bolnicu 19. Dijete treba primiti u bolnicu samo ako se skrb koja je potrebna ne moe osigurati kod kue ambulantno. 20. Dijete primljeno u bolnicu mora biti smjeteno u okoli koji je izgraen, namjeten i opremljen sukladno njegovoj dobi i zdravstvenom stanju. Dijete se ne smije primiti na odjel za odrasle, osim u osobitim okolnostima koje su uvjetovane samo njegovim medicinskim potrebama, npr. kad se dijete prima radi poroda ili prekida trudnoe. 21. Ne smije se tedjeti truda da bi se djetetu omoguio primitak u bolnicu u pratnji roditelja ili odgovarajue zamjene; za njih treba (gdje je to potrebno) osigurati odgovarajui smjetaj u bolnici ili blizu bolnice, bez naplate ili samo uz minimalnu novanu naknadu i uz mogunost izostanka roditelja s posla bez bojazni za budunost njihovog zaposlenikog statusa. 22. Svakom djetetu u bolnici mora biti pruena mogunost za to vie vanjskih dodira i posjeta, u mjeri u kojoj je to spojivo s dobrom njegom, bez ograniavanja s obzirom na dob posjetitelja, osim kada lijenik zbog opravdanih razloga vjeruje da posjet ne bi bio u najboljem interesu samog djeteta. 23. Prilikom primitka dojeneta odgovarajue dobi u bolnicu, majci se ne smije uskratiti mogunost da ga doji, osim kada za dojenje postoje jasne kontraindikacije. 24. Djetetu u bolnici treba u skladu s dobi pruiti pribor i mogunost za igranje, rekreaciju i nastavak uenja. Da bi se ostvarila mogunost kolovanja, treba poticati rad specijaliziranih nastavnika ili omoguiti djetetu pristup daljinskoj nastavi. Zlostavljanje djeteta 25. Moraju se provesti sve potrebne mjere da bi se djeca zatitila od svih oblika zapostavljanja ili nemara, fizikog ili mentalnog nasilja, prisile, zlostavljanja, ozljede ili zloupotrebe, ukljuivo i spolne. S tim u vezi, upuuje se na zahtjeve iznijete u izvjeu o zlostavljanju i zapostavljanju djece Svjetske medicinske udruge (WMA) iz godine 1984. Zdravstveni odgoj

22

26. Roditelji i djeca (u skladu s dobi i stupnjem zrelosti) moraju imati punu potporu u stjecanju i primjeni temeljnih znanja o djejem zdravlju i prehrani, ukljuivo spoznaje o prednosti dojenja, higijeni, sanitaciji okoline, prevenciji nesrea te o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Dostojanstvo pacijenta 27. S djetetom-pacijentom mora se uvijek postupati s taktom i razumijevanjem za njegovo dostojanstvo i povjerljivost. 28. Ne treba tedjeti truda da se djetetu sprijei, ili ako to nije mogue, da se smanji na najmanju moguu mjeru bol i patnja te da se ublae fiziki i emotivni napori za dijete-pacijenta. 29. Umiruem djetetu treba osigurati prikladnu palijativnu skrb i svaku moguu pomo da bi se umiranje uinilo to bezbolnijim i dostojansvenijim. Vjerska pomo 30. Treba uiniti sve da se djetetu osigura dostupnost prikladne duhovne i moralne potpore, ukljuivo dostupnost vjerskog slubenika odgovarajue vjere prema vlastitom izboru. 2.5. Patronana djelatnost i pedijatrija

