Partnerska suradnja -temelj oËuvanjademokracije

UUvvooddnnoo iizzllaaggaannjjee nnaa KKoonnffeerreenncciijjii oo ppaarrttnneerriimmaa uu ddeemmookkrraacciijjii ii uupprraavvlljjaannjjuu((WWaasshhiinnggttoonn,, 55.. pprroossiinnccaa 22000022..)) ddaaoo jjee LLoorrnnee WW.. CCrraanneerr,, ppoommooÊÊnniikk ddrrææaavvnnooggttaajjnniikkaa SSAADD ii vvooddiitteelljj BBiirrooaa zzaa ddeemmookkrraacciijjuu,, lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii rraadd.. IIzznniioo jjee ddaassuu lljjuuddii uu ssvviimm kkrraajjeevviimmaa ssvviijjeettaa sshhvvaattiillii ddaa iimm bbllaaggoossttaannjjee,, ssttaabbiillnnoosstt ii mmiirrmmoogguu oossiigguurraattii ssaammoo vvllaaddee kkoojjee ssuu iizzrraazz nnjjiihhoovvee vvoolljjee,, ppaa jjee uu pprrootteekklliihh 2255ggooddiinnaa bbrroojj ddeemmookkrraattsskkiihh ddrrææaavvaa ppoorraassttaaoo zzaa ddvviijjee ttrreeÊÊiinnee.. TTiijjeekkoomm ttooggrraazzddoobblljjaa uuoobblliiËËaavvaa ssee iiddeejjaa ddaa ssee ddeemmookkrraacciijjaa zzaassnniivvaa nnaa vvrriijjeeddnnoossttiimmaa ËËiijjiissuu tteemmeelljj ppooππtteennjjee ii lljjuuddsskkoo ddoossttoojjaannssttvvoo..

UU ttrrii rreeggiijjee ppoottrreebbnnoo jjee rriijjeeππiittii pprroobblleemmee,, iissttiiËËee CCrraanneerr,, ii nnaavvooddii:: BBlliisskkiiiissttookk,, SSrreeddnnjjuu AAzziijjuu ii KKiinnuu.. ©©ttoo ssee ttiiËËee BBlliisskkoogg iissttookkaa iizznnoossii ddaa ppoolliittiiËËkkiissuussttaavvii uu cciijjeelloojj ttoojj rreeggiijjii nnee oommoogguuÊÊuujjuu ggrraaaanniimmaa ooddggoovvaarraajjuuÊÊii uuddiioo uunnaaËËiinnuu vvllaaddaannjjaa.. ZZaaddaaÊÊaa ssttvvaarraannjjaa nnoovviihh ssuussttaavvaa,, oottvvoorreenniihh zzaa ssuuddjjeelloovvaannjjeeppoojjeeddiinnaaccaa ii zzddrraavvoogg cciivviillnnoogg ddrruuππttvvaa -- ppooddjjeeddnnaakkoo jjee vvaaæænnaa kkaaoo ii bboorrbbaa pprroottiivvtteerroorriizzmmaa..

ZZaa KKiinnuu CCrraanneerr nnaappoommiinnjjee ddaa ssee uu nnjjoojj ii ddaalljjee kkrrππee lljjuuddsskkaa pprraavvaa,, aallii ddaa sseepprroovvooddee ssttrruukkttuurraallnnee rreeffoorrmmee nnaa ppooddrruuËËjjuu ddeemmookkrraacciijjee ii ppooππttiivvaannjjaa zzaakkoonnaa..SSAADD ppoommaaææuu nneevvllaaddiinnee oorrggaanniizzaacciijjee uu cciilljjuu pprroommiiccaannjjaa ddeemmookkrraacciijjee..

SSvvoojjee iizzllaaggaannjjee zzaavvrrππiioo jjee mmiiππlljjeennjjeemm ddaa ooËËuuvvaannjjee ddeemmookkrraacciijjee zznnaaËËiippaarrttnneerrsskkuu ssuurraaddnnjjuu ss nneevvllaaddiinniimm ggrruuppaammaa uu cciilljjuu ssttvvaarraannjjaa ooddggoovvoorrnniihhddrruuππttaavvaa uu kkoojjiimmaa ÊÊee pprroossppeerriirraattii ggrraaaannii,, aa nnee ttiirraannii ii tteerroorriissttii,, ppaa vvaalljjaaiisskkaazzaattii ssoolliiddaarrnnoosstt ssaa ssvviimmaa oonniimmaa kkoojjii nnjjeegguujjuu ddeemmookkrraattsskkee vvrriijjeeddnnoossttii iinnaassttoojjee iihh uunnaapprriijjeeddiittii uu ssvvoojjiimm zzeemmlljjaammaa..

ÆÆ..SS..

SADRÆAJ

IHS15. I. 2003.

BROJ

352

2UVODNIK UREDNIKA

- Uvodnik urednika- Prijedlog zakona o

Hrvatskoj radioteleviziji -predlagatelj Vlada RH;Prijedlog zakona oHrvatskoj radioteleviziji -predlagatelj Vesna ©kare-Oæbolt

- Prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o parniËnompostupku

- Prijedlog zakona o vinu- Prijedlog zakona o

izmjenama i dopunamaCarinskog zakona

- Prijedlog zakona odeviznom poslovanju

- KonaËni prijedlog zakona oZavodu za πkolstvo uRepublici Hrvatskoj

- KonaËni prijedlog zakona ozaπtiti osobnih podataka

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o podruËjima isjediπtima dræavnihodvjetniπtava

- KonaËni prijedlog zakona oizmjeni i dopunama Zakonao Hrvatskoj akademijiznanosti i umjetnosti

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama Zakona ofinanciranju jedinicalokalne i podruËne(regionalne) samouprave

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o plaÊama sudaca idrugih pravosudnihduænosnika

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o obvezama ipravima dræavnihduænosnika

- Prijedlog odluke odonoπenju prostornog planaNacionalnog parka“Kornati”

- Prijedlog odluke osudjelovanju hrvatskihvojnih promatraËa umirovnoj misiji UN-a uzapadnoj Sahari (MINURSO)

strana2

3

1925

34

38

43

51

53

54

55

60

65

70

76

IHS15. I. 2003.

HRT

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr nnaakkoonn dduuææee,,oobbjjeeddiinnjjeennee rraasspprraavvee oo oovvaa ddvvaazzaakkoonnsskkaa pprriijjeeddllooggaa pprriihhvvaattiioo uupprrvvoomm ËËiittaannjjuu PPrriijjeeddlloogg VVllaaddee RRHHkkoojjiimm ssee HHrrvvaattsskkaa rraaddiiootteelleevviizziijjaauussttrroojjaavvaa kkaaoo jjaavvnnaa uussttaannoovvaa kkoojjuuËËiinnee ttrrii oorrggaanniizzaacciijjsskkee jjeeddiinniiccee,, HHrrvvaatt--sskkii rraaddiioo,, HHrrvvaattsskkaa tteelleevviizziijjaa tteeGGllaazzbbeennaa pprrooiizzvvooddnnjjaa.. DDrruuggii zzaakkoonnsskkiipprriijjeeddlloogg kkoojjii jjee ppooddnniijjeellaa zzaassttuuppnniiccaaVVeessnnaa ©©kkaarree --OOææbboolltt ((DDCC)) ss mmooddeelloommuussttrroojjaa HHRRTT--aa kkaaoo ttrrggoovvaaËËkkoogg ddrruuππ--ttvvaa HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr ooddbbiioo..

O PRIJEDLOZIMA ...

VLADE RH

Noveliranje postojeÊeg Zakona oHRT jedan je od kriterija pribli-æavanja RH Europskoj uniji te sustoga prema Planu provedbe Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanjupredviene izmjene i dopune togZakona. S tim u vezi Vlada RHzaduæila je Ministarstvo kulture zaizradu nacrta tog zakona πto je iuËinjeno a nakon brojnih rasprava i usuradnji s brojnim domaÊim i euro-pskim medijskim struËnjacima. Udosadaπnjim raspravama nedvojbenoje konstatirano da HRT i dalje pog-aaju problemi u upravljanju πtopotvruju brojni medijski struËnjacikao i stavovi OESS-a. Kao osobitiproblemi u provedbi odredbi vaæeÊegZakona o HRT-u uoËeni su oni kojiproizlaze iz primjeni odredbi o sastavui djelokrugu VijeÊa HRT-a te njegovuodnosu prema Upravnom vijeÊuodnosno ravnatelju HRT-a i glavnom

uredniku te uredniπtvu, o sastavu idjelokrugu Upravnog vijeÊa itd. te odjelokrugu i ovlaπtenjima Ëelnih ljudiHRT i njihovom odnosu premaglavnom uredniku i uredniπtvu, stojiu Ocjeni stanja uz ovaj zakonskiprijedlog.

U raspravama je gotovo jedno-glasno potvren stav i miπljenje da bibilo neracionalno provesti potpunorazdvajanje Radija i Televizije nanaËin kako je to predvieno vaæeÊimZakonom odnosno da bi takavpostupak u sadaπnjim uvjetima doveodo daljnjih pogorπanja u funkci-oniranju HRT-a stoga su se u raspravi

pojavili prijedlozi usmjereni nauspostavu racionalnog i uËinkovitogustroja HRT uz moguÊnost da seorganizacijskim rjeπenjima ide usmjeru funkcionalne, programske ifinancijske odgovornosti Radija iTelevizije. U tim prijedlozima potvre-na je potreba da se osigura uredniËkai novinarska samostalnost te da seodgovarajuÊom podjelom dobijetransparentnost poslovanja Hrvat-skog radija odnosno Hrvatske tele-vizije. Isto tako u raspravi je utvrenoda glazbena proizvodnja nema odgo-varajuÊi poloæaj u postojeÊem ustrojuHRT-a Ëime je ova izuzetno znaËajnadjelatnost u svom razvojnom aspektudovedena u pitanje.

UnatoË obvezi o izradi izmjena idopuna Zakona zbog nomotehniËkihrazloga pripremljen je novi cjelovitPrijedlog zakona. Njime se æeliusuglasiti poloæaj HRT-a kao javneradiotelevizije s europskim propisimai standardima a osobito s odredbamaEuropske konvencije o preko-graniËnoj televiziji te otkloniti nedo-statke i neusklaenosti uoËene uprovedbi vaæeÊeg Zakona. Pri tome seHRT kao javnom servisu moraosigurati potpuna programska auto-nomija a u pogledu financiranja HRT-a nuæno je ostvariti Ëetiri temeljnanaËela - stabilnost, nezavisnost, pro-porcionalnost i transparentnost, na-vodi predlagatelj. Stoga se HRTustrojava kao javna ustanova kojuËine tri organizacijske jedinice -Hrvatski radio, Hrvatska televizija teGlazbena proizvodnja - i ovako

BROJ

352

3

PRIKAZ RADA:

- 26. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 7, 8, 12, 13, 14, 20, 21, 22, 27,28, 29. STUDENOGA

TE 4, 5, 6, 11, 12. I 13. PROSINCA 2002.

PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI - predlagatelj Vlada RH; PRIJEDLOG

ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI - predlagatelj Vesna ©kare-Oæbolt

HRT javna ustanova s tri

organizacijske jedinice

Kao osobiti problemi uprovedbi odredbi vaæeÊegZakona o HRT-u uoËeni suoni koji proizlaze iz primjeneodredbi o sastavu i djelokruguVijeÊa HRT-a te njegovuodnosu prema UpravnomvijeÊu odnosno ravnateljuHRT-a i glavnom uredniku teuredniπtvu, o sastavu idjelokrugu Upravnog vijeÊaitd., te o djelokrugu iovlaπtenjima Ëelnih ljudi HRTi njihovom odnosu premaglavnom uredniku iuredniπtvu.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

predloæenim ustrojem omoguÊava seodgovarajuÊa razina autonomije unjihovom poslovanju uz moguÊnostda se zajedniËke funkcije i posloviracionalno obavljaju na raziniustanove (podruËje informatike, tele-komunikacija, prikupljanja pristojbeitd.).

Predloæeni ustroj HRT-a osiguravapunu programsku samostalnost Ra-dija i Televizije pod nadzorom VijeÊaHRT-a, jaËanje uloge i djelokrugaVijeÊa HRT-a kao tijela koje zastupa iπtiti interes javnosti te provodi nadzori skrbi o unapreenju radijskog itelevizijskog programa. Predlaæe seda VijeÊe ima 11 Ëlanova koje bira irazrjeπava Hrvatski sabor na temeljujavnog poziva (pokreÊe ga VijeÊe prijeisteka mandata) institucijama, udru-gama i graanima da podnesuobrazloæene prijedloge o kandidatima.Uz VijeÊe HRT-a tijela HRT-a su iRavnateljstvo (upravlja HRT-om aËine ga Glavni ravnatelj HRT-a,ravnatelj HTV, ravnatelj HR, ravna-telj GP HRT-a i jedan predstavnikradniËkog vijeÊa HRT-a) te Glavniravnatelj a tijela HR su Ravnatelj HR-a, Direktor programa i glavni urednikinformativnog programa.

Ureuje se i uspostavljanje transpa-rentnog postupka imenovanjaodgovornih osoba na Ëelne funkcije.Glavnog ravnatelja HRT-a, ravnateljeorganizacijskih jedinica kao idirektore programa i glavne urednikeinformativnog programa imenovalo bii razrjeπavalo VijeÊe HRT-a. Po uzoruna mnoge europske radiotelevizijepredlaæe se uvoenje dvije Ëelne funk-cije odgovorne za realizaciju radij-skog odnosno televizijskog programa- direktor programa (odgovoran zaorganiziranje i usklaivanje progra-ma) i glavni urednik informativnogprograma (odgovoran za organizacijuinformativnog programa te za obja-vljene informacije). Glazbena proi-zvodnja koja sada djeluje u sastavuHrvatskog radija ustrojava se kaozasebna organizacijska jedinica isvoju djelatnost prioritetno obavlja zapotrebe Radija i Televizije dok diosvoje produkcije moæe realizirati natræiπtu.

Uz ta osnovna pitanja ovimPrijedlogom zakona obuhvaÊaju se imnoga poboljπanja pojedinih rjeπenjaposebno o programskim naËelima iobvezama te o sadræaju programa auspostavlja se i takav poloæaj HRT-aiz kojeg je razvidno da je ona kaojavni servis uspostavljena za javnost,da ju javnost financira i kontrolira.

Regulira se i plaÊanje pristojbi HRT-ukoju su duæni plaÊati vlasnici radij-skih i televizijskih prijamnika napodruËju RH (visina je 1,5 postoprosjeËne neto mjeseËne plaÊezaposlenih u RH).

... I ZASTUPNICE

VESNE ©KARE-OÆBOLT

HRT kao trgovaËko druπtvo

Nakon osamostaljenja a posebnonakon ulaska u VijeÊe Europe Hrvat-ska se obvezala na reformu javnih iprivatnih medija. Kao Ëlanica OEES-aobvezala se postupati u skladu skopenhaπkim naËelima i drugimobvezama OESS-a koje se odnose namedije. Reforma Hrvatske televizijejoπ uvijek traje a Zakon koji je usvojenu veljaËi 2001. godine predstavljakorak naprijed, stoji u Ocjeni stanjauz zakonski prijedlog Vesne ©kare-Oæbolt, ali ni on nije uspio do krajaudaljiti HRT od utjecaja Vlade isaborske veÊine.

Predloæeni zakon predstavlja umnogim bitnim dijelovima izmjenu ipruæa pravnu osnovu za uspjeπanpomak prema neovisnoj javnoj tele-viziji i radiju. Odreuje pravni statusHRT-a kao trgovaËkog druπtvaumjesto javne ustanove. HRT imastatus nezavisnog javnog servisa Ëijese ustrojstvo ureuje Zakonom otrgovaËkim druπtvima. Ovaj modelËini se ipak boljim modelom od javneustanove jer onemoguÊuje izravanutjecaj Vlade nad Radijom iTelevizijom. BuduÊi da se HRT morapoËeti pripremati za dolazak konku-rencije dræi se da bi ovakav pravnistatus HRT-a kao trgovaËkog druπtvaomoguÊio lakπu træiπnu utakmicu skonkurencijom, stoji u Ocjeni stanjauz ovaj zakonski prijedlog.

Zakonom se razdvaja Radio odTelevizije na tri pravna subjekta. HTVd.o.o. i HR d.o.o. koji su meusobno

financijski nezavisni, s vrlo preciznimdefiniranjem udjela prihoda od RTVpretplate i treÊi, Usluæne djelatnostid.o.o. kao servisno poduzeÊe kojepruæa usluge i HTV-u i HR-u. Usluænedjelatnosti pruæaju usluge priku-pljanja pristojbe, transporta, odræa-vanja, raËunovodstva i drugedjelatnosti.