Pedijatrija je grana medicine koja prouava i prati razvoj djece, spreava, prepoznaje i lijei bolesti, titi i unapreuje zdravlje djece i radi na osposobljavanju i rehabilitaciji djece ometene u razvoju. Osnovni interes pedijatrije je poboljanje zdravlja djeje populacije. Odgovornost pedijatrije ogleda se i u tome to briga za zdravlje u razvojnoj dobi odreuje kakvo e biti zdravlje idue generacije odraslih. Pedijatrija bi se mogla nazvati i preventivna medicina odrasle populacije. Poboljanje zdravlja djece oslanja se najvie na prevenciju. Otkrivanje imbenika koji potencijalno ugroavaju zdravlje djece, tj. faktora rizika za neko oboljenje, vano je zbog pravovremenog poduzimanja protumjera koje e ukloniti ili smanjiti mogunost nastanka bolesti. Tako da zatita zdravlja pojedinca poinje jo u prenatalnom dobu. Neke od preventivnih djelatnosti koje se provode u novoroenakom i dojenakom periodu, odnosno u sklopu pedijatrijske djelatnosti su skrining na fenilketonuriju (PKU), kongenitalnu hipotireozu (HyTh) i oteenje sluha, koji se provode neposredno po roenju, osiguranje novoroenetu odgovarajue prehrane (promocija dojenja), cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti, profilaktiko davanje 23

vitamina D (prevencija rahitisa), rano otkrivanje razvojne displazije kukova (UZ pregled kukova), sistematski pregledi, kontrole sluha i vida... Zatita, promicanje i potpora dojenju prioritet su javnog zdravstva u cijeloj Evropi. Niske stope i rani prestanak dojenja imaju znaajne negativne zdravstvene i drutvene posljedice za ene, djecu i okoli, rezultiraju veim trokovima za zdravstvenu njegu i poveavaju nejednakosti u zdravlju. Globalna strategija za prehranu dojenadi i male djece koju su usvojile sve zemlje lanice Svjetske zdravstvene organizacije na 55. svjetskoj zdravstvenoj skuptini u svibnju 2002. godine daje osnove za inicijative u javnom zdravstvu za zatitu, promicanje i potporu dojenju. Dojenje je prirodni nain prehrane novoroenadi i male djece. Iskljuivo dojenje tijekom prvih est mjeseci ivota osigurava optimalan rast, razvoj i zdravlje djeteta. Nakon toga dojenje s odgovarajuom dohranom vrstom hranom nastavlja doprinositi ishrani, razvoju i zdravlju novoroenadi i male djece; Dojenje nije dovoljno promicano i podravano. Mnoge zdravstvene i socijalne ustanove osiguravaju usluge koje predstavljaju prepreku poetku i nastavku dojenja. Kao rezultat, sva djeca u Europi ne zapoinju na idealan nain svoj ivot; Niska stopa dojenja djece, kao i kratko dojenje, ima jak negativan uinak na zdravlje i socijalne implikacije ena, djece, drutva i okolia, to rezultira veim trokovima nacionalnog zdravstva i poveanjem nejednakosti zdravlja. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti jedan je od najdjelotvornijih i ekonomski najuinkovitijih naina zatite pojedinca i cijele populacije od odreenih zaraznih bolesti. Cijepljenje (aktivna imunizacija, vakcinacija) postupak je kojim se davanjem odreenog antigena (ivih oslabljenih, uzronika bolesti, neivih uzronika, njihovih dijelova ili produkata te antigena proizvedenih genetikom tehnologijom) postie stvaranje specifine imunosti koja tijekom nekog vremena titi primaoca od odreene zarazne bolesti. Cijepljenje se provodi kontinuirano tj. individualno u odreenoj, za dijete optimalnoj dobi prema unaprijed odreenom kalendaruindividualnog cijepljenja. Hipovitaminoza D poremeaj je mineralizacije kosti. U dijeteta koje raste ovaj se poremeaj oituje kao rahitis, a nakon zavretka rasta kao osteomalacija. Prevencija

24

hipovitaminskog rahitisa ovisi o podneblju, ivotnim uvjetima, nainu prehrane i drugim imbenicima. Prevencija rahitisa se provodi neovisno o nainu prehrane dojeneta dodavanjem vitamina D u obliku farmaceutskog pripravka neprekidno od prvog mjeseca do kraja prve godine ivota, svakog dana u dozi od 400 IJ na dan. U drugoj i treoj godini ivota daju se iste doze vitamina samo tijekom zimskih mjeseci. Razvojna displazija kuka i priroeno iaenje kuka razliiti su pojavni oblici jednog te istog patolokog procesa na djejem kuku koji poinje prije roenja i razvija se mjesecima i godinama. Budui da je u vrlo malenog broja djece kuk pri roenju stvarno ve iaen, u posljednje se vrijeme sve vie koristi oznaka razvojna displazija kuka (prema eng. developmental dysplasia oft he hip) ne bi li se tako bolje istakla dinamika zbivanja vezana uz razvoj kuka. Ultrazvuni pregled kukova donio je veliki napredak u ranoj dijagnozi razvojne anomalije kuka, jer se zbog vidljivosti hrskavinih struktura mogu uoiti promjene poloaja glave bedarne kosti prema acetabulumu ve od prvih dana ivota, kada je klinika dijagnoza jo nesigurna, a rendgenska jo nije mogua. 7

3. CILJ RADACilj rada je ocijeniti rezultate patronanog rada kod novoroenadi i dojenadi na podruju opine Novi Travnik u okviru rada Dispanzera za djecu. Ui cilj ovog rada je istraiti utjecaj patronanih posjeta na provoenje mjera prevencije neophodnih za pravilan rast i razvoj novoroenadi, odnosno dojenadi. S obzirom da radim u djejem dispanzeru, moj rad je usmjeren na djeju populaciju i

7

Mardei, D. Pedijatrija. Zagreb. kolska knjiga Zagreb. 2000

25

direktnu vezu izmeu preventivnih mjera koje se provode u novoroenakoj i dojenakoj dobi i obuhvaenosti djeje populacije patronanom djelatnosti.

4. METOD RADAPodaci za ovo istraivanje uzeti su iz zdravstvenih kartona djejeg dispanzera u Novom Travniku, patronanih kartona i godinjih izvjetaja o provedenoj imunizaciji u djejem dispanzeru. Period analize promatranja je 2007-2010. godina. Radi se o retrospektivnoj studiji. Rezultati su prikazani tabelarno i grafiki, deskriptivnom statistikom analizom. 4.1.Procedure patronanog rada za novoroene i dojene Prilikom prvog posjeta novoroenetu patronana sestra e provjeriti otpusno pismo iz rodilita, provjeriti da li je uinjen skrining na fenilketonuriju (PKU), kongenitalnu hipotireozu (HyTh) i oteenje sluha. Provjeriti tjelesnu teinu i visinu djeteta. Provjeriti e da li obavljena redovita imunizacija koja se provodi u rodilitu, provjeriti provedbu higijene (pupak, koa i sluznice) i prehrane novoroeneta, dati upute majci o pravilnom nainu prirodne i umjetne prehrane novoroeneta, posebno naglasit prednosti prirodne prehrane i isticanje prednosti dojenja za cjelokupni rast i razvoj djeteta. Uputit e majku na obavljanje prvog preventivnog sistematskog pregleda. Upoznati majku sa svim preventivnim radnjama koje se provode u novoroenakom periodu. Izvrit e uvid u socijalno-gospodarsko stanje obitelji. U dojenakom periodu patronana sestra e provjeriti primjenu vitaminskih pripravaka i pripravaka preporuenih od strane pedijatra, kontrolirat e provoenje terapije propisane od strane pedijatra; pratit e napredovanje dojeneta - kontrola provoenja mjera preporuenih pri prvom i ostalim sistematskim pregledima u prvoj godini ivota; kontrolirati e provedbu obveznih cijepljenja; pratit e rast i razvoj dojeneta. Na podruju Opine Novi Travnik u periodu od 2007-2010 godine, zbog organizacionih propusta, patronana sluba nije radila u kontinuitetu. Desilo se da

26

odreeni broj djece nije dobio odgovarajui tretman od strane patronane slube. Moj rad prati utjecaj nedostatka patronanih posjeta na provoenje mjera prevencije neophodnih za pravilan rast i razvoj novoroeneta i dojeneta.