Djelatnost Radija i televizije jeproπirena u odnosu na postojeÊiZakon i otvara se moguÊnost da serazvija digitalna platforma i da seosnivaju novi programi koji Êe seemitirati putem satelita. Orga-nizacijska struktura postavljena jetako da Generalni direktor postajeodgovoran i za program i za financijea bira ga Programsko vijeÊe. Gene-ralni direktor bira svoj tim, pro-gramske direktore (prijaπnji pojam -glavni urednik) i za to traæisuglasnost Programskog vijeÊa, kojeima devet Ëlanova, poznavateljemedija koji svojim ugledom jamËenezavisnost Radija i Televizije. Oni sujedno i predstavnici javnosti i birajuse u Saboru (troËetvrtinskom veÊi-nom) na vrijeme od pet godina.

»lanove Nadzornog odbora birao biSabor (troËetvrtinskom veÊinom) aNadzorni odbor kontrolira rad gene-ralnog direktora. Uvodi se pravo nainformaciju o dogaajima od javnoginteresa u skladu s meunarodnimstandardima a nitko tko nema pokri-venost 75 posto podruËja ne moæedobiti ekskluzivno pravo na prijenosdogaaja od opÊeg interesa jer bi nataj naËin graani Hrvatske ostaliprikraÊeni za takve sadræaje. Uvodi sei dozvola za virtualno oglaπavanje,najËeπÊe sportskih dogaaja u koje sevirtualno ubacuju reklame.

HRT prihode stjeËe prvenstveno odradijske i televizijske pretplate teproizvodnjom i(ili) emitiranjem pro-midæbenih poruka. Osim ovih HRTmoæe ostvarivati prihode i proi-zvodnjom drugih programskih ser-visa (teletekst i sl.), proizvodnjom iprodajom nosaËa zvuka, video iaudiovizualnih kazeta te obavljanjemdrugih djelatnosti utvrenih Statu-tom. Vlasnici radijskog i (ili) tele-vizijskog prijamnika duæni su HRT-uplaÊati pretplatu ako su ispunjenitehniËki uvjeti za prijam baremjednog radijskog i jednog tele-vizijskog programa. Visinu pretplateutvrivao bi ”ZastupniËki dom” Hrvat-skog sabora, stoji uz ovaj zakonskiprijedlog.

BROJ

352

4

BuduÊi da se HRT morapoËeti pripremati za dolazakkonkurencije dræi se da biovakav pravni status HRT-akao trgovaËkog druπtvaomoguÊio lakπu træiπnuutakmicu s konkurencijom,stoji u Ocjeni stanja uz ovajzakonski prijedlog.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje novog zakona o HRT-u ipredlaæe Hrvatskom saboru da pri-hvati zakonski prijedlog Vlade RH ada odbije Prijedlog koji je podnijelaVesna ©kare-OÆbolt. Odbor je pred-loæio da se obveæe Vladu RH daprilikom utvrivanja teksta Kona-Ënog prijedloga zakona o HRT-u uzmeu obzir i pojedina rjeπenja sadræana uovom drugom zakonskom prijedlogui u primjedbama i prijedlozima radnihtijela te iznesene na sjednici Hrvat-skog sabora.

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoollii--ttiiËËkkii ssuussttaavv objedinio je raspravu ooba ova zakonska prijedloga iraspravio ih kao matiËno tijelo a natemelju (Ëlanak 57.) PoslovnikaHrvatskoga sabora. U raspravi jepodræao donoπenje novog zakona kojiÊe na cjelovit naËin urediti sva pitanjaiz ovog podruËja sukladno meu-narodnim ugovorima i europskimstandardima a izraæeno je i poje-dinaËno miπljenje da bi se ta pitanjamoglo urediti izmjenama i dopunamavaæeÊeg Zakona.

Odbor se opredijelio za koncepcijupo kojoj se HRT ustrojava kao javnaustanova a ne trgovaËko druπtvo teistaknuo da se zakonskim prijedlo-gom mora omoguÊiti potpuna pro-gramska samostalnost ali i utjecajHrvatskoga sabora kao predstavnikaosnivaËa na financijsko poslovanjeHRT-a. Nakon rasprave u kojoj suiznesene i odreene primjedbe, prijed-lozi i miπljenja (podræan prijedlog dase Glazbena proizvodnja HRT ustrojikao posebna jedinica, da ËlanoveVijeÊa bira i razrjeπuje Hrvatski saborna temelju javnog poziva, tu je iocjena da se uloga VijeÊa HRT-a boljeodraæava u nazivu ”ProgramskogvijeÊa HRT-a” itd.) Odbor je veÊinomglasova odluËio predloæiti Hrvatskomsaboru da se objedini rasprava o ovadva zakonska prijedloga, da seprihvati Prijedlog zakona koji jepodnijela Vlada RH, da se ne prihvatizakonski prijedlog zastupnice Vesne©kare-Oæbolt te da se sve primjedbe iprijedlozi iz rasprave na sjedniciHrvatskog sabora i njegovih radnihtijela o Prijedlogu zakona koji jepredloæila Vlada te zastupnica ©kare-Oæbolt u dijelu koji se koncepcijskiuklapa u organizaciju HRT-a kaojavne ustanove, dostavljaju Vladi RHda ih uzme u obzir prilikom izradeKonaËnog prijedloga zakona.

Isti prijedlog Hrvatskom saboru daoje i OOddbboorr zzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,, iinnffoorr--mmaattiizzaacciijjuu ii mmeeddiijjee koji je i objedinioraspravu o ova dva zakonska prijed-loga. Podræao je obrazloæenje pred-stavnika Vlade RH za donoπenjemzakona kojim Êe se na cjelovit naËinurediti sva pitanja iz ovog podruËjasukladno meunarodnim ugovorima ieuropskim standardima i opredijeliose u raspravi za prijedlog po kojem seHRT ustrojava kao javna ustanova (nekao trgovaËko druπtvo). Predloæenoje, meu ostalim, da Ëlanovi VijeÊaHRT-a mogu biti i zastupnici Hrvat-skog sabora te istaknuto da predloæenmodel biranja Ëlanova VijeÊa nije

najbolje rjeπenje. Ne propisuje senaËin provoenja javnog poziva kaoni tijelo koje bi sistematiziraloprijedloge, primjerice, to bi mogaoobaviti matiËni Odbor, neke su odprimjedbi. U nizu prijedloga za izborËlanova VijeÊa HRT-a istaknuto je dase predlagatelj pri preispitivanjupredloæenog naËina treba odrediti zamaksimalnu demokratiËnost i uËin-kovitost. Naglaπeno je i da serjeπenjem kojim se regulira plaÊanjepristojbe HRT-u πtiti Hrvatska radio-televizija u odnosu na komercijalnetelevizije kada one obavljaju javnufunkciju.

U raspravi je prevladalo miπljenjeda ovaj zakonski prijedlog u Hrvat-skom saboru treba donijeti kon-senzusom politiËkih stranaka sobzirom na to da se radi o drugomprijedlogu Vlade RH u ovom mandatute da su i druge stranke veÊ imalesvoje prijedloge zakona o HRT-u.

MI©LJENJE VLADE

VVllaaddaa RRHH predloæila je Hrvatskomsaboru da ne prihvati Prijedlogzakona o HRT-u koji je podnijelaVesna ©kare-Oæbolt uz (detaljnu)ocjenu da taj zakonski prijedlogsadræi niz nedostataka (ukoliko seHRT definira kao trgovaËko druπtvopotrebno je predloæeni zakon uskladitisa Zakonom o trgovaËkim druπtvima

itd.) te konaËnu napomenu da se uPrijedlogu zakona upotrebljavajuodreeni izriËaji koji nisu uobiËajenipri pisanju pravnih normi te dapostoji niz nomotehniËkih nedo-stataka koje je nuæno otkloniti.

RASPRAVA

Korak u preobrazbi u Javnu

HRT

Na sjednici Hrvatskog sabora spo-jena je rasprava o ova dva zakonskaprijedloga a prije rasprave javio sezastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii))prigovorivπi πto raspravu o ovomiznimno vaænom zakonu treba voditinakon πto su zastupnici raspravljali odrugim zakonima i sjedili u sabornicidvanaest sati. SliËni uvjeti su bili i kodrasprave o sada vaæeÊem Zakonu akoji je postao nakaradan, rekao je ipozvao na razboritost. Predsjedatelj ipotpredsjednik Hrvatskog saboradr.sc. ZZddrraavvkkoo TToommaacc objasnio je dase nije radilo o povredi Poslovnika jerda je ovakav tijek rada dogovoren.

Zatim je ministar kulture dr.sc.AAnnttuunn VVuujjiiÊÊ govorio o predloæenomzakonu rekavπi kako je uvjeren da Êebiti donesen zakon koji Êe nas voditikorak naprijed u preobrazbi HRT-a uistinsku javnu HRT. Razlog dono-πenja ovog zakona nije, a pokuπava senametnuti, politiËki pokuπaj i tzv.izborna godina. Nismo u izbornojgodini a sve πto Ëinimo je da se ovimzakonom osigura HRT od svakogpolitiËkog utjecaja i to ne samo onoglegitimnog, od odnosa politiËkihsnaga u ovom Saboru nego isto takou odnosu na parapolitiËke utjecaje ina grupne i druge iskaze politiËkihorijentacija koje su uvelike dolazile doizraæaja u razliËitim situacijama pona-πanjima u vezi s HRT-om. Kaoposeban argument za donoπenjenovog zakona ministar je naveo da jeu dosad provedenim raspravamakonstatirano da HRT i dalje pogaajuproblemi u upravljanju πto potvrujubrojni medijski struËnjaci i stavoviOESS-a. To je djelomiËno zbog togaπto sveobuhvatna strukturalna iprofesionalna reforma HRT-a nijeprovedena od nastupanja nove Vladeu sijeËnju 2000., rekao je, meuostalim ministar VujiÊ.

Okruæenje u kojem se donosi ovajzakon ocijenjeno je u ovom trenutkuizuzetno kriznim stanjem na HRT-u ito stanje pogaa ne samo naËin

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

5

Rjeπenjem kojim se reguliraplaÊanje pristojbe HRT-u πtitise Hrvatska radiotelevizija uodnosu na komercijalnetelevizije kada one obavljajujavnu funkciju.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

upravljanja, meuljudske odnose veÊi poslovne rezultate i prema nalazuUpravnog vijeÊa HRT-a biljeæi se vrloozbiljan poslovni gubitak. - Dakle,imamo situaciju u kojoj bi zakontrebao na temeljit naËin perspektivnoi dugoroËno razrijeπiti odnose naTeleviziji ali i da se ostvari novookruæenje povjerenja i da se πto prijekrene iz ove krizne situacije koja nepogaa samo HRT nego i sræ pa srcemoguÊnosti demokratskog djelovanjau druπtvu putem demokratskih, auto-nomnih medija, rekao je ministar,meu ostalim, podsjeÊajuÊi da se orjeπenjima iz ovog predloæenogzakona u tisku puno pisalo. Zato se usvom izlaganju zadræao samo nanekim od njih, primjerice da sepredlagatelj opredijelio za jedinstvenuustanovu HRT ali s takvim rjeπenjemodnosa izmeu organizacijskih jedi-nica u kojima te jedinice dobivajuznatno veÊu samostalnost a osobitomoguÊnost da se na bazi vlastitihprosudbi i biljeæenjem cjelokupnogposlovanja na poslovnim karticamazauzmu pozicije koje Êe ih jednogdana moÊi voditi potrebnom odvajanjuodnosno ËiπÊem poslovanju.

KljuËno pitanje je i pojedno-stavljenje sistema upravljanja i to seËini putem Ravnateljstva (tijelo HRT-a) umjesto upravnih vijeÊa koje bi semorale eventualno i multiplicirati iputem VijeÊa HRT-a koje se definirana jednostavniji naËin ali na naËinkoje i politiËko predstavniπtvo, tj.Sabor i dræavu stavlja u odgovoranpoloæaj prema HRT-u omoguÊujuÊiistodobno zaπtitu autonomnosti novi-narskog i profesionalnog infor-mativnog rada. Zbog toga stvoren jesustav u kojem Ravnatelj, kojegpostavlja VijeÊe HRT-a predlaæe tomVijeÊu (ravnatelje segmenata a onidirektore programa i urednike) sveπto je relevantno u smislu kadrovskihi drugih rjeπenja i time je osiguranameusobna veza i da te pozicije neÊebiti u sukobu interesa nego da Êemorati suraivati. Istodobno VijeÊeHRT zapravo je kljuË cjelokupnogsustava vrednovanja i odluËivanja naHRT osim u aspektu poslovne poli-tike. ©to se tiËe njegovog sastavapredlagatelj je smatrao da ukolikoSabor imenuje VijeÊe da onda zastu-pnici ne moraju biti u njegovomsastavu i takva je praksa i u drugimtelevizijama u Europi a ovaj jeprijedlog usuglaπen i s miπljenjimastruËnjaka iz cijele Europe koji su uraspravama sudjelovali na pozivOESS-a.

Ovo je jedan konzistentan zakon,rekao je na kraju ministar VujiÊvjerujuÊi da Êe rasprava biti korisna iomoguÊiti da se zakon donese u punojodgovornosti jer to nije zakon ni zajednu stranku ni poseban sazivSabora. To je naprosto zakon da bismona HRT mogli imati jednu nezavisnuinformatiËku tehnologiju koja Êeosiguravati podlogu za politiËkanadmetanja a koja neÊe biti njimaokupirana i to su vrijednosti kojimase vodio predlagatelj.

Za ispravak netoËnih navoda mini-stra javio se IIvvoo LLoonnËËaarr podsjeÊajuÊida postoji fonogram o onome πto jeministar VujiÊ govorio uz donoπenjevaæeÊeg Zakona koji je totalnonakaradan. A ovaj koji Êemo sadadonijeti je joπ nakaradniji i vraÊa sedvadeset godina unatrag.

Prijedlog - HRT kao trgovaËko

druπtvo

Zatim je govorila predlagateljicadrugog zakonskog prijedloga VVeessnnaa©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)). Za postojeÊi Zakonse tvrdilo da je velik iskorak nabolje,razdvojili su se OdaπiljaËi i Veze iTelevizija i Radio i, iako smo tadavjerovali da imamo najbolji zakon, uovih godinu dana pokazali su se

brojni problemi. Sada smo opet upotrazi za izgubljenim, savrπenimmodelom HRT-a no treba reÊi da usvijetu ne postoji jedinstven modelRadiotelevizije i da svaka dræavaprilagoava odreene zajedniËke stan-darde svom podruËju, rekla jezastupnica govoreÊi opπirnije o svomzakonskom prijedlogu. Dræi da HRTpojavom konkurencije mora prven-stveno funkcionirati kao javni servis ibiti organiziran kao trgovaËkodruπtvo odnosno osnovati ga kaoholding u dræavnom vlasniπtvu.

HRT je potrebno financijski stabi-lizirati i pripremiti za dolazakkonkurencije jer pojavom ozbiljne

konkurencije HRT-u javna televizijaprvenstveno mora funkcionirati kaojavni servis a dio kao komercijalnakompanija, obrazloæila je zastupnica.Takvom holdingu bi trebalo omo-guÊiti da stjeËe vlasniËke udjele i udrugim domaÊim i inozemnimtvrtkama koje se bave audiovizualnomdjelatnoπÊu.

Na taj naËin financijska samo-stalnost i Televizije i Radija Êe doÊi dopuno veÊeg izraæaja i sada se veÊ moæereÊi da je postojeÊim Zakonom prili-kom odvajanja OdaπiljaËa i vezanapravljena jedna greπka - OdaπiljaËisu trebali postati javna ustanova a netrgovaËko druπtvo (sada HRT zauslugu OdaπiljaËa plaÊa PDV-e). TrebareÊi i da je HRT pristojba porez kojisvaki vlasnik tv prijemnika plaÊa bezobzira na to gleda li program HRT-aili neki drugi program i to jeparafiskalna taksa namijenjena finan-ciranju programa domaÊe proizvodnjei onih programa koji su od javnoginteresa i na to se ne plaÊa PDV.KonaËno, HRT ne mora kao trgovaËkodruπtvo prikupljati pristojbu jer tomoæe uËiniti i dræava (sliËan model uFrancuskoj - porezna uprava priku-plja pretplatu) pa ta pretplata ne bitrebala biti prepreka da se HRTorganizira kao trgovaËko druπtvo aodluka o tome je li HRT javnaustanova ili trgovaËko druπtvo je istrateπka i politiËka odluka, naglasilaje, meu ostalim zastupnica.

Predloæenim se uvodi red u samesadræaje programa. Prvi programHTV-a bi emitirao preteæito infor-mativni, dokumentarni i kulturnisadræaj, emitirao bi se i regionalniprogram, drugi preteæito zabavni isportski sadræaj. Organizacijskajedinica Hrvatskog radija imala bi triprograma, prvi preteæito infor-mativni, dokumentarni i kulturnisadræaj, drugi preteæito glazba, πporti rekreativno-servisni sadræaj a treÊibi program HR emitirao preteæitokulturni, umjetniËki i znanstveni,esejistiËki sadræaj. Glazbena proi-zvodnja bi trebala biti Ëetvrta jedinicaunutar Hrvatskog radija a ne posebnoizdvojena. Zakon uvodi novostvirtualnog marketinga i zalaæe se zamodel u kojem su i program iproizvodnja zajedno a upravljanjejedinstveno i koordinirano, naravno,daleko od politike, rekla je, meuostalim, ©kare-Oæbolt.