5. REZULTATI ISTRAIVANJAU periodu od 1.1.2007. do 31.12.2007. na podruju Opine Novi Travnik roeno je 244 djece. Redovite posjete patronane slube, u dobi do jedne godine imalo je 88 djece. Bez redovitih posjeta patronane slube bilo je 156 djece. 102 djece je obavljalo redovite sistematske preglede, dok je kod 142 djece zabiljeeno neredovito obavljanje sistematskih pregleda. Broj djece koja su dojena do treeg mjeseca ivota bio je 106, do estog mjeseca ivota dojeno je 92 djece i 46 djece je dojeno i nakon estog mjeseca ivota. U istom periodu 85 djece redovito je cijepljeno primarnim dozama cjepiva, dok je 159 djece neredovito cijepljeno. Redovita profilaksa rahitisa provedena je kod 162 djece, dok je 82 djece vitamin D dobivalo povremeno ili profilaksa nije ni ukljuena. Preventivni ultrazvuni pregled kukova u treem mjesecu ivota je obavljeno kod 86 djece. Od treeg do estog mjeseca ivota ultrazvuni pregled kukova je obavljen kod 72 djece. Kod 86 djece nije zabiljeen podatak o UZ nalazu, pa se moe smatrati da taj preventivni postupak nije proveden kod ove grupe djece. (tabela 1.) U periodu 1.1.2008.-31.12.2008. na podruju opine Novi Travnik roeno je 286 djece, od toga 99 djece je imalo redovite posjete patronane sestre, dok je 187 djece bilo bez patronanih posjeta. Redovite sistematske preglede obavljalo je 103 djece, neredovite sistematske preglede imalo je 183 djece. Djece dojene do treeg mjeseca ivota bilo je 121, do estog mjeseca ivota dojeno je 98 djece i 67 djece je dojeno i nakon estog mjeseca ivota. Redovito je cijepljeno primarnim dozama cjepiva 117 djece, neredovito je cijepljeno 169 djece. Redovita profilaksa rahitisa provedena je kod 184 djece, dok je 102 djece vitamin D dobivalo povremeno ili profilaksa nije ni ukljuena. Preventivni ultrazvuni pregled kukova u treem mjesecu ivota je obavljeno kod 98 djece. Od treeg do estog mjeseca ivota ultrazvuni pregled kukova je obavljen kod 97 djece. Kod 91 djeteta nije zabiljeen podatak o

27

UZ nalazu, pa se moe smatrati da taj preventivni postupak nije proveden kod ove grupe djece. (tabela 1.) U periodu od 1.1.2009.do 31.12.2009. na podruju opine Novi Travnik

roeno je 254 djece. U istom periodu 252 djece je imalo redovite posjete patronane sestre, dok je 2 djece bilo bez patronanih posjeta, radi se o djeci koja su roena na podruju drugih opina. Redovite sistematske preglede obavljalo je 241 dijete, neredovite sistematske preglede imalo je 13 djece. Djece dojene do treeg mjeseca ivota bilo je 98, do estog mjeseca ivota dojeno je 112 djece i 44 djece je dojeno i nakon estog mjeseca ivota. Redovito je cijepljeno primarnim dozama cjepiva 233 djece, neredovito je cijepljeno 21 dijete Redovita profilaksa rahitisa provedena je kod 241 djeteta, to se poklapa sa brojem djece koja su bila na redovitim sistematskim pregledima, dok je 13 djece vitamin D dobivalo povremeno ili profilaksa nije ni ukljuena. Preventivni ultrazvuni pregled kukova u treem mjesecu ivota je obavljeno kod 218 djece. Od treeg do estog mjeseca ivota ultrazvuni pregled kukova je obavljen kod 30 djece. Kod 6 djece nije zabiljeen podatak o UZ nalazu, pa se moe smatrati da taj preventivni postupak nije proveden kod ove grupe djece. (tabela 2.) U periodu 1. 1. 2010. - 31. 12. 2010. na podruju opine Novi Travnik roeno je 258 djece. U istom periodu 254 djece je imalo redovite posjete patronane sestre, dok je 4 djece bilo bez patronanih posjeta, radi se o djeci koja su roena na podruju drugih opina. Redovite sistematske preglede obavljalo je 249 djece, neredovite sistematske preglede imalo je 9 djece. Djece dojene do treeg mjeseca ivota bilo je 102, do estog mjeseca ivota dojeno je 116 djece i 4o djece je dojeno i nakon estog mjeseca ivota. Redovito je cijepljeno primarnim dozama cjepiva 246 djece, neredovito je cijepljeno 12 dijete Redovita profilaksa rahitisa provedena je kod 243 djeteta, dok je 15 djece vitamin D dobivalo povremeno ili profilaksa nije ni ukljuena. Preventivni ultrazvuni pregled kukova u treem mjesecu ivota je obavljeno kod 227 djece. Od treeg do estog mjeseca ivota ultrazvuni pregled kukova je obavljen kod 16 djece. Kod 15 djece nije zabiljeen podatak o UZ nalazu, pa se moe smatrati da taj preventivni postupak nije proveden kod ove grupe djece. (tabela 2.)Tabela 1. Tabelarni prikaz po godinama

28

2007Redov ito % Neredo vito % Redov ito %

2008Neredo vito %

Patronani posjeti Sistematski pregled Imunizacija Vitamin D3 UZ kukova

88 102 85 162 86

37% 41,8 0% 34,8 0% 66,3 0% 35,3 0%

156 142 159 82 158

63% 58,2 0% 65,2 0% 33,7 0% 64,7 0%

99 103 117 184 98

34,6 0% 36% 40,9 0% 64,3 0% 34,3 0%

187 183 169 102 188

65,40 % 64% 59,10 % 35,70 % 65,70 %

Tabela 2. Tabelarni prikaz po godinama

2009Redov ito % Neredo vito % Redov ito %

2010Neredo vito %

Patronani posjeti Sistematski pregled Imunizacija Vitamin D3 UZ kukova

252 241 233 241 218

99,2 0% 94,9 0% 91,7 0% 94,9 0% 85,8 0%

2 13 21 13 36

0,80 % 5,10 % 8,30 % 5,10 % 14,2 0%

254 249 246 243 227

98,4 0% 96,5 0% 95,3 0% 94,2 0% 88%

4 9 12 15 31

1,60 % 3,50 % 4,70 % 5,80 % 12%

Graf 1. Prikaz za 2007. god.

29

Graf 2. Prikaz za 2008. god.

Graf 3. Prikaz za 2009. god.

30

Graf 4. Prikaz za 2010. god.

6. DISKUSIJA31

Jedan od osnovnih principa rada patronane djelatnosti je kontinuitet. Ukoliko je kontinuitet rada naruen vie mjeseci i godina za redom, deavaju se propusti u preventivnom radu. Iz dobivenih podataka jasna je veza izmeu patronanih posjeta i obavljana ili ne obavljanja redovitih sistematskih pregleda. Zadatak sistematskih pregleda dojeneta je, izmeu ostalog, praenje rasta i razvoja, spreavanje bolesti i oteenja (redovito cijepljenje, profilaksa anemije i rahitisa), poticanje dojenja kao jedinog ispravnog naina ishrane dojeneta, zdravstveni odgoj roditelja U postojeoj organizaciji gdje su funkcionalnost i kvaliteta zdravstvene zatite dovedeni u pitanje, kvalitetan rad patronane slube je bitan faktor zatite pacijenata i odravanja zdravlja stanovnitva. Preduvjet takvog rada su pravilno standardiziranje patronanih timova u skladu sa karakteristikama podruja na kojem rade, teritorijalno objedinjavanje lanova obitelji kod istog obiteljskog lijenika, potpun obuhvat stanovnitva sa zdravstvenom zatitom uz administrativno odreivanje nadlenog lijenika prema mjestu stanovanja, za sve one koji to sami nisu izvrili. Nuno je razraditi upravne nadlenosti u patronanoj djelatnosti kao i razraditi sustav evidencije te strunog nadzora, bez kojih niti u jednoj djelatnosti ne moemo osigurati kvalitetan rad. Zato bi patronana sluba Doma zdravlja, bio on gradski ili opinski, morala imati objedinjeni opi plan rada izraen na temelju prologodinjih statistikih pokazatelja za tu upaniju. Iz njega bi se izvodili planovi za pojedinu patronanu sestru, a specifine karakteristike patronanih rajona bi se zatim ugraivale prema realnim potrebama. Pri tome bi glavna patronana sestra trebala objedinjavati podruna izvrenja i nadzirati taj rad, a ravnatelj ustanove preko svog strunog savjeta bi trebao vriti godinji unutarnji nadzor. Moje istraivanje je pokazalo da postoji izravna veza izmeu djelatnosti patronane slube, njene organizacije, na jednoj strani i provoenja mjera prevencije u novoroenakoj dobi na drugoj strani. Ne postoji mehanizam koji bi mogao izraunati nastalu tetu zbog ne provoenja prevencije u ovoj dobi, ali sa sigurnou mogu rei da je teta nemjerljiva i ogromna. Jedan od pokazatelja propusta u redovitoj imunizaciji djece su i nedavne pojave epidemije parotitisa, rubeole i morbila u naoj