Zatim je predsjednik Odbora zainformiranje, informatizaciju i medijeLLuukkaa RRooiiÊÊ ((HHSSSS)) prenio stajaliπte togradnog tijela o oba ova zakonska

BROJ

352

6

HRT je potrebno financijskistabilizirati i pripremiti zadolazak konkurencije jerpojavom ozbiljne konkurencijeHRT-u javna televizijaprvenstveno morafunkcionirati kao javni servisa dio kao komercijalnakompanija.

prijedloga (podræan Prijedlog VladeRH) nakon Ëega je otvorena rasprava.

Temeljna poruka - napraviti

kontroliranu dræavnu televiziju

IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ, dr.med, ((HHBB)) govorio jeu ime Kluba zastupnika Hrvatskogbloka naglasivπi najprije da je hvale-vrijedan napor zastupnice ©kare-Oæbolt no da Êe se u konaËnicinaæalost rjeπenja kretati u okviruzakonskog prijedloga Vlade pa Êe i ono njemu govoriti. NaËelno je pitanje,kaæe, jesmo li svjesni koliku odgo-vornost za razvoj Hrvatske kaodemokratske zemlje ima HRT jer to jenaæalost ili na sreÊu jedini medij nakojeg vlast, Parlament, Vlada moæeutjecati (veÊina ostalih je u privatnimrukama) ali i koji utjeËe na kreiranjestava javnosti sa 75 do 80 posto (uzadnje vrijeme ljudi zbog socijalnogstanja sve manje kupuju novine),rekao je.

Zbog toga donoπenje ovog zakonaima posebnu teæinu a s druge straneËini se da svaka vlast teπko moæeodoljeti izazovu da kontrolira Tele-viziju. Da se maknu ruke od Televizijebio je kratkotrajni izlet (eksperiment)sadaπnje vlasti i vladajuÊa koalicijaodluËila je opet Ëvrsto kontroliratiTeleviziju. Cijeli koncept ovog zakonazapravo je voen tom idejom da seeksperiment javne televizije koja je uzametku, uz grozne probleme i joπdaleko od kvalitetne profesionalnetelevizije prekine i da se taj projektËvrsto nadzire i kontrolira. To jesmisao predloæenog a sve ostalo jefasada i temeljna poruka ovog zakonaje napraviti kontroliranu dræavnuteleviziju i to ne sluËajno u godiniizbora, rekao je.

Sve πto je kljuËno i bitno na Tele-viziji kreÊe s VijeÊem HRT-a kojegbira i razrjeπava Hrvatski sabor inaravno da Êe parlamentarna veÊinaizabrati Ëlanove VijeÊa po svojimpolitiËkim kriterijima koje Êe nasto-jati zamotati u celofan nezavisnosti,profesionalnosti no nema πanse dameu tih 11 osoba neÊe biti dostatnaveÊina koja Êe provesti svaki nalogvlasti, rekao je, meu ostalim, sma-trajuÊi da se postojeÊi Zakon mijenjajer da su se sadaπnji Ëlanovi VijeÊa(birali su ih Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti, ZajednicaSveuËiliπta itd.) oteli kontroli vlasti ito je njihov grijeh. HRT svoju bitnutransformaciju nije doæivjela odosamostaljenja Hrvatske i uvijek je

tamo bilo ljudi koji su se nastojalidodvoravati ovoj ili onoj vlasti a ulogaje Parlamenta da iz svih loπihiskustava pokuπa pronaÊi rjeπenjekoje Êe istinski od HRT-a napravitimedij koji se neÊe dodvoravati bilokojoj vlasti i gdje se ureivaËkapolitika neÊe kreirati u odnosu natrenutne æelje vlasti. Jasno da to odvlasti zahtijeva velika odricanja odjedne moÊne poluge. Ovako napra-vljen zakon kojim Êe HRT biti svemanje neovisni medij, neÊe Hrvatskuodvesti u Europu veÊ Êe je joπ ËvrπÊevezati na ono πto nitko od nas ne voliËuti - Zapadni Balkan, rekao je, meuostalim i predloæio da predlagateljrazmisli o njegovim odredbama iposljedicama ovog jednog nede-mokratskog zakona.

Ministar kulture dr.sc. AAnnttuunn VVuujjiiÊÊrekao je da se neÊe javljati radi svihonih rasprava s razliËitim glediπtimaali da se mora javiti kad je u pitanjuizricanje namjere zakona koja neproizlazi ni iz jednog argumenta(zastupnik PaπaliÊ) da netko odnosnoVlada u perspektivi uzme nadzor nadTelevizijom i da se ona ostvari kaokontrolirana dræavna Televizija. KadveÊ izraæavate nevjericu u Saborizraæavate li moæda vjeru u tiporganizacije pseudo civilnog druπtvau kojem imamo situaciju da se VijeÊeHRT-a u nekim elementima ponaπakao politiËka stranka, pitao je, meuostalim. IviÊ PaπaliÊ rekao je na to daje ministar povrijedio Poslovnik jer daindirektno vrijea zastupnika i pitaoodakle mu pravo pitati misli li on dabi Parlament trebalo izabrati na naËinkao πto je jedan Ëlan VijeÊa rekao (kaoi VijeÊe HRT-a po uzoru 50 posto odpolitiËkih stranaka).

S ispravkom netoËnog navodazastupnika PaπaliÊa javio se mr.sc.MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) jer da nije toËnoda je temeljna poruka ovog zakonanapraviti dræavnu kontroliranu Tele-viziju te da je time uvrijedio Sabor.Prema predloæenom zakonu u VijeÊuHRT-a neÊe biti zastupnika Hrvatskogsabora i to je rezultat ove vlasti i zaistase radi o jednoj demokratizacijiodnosa, rekao je, meu ostalim. IIvviiÊÊPPaaππaalliiÊÊ upozorio je da se premaPoslovniku zastupnik u ispravkunavoda mora ograniËiti na ispravak ane na replike i obrazlaganja neËeg πtonije reËeno.

MMiirrjjaannaa DDiiddoovviiÊÊ ((SSDDPP)) ispravila jenavod zastupnika PaπaliÊa da sezakon donosi kako bi ova vlast upredizbornoj godini stavila HT podsvoju dominaciju. Danas u Hrvatskoj

viπe ne postoji vlast kao monolit jer jedisperzirana ne samo kroz institucijevlasti veÊ i na odnos unutar vladajuÊekoalicije, opozicijskih stranaka iunutar cijelog politiËkog i interesnogspektra. IIvvoo LLoonnËËaarr smatra pak da jepotpuno netoËan navod da se medijine smiju dodvoravati ni jednoj vlasti.Prava demokracija na HRT-u bila jetamo negdje od 1996. do 3. sijeËnja2000. godine kada ju je uveo gospodindoktor a zastupnik je te metode osjetioosobno na svojoj koæi kao i mnogidrugi koji su se borili za istinu. Jeronaj tko se bori za istinu nije u pravu,u pravu je uvaæeni gospodin doktorPaπaliÊ, rekao je. IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ imao jeispravak navoda ministra VujiÊa jerda je on govorio o tome kako Êe to bitineovisna Televizija no u predloæenomrjeπenju Ëlanka 18. stoji da ËlanoveVijeÊa bira i razrjeπuje Hrvatski sabor(ne potvruje) na temelju javnogpoziva. To je model kojeg je sadaπnjapozicija æestoko kritizirala do 3.sijeËnja 2000. a jedan od Ëelnikatadaπnje opozicije pozvao je naneplaÊanje pretplate, kao oblika borbeprotiv takvog nedemokratskog za-kona.

Zaπto se ”kljuË” stavlja u ruke

vladajuÊoj veÊini

U nastavku u raspravu se ukljuËilaJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) u ime Klubazastupnika HDZ-a naglaπavajuÊi naj-prije kako misli da bi o ovako vaænimzakonima (premda su svi vaæni)zastupnici morali raspravljati odmo-reniji a ne nakon dvanaest sati radakao πto je ovdje sluËaj. Napomenula jetakoer uz ispriku zastupnici ©kare-Oæbolt da o njenom zakonu neÊe punoraspravljati jer se zna da zastupniËkiprijedlog nema nikakve πanse da budeprihvaÊen.

Podsjetila je da je vladajuÊakoalicija odmah nakon izbora obe-Êavala da Êe hitno promijeniti Zakono HRT jer da je stanje na HRT-uneodræivo. Na sadaπnji se ZakonËekalo viπe od godinu dana i hvaljenje kao vrlo dobro rjeπenje a onda sekasnilo s nizom potrebnih mjera (npr.kriteriji za Upravno vijeÊe itd.),

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

7

Postavlja se pitanje zaπto se tajkljuË stavlja u ruke vladajuÊojveÊini koja Êe njimeotkljuËavati i zakljuËavatikako joj se svidi.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

kasnilo se s rokovima o razdvajanjuOdaπiljaËa i Veza, Radija i Televizije au meuvremenu Zakon je proizvodionove i nove probleme i sada se pre-dlaæe novi zakon, rekla je zastupnica.©to se tiËe navedenih razloga zadonoπenje ovog zakona smatra da seza njih znalo i prije jer je, primjericeovaj Klub zastupnika veÊ koddonoπenja sadaπnjeg Zakona govorioda bi razdvajanje Radija i Televizijebilo neracionalno no nitko na to nijereagirao.

Vrlo smo zabrinuti zbog stanjadanas na HRT, rekla je dodajuÊi da jevelika πteta poËinjena odvajanjemOdaπiljaËa i Veza (HRT plaÊa PDV adok je to bilo u sustavu iste kuÊe to senije moralo), manji su prihodi odmarkentinπkih poruka a ravnateljHRT-a izjavljuje da HTV nikad nije biou tako neprirodnoj situaciji, a u to juje doveo postojeÊi Zakon, kaæezastupnica.

Sloæila se s ministrom da je kljuËsvega VijeÊe HRT-a te dodala da je i”mozak cijele kuÊe”. Postavlja sepitanje, dodala je, zaπto se taj kljuËstavlja u ruke vladajuÊoj veÊini kojaÊe njime otkljuËavati i zakljuËavatikako joj se svidi. Jer, prema pred-loæenom rjeπenju iz Ëlanka 18. ËlanoveVijeÊa HRT-a bira i razrjeπavaHrvatski sabor na temelju javnogpoziva πto znaËi vladajuÊa veÊina,rekla je analizirajuÊi u nastavkudetaljno rjeπenja o izboru ËlanovaVijeÊa. Postupak izbora pokreÊe sejavnim pozivom VijeÊa HRT-a πtoznaËi da Êe VijeÊe pozvati javnost, svezainteresirane koji æele biti ËlanoviVijeÊa neka se jave (a biti ËlanomVijeÊa je dosta unosno jer Êe dobitiplaÊu koja iznosi polovicu mjeseËneplaÊe glavnog ravnatelja HRT-a) pa semoæe dogoditi da se na takav pozivjavi 40.000, 50.000 ljudi, milijun, kojiÊe æeljeti biti Ëlanovi VijeÊa a pitanjeje na temelju kojih kriterija i tko ÊeodluËiti o njihovom izboru, upozorilaje, meu ostalim zastupnica. Iz svegatoga (predloæenih uvjeta) lako se moæezakljuËiti da je ovakav naËin biranjaVijeÊa podloæan manipulacijama od-nosno da je moguÊe da danasvladajuÊa veÊina, sutra druga, dogo-vori s ljudima koji Êe se javiti na tajpoziv i da oni budu izabrani, amanjina u tom odluËivanju apsolutnonema utjecaja. U predloæenim uvje-tima za izbor VijeÊa ima mnogonelogiËnosti (i u trajanju mandata) ismijeπnih prijedloga (da Ëlanovi imajupravo na besplatni rtv prijemnik, azaπto ne onda i na video) a da se kao

kriterij ne postavlja poznavanje HRT-a i posla koji se tamo obavlja.

Normalno je zanimanje javnosti izastupnika za ovaj zakon jer se 92posto stanovnika Hrvatske informiraputem HTV-a a ovakvim zakonskimprijedlogom, misli Klub zastupnikaHDZ-a, HRT je daleko od javnetelevizije i radija i zbog svega toga mineÊemo glasovati za ovaj Prijedlogzakona, rekla je na kraju zastupnica.

Mr.sc. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) ispra-vio je navod predgovornice rekavπi dase radi o godiπnjoj naknadi ËlanovimaVijeÊa a prema navodu predgovorniceispalo je da se radi o mjeseËnomprimanju.

Zakon da, ali nakon izbora

Raspravu je nastavio DDaammiirr KKaajjiinn((IIDDSS)) u ime Kluba zastupnika IDS-a.Nama treba novi zakon o HRT-u alineka se poËne primjenjivati od tre-nutka novog saziva ParlamentaRepublike Hrvatske, ponovio jenekoliko puta u svojoj raspravi. On bigotovo u cijelosti stao ”iza” zakonskogprijedloga πto ga je podnijela zastu-pnica Vesna ©kare-Oæbolt (πto je vlastpred godinu i pol dvije posijala sadaæanje), ali ulazimo u izbornu godinu iposljednje πto treba mijenjati u ovomËasu je Zakon o HRT.

Stanje je na Hrvatskoj radio-televiziji, ako je vjerovati medijima,neodræivo i moæe se reÊi da je upotpunosti izmaklo kontroli kakojavnosti tako i Hrvatskog sabora.Zastupnik se slaæe s tvrdnjom medijada na HRT vlada rasulo no posljednjeπto vladajuÊa elita treba Ëiniti je dasebi prilagoava Zakon o HRT-u sobzirom na to da ulazimo u izbornugodinu. Razumije da je aktualna vlastnezadovoljna ureivaËkom politikomHRT-a a nezadovoljni su i oni uopoziciji, nezadovoljni su i djelatniciHRT-a. »itamo da se uredniËki kolegijzapravo raspada, nitko se u ovom Ëasuna HRT-u ne æeli prihvatiti mjesta uuredniπtvu itd. a te je prilike na HRT-u, a kaæe, najbolje opisao novinar–ula (Jutarnji list) u svom nedavnomËlanku rekavπi da je VijeÊe HRT-apravi eksperiment s javnoπÊu sporaznim rezultatom. U tom smislu,po sudu zastupnika, u zakonskomprijedlogu Vlade apsurdno je da Vlada(nadleæna ministarstva) kontrolirarad tog tijela kojeg bira Hrvatskisabor. To bi bilo na neki naËinnepoπtovanje Sabora a ako je od bilokoje Vlade onda je previπe, rekao je,meu ostalim. Duboko smo zaπli u

izborni ciklus a donoπenjem ovogzakona (on bi podræao i jedan i drugiprijedlog) moglo bi se shvatitiutjecajem na ureivaËku politiku i utome Sabor ne bi trebao sudjelovati.

GovoreÊi o predloæenim uvjetima zaizbor Ëlanova VijeÊa HRT-a pitao jetko su to Ëlanovi civilnog druπtva ijesu li oni liπeni bilo kojeg politiËkogsvjetonazora (jasno da nisu) i kao πtoiza jedne nezavisne liste u Rovinjustoji Tvornica duhana Rovinj izadrugih listi stoji netko drugi vrloprepoznatljiv politiËki ili neki drugiinteres i to s apsolutnom neza-visnoπÊu ne moæe funkcionirati ni nasamoj HRT. Sastav Hrvatskog saboraodraz je volje jednog dijela hrvatskihgraana i ona se moæe nekome sviatiili ne no nju valja respektirati iprisutnoπÊu u VijeÊu HRT.

Nama je prije svega potrebna javnatelevizija a ovo πto danas imamopostaje embrij takve Televizije. Izradunovog zakona treba prepustiti novomsazivu Sabora ili donijeti sada zakonali na naËin da stupi na snagu poizboru novog saziva, rekao je nakraju.

HRT kao i dosad

Dr.sc. ZZllaattkkoo KKrraammaarriiÊÊ ((LLSS)) govorioje u ime Kluba zastupnika LS-a. Nadase da neÊe ispasti naivan kad kaæe dapored sve politiËke zrelosti i iskustvane moæe dokuËiti sve politiËke i drugeelemente koji su motivirali zako-nodavca odnosno naπu Vladu daupravo sada ide s ovim zakonskimprijedlogom. Misli da se time niπtabitno neÊe rijeπiti a da je veliko pitanjehoÊe li ovaj zakon osim upitnihpromjena donijeti ozbiljnije pozitivnepomake koje svi oËekujemo od tele-vizije i uopÊe od medija.

Liberalna stranka smatra kako suslobode i pluralizam javnih medijaodluËni za stvaranje liberalne demo-kracije i njezini pravi Ëuvari a Ëininam se da ovaj zakon pokuπavastvoriti televiziju koja je u suprotnostis civilizacijskim standardima europ-ske okoline. S velikom smo zabri-nutoπÊu proËitali ovaj Prijedlogzakona i smatramo da predstavljaopasnu prijetnju medijskim slobo-dama a to je posebno vaæno istaknutijer su oËekivanja u vezi s ovakvimzakonom velika kako u Hrvatskoj, ukojoj vlada veliko nezadovoljstvo sastanjem na HRT, tako i izvan Hrvat-ske prvenstveno u EU Ëiji predstavnicisasvim jasno svjedoËe kako jekvalitetan zakon o HRT odnosno

BROJ

352

8

medijima jedan od preduvjeta koje ÊeHrvatska morati ispuniti ako æelipostati zemlja kandidatkinja zapristup EU.

Liberalna stranka smatra prijesvega kako je individualna slobodatemelj stvaralaπtva iz Ëega ne moæebiti izuzeta sloboda medija jerslobodno druπtvo i slobodni mediji sunerazdvojni. Bez adekvatnih infor-macija nemoguÊe je donositi kvali-tetne odluke stoga za Liberale slobodamedija prvenstveno znaËi slobodudjelovanja za vlasnike, urednike inovinare. Monopoli bilo kakve vrstesu opasni jer ubijaju natjecateljskiduh ali i pluralizam miπljenja irazliËitost koju treba njegovati usvakom druπtvu. Danas na Televizijidoista vlada kaos i tu se ne zna tkopije tko plaÊa (plaÊaju graani,porezni obveznici).

Prioriteti ovog zakona morali bi bititeme preustroja HRT-a u javnuteleviziju, principi demokratiËnosti,pluralizma i regionalizma a ovajPrijedlog zakona Ëini sve da Televizijakao ustanova ostane onakva kakva jebila i do sada, monolitna, centra-lizirana i monopolizirana. Nema nirijeËi o decentralizaciji a πto se tiËeunutarnje demokratiËnosti izuzetno jeautoritaran buduÊi da je upitna ulogaVijeÊa HRT-a upozorava zastupnik,rekavπi, meu ostalim, da je posljedicaneprirodnog stanja na Televiziji(svjesni smo da je nemoguÊa potpunaprivatizacija) razmahana korupcija ujavnom vlasniπtvu nelegalnim ogla-πavanjem itd. Klub zastupnika LS-a nemoæe sluæiti kao paravan da se takviinteresi ostvaruju kroz neke navodneprave interese (da detektirani ljudi utome nisu snosili posljedice za takvodjelovanje, budu ponovno u poziciji davladaju, upravljaju Televizijom) i kaddobijemo odgovore o personalnomsastavu koji bi trebao cijelu priËuizvesti do kraja dat Êemo svoj konaËnistav o ovom zakonu.

U ime Kluba zastupnika DC-a dr.sc.MMaattee GGrraanniiÊÊ ((DDCC)) rekao je da je jedanod politiËkih preduvjeta Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju trans-formacija HRT-a u javnu televiziju ada je to i stara obveza Hrvatske premaVijeÊu Europe. Stanje na HRT nikadnije bilo gore. Imamo paralelnuupravljaËku strukturu, ostavke ured-nika, besplodne rasprave u VijeÊukoje samo pridonose kaotiËnomstanju na HRT-u i to je bio temeljnirazlog da je zastupnica Vesna ©kare-Oæbolt u ime Kluba zastupnika DC-apredloæila novi zakon i novi modelorganiziranja HRT-a.

Ne moæemo se sloæiti s Vladinimprijedlogom da HRT bude javnaustanova jer se na taj naËin HRT neÊemoÊi nositi s nadolazeÊom konku-rencijom posebno nakon privatizacijeTreÊeg kanala. DC-ov Prijedlog one-moguÊava kontrolu HRT-a od vlada-juÊe koalicije (ove ili neke druge) πtoje u predizbornoj godini izuzetnovaæno, naglasio je zastupnik kaokljuËnu razliku izmeu ova dvazakonska prijedloga. Treba uspo-staviti racionalan i uËinkovit ustrojHRT-a uz moguÊnost da se orga-nizacijskim rjeπenjima ide u smjerufunkcionalne programske i finan-cijske odgovornosti Radija i Televizijei da se osigura uredniËka i novi-narska samostalnost. Klub zastu-pnika DC-a podræava organizacijuRadija i televizije na naËin da seprogramsko vijeÊe bira javnimnatjeËajem i da ravnatelja odnosnogeneralnog direktora bira program-sko vijeÊe πto uz nadzor programatreba biti njegova jedina i prava uloga.Svjestan je da zakonski prijedlog kojidolazi iz oporbenih redova bez obzirana kvalitetu ne moæe proÊi pa dræi dabi bilo dobro da se do drugog Ëitanjapokuπaju objediniti oba zakonskaprijedloga i da se najbolja rjeπenjapretoËe u jedan zavrπni prijedlog,rekao je, meu ostalim.

Cilj - javna televizija

LLuukkaa RRooiiÊÊ ((HHSSSS)) rekao je da je i uovoj raspravi izraæena dvojba da li je sPrijedlogom zakona trebalo iÊi ili jepostojeÊi zakon dovoljna osnova da seodnosi na Hrvatskoj radiotelevizijiurede na onaj naËin na koji je topotrebno. Ipak smatra da je kodzastupnika sazrela ideja da se pristupiizradi novog zakona, Ëemu ide uprilog Ëinjenica da je i Vesna ©kare-Oæbolt dostavila svoj Prijedlogzakona.

Istaknuo je da je Zakon o HRT-u,donijet prije dvije godine, znaËioveliki napredak, jer je omoguÊiozakonsku pretpostavku za stvaranjejavne televizije, a uveo je i niz novihinstituta koji u RH nisu postojali dotada. ”Primjerice, omoguÊio je utjecajstruËnih udruga i udruga civilnogdruπtva za neposrednim radom uProgramskom vijeÊu HRT-a”.

Ipak, u provedbi zakona pokazalesu se odreene manjkavosti, a i samameunarodna zajednica imala je nekeprimjedbe, pa RoiÊ dræi da je Prijedlognovog zakona koji je izradilo Mini-starstvo kulture, a u proceduruuputila Vlada RH, kao i Prijedlogzakona koji je u proceduru uputilaVesna ©kare-Oæbolt priliËno dobraosnova za donoπenje novog zakonakoji Êe ispraviti uoËene nedostatke iponuditi nova rjeπenja koja mogupomoÊi u ostvarenju konaËnog cilja, ato je stvaranje uistinu javne televizije.

Luka RoiÊ istaknuo je da se svugdjeu svijetu susreÊemo s problemomsukoba javne i privatne televizije, kojije dolaskom digitalne televizije joπjaËe izraæen. Isti problemi nasluÊujuse i kod nas, privatne televizije pri-marno æele ostvariti dobit, one nestvaraju program niti mogufinancirati digitalnu televiziju, a sdruge strane javna televizija proizvodiprogram, pa su svjetska iskustvatakva da nacionalne televizije i vladetih dræava preuzimaju projektdigitalne televizije na sebe.

U Hrvatskoj privatne televizije po-sluju u pravilu s gubicima i ne mogupostati konkurencija javnoj televiziji,jer sva sredstva pretplate idu javnojteleviziji, a ona ima i prihode odreklama, ”pa samim time javna tele-vizija u Hrvatskoj proizvodi mono-polistiËki utjecaj i bez utjecaja samepolitike”, komentira zastupnik.

Smatra potrebnim utvrditi πto jeprogram i sadræaj javne televizije, azahtjeve privatnih televizija za dijelompretplate, πto bi sluæilo za financiranjeobveznog dijela programa, onog

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

9

Zakonom iz 2001. godinenapravljen je velik korak katransformaciji HRT-a u javnuteleviziju, ali oËito nedovoljankorak. Bez obzira πto u VijeÊunema politiËara, nitko ne moæereÊi da u VijeÊu nema ipolitike.

Prioriteti ovog zakona moralibi biti teme preustroja HRT-au javnu televiziju, principidemokratiËnosti, pluralizma iregionalizma a ovaj Prijedlogzakona Ëini sve da Televizijakao ustanova ostane onakvakakva je bila i do sada,monolitna, centralizirana imonopolizirana.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

informativnog, smatra posve logiËnimi opravdanim.

RoiÊ dræi da je jedan od razlogapredlaganja ovog zakona svakako istanje na Hrvatskoj radioteleviziji,koje doæivljava konfuznim. IstiËe da jeZakonom potrebno posve jasnodefinirati ovlasti VijeÊa, uprave,ravnatelja i glavnog urednika.

”Zakonom iz 2001. godine napra-vljen je veliki korak ka transformacijiHRT-a u javnu televiziju, ali oËitonedovoljan korak. Bez obzira πto uVijeÊu nema politiËara, nitko ne moæereÊi da u VijeÊu nema i politike, Ëakponekad i politikanstva”.

Smatra vrlo bitnim da se zakonomizbjegne direktni utjecaj politike naHrvatsku radioteleviziju, pa je i ovimPrijedlogom rijeπeno da u VijeÊu neÊesjediti dræavni duænosnici, πto RoiÊocjenjuje dobrim. Zakonom je potre-bno rijeπiti dualizam odgovornosti ijasno definirati ovlasti VijeÊa, jer jenjegova prvenstvena zadaÊa zastupatii πtititi interes javnosti, te provoditinadzor i skrb o unapreenju radij-skog i televizijskog programa. Kona-Ëno, potrebno je jasno definirati iovlasti VijeÊa, uprave, ravnatelja iglavnog urednika.

Naruπeni meuljudski odnosi

”Iako sada u VijeÊu nema politiËara,Ëini nam se da informativni programnije u potpunosti liπen politike i nemoæemo se oteti dojmu kako se uvijekforsiraju neke grupacije Ëiji je utjecajogroman i stalno im se daje velikimedijski prostor”, istiËe RoiÊ i dodajeda je zabrinjavajuÊa pojava na HRT-uda pojedinci ne mogu raditi svojposao, a razlog za to su naruπenimeuljudski odnosi.

Miπljenja je da na HRT-u joπ uvijekima previπe djelatnika, kako zapo-slenih, tako i onih s honorarnimstatusom. S druge strane, neke pri-vatne televizije rade odliËan infor-mativan program, s malim brojemdjelatnika i skromnim financijskimsredstvima.

Klub zastupnika HSS-a podræavanovi zakon, a naroËito su zainte-resirani za πto bræu privatizacijutreÊeg programa, jer samo pravakonkurencija moæe poluËiti kvali-tetniji program.

”Vjerujemo da Êe se tada iuredniπtva javnih televizija okrenutiboljem radu, nadamo se da Êe bitimanje raznih repriza, a viπe novihprojekata”. Hrvatska radiotelevizijamora biti u funkciji javnosti, a

program od opÊeg nacionalnog inte-resa, gdje se promiËe raznolikostideja, kulturni identitet nacije i svihnacionalnih manjina.

RoiÊ naglaπava da HSS æeli HRTliπenu bilo Ëijeg utjecaja, naroËitopolitiËkog, na kojoj Êe se Ëuti razliËiteideje i poticati pluralizam politiËkog,religijskog i drugog nazora. ”Hrvat-ska radiotelevizija mora biti u sluæbijavnosti, profesionalna, depolitiziranai financijski konsolidirana”.

Klub zastupnika HSS-a miπljenja jeda se zakonom treba utvrditi naËinizbora Ëlanova VijeÊa koje bira irazrjeπuje Hrvatski sabor, na temeljujavnog poziva, kako bi se omoguÊilopredstavljanje u VijeÊu raznih sku-pina hrvatskog druπtva, πto jenavedeno u Prijedlogu zakona. RoiÊnapominje da onaj Ëlanak koji o tomegovori treba detaljnije i boljerazraditi, kako ne bi bilo nejasnoÊaoko izbora Ëlanova VijeÊa.

Zastupnici Kluba HSS-a smatrajuda i nadalje Hrvatski sabor trebapotvrivati statut Hrvatske radio-televizije, s obzirom na to da je RHosnivaË javne ustanove HRT-a.

ZakljuËno je RoiÊ rekao da je ovajPrijedlog dobra osnova za donoπenjenovog i kvalitetnijeg zakona, te ganjegov Klub zastupnika podræava uprvom Ëitanju.

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) javio se zaispravak netoËnog navoda. Citirao jekolegu RoiÊa koji je rekao da jezakonom iz 2001. godine napravljenvelik korak naprijed, te konstatiraoda ta izjava nije toËna.

”To nije toËno, napravljeno je bar 20koraka natrag. Tim nakaradnimzakonom kakvoga nema nigdje usvijetu napravili smo ËetverovlaπÊe naHrvatskoj televiziji, potpuno nestru-Ëno i nekompetentno Upravno vijeÊe,VijeÊe HRT-a i strahovitu disonancijuizmeu ravnatelja i glavne urednice”.

LonËar je konstatirao da je netoËnai izjava kolege RoiÊa da sada u VijeÊunema politiËara, jer ”tri Ëlana VijeÊasu imenovali predsjednik Republike,predsjednik Sabora i predsjednikVlade”.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa LLIIBBRRAA--eegovorio je mr. sc. IIvvoo ©©kkrraabbaalloo((LLIIBBRRAA)).. Rekao je da ova raspravadolazi u vrijeme kada su svi i uHrvatskom saboru i hrvatskojjavnosti nezadovoljni stanjem naHRT-u, πto znaËi da televizijaustrojena po postojeÊem zakonu, nefunkcionira onako kako bi trebala.Ipak, primjetno je, naglaπava©krabalo, da postoji barem dekla-

rirani konsenzus svih politiËkihopcija u Hrvatskoj, da se televizija odone kakva je bila transformira ujavnu televiziju, odnosno da budepolitiËki neovisna, informacijskinepristrana, profesionalno kvalitetna,a gledateljima razumljiva i zanimljiva.

”OËito je da u dosadaπnjem zakonupostoji nekakva konstrukcijska po-greπka, veÊ i u stvaranju osnovnihtijela i u tome da nisu ugraeninikakvi amortizeri ako dolazi dotrvenja izmeu tih tijela”.

©krabalo je napomenuo da je VijeÊeHRT-a koncipirano na neki naËin podelegatskom principu iz civilnogadruπtva, tako da pojedini Ëlanoviimenovani od svojih uæih sredinacivilnog druπtva nikome ne odgo-varaju i nemaju nikakav direktniodnos s Hrvatskim saborom, koji jedemokratski reprezentant hrvatskogbiraËkog tijela i po tome odgovoran zaono πto je u vlasniπtvu dræave. Ostalatijela, Upravno vijeÊe i ravnateljdjeluju sami za sebe, a nije ugraennikakav sistem koji bi usklaivaonjihovo djelovanje, πto sve suoËavazastupnike s odgovornoπÊu, napo-menuo je ©krabalo.

Ipak, volja i namjera depolitizacijeje postojala i bila je jasno iskazana, adonekle je i ostvarena. Usprkossvemu, ”bez ikakvog izravnog djelo-vanja i utjecanja politike preko tijelakoja upravljaju HRT-om, ona jepostala popriπte borbe za utjecajraznih politiËkih opcija preko poje-dinih novinara, urednika i kreatoraprograma, a kod njih se pokazalajedna od najdugotrajnijih posljedicatotalitarnog i autoritarnog razdoblja,svojevrsni atavizam da se uvijek traæipolitiËki mentor”.

Dakle, primjetno je opÊe neza-dovoljstvo, ali i opÊa æelja da se stvorijavni medij i od radija i od televizije.©krabalo je ustvrdio da ne postojijedinstveni i opÊe prihvaÊeni europskimodel javnog medija, nego to sve ovisio tipu dræave i o veliËini medijskogtræiπta u dotiËnoj dræavi. Postojejedino odreeni principi, nepri-stranost, nepolitiziranost, izbjega-vanje komercijalnih pritisaka.

BROJ

352

10

HRT je bez ikakvog izravnogdjelovanja i utjecanja politikepreko tijela koja upravljajuHRT-om, postala popriπteborbe za utjecaj raznihpolitiËkih opcija prekopojedinih novinara, urednika ikreatora programa.

Podsjetio je da je televizija u naspoËela emitirati program 1956.godine kao dræavna televizija ujednostranaËkom, nedemokratskomsustavu. ”Posljedice toga se osjeÊaju idanas, a teπkoÊe naπe transformacijeu javni medij moæemo pripisati uprvom redu malom i skuËenom træiπtukoje Ëini naπa zemlja, psiholoπkimposljedicama politiËki kontroliranogmedija i nespretnostima u stvaranjudosadaπnjih rjeπenja”.

U posljednje dvije godine Hrvatskaradiotelevizija se financijski konso-lidirala, provela je odvajanje oda-πiljaËa i veza, pripremila je osamo-staljivanje radija i televizije kao dvijejedinice, ali zaostaje u programskojsferi i u profesionalnoj odgovornostikreatora programa, stav je ©krabala.

”Sadaπnja konfuzija na Hrvatskojteleviziji iziskuje hitne mjere, a onemogu biti samo zakonodavne, jer podosadaπnjem zakonu Hrvatski sabor iVlada nemaju nikakve moguÊnosti dalegalno utjeËu na promjenu stanja naHTV-u, nego sadaπnji zakon trebamijenjati”.

Pohvala Vesni ©kare-Oæbolt

Rekao je da je to dobro primijetila ikolegica Vesna ©kare-Oæbolt, koja jenapravila, kako je rekao, individualnipodvig, pristupivπi izradi zakonatakvog opsega i vaænosti kao πto jeureenje Hrvatske televizije. Dodao jeda je u svom Prijedlogu kolegicaOæbolt iznaπla nekoliko vrlo dobrihrjeπenja, koja bi se mogla upotrijebitiu drugom Ëitanju, ”pretpostavljajuÊida Êe saborska veÊina Vladinomprijedlogu dati prednost”. Posebice jeistaknuo poglavlje o marketingu,oglaπavanju i sponzoriranju, koje jedobro razraeno u Prijedlogu Vesne©kare-Oæbolt.

©krabalo istiËe da Hrvatska moraimati javnu televiziju koju Êe uzdræa-vati gledatelji preko pristojbe, aliistodobno ona ne moæe ovisiti samo opristojbi, jer bi ta pristojba u tomsluËaju bila previsoki namet, nego Êekao do sada i kao u veÊini europskihdræava biti djelomiËno okrenuta itræiπtu, tj. prihodima od reklama.

”Hrvatska radiotelevizija u tome nesmije imati privilegij ili monopolskipoloæaj na træiπtu, jer se mora omo-guÊiti da i druge privatne ilikomercijalne televizije i radiostaniceimaju moguÊnost preæivljavanja da bise otvorio put konkurenciji koja jepotrebna i kao poticaj za bolji pro-gram javne televizije”.

Bogat radijski spektar

Zastupnik dræi da je potrebno priva-tizirati treÊi kanal Hrvatske televizije,a treba paziti da i na radijskomspektru ostane dovoljno slobodnihfrekvencija za lokalne i regionalneradiostanice koje se uzdræavaju odtræiπta. Stoga predlaæe da se u Ëlanku3. gdje se spominju tri radijske mreæena dræavnoj razini i radijske mreæe naregionalnoj razini, da se ta rijeË”regionalno” izmijeni u æupanijskurazinu. To objaπnjava time πto sada-πnje æupanijske radiostanice imajuprejake frekvencije, pa se Ëak imeusobno mijeπaju i priliËno one-moguÊavaju lokalne i druge privatneradiostanice kojih ima puno i koje supomogle da ostvarimo na radijskompolju visoku konkurentnost.

©krabalo smatra da bi u Ëlanku 5.ili Ëlanku 7. gdje se govori πto jetelevizija duæna Ëiniti u ostvarivanjuprogramskih naËela, trebalo uvestijednu alineju u kojoj bi stajalo da jetelevizija duæna sustavno i cjelovitoinformirati o radu Hrvatskog sabora iomoguÊiti biraËima kontinuiraninadzor nad radom svojih zastupnikaputem radija ili televizije.

”Moja æelja je da se ukinu direktnitelevizijski prijenosi koji nekima odnas pruæaju priliku za razneegzibicije, ali da se istodobno omoguÊikontinuirani radijski prijenos, takoda svaki biraË moæe u svakomtrenutku posluπati πto njegovizastupnici rade”.

Upozorio je na Ëlanak 55. gdje trebaodrediti omjer izmeu prihoda odpristojbi na radiju i televiziji. ©to setiËe odnosa izmeu ravnatelja i VijeÊadræi nelogiËnim da ravnatelj kojegbira VijeÊe moæe obustaviti izvrπenjeodluka VijeÊa, a da ne piπe niπta tkoÊe onda taj spor rjeπavati.

ZakljuËio je da je jedan od bitnihfaktora da se televizija transformira ujavni medij i promjena mentalitetaonih koji kreiraju program. ”ZatoporuËujem svima koji rade na HRT-uda smo ukinuli cenzore, potjerajte ihiz svojih glava gdje su se oni pritajiliu vaπoj podsvijesti”.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) javila se zaispravak netoËnog navoda. Osvrnulase na izjavu kolege ©krabala damnoge javne televizije mogu biti boljeako imaju konkurenciju, odnosno damora postojati konkurencija, paprema tome i privatizacija. Zastupnicaje naprotiv ustvrdila da je u Europiprimjetna tendencija da su sve javnetelevizije doπle u nezavidan poloæaj inisu uspjele odræati svoju kvalitetu,odnosno lagano propadaju, otkakodijele prostor s drugim marketinπkimtelevizijama.

Bitan informativni program

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorio je IIvvaann »»eehhookk ((HHSSLLSS)).. Prvotnoje konstatirao da je do sada 9 putapromijenjen Zakon o Hrvatskoj tele-viziji, s time da je ova vlast u trigodine podnijela tri prijedloga, naj-prije Vlada, potom saborski zastu-pnici, ”a sada ministar kulture”.Rekao je da je jednostavan odgovor napitanje zaπto je to tako. ”Loπoj vlastitreba loπa televizija kojoj treba dobraslika na loπu priliku vlasti”. Dodao jeda sve πto je Ëinio prije HDZ i sadaSDP je zapravo u sluæbi ”da se stvoriloπa televizija koja Êe doista dati dobrusliku na naπu vlastitu loπu priliku”.

Naglasio je da ovdje uopÊe nije rijeËo javnoj televiziji, veÊ prije svega oinformativnom programu, ”jer odsvega najviπe volimo to kako Êe nasslikati, hoÊemo li biti u dovoljnoprotokolarnih poza, hoÊemo li bitidovoljno objektivno preneseni nateleviziji”. »ehok dræi da tu nije rijeËo brizi za javnu televiziju i ukupanprogram.

IstiËe da obiËnog graanina nezanima toliko informativni program.”Naπ prosjeËni graanin æeli dobardramski program, æeli dobre filmovekakve je imala Hrvatska kinema-tografija, veÊinom u koprodukciji stadaπnjom Televizijom Zagreb. Togasvega nema, meutim, to nikoga nezabrinjava”, kritiËan je »ehok.

Dodaje da su sva obrazloæenja kojasu podnijeta uz ovaj Prijedlog i svaopravdanja za promjene Zakona samo

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

11

Televizija je duæna sustavno icjelovito informirati o raduHrvatskog sabora i omoguÊitibiraËima kontinuirani nadzornad radom svojih zastupnikaputem radija ili televizije.

”Do sada smo imali jednoupravno vijeÊe, od sada Êemoimati tri upravna vijeÊa najednoj televiziji koja opsluæuje4 milijuna i 200 tisuÊagledatelja”.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

zavaravanje graana. Rekao je da uEuropi ima lokalnih televizija kojegleda i viπe od 4,5 milijuna stanov-nika, ”a Ëiji program ureujestotinjak ljudi, bez hijerarhijekojekakvih upravnih vijeÊa, ravna-teljstava, glavnog ravnatelja, ured-nika programa itd”.

»ehok dræi smijeπnim obrazloæenjeda Êemo sada imati jednostavnijustrukturu. ”Do sada smo imali jednoupravno vijeÊe, od sada Êemo imati triupravna vijeÊa na jednoj televiziji kojaopsluæuje 4 milijuna i 200 tisuÊa gle-datelja”. Takoer, napominje daumjesto 1 ravnatelja dolazi ravna-teljstvo sa 4 ravnatelja, a HRT se dijelina 3 ustanove, ”za koje se joπ ne znakako Êe biti objedinjene, i ne zna sepraktiËki hoÊe li postojati nekakvezajedniËke sluæbe za te ustanove”.

Funkcije se multipliciraju

Zastupnik stoga zakljuËuje da sesada funkcije multipliciraju, umjestojednostavnije strukture imamo triupravna vijeÊa i Ëetiri ravnateljaukupno.

Ne vidi nikakav razlog zbog Ëega bise javnim pozivom prikupljale ponudeza VijeÊe Hrvatske televizije, te posta-vlja pitanje tko Êe ocijeniti i natemelju Ëega koja je udruga zna-Ëajnija, te koja je od delegiranih osobaviπe zavrijedila uÊi u VijeÊe HTV-a.

KritiËki se osvrnuo i na odredbu pokojoj bi ravnatelj HTV-a i dalje imaomoguÊnost suspendirati i derogiratiakt koji je donijelo VijeÊe HTV-a, toocjenjuje smijeπnim. ”Hrvatski saborÊe potvrivati VijeÊe HTV-a kojemu Êeonda ravnatelj suspendirati nekeakte”.

»ehok nadalje kaæe da bi nadzorzakonitosti nad imenovanjem ËlanovaVijeÊa provodio ministar kulture, tepita kako Êe to ministar kultureprovoditi. ”Nadzor zakonitosti Êe oba-vljati Vlada nad VijeÊem HTV-a, a toVijeÊe Êe umjesto da donosi strateπkeodluke na kraju moÊi donositi jedinonekakve savjetodavne odluke, ononema nikakve nadleænosti, nego njuprenosimo na ta famozna tri upravnavijeÊa”.

Ustvrdio je da jednako tako nijejasno tko organizira javni natjeËaj zaravnatelje organizacijskih jedinica iglavnih urednika. ”Ako ga organiziraVijeÊe HTV-a, onda Êe ono trebati naprijedlog ravnatelja predloæiti kandi-date, no prijedlog ravnatelja VijeÊe nemora prihvatiti, pa Êe doÊi opet dokolizije, do potpune paralize sustava”.

KritiËan je prema izboru 11 ËlanovaVijeÊa od strane saborske veÊine. ”Dosada sa 25 Ëlanova smo teπko moglikao saborski zastupnici upravljati, alisa 11 Êemo vrlo lako, jer Êe ih biratisaborska veÊina, ma koja bila”. Dodaoje da je to upravo ono πto se zamjeraloHDZ-u kada je bio na vlasti, dakle neto πto su zastupnici bili Ëlanovi VijeÊa,nego πto je zastupniËka veÊina moglaodrediti koji su to zastupnici.

»ehok bi se u tom sluËaju radijeopredijelio za model gdje su ËlanoviVijeÊa zastupnici, jer su ipak onibirani od graana, ”a ne da mizastupnici biramo one koje Êemo ponekakvom svom arbitrarnom krite-riju odrediti”.

Miπljenja je da izbor izmeu osobakoje su se javile na javni poziv, i okojima Êe se znati samo na temeljuonoga πto su napisale o sebi nijedobar.

Osvrnuo se i na program HTV-a,rekavπi da je loπ, i to prije svega zbogËinjenice da nema zabavnoga, dram-skog, niti dobrog filmskog programa.Na kraju je konstatirao da Êe Klubzastupnika HSLS-a glasovati protivovog Zakona.

U ime predlagatelja rijeË je traæioministar AAnnttuunn VVuujjiiÊÊ.. Rekao je da sejavio jer ga je gospodin »ehok netoËnocitirao. ”Nisam govorio ni o kakvojpetorici koja daje ostavke, govoriosam da tamo svatko daje ostavkesvakome”.

Dodao je da mora upozoriti i naneke izjave koje je uputio gospodin»ehok, a koje ne odgovaraju Ëinje-nicama. VujiÊ je istaknuo da nijeistina da u zakonu stoje 3 upravnavijeÊa, kako je rekao »ehok, te danadzor nad zakonitoπÊu rada obavljaministar kulture.

KategoriËki je ustvrdio da nigdje uzakonu tako neπto ne piπe. Takoer jedemantirao tvrdnju »ehoka da uPrijedlogu stoji da Vlada obavljanadzor nad VijeÊem HTV-a, ”jer to ËiniHrvatski sabor, πto eksplicitno stoji uzakonu”.

IIvvaann »»eehhookk ((HHSSLLSS)) javio se zaispravak netoËnog navoda. Rekao jeda je ministar VujiÊ ne samo danas,veÊ i u drugim svojim javnim istu-pima, govorio o kaosu zboguredniËkih ostavki. ”Ja sam rekao daministar kulture ne provodizakonitost rada televizije, nego zako-nitost imenovanja Ëlanova VijeÊaHrvatske televizije, πto i stoji”.

Stavljanje televizije u sluæbu

vlasti

U ime Kluba zastupnika HSP-HKDU-a govorio je dr.sc. AAnnttooKKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)).. Rekao je da ovajzakonski prijedlog govori dovoljno uprilog tome da Êe borba za vlast uHrvatskoj na slijedeÊim izborima bitiæestoka, jer ”sve priËe o kaosu naHRT-u imaju jedan cilj, a on jenapraviti poæeljnu kadrovsku stru-kturu pred skore izbore”.

Dræi smijeπnim objaπnjenje da trebarazdvojiti radio od televizije, a zapravoHRT ostaje i dalje jedna kuÊa s jednimglavnim ravnateljem, koji bi imaopresudne ovlasti i na radiju i nateleviziji, kao i ubrzo ustanovljenojtreÊoj jedinici glazbenoj proizvodnji,”koja je da bi dokazala da sam ja upravu zajedniËka i za radio i zateleviziju, smiπljena da bi se dobiopovod za kadrovske promjene”.

Ustvrdio je da je vlast proπli zakondonosila duæe od godine dana, a sadabi ovaj donijela za par tjedana. Pitaoje Ëemu tolika æurba. Naglasio je da jevlast htjela imati svog predstavnikana HRT-u, u liku generalnog direk-tora, a htjela se dopasti i Europi, pa jedopustila formiranje VijeÊa HRT-akoje predstavlja civilno druπtvo.

”Idealna taktika vlasti kroz cijeleove tri godine je jednoumlje kojejamËi generalni direktor, dok pro-gram ureuje nezavisno uredniπtvo,da se hvalimo u Europi”.

KovaËeviÊ je rekao da ankete nepokazuju blistavu perspektivu vlada-juÊoj koaliciji, pa sada treba misliti”jednom glavom po starom receptu”.U tom kontekstu vidi i pobunu neza-dovoljnih urednika, kojom se doka-zuje navodni kaos i predlaæe zakonkoji Êe sve rijeπiti.

”Ako je to πto ja govorim netoËno iako je rjeπenje da VijeÊe HRT-a ne birasamo glavnog urednika, nego iglavnog ravnatelja iz kojega ondaizvire sva vlast, ja se slaæem nekaVijeÊe iz ovog sastava bira novogravnatelja, koji Êe onda predloæitisvoje kandidate za direktore iurednike. No, Vi neÊete ovo VijeÊe podizgovorom da mu æelite smanjiti brojradi veÊe uËinkovitosti. Nakon Vaπeg

BROJ

352

12

”Sve priËe o kaosu na HRT-uimaju jedan cilj, a on jenapraviti poæeljnu kadrovskustrukturu pred skore izbore”.

zakona i preglasavanja u Saboruznam unaprijed kakav Êe biti profilËlanova VijeÊa i kakav Êe biti profilËovjeka izabranog za glavnog ravna-telja”.

KovaËeviÊ se upravo zato zalaæe dado izbora ostane ovo VijeÊe HRT-a.Ustvrdio je da se znatno smanjuje brojËlanova VijeÊa ”da bi se lakπe izabraloi kontroliralo politiËkom veÊinom uSaboru, te provodilo ciljani TV pro-gram”.

Zastupnik dræi da Êe u sluËajutakvog nadglasavanja biti lako raspo-znati cilj, a to je stavljanje televizije usluæbu vladajuÊe garniture, tesaËuvati vlast.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).. NjegovKlub zastupnika podupire donoπenjeovog Zakona, dapaËe smatra da jepotrebno hitno donijeti osnovnezakonske pretpostavke da bi se stanjena HRT-u πto prije rijeπilo. Miπljenjaje da postojeÊi Zakon ne daje odgovorena sukob nadleænosti kakav se umnogo sluËajeva pojavio izmeuuprave i programa, a koji su s jednestrane rezultirali smanjenjem kva-litete programa, a s druge smanje-njem prihoda cijele ustanove.

Naglasio je da se vjerovanje da Êeupravna i programska struktura tije-sno suraivati na dobrobit HRT-apokazalo naivnim. ”Ne da nematijesne suradnje, nego nema nikakvesuradnje, i to je realnost u kojoj sepristupilo izradi novog zakonskogprijedloga”.

StaziÊ istiËe da brojne javne ra-sprave, kao i iskustva drugiheuropskih zemalja trebaju pokazatismjer u kojem treba iÊi. Predlagateljzakona, Vlada RH, nudi u tom smislukonzistentno osmiπljen projekt, koji unekim dijelovima do drugog Ëitanjatreba doraditi, dræi Klub zastupnikaSDP-a.

Glazbena proizvodnja

Zastupnik se osvrnuo na nekeodredbe zakona, koje bi, po miπljenjunjegovog Kluba, trebalo promijeniti uizradi KonaËnog prijedloga zakona. UËlanku 3. stavku 1. precizno je defi-nirana djelatnost HRT-a, i to kaoproizvodnja i emitiranje radijskog itelevizijskog programa. »lanak 4.meutim predvia tri organizacionejedinice i to Hrvatski radio, Hrvatskuteleviziju i glazbenu proizvodnjuHRT-a. StaziÊ istiËe da se Glazbenaproizvodnja ne bavi odnosnom djelat-noπÊu, kako je ona odreena Ëlankom

3, jer glazbena proizvodnja ne proi-zvodi niti emitira radijski i televizijskiprogram, pa ne vidi logiËko oprav-danje da se ta djelatnost izdvaja uposebnu organizacijsku jedinicu.

Dræi da bi se u takvu jedinicu mogliizdvojiti zajedniËki poslovi, kao uPrijedlogu zastupnice Vesne ©kare-Oæbolt, a mogao bi se izdvojiti imarketing ili informatika. ”U Klubuzastupnika SDP-a shvaÊamo iznimnuvrijednost glazbene proizvodnje, kojaje sa svoja tri orkestra i mjeπovitimzborom stekla u druπtvu osobit ugled,ali njezina funkcija u odnosu na HRTkao ustanovu je ipak servisne prirode,pa predlagatelju predlaæemo da ovopitanje joπ jednom detaljno razmotri”.

Klub zastupnika SDP-a slaæe se snaËinom formiranja HRT-a i brojemËlanova VijeÊa, ali Vladi RH predlaæuda prihvati rjeπenje iz Prijedlogazastupnice ©kare-Oæbolt i da VijeÊupromijeni naziv, odnosno da se onozove Programsko vijeÊe HRT-a. Timebi se preciznije oznaËila njegovaosnovna funkcija s jedne strane, a sdruge bi se izbjegla sliËnost naziva sjednim drugim vijeÊem, VijeÊem zaradio i televiziju, osnovanom poZakonu o telekomunikacijama, a kojeima posve drugu ulogu.

Zanemarivanje radija

©to se tiËe ravnateljstva HRT-a,Klub zastupnika SDP-a izraæava boja-zan od moguÊnosti majorizacije ukorist televizije, a na πtetu radija iglazbene proizvodnje. Naime, praksaje i do sada pokazivala da su glavniravnatelji uvijek veÊu brigu poka-zivali za financijski moÊniji i ujavnosti utjecajniji medij, televiziju,zanemarujuÊi pri tome i interesemanjeg i slabijeg, radija. ”Bilo binaivno vjerovati da Êe u buduÊnostibiti drugaËije. Kako ravnateljstvoodluËuje veÊinom glasova ukupnogbroja Ëlanova, rezultat njihova odlu-Ëivanja meni je poznat veÊ danas”.

StaziÊ dræi da se takva neæeljenasituacija moæe izbjeÊi ako se zakonompredvidi da peti Ëlan ravnateljstva,koji u ravnateljstvo ulazi kao pred-stavnik radniËkog vijeÊa HRT-a, imamandat od godinu dana, i da ga sebira naizmjence u organizacijskimjedinicama.

Predlaæe da se isto pravilo primijenii kod zamjenika ravnatelja, na naËinda se ravnatelji organizacijskih jedi-nica izmjenjuju na poloæaju zamje-nika glavnog ravnatelja, redoslijedomkojeg odredi glavni ravnatelj, a da im

mandat na toj funkciji traje godinudana. ”Ovo dræimo neobiËno bitnimprije svega zbog ovlasti koje Zakondaje ravnateljstvu, a jedna od njih je ita da ravnateljstvo odluËuje o ula-ganjima za razvoj ustanove”.

Potom je StaziÊ upoznao zastupnikesa podacima o realizaciji plana ula-ganja u Hrvatski radio za posljednjih5 godina. Tako je planom za 1997.godinu bilo predvieno ulaganje od 10milijuna 471 tisuÊu kuna, a reali-zirano je svega milijun 978 tisuÊa 650kuna ili 18,9%. Plan iz 1998. godinepredviao je uloæiti u Hrvatski radio11 milijuna 855 tisuÊa kuna, a od teje svote ostvareno samo 438 tisuÊe397 kuna ili 3,4%. U 1999. godiniplan je ostvaren sa 5,7%, a u 2000.godini sa 8,4%.

”Ovakav odnos uprave HRT-aprema Hrvatskom radiju nije dakleincident, veÊ pravilo koje je postalokonstanta. Pri tome treba imati naumu da televizija zasad ima jednogkonkurenta s nacionalnom konce-sijom, te da Êe uskoro vjerojatnodobiti joπ jednoga, a da radio emitirau uvjetima u kojima neku vrstukoncesije ostvaruje oko 120 subje-kata”.

StaziÊ je naglasio da povrh svegatoga Hrvatski radio ima jedinizakonsku obvezu proizvoditi dramski,obrazovni i djeËji program, programza pripadnike manjina, te program zaHrvate u inozemstvu, a elitne kultur-ne i znanstvene sadræaje objavljuje naposebnoj treÊoj mreæi.

Postavio je pitanje tko Êe snimatiradio drame ili emitirati program zadjecu dopustimo li daljnju devastacijuHrvatskog radija. Pitao je i tko Êemanjinama omoguÊiti sluπanje emi-sija na svojim jezicima, te tko Êe naπegraane informirati u svijetu,nastavimo li tako tretirati Hrvatskiradio.

Dræi da je zbog iznesenih argu-menata potrebno unijeti neke dopuneu Ëlancima 31, 37. i 43, koji regu-liraju ovlasti ravnatelja organi-

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

13

Praksa je i do sada pokazivalada su glavni ravnatelji uvijekveÊu brigu pokazivali zafinancijski moÊniji i u javnostiutjecajniji medij, televiziju,zanemarujuÊi pri tome iinterese manjeg i slabijeg,radija.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

zacionih jedinica. Naime, zakon zanjih predvia odgovornost za poslo-vanje njihovih organizacijskih jedi-nica, ”πto je dobro, jer ravnatelj morabiti odgovoran za poslovanje, ali da biuopÊe mogao biti odgovoran, on moraimati i ovlasti da utjeËe na poslovanjei rezultate poslovanja, jer iz Ëega inaËeizvoditi njegovu odgovornost”.

U tom smislu u Ëlancima 31, 37. i43. treba dopuniti prve stavke kojigovore o ovlastima i precizirati daravnatelj rukovodi poslovanjem orga-nizacijske jedinice, realizira utvreniplan investicija i provodi utvrenukadrovsku politiku, pojaπnjava StaziÊ.

Jedna izmjena na kojoj Êe Klubzastupnika SDP-a posebno inzistiratitiËe se odredbe Ëlanka 49. stavka 1,koja govori da Statut HRT-a donosiVijeÊe HRT-a na prijedlog glavnogravnatelja HRT-a. Nenad StaziÊ jenaglasio da i u vaæeÊem zakonupostoji odredba da suglasnost naStatut daje Hrvatski sabor, koja jeovdje izostavljena. Statutom seureuje ustrojstvo, ovlasti i naËinodluËivanja pojedinih tijela HRT-a, ion predstavlja onaj bitan podzakonskiakt kojim se rjeπavaju sva ona pitanjakoja zakon eventualno nije rijeπio.

”Pravo je i duænost zakonodavca dakod ustanove od takvog znaËenja kaoπto je HRT daje suglasnost na Statut”,naglaπava StaziÊ. Dodaje da Hrvatskisabor potvruje i Statut HINE idrugih tako vaænih ustanova, pa se niu ovom sluËaju ne bi trebao odreÊi togsvog prava, miπljenje je Klubazastupnika SDP-a.

Predlaæu da se odreene promjeneunesu i u odredbe Ëlanka 55, odnosnou naËin raspodjele sredstava priku-pljenih od pristojbe. ”Ta sredstva netreba dijeliti samo tako da ona morajuosigurati tek razmjerno pokriÊetroπkova proizvodnje radijskog, odno-sno televizijskog programa, jertroπkovi proizvodnje programa nisuukupni troπkovi poslovanja. Izsredstava pristojbe isplaÊuju se i plaÊei doprinosi, materijalni troπkoviposlovanja, a ta se sredstva koriste ikod ulaganja u razvoj, pa izriËaj trebapopraviti”, komentira StaziÊ.

Klub zastupnika SDP-a naËelnosmatra da je pitanje raspodjele pri-stojbe jedno od najznaËajnijih pitanjaza obavljanje djelatnosti, te da bi gakao takvog trebalo rijeπiti Statutomustanove.

KonaËno, imaju primjedbu na Ëla-nak 57. stavak 2, u kojem se kaæe dase prihodi i troπkovi poslovanja HRT-a iskazuju i zasebno za svaku orga-

nizacijsku jedinicu. Klub zastupnikaSDP-a smatra da te prihode i troπkovenije dovoljno samo iskazati zasebno,nego ih treba i utvrditi zasebno, kakobi svaki od ravnatelja znao s kojimsredstvima raspolaæe i kako bi mogaobiti odgovoran za raspolaganje pripa-dajuÊim budæetom.

StaziÊ je zakljuËno rekao da Klubzastupnika SDP-a podræava donoπenjeovog Zakona u prvom Ëitanju, a dapredlagatelju sugeriraju da njihoveprimjedbe najozbiljnije razmotri i daih unese u KonaËni prijedlog zakona.

AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) javio se zaispravak netoËnog navoda. DræinetoËnim navod kolege StaziÊa da ovavlast treba donijeti Zakon po hitnompostupku, kako bi se definitivnorijeπilo teπko stanje na HRT-u. ”ToËnoje slijedeÊe, da ova vlast æeli pod svaku

cijenu, Ëim prije formirati svoju ekipukoja Êe ”drukati” slijedeÊu godinupred izbore za ovu vlast u smislu danjoj nema alternative, da grijeπi, ali jepoπtena, da ne treba birati one koji susmijenjeni 3. sijeËnja”.

PredsjedavajuÊi, BBaallttaazzaarr JJaallππoovveecc((LLIIBBRRAA)) rekao je zastupniku AntiKovaËeviÊu da nije ispravio netoËannavod.

NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) javio se zapovredu Poslovnika. Rekao je da seovako ne moæe zlorabiti Poslovnik,”najprije se kaæe da sam ja neπtorekao πto nisam rekao, a onda se s timpolemizira”. StaziÊ je ustvrdio da nijerekao da treba Zakon donijeti pohitnom postupku, ni da se Klubzastupnika SDP-a za to zalaæe, a sËime je polemizirao zastupnik Kova-ËeviÊ. ”Rekao sam da podræavamoPrijedlog zakona u prvom Ëitanju”.

Regionalizirati 2. program

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--aa,,PPGGSS--aa,, SSBBHHSS--aa govorio je DDaammiirr JJuurriiÊÊ((SSBBHHSS)).. Na poËetku je zastupnikustvrdio da klubovi zastupnika u Ëijeime istupa podræavaju napor da sereformira Hrvatska radiotelevizija.

”Naæalost, dandanas imamo dræav-nu televiziju, koja je kao takvaosnovana 1956. godine. Do 1990.godine je bila dræavna televizija urukama jedne vladajuÊe stranke

Saveza komunista, a nakon 1990.godine je bila u rukama HDZ-a.Nakon 3. sijeËnja 2000. godine niπtase nije promijenilo, dakle, imamojedinstvenu situaciju u Europi daimamo oporbenu televiziju, πto nijeloπe, nuæno je da televizija budekritiËna, ali ne mora nuæno biti kriti-Ëna s onih stajaliπta s kojih je kritiËnai oporba”.

Klubovi zastupnika HNS-a, PGS-a,SBHS-a dræe nuænim depolitiziratiHRT, otkloniti je od svake vlasti, pa iod one koja nije na vlasti, a to je prijesvega oporba. Hrvatska radiotelevizijatreba biti mjesto druπtvene kriti-Ënosti, pojaπnjava JuriÊ.

”Druga teza se tiËe imena Hrvatskatelevizija, a to zapravo Hrvatska tele-vizija nije, u smislu toga da izriËe sveone probleme koji se javljaju nacijelom hrvatskom tlu, to je televizijakoja je koncentrirana oko zagre-baËkih tema, moæda bi bilo dobrovratiti staro ime Televizija Zagreb”.

Damir JuriÊ rekao je da zaposlenicipodruËnih, regionalnih televizijskihcentara kaæu da su neiskoriπteni, dasu protiv svoje volje specijalizirani zaodreene teme. ”OpÊe filozofijske temepripadaju naravno glavnom gradu, ito bi trebalo promijeniti, jer nije sveπto je relevantno u Hrvatskoj koncen-trirano samo u Zagrebu”.

Zastupnik je stava da bi osimprivatizacije 3. programa moæda bilomoguÊe regionalizirati drugi pro-gram, odnosno ostaviti drugi pro-gram regionalnim centrima kaonjihov medij izraæavanja, gdje bi svidijelovi Hrvatske doπli do izraæaja, ada prvi program i dalje bude opÊinacionalni program. ”Tu bi se javile idruge komercijalne televizije, i tanaπa monolitnost, fokusiranost nadræavnu televiziju bi, nadam se, u tomsluËaju nestala”.

Klubovi zastupnika koje zastupaJuriÊ zagovaraju depolitizaciju iregionalizaciju drugog programa.

Za ispravak netoËnog navoda javilase DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Rekla je daje netoËan navod gospodina JuriÊa daje ovo reformski zahvat na Hrvatskojradioteleviziji. Ona tvrdi da se ovimzakonom niπta ne reformira, negojedino upravljaËka struktura.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) takoer sejavila za ispravak netoËnog navoda.Prvotno je podræala ispravak koji jeiznijela kolegica NikoliÊ. Kosor dræinetoËnim navod da je Hrvatskatelevizija oporbena televizija. ”Meni jejasno da biste vi vjerojatno nastojalizabraniti oporbi da se uopÊe na

BROJ

352

14

Pravo je i duænostzakonodavca da kod ustanoveod takvog znaËenja kao πto jeHRT daje suglasnost naStatut.

televiziji pojavljuje, ali u svimdemokratskim zemljama, o svimrelevantnim politiËkim dogaajima,odmah se ide pitati oporbu πto misli”.

Ispravak netoËnog navoda dao je iAAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)).. Dræi neto-Ënim tvrdnju kolege JuriÊa da jetelevizija oporbena. ”Ovdje vladatotalitarni mrak, jer su totalitaristidoπli na vlast, dakle, nema govora ooporbenoj televiziji, to nije toËno”.

Za povredu Poslovnika javio seBBrraannkkoo TTuuππeekk ((SSDDPP)).. Rekao je datreba birati rijeËi u Parlamentu.”Pozivam se na Ëlanak 218. gdje seomalovaæava ne samo odreenapolitiËka grupacija, nego jedan Ëitavkorpus ljudi koji su dobili povjerenjegraana, da je to mrak, da je tototalitarizam i sve ostalo”.

Zamolio je da se kolegi KovaËeviÊuizreËe barem opomena za ovakvetvrdnje.

PredsjedavajuÊi, BBaallttaazzaarr JJaallππoovveecc((LLIIBBRRAA)) rekao je da je on viπe putaupozoravao da se ne koriste teπkerijeËi u sabornici.

Ovime je zavrπena rasprava po klu-bovima zastupnika.

U pojedinaËnoj raspravi prvi jegovorio IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)).. Dræida je aktualni Zakon o HRT-u potpunopromaπen i da ga treba mijenjati,”zato πto nije ispunio oËekivanjatrenutaËne vlasti, a s druge straneuskoro Êe izbori, a njih se ne smijenespremno doËekati”.

Nastavio je u sliËnom tonu, nakonËega mu je predsjedavajuÊi, BBaallttaazzaarrJJaallππoovveecc ((LLIIBBRRAA)) rekao kako jeupozoravao da se ne koriste teπkerijeËi, Ëega se LonËar nije pridræavao.

U VijeÊu 11 Ëlanova

Potom je govorio AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ))..Rekao je da je televizija jedan odnajvaænijih medija i da stoga svi æeleimati kontrolu nad njom, no pitanjeje kako mogu imati kontrolu nadtelevizijom oni koji ju plaÊaju, daklegraani, porezni obveznici, ”oni biprvenstveno trebali biti zastupljenikroz tijela koja upravljaju televizijomi odreivati πto se daje na programu,da to bude stvarno πto oni æele”.

Rekao je da se u prvih 6 promjenaZakona, a bilo ih je sveukupno 9, iπloka demokratizaciji televizije i stva-ranju Upravnog vijeÊa koje Êe naodreeni naËin zastupati sve slojevehrvatskog druπtva. Kao primjertakvog demokratski izabranog vijeÊadao je ono iz 1998. godine u kojem jei sam bio jedan od Ëlanova.

”U VijeÊu od 1998. godine imali smo23 Ëlana, od Ëega 10 zastupnika i toprema kljuËu zastupljenosti pojedinihstranaka u Hrvatskom saboru, a bilisu zastupljeni i predstavnici 13udruga i organizacija koje neπtoznaËe u hrvatskom druπtvu”.

Osvrnuo se na promjenu zakona iz2001. godine gdje u VijeÊu viπe nijebilo zastupnika, kao izraz depo-litizacije VijeÊa. Beljo je ustvrdio da seipak nije dogodila nikakva depo-litizacija, nego su zapravo izbaËeni oniljudi koji su bili izabrani od hrvatskognaroda, tj. zastupnici.

”Umjesto njih doπle su neke noveudruge koje u hrvatskom druπtvujako malo znaËe i za koje nitko ne zna,a financirane su iz dræavnog prora-Ëuna, mi ih plaÊamo da budu savjestovog druπtva, a mislim da to nisu i daniËim nisu zasluæili da to budu”.

Beljo je rekao da to VijeÊa ne funk-cionira, pa se sada æeli smanjiti brojËlanova na 11, odnosno ”maknuti sveone koji tamo nisu poæeljni, te stavitidruge ljude”.

”Sada bi vjerojatno saborski Odborza informatizaciju ili neki drugiOdbor trebao izabrati tih 11 osoba, aonda Êemo mi dignuti ruku i veÊinomglasova izglasovati da su to legalnipredstavnici ovog Sabora”.

Rekao je da se u tom sluËaju gubizastupljenost manjine u Hrvatskomsaboru i njeno pravo, ”dakle prela-zimo sa demokracije na demon-kraciju, gdje veÊina dizanjem rukejednostavno terorizira manjinu ioduzima joj svako njeno pravo”. Dræito nepoπtenim i smatra da to ne æeleni hrvatski biraËi, kao ni gledateljiHrvatske televizije.

Naglasio je da se to radi da bi semoglo provesti u djelo ono πto se æeli,”uz jedan ili dva glasa protiv nasjednicama, znaËi uz fasadu nekedemokratiËnosti”.

Dodao je da je Zakon koji je sada nasnazi izazvao konfuziju. Miπljenja jeda neπto treba napraviti, no da ovonije put prema demokratizaciji tele-vizije i hrvatskog druπtva, veÊ da jeovo vraÊanje 20 ili 30 godina unatrag.Ne podræava ovaj Prijedlog i smatrada je ”to put koji vodi ne u demo-kratizaciju televizije, veÊ udemonkratizaciju”.

MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) javio se zaispravak navoda. Dræi netoËnom tvrd-nju kolege Belje da se demonkracijadogaa kada se u Parlamentu veÊi-nom glasova izglasa neki zakon, te daje to teroriziranje manjine. JurjeviÊ jerekao da je takva procedura i da se na

taj naËin samo potvruju demo-kratska pravila igre.

Zakon u sluæbi predizborne

godine

LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((nneezzaavviissnnaa))zapoËela je svoje izlaganje konsta-tacijom da je Hrvatska televizija vrlovaæna ovoj vlasti, ”πto najboljesvjedoËi Ëinjenica da se ona njomestalno bavi, pa je ovo veÊ treÊi pokuπajuspostave tzv. javne televizije uHrvata”.

Smatra da se unutar postojeÊegzakona trebalo postaviti pitanje odgo-vornosti Ëlanova VijeÊa za njihovodjelovanje, pa ako je potrebno iimenovati nove Ëlanove VijeÊa.

Zastupnica je spomenula i da ostajepitanje zaπto su predstavnici Vlade,koji upravo naglaπavaju potrebudonoπenja novog Zakona poradinuænosti prihvaÊanja europskih isvjetskih standarda za uspostavujavne televizije, bili toliko iritiranikritiËkim stavovima i primjedbamakoje su dolazile od stranih i domaÊihstruËnjaka za medije prilikom izradenovog Zakona.

Ljerka Mintas-Hodak podsjetila jeda su u vremenu donoπenja postojeÊegZakon o HRT-u, mnogi iz oporbe upo-zoravali na njegove brojne manjka-vosti, kako u pogledu moguÊnostikvalitetnog funkcioniranja HRT-a,tako i glede njegove usklaenosti seuropskim standardima, meutim, nijedna primjedba nije bila prihvaÊena,”uz obrazloæenje kako je novi naËinupravljanja HRT-om jamstvo odstra-njenja politiËkih utjecaja i osiguranjekvalitetnog voenja HRT-a podnadzorom javnosti, posredstvom raz-nih udruga koje su zastupljene uVijeÊu”. U tom kontekstu, LjerkaMintas-Hodak pita kako to da se teksada, iako su odmah po donoπenju togZakona uslijedili kritiËki komentarina taj Zakon istih onih meunarodnihstruËnjaka koji i danas diæu svoj glasprotiv ovog Prijedloga, pristupausklaivanju s europskim stan-

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

15

VladajuÊa koalicija uHrvatskom saboru dogovoritÊe se i prije matiËnog Odborao poæeljnim ili podobnimkandidatima za Ëlanove VijeÊai nakon toga Êe ih dizanjemruku izglasati.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

dardima javne televizije. Dræi da je tovjerojatno stoga jer ovaj postojeÊiZakon nije ostvario oËekivanja sada-πnje vlasti.

Zastupnica je ustvrdila da novizakon donosi u prvom redu bitnosmanjenje ovlasti VijeÊa u koristglavnog i ostalih ravnatelja. Nadalje,potpuno je nedefiniran naËin, kao ikriteriji po kojima Êe se birati ËlanoviVijeÊa, kojih bi bilo znatno manje ponovom zakonu, komentira zastupnica,i dræi da to nije sluËajno.

”VladajuÊa koalicija u Hrvatskomsaboru dogovorit Êe se i prije mati-Ënog Odbora o poæeljnim ili podobnimkandidatima za Ëlanove VijeÊa i nakontoga Êe ih dizanjem ruku izglasati, apotom Êe tako oformljeno VijeÊeizabrati glavnog ravnatelja po svojojmjeri koji nakon toga preuzimagotovo sve vaænije ovlasti, kakoprigodom izbora i imenovanja ostaleupravljaËko-programske hijerarhijena HRT-u, tako i glede upravljanja iprogramskog usmjerenja HRT-a”.Kao potvrdu ove tvrdnje zastupnica jeistaknula da Êe VijeÊu HRT-a po ovomPrijedlogu zakona, nakon πto obavipredviena imenovanja, izbor glavnogravnatelja, te donese Statut, uglav-nom ostati jedino savjetodavna idonekle nadzorna funkcija.

Nadalje, zastupnica je navela da poPrijedlogu glavni ravnatelj moæeobustaviti od izvrπenja akte VijeÊaHRT-a, a istog tog ravnatelja moæe serazrijeπiti samo ako 9 od 11 ËlanovaVijeÊa za to glasa, ”dakle, vrlo teπko,praktiËki gotovo nemoguÊe”. Zastu-pnica zakljuËuje da je iz svega togaoËito da je prava svrha donoπenjanovog Zakona pojaËati utjecaj vlastina medije, napose na televiziju, ”i to ucilju uljepπavanja slike o naπojstvarnosti pred izbore”.

Da je tome tako, pojaπnjava zastu-pnica, govori Ëinjenica da se posebnoimenuje glavni urednik za infor-mativni program.

”Mislim, naæalost, da je u pravugospodin »oviÊ kada kaæe kako ovavlast æeli instalirati svoje ljude naPrisavlju, kako bi im oni omoguÊilibolju medijsku prezentaciju upredizbornoj godini, kroz donoπenjepotpuno novog zakona, koji ÊeomoguÊiti i smjenu sadaπnjeg VijeÊa,a i uspostavu nove upravljaËke struk-ture”.

Ljerka Mintas-Hodak smatra daovakav Zakon o HRT-u ne bi trebalousvojiti, da za njega ne bi trebaloglasati, te da bi ga predlagatelj dodrugog Ëitanja trebao znatnije

promijeniti, tako da bi on mogaokonaËno biti donesen konsenzusom,”da jednom zauvijek rijeπimo pitanjeupravljanja HRT-om i onemo-guÊavanja bilo kakvih politiËkihutjecaja na programsku shemu nateleviziji”.

Naime, dræi da ako Zakon ne budedonesen konsenzusom, prva slijedeÊavlast koja doe Êe ga ponovno mije-njati, a HRT u tom sluËaju neÊe imatinikakve πanse da se konsolidira kaojavna televizija.

MMiirrjjaannaa DDiiddoovviiÊÊ ((SSDDPP)) javila se zaispravak netoËnog navoda u jednomdijelu diskusije Ljerke Mintas-Hodak,u kojem je ona istaknula da se zakondonosi zbog toga πto se mijenjaju nekeodredbe na koje su mnogi upozoravaliprilikom donoπenja postojeÊeg Zako-na o HRT-u.

DidoviÊ je podsjetila da su prilikomdonoπenja Zakona o HRT-u prijegotovo dvije godine, u svim javnimraspravama i u Hrvatskom saboru,dominirale teme o statusu HRT-a, obroju radijskih i televizijskih pro-grama, o odvajanju OdaπiljaËa i veza,”a bitna odredba koja se naknadnopojavila kao problem i koja se mijenjaovim Zakonom je odnos izmeu tijelaHRT-a, odnos uprave i ureda”.

Joπ veÊa politiËka kontrola

HRT-a

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) zapoËela jeizlaganje konstatacijom da je ovo peti,a ne treÊi prijedlog Zakona u mandatuove Vlade. Rekla je da je prvi prijedlogpodnio HSP, drugi Jadranka Kosor,treÊi Vlada, Ëetvrti Vesna ©kare-Oæbolt, te konaËno peti Vlada.

Ustvrdila je da je daleko bolji prijed-log Vesne ©kare-Oæbolt od VladinogPrijedloga. ”On je u mnogim dijelo-vima sukladan onome Ëemu sam se jazalagala kada smo donosili Zakon”.Podsjetila je da je prilikom glasovanjao sadaπnjem Zakonu, ona jedina izvladajuÊe koalicije glasala protivnjega, a da ni ovaj Prijedlog nijedobar, naprotiv, ”joπ je gori”.

KategoriËki tvrdi da je jedini razlogdonoπenja novog zakona promjenavladajuÊe, odnosno upravljaËke stru-kture na HTV-u. Ovaj zakon se nebavi, niti ne rjeπava pitanje europskihstandarda javnog radiotelevizijskogimitiranja, a svaka izmjena zakonatrebala bi zapravo teæiti postizanjuupravo ovog cilja, istiËe zastupnica.

Dorica NikoliÊ kritiËki je iznijelastav da ovako normirani zakon rje-

πava stvari koje se inaËe rjeπavajustatutima. Rekla je da se slaæe skolegama koji su ustvrdili da je pravirazlog za usvajanje novog Zakona oHRT-u veÊa politiËka i admini-strativna kontrola HRT-a, ”πto se vidiod Ëlanka do Ëlanka”. ZakljuËila je daneÊe glasovati za prihvaÊanje ovogPrijedloga.

Izbor Ëlanova VijeÊa u rukama

je vladajuÊe veÊine

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) podsjetila jena zakljuËak Sabora donoesenog ulistopadu 2002. godine o nadgledanjurada HRT-a, o zastupljenosti poje-dinih politiËkih stranaka, zastu-pljenosti Vlade, Ureda predsjednika uprogramu. Ujedno se osvrnula naizlaganje zastupnika DDaammiirraa JJuurriiÊÊaa((SSBBHHSS)) i izjavi da je HRT sadaoporbena televizija.

Stoga podsjeÊa na zakljuËak Sabora,a na prijedlog Kluba zastupnika SDP-a kojim se VijeÊe HRT-a obvezuje dado kraja 2002. godine Saboru podneseizvjeπÊe o gledanosti, sluπanosti popojedinim programima i ostalo. No,kako se radilo o posljednjem danuredovitog zasjedanja Sabora ukazalaje da izvjeπÊa nema te da bi raspravabila jasnija i lakπa da je bilo podataka.

GovoreÊi kao dugogodiπnja radijskadjelatnica tvrdi da se ponovno u ovomzakonu opet favorizira Hrvatskatelevizija u odnosu na Hrvatski radioπto je vidljivo iz nekoliko odredabazakona koje se odnose na sastavravnateljstva. Naglasila je da seHrvatska televizija iznjedrila izokrilja Hrvatskog radija.

Ustvrdila je da je na temelju kon-cepcije Ëlanka 18. teπko izabrati VijeÊejer se bira na temelju javnog pozivana koji se mogu javiti svi, a Ëak se nimatiËni odbor u zakonu ne spominjekao mjesto gdje bi se raspravili sviprispjeli prijedlozi veÊ bi prijedlozidoπli na plenarnu sjednicu.

Tvrdi da Êe VijeÊe imati velike ovla-sti, a izbor Ëlanova u rukama jevladajuÊe veÊine. Misli da je stvorenlaæan dojam da uklanjanje zastupnika

BROJ

352

16

VijeÊe Êe imati velike ovlasti, aizbor Ëlanova u rukama jevladajuÊe veÊine. Stvoren jelaæan dojam da uklanjanjezastupnika iz VijeÊa HRT-aznaËi njegovu depolitizaciju.

iz VijeÊa HRT-a znaËi njegovudepolitizaciju.

Vezano uz Ëlanak 10. predloæila jeda udio emitiranog igranog programaizvorno proizvedenog na hrvatskomjeziku u ukupnom igranom progra-mu Hrvatskoga radija i Hrvatsketelevizije mora biti veÊi od treÊine, audio emitiranog dokumentarnog dje-Ëjeg i umjetniËkog programa izvornoproizvedenog na hrvatskom jezikumora biti veÊi od 50 posto, πto je iprijedlog kada Êe se raditi naKonaËnom prijedlogu zakona.

Kaos na HTV-u insceniran

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je dr.sc. AAnnttoo KKoovvaa--ËËeevviiÊÊ rekavπi da se protivi donoπenjuzakonu tvrdeÊi da je priËa o kaosu naHTV-u inscenirana po dobro poznatojrecepturi pa se stvorio privid da se πirikaos pa po hitnom postuku trebarijeπiti takvo stanje. Smatra da secijela priËa vrti oko kadrovskihkriæaljki jer treba dovesti podobnekadrove.

”Sigurno da u tom VijeÊu djelujejedna politiËka stranka kojoj neodgovara ni Tumanova ni RaËanovaHrvatska nego oni æele neku treÊumisleÊi valjda na svoju i na MesiÊevuvreÊu”.

Predbacio je da ne treba tvrditi kakoje za vrijeme ”HDZ-ovog mraka podpalicom Obrada Kosovca televizija kaopolitiËki instrument bila u sluæbivladajuÊe garniture ”jer vi upravoradite ono πto ste nekada znalikritizirati, ali ne Ëinite niπta boljenego radite i inzistirate na starimpogreπkama”.

OESS smatra, novi Zakon

poveÊat Êe neovisnost HRT-a

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorila je DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ.. HSLS nepodræava Prijedlog zakona, a zastu-pnica se osvrnula na zakljuËak OESS-a gdje stoji da Nacrt prijedloga neÊepostiÊi proklamirani cilj i neÊe sesmanjiti veÊ Êe se poveÊati neovisnostHRT-a. U biti Nacrt ne sluæi nitijednom od formalnih razloga zanjegovu izradu a njegovo usvajanje pohitnom postupku ugrozilo bi πanse

promicanja cilja razvoja istinskogjavnog radio televizijskog emitiranjau Hrvatskoj.

Pretpostavlja da je pravi razlog zausvajanje Prijedloga zakona veÊapolitiËka i administrativna kontrolanad HRT-om, stoga bi bilo boljeprekinuti rad na postojeÊem nacrtuzakona to viπe πto se Ëini da je tekstnapisan u æurbi te sadræi brojnepogreπke i nedosljednosti u formi isadræaju.

HRT pripremiti za

konkurenciju

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je JJoossiipp LLeekkoo rekavπi da SDPpodræava Prijedlog zakona konsta-tiravπi da se saborska rasprava uglav-nom vodila o informativnom progra-mu πto je jasno jer se radi oHrvatskom parlamentu i o politiËkojocjeni HRT-a.

Podsjetio je da je HRT pravna osobakoja posluje na privrednom raËunu dase zakon mora pripremiti tako daomoguÊi HRT-u dolazak konku-rencije, da je ekonomski i financijskiosamostali, osigura tehnoloπki itehniËki razvitak.

Nadalje, nedvojbeno je da HRTzaostaje u reorganizaciji, u restru-kturiranju u pripremi za konku-renciju. Osvrnuo se na informaciju daje u polugodiπnjem i devetmjeseËnomizvjeπÊu o radu naglaπeno da televizijaposluje s negativnim trendovima.IstiËe to kao valjane razloge za odlukuo novom zakonskom prijedlogu.

IspravljajuÊi netoËan navod zastu-pnika Leke da HRT treba financijskibiti pripremljen za konkurenciju,zastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) tvrdida namjera zakona nije financijskakonsolidacija. Jer, govoreÊi iz isku-stva tvrdi da na HRT-u vlada nevje-rojatan kriminal, kojega ova vlast nijerazrijeπila.

Smatra da se zakon mijenja jeruskoro dolaze izbori i potrebno jeimati svog Ëovjeka koji Êe za potrebeorganizacije kontrolirati.

Zastupnik Leko javio se jer jezastupnik LonËar prekrπio Poslovnikjavivπi se za ispravak navoda kojegnije uËinio jer nije rekao da jefinancijska situacija na televizijidobra niti je opovrgnuo tvrdnju da jeprisutan negativan financijski trendposlovanja na HRT-u.

Potom se zastupnik LonËar javio zapovredu poslovnika te rekao da jezastupnik Leko prekrπio Ëlanak 209.Poslovnika jer je zastupnik LonËar usvom govoru ispravio da se HRT nijefinancijski pripremila za konso-lidaciju jer da je to toËno vlast biiskorijenila kriminal koji vlada ukuÊi. Tvrdi da se na Ëelu HRT-a nalazeljudi koji su svojedobno bili smijenjenizbog kriminala.

Razdvajanje radija i televizije i

prodaja TreÊeg programa

Zastupnik je upozoren da je zlorabiopovredu Poslovnika, potom je rijeËuzeo predstavnik predlagatelja i mini-star kulture, dr.sc. AAnnttuunn VVuujjiiÊÊ..

Osvrnuo se na odreene argumenteiznesene u raspravi te objasnio svrhudonoπenja zakona. Zakon se donosi jersu potrebne izmjene starog koje Êe bitipretoËene u novi kojim se predviarazdvajanje radija i televizije i prodaja3. programa.

Zakon nije donesen prije πestmjeseci jer je odvajanje OdaπiljaËa iveza od HRT-a potrajalo dulje nego πtoje bilo potrebno. Razlog je i usvajanjei usklaivanje zakona s Konvencijomo prekograniËnoj televiziji.

Takoer je izdvojio citat iz izvjeπÊaOESS-a da HRT i dalje pogaajuproblemi u upravljanju jer nijeizvrπena reforma HRT-a od nastu-panja nove vlade u sijeËnju 2002.godine. Razlog tomu je i nelogiËnaupravljaËka struktura koju jepredvidio Zakon o HRT-u propisujuÊidvije zapovjedne i komunikacijskelinije.

IHS15. I. 2003.

HRT

BROJ

352

17

Zastupnik KovaËeviÊ smatrada se cijela priËa ”vrti” okokadrovskih kriæaljki jer trebadovesti podobne kadrove.

Pravi razlog za usvajanjePrijedloga zakona je veÊapolitiËka i administrativnakontrola nad HRT-om.

Nedvojbeno je da HRTzaostaje u reorganizaciji, urestrukturiranju u pripremi zakonkurenciju.

Zakon se donosi jer supotrebne izmjene starogzakona koje Êe biti pretoËeneu novi kojim se predviarazdvajanje radija i televizije iprodaja 3. programa.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Naglasio je da Êe i dalje suraivati sekspertima pri rjeπavanju pitanjaupravljanja i pitanja autonomija unu-tar televizije. Osvrnuo se na nekeistupe koji nisu imali adekvatnematerijale i nisu se osvrtali na stvarniprijedlog zakona te su govorili ukategorijama zajednica ustanovakojih viπe nema.

Istaknuo je da Êe zakon imativisoku suglasnost meunarodnihtijela naglasivπi da Vlada RH i OESSsurauju.

”Osnovno pitanje je vraÊanje ele-mentarnih odgovornosti osnivaËakojega predstavlja Sabor premamediju koji opstoji na bazi pretplatekoju takoer daju graani ovedræave”. GovoreÊi o upitima i sum-njama vjerodostojnosti imenovanjaVijeÊa HRT-a od strane Sabora,objasnio je na koji bi to naËin Sabormogao raditi.

Zakon zabranjuje neposredno

utjecanje na programske

sadræaje

Ne vjeruje da bi Sabor mogaoprihvatiti da mu Vlada propisujeproceduru preko zakona na koju Êe onkao najviπe dræavno tijelo zako-nodavno reagirati. OdluËeno je da uVijeÊu budu predstavnici raznihdruπtvenih slojeva. Razjasnio je daGlavni ravnatelj pokreÊe postupakrazrjeπenja Ëlanova VijeÊa HRT-a.

Ovaj zakon zabranjuje pokuπaj dase neposredno utjeËe na programskesadræaje. Da se tijelo ili pojedinci uime toga tijela predstavljaju kaopolitiËke grupacije. Zakonska je duæ-nost ravnatelja da pokreÊe postupkeako se krπi zakon.

Tijekom rasprave pojavila su sekorisna rjeπenja, a izdvojio je prijed-log zastupnika Luke RoiÊa koji jeupozorio da je ovaj zakon samo jedanu nizu zakona koji rjeπavaju pitanjemedija. Predstoji joπ izmeu ostalog idonoπenje zakona o elektronskimmedijima.

Takoer je rekao da Êe se zaloæiti dase dodatno prihvate odreeni prijed-lozi zastupnice Vesne ©kare-Oæbolt.

ZakljuËio je da Êe uËiniti sve da seza donoπenje zakona omoguÊi i otvorimoguÊnost konsenzusa u Saboru.

Za ispravak netoËnog navoda javiose AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) osvrnuvπi se naizjavu da je Vlada podnijela Prijedlogpromjene zakona jer sadaπnji zakonnije dobar. Zakon na snazi je pred-loæila ista vlada prije godinu dana, asada traæi izmjene. ZnaËi vlada jenekompetentna, dodao je.

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) ispravio jenekoliko netoËnih navoda. Smatra daje taj zakon vraÊanje 20 godinaunatrag. ”Ovaj zakon je donesen zavrijeme Veljka KneæeviÊa”, izjavio jezastupnik. Smatra da je razdvajanjeRadija i Televizije kasnilo namjernododajuÊi da je od 1. srpnja 2002. godi-ne HRT protuzakonita ustanova i radiprotuzakonito.

Smatra da izjava ministra VujiÊa daje najveÊi doseg demokracije ovakvoVijeÊe HRT-a, nije na njegovoj razini.To je potpuno netoËno jer bi bilo toËnokada bi predsjednik VijeÊa HRT-a bioIvica RaËan.

Za ispravak netoËnog navoda javilase JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) osvrnuvπi sena raspravu o sastavljanju i naËinubiranja VijeÊa i javljanju nepovjerenjazastupnika u Saboru. Zastupnicivjeruju u Sabor, tvrdi, no boje semanipulacija koje se mogu dogodititemeljem predloæenog rjeπenja. Dakleda se na poziv Sabora gdje se mogujaviti tisuÊe ljudi o Ëlanovima VijeÊanjih jedanaestero odluËuje politiËkomveÊinom.

©to se tiËe konstatacije da je ovimprijedlogom vraÊeno povjerenje biraËana izborima smatra da je svaki odzastupnika dobio povjerenje biraËa naizborima, a i Vlada odgovara zastu-pnicima.

DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)) ispravila jenetoËan navod da je razlog donoπenjazakona Europska konvencija o pre-kograniËnoj televiziji, viπe bi biorazlog zakon o elektronskim medi-jima. Nije toËno da je izraæenonepovjerenje u Sabor veÊ u javni pozivkoji je ”nova izmiπljotina, a tih jeizmiπljotina od 3. sijeËnja napretek”.

Ministar VVuujjiiÊÊ odgovorio je napitanja. Osvrnuo se na ispravak zastu-pnika Belje da sadaπnji zakon nijedobar, veÊ je ministar u svom govoruiznio da su potrebne izmjene starogzakona koje Êe biti pretoËene u novikojim se predvia razdvajanje radija itelevizije i prodaja TreÊeg programa.

Konstataciju zastupnika LonËarada je ovaj zakon 20 godina iza nasministar je komentirao na naËin dabuduÊi da je zakon oko 30-tak postovrijednosnih sustava i eksplikacijapreuzeo od Europske konvencije oprekograniËnoj televiziji, πto biznaËilo da je Konvencija 20 godina izanas.

Dodao je da nije govorio o nepo-vjerenju zastupnika u Sabor, nego sepozivao na povjerenje zastupnika uSabor a izmeu ostalog je predloæio dase razmotri i moguÊnost glasovanjadvotreÊinskom veÊinom. Uz to jezatraæio zastupnicu NikoliÊ da ponoviprimjedbu.

Zastupnica NikoliÊ javila se i drugiput za ispravak netoËnog navodarekavπi da zakon u samo tri Ëlankaprati Europsku konvenciju o preko-graniËnoj televiziji, a ne 30 postokako je rekao ministar.

Potpredsjednik Jalπovec upozorio jeda je ministar govorio kao predla-gatelj stoga svaki zastupnik imapravo ispraviti netoËan navod.

Zastupnik Beljo javio se za ispravaknetoËnog navoda rekavπi da je usadaπnjem zakonu sporno πto jerazdvajanje OdaπiljaËa i vezaTelevizije i Radija, a ne sastav VijeÊaHRT-a, kako smatra veÊina zastu-pnika.

Zastupnik LonËar ponovno se javioza ispravak netoËnog navoda rekavπida ima dojam da predlagatelj oprekograniËnoj televiziji niπta ne zna.Potom mu je izreËena opomena zavrijeanje ministra, i nakon nekolikoprekida i izricanja opomena zastu-pnik LonËar je nastavio.

Argumentirao je izjavu da je zakonvraÊanje 20 godina unatrag. Konsta-tirao je da nigdje u svijetu ne postojida parlamentarna veÊina bira VijeÊete da to VijeÊe bira ravnatelja, te ononda bira ravnatelje pojedinih jedi-nica kao i glavnog urednikainformativnog programa.

BROJ

352

18

Zakon nije donesen prije πestmjeseci jer je odvajanjeOdaπiljaËa i veza od HRT-apotrajalo dulje nego πto je bilopotrebno. Razlog je i usvajanjei usklaivanje zakona sKonvencijom oprekograniËnoj televiziji.

Tijekom rasprave pojavilo sedosta korisnih rjeπenja,primjerice, ono zastupnikaLuke RoiÊa koji je upozorio daje ovaj zakon samo jedan unizu zakona koji rjeπavajupitanje medija. Predstoji joπizmeu ostalog donoπenjezakona o elektronskimmedijima.

Prijedlog za osnivanje

parlamentarne televizije

Potom je govorila predlagateljicadrugog istovjetnog zakona, Prijed-loga zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC))objasnivπi da je nastojala napraviti πtobolji zakon no izrazila je æaljenje πtooporbeni prijedlozi u konkurenciji sVladinim ne prolaze bez obzira nakvalitetu.

Ipak smatra da Êe se odlaskom treÊemreæe sa HRT-a, radiotelevizija naÊi uozbiljnim teπkoÊama. Dodala je da jeuloga zastupnika pripremiti HRT zanadolazeÊu konkurenciju, a ne zakonprilagoavati osobama koje rade nateleviziji te osobnim interesima.Potrebno je pripremiti zakon koji Êefinancijski i organizacijski ojaËatiteleviziju i radio kako bi stvorilimodernu i javnu televiziju.

OËekuje da Êe Vlada ukljuËiti iveÊinu zastupniËkih prijedloga uzavrπnu verziju zakona. Podsjetila jeda je paralelno sa zakonom o HRT-upredloæila i formiranje parlamentarne

televizije, toËnije kanala jer Êeprodajom treÊe mreæe nestati izravniprijenosi saborskih sjednica.

Dodala je da se razmotri osnivanjeparlamentarne televizije jer je svezemlje razvijene demokracije imaju ibilo bi dobro da se iz Sabora emitira

signal prenoseÊi izravno sjedniceparlamenta, ali i sjednice saborskihodbora.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu pprriihhvvaattiillii PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo HHrrvvaattsskkoojj rraaddiiootteelleevviizziijjii kkoojjiijjee pprreeddllooææiillaa VVllaaddaa RRHH,, nnoo vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ((7777 ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 44 ””pprroottiivv””,, 55””ssuuzzddrrææaannaa””)) zzaassttuuppnniiccii ssuu ssee pprriikklloo--nniillii VVllaaddiinnuu pprriijjeeddlloogguu ddaa ssee nnaapprriihhvvaattii PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo HHrrvvaattsskkoojjrraaddiiootteelleevviizziijjii zzaassttuuppnniiccee VVeessnnee©©kkaarree--OOææbboolltt..

SSvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaaiizznneesseennii uu rraasspprraavvii oo PPrriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa kkoojjeegg jjee pprreeddllooææiillaa VVllaaddaa RRHH,,ttee oo PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa kkoojjii jjee pprreedd--llooææiillaa zzaassttuuppnniiccaa VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboollttuu ddiijjeelluu kkoojjii ssee kkoonncceeppcciijjsskkii uukkllaappaa uuoorrggaanniizzaacciijjuu HHrrvvaattsskkee rraaddiiootteelleevviizziijjeekkaaoo jjaavvnnee uussttaannoovvee,, ddoossttaavvlljjaajjuu sseeVVllaaddii RRHH ddaa iihh uuzzmmee uu oobbzziirrpprriiggooddoomm iizzrraaddee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaazzaakkoonnaa..

––..KK;; SS..©©;; MM..MMii..

IHS15. I. 2003.

PARNI»NI POSTUPAK

BROJ

352

19

Paralelno sa zakonom o HRT-u zastupnica ©kare-Oæbolt predloæila je iformiranje parlamentarnetelevizije, toËnije kanala, jer Êeprodajom treÊe mreæe nestatiizravni prijenosi saborskihsjednica.

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo ssuu pprriihhvvaattiillii pprreeddllooææeennii zzaakkoonn--sskkii tteekksstt,, aa ssvvii pprriijjeeddlloozzii,, pprriimmjjeeddbbee,, iimmiiππlljjeennjjaa pprroosslliijjeeeennii ssuu pprreeddllaa--ggaatteelljjuu,, VVllaaddii RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkeerraaddii pprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaazzaakkoonnaa.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu uu rraasspprraavvaammaauukkaazziivvaallii nnaa ddoobbrree ssttrraannee ppooddnniijjeettooggpprriijjeeddllooggaa,, ooccjjeennjjuujjuuÊÊii ddaa ÊÊee ssuuddsskkiippoossttuuppaakk uusskkoorroo ppoossttaattii bbrrææii iieeffiikkaassnniijjii..

O PRIJEDLOGU

Ovaj zakonski prijedlog u saborskuje proceduru uputila Vlada RepublikeHrvatske. AnalizirajuÊi dosadaπnjuprimjenu Zakona o parniËnom postu-pku, predlagatelj je ocijenio dapostupci predugo traju, a sudovipostaju preoptereÊeni u tolikoj mjerida se moæe govoriti o blokadi njihovarada. Konstatirano je ujedno da jekvaliteta donesenih odluka ËestoproblematiËna, πto potvruje velikbroj ukinutih odluka niæih sudova.

Predloæenim Zakonom o izmjenamai dopunama Zakona o parniËnompostupku trebalo bi pojednostaviti iuËiniti efikasnijom parniËnu proce-duru, te poveÊati opÊu razinu pravnezaπtite. Ove bi se prednosti moglepostiÊi uvoenjem monokratskogsuenja u prvostupanjskom postu-pku, odnosno uvoenjem mono-kratskog suenja i u postupku upovodu pravnih lijekova kad god je tomoguÊe, radikalnim uvoenjem ras-pravnog naËela, ograniËenjem pravana iznoπenje novota, uvoenjemefikasnih instrumenata za suzbijanjezloporabe procesnih ovlaπtenja, ogra-niËavanjem moguÊnosti da se izkompeticijskih razloga postupak odu-govlaËi, odnosno odluke sankcio-niraju, napuπtanjem instituta dræav-noodvjetniËke intervencije, redefini-ranjem instituta punomoÊnika, refor-mom sustava dostave, uvoenjemnovih vrsta tuæbi, uvoenjem institutaobustave postupka, osiguranjemostvarivanja ustavne pozicije Vrhov-nog suda Republike Hrvatske teopÊom funkcionalizacijom procedure.

Predlagatelj je ocijenio da Êe seuvoenjem ovih kljuËnih naËela izbje-Êi dosadaπnje slabosti oko voenjaparniËnog postupka, a ujedno jeocijenio da neÊe biti potrebna dodatnasredstva iz dræavnog proraËuna Repu-blike Hrvatske. Osim toga, poveÊanjeefikasnosti pravozaπtitnog sustavapozitivno bi utjecalo i nagospodarstvo.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovoga Zakona, a primjedbei prijedloge dostavit Êe izravno pred-lagatelju u obliku fonografskogzapisa sa sjednice Odbora.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee uvodno jesasluπao opπirno izlaganje pred-stavnika predlagatelja koji je ËlanoveOdbora izvijestio o razlozima i moti-vima podnoπenja predmetnog Prijed-loga zakona, kao i njegovim osnovnimznaËajkama.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNI»NOM POSTUPKU

Efikasnija parniËna procedura

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

U raspravi je ocijenjeno kako jePrijedlog zakona svakako dobrodoπaoi nuæan projekt s rjeπenjima kojatrebaju stvoriti pretpostavke za bitnobræe i uËinkovitije suenje u graan-skopravnim predmetima koji Ëinepreteæiti dio predmeta u postupcimana svim stupnjevima suenja. NaËel-no, naglaπeno je kako treba voditiraËuna da predloæena rjeπenja, kojasu motivirana potrebom za kraÊim,bræim i uËinkovitijim suenjem i svo-enjem zloporaba procesnih ovla-πtenja stranaka na najmanju moguÊumjeru, s druge strane ne onemoguÊegraane da ostvare odgovarajuÊusudsku zaπtitu svojih prava. Snaænoje podræana reafirmacija raspravnognaËela u odnosu na inkvizitorno,odnosno naËelo oficioznosti, jerraspravno naËelo traæi da se sud bavistvarnim predmetom parnice i da sudina temelju Ëinjenica koje su strankeiznijele i dokaza koje su predloæile, bezsluæbene duænosti prikupljanja Ëinje-niËnog i dokaznog