32

zemlji. Koliko e jo epidemija razliitih oboljenja i stanja nastati u godinama koje dolaze bit e tema nekih novih istraivanja i radova.

7. ZAKLJUAK

33

Ovim radom izvrena je evaluacija rada u patronanoj djelatnosti za novoroenad i dojenad, ujedno uraena je evaluacija rada Dispanzera za predkolsku djecu i mjera prevencije koje se provode u novoroenakoj i dojenakoj dobi. Istraivanje je obuhvatilo period izvjetaje o provedenoj imunizaciji. Rezultati analize su pokazali da je u periodu kada veliki broj djece nije bio redovito obuhvaen patronanim nadzorom najmanji broj uraenih sistematskih pregleda, to automatski za sobom povlai i smanjen broj redovito cijepljene djece i smanjenje broja svih preventivnih radnji bitnih za period dojeneta. Period u kom je patronana sluba radila u kontinuitetu i kada su patronanom djelatnou bila obuhvaena sva djeca roena na prostoru opine Novi Travnik, znaajno se razlikuje po broju obavljenih sistematskih pregleda, redovito cijepljene djece i broju djece kod kojih su preventivne radnje obavljene. Rezultati dobiveni ovim istraivanjem su oekivani. Provoenje adekvatne zdravstvene zatite za sve kategorije stanovnitva, osobito za djecu predkolske dobi, zahtijeva kontinuiran, planski rad i suradnju vie djelatnosti. Organiziranje novog patronanog tima poboljalo je kvalitetu rada i zadovoljstvo i korisnika i zdravstvenih radnika. U isto vrijeme poboljana je suradnja pedijatrijske i patronane slube, te su to sve razlozi zbog kojih su mjere prevencije provoene na vrijeme i u pravom omjeru. od etiri godine. Analiza je obuhvatila

zdravstvene kartone djece, patronane kartone, godinje izvjetaje patronane slube i

LITERATURA

34

1. Fukar, G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 1992. 2. Fukar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb: HUSE. 1996. 3. Kendi S.,atovi S., atovi A., Roi F. Patronana zdravstvena zatita, Univerzitet u Bihau, Biha 2005. 4. Mardei, D. Pedijatrija. Zagreb. kolska knjiga Zagreb. 2000 5. Mojsovi, Z., Pavi J,.: Prosudba potreba za sestrinskom skrbi u skupini odraslih ljudi u zajednici, U: Zorka Mojsovi i sur. zajednici 2. dio str.195 203 , Zdravstveno veleuilite, Zagreb 6. Pavi. J upani. M, Musi Milanovi. S, Fiter.K; Primary and seccondary Prevention of Cardiovascular Diseases Embedded Nurse Services: Description oft he Intervention Model; Collegium Antropologicum, Vol.33,Supl.1, 2009 7. igi D, Konstantinovi D, Akulovi D, Ivankovi D: Hitna stanja u optoj medicini, 2.izd.- Srbolek, Beograd, 1996

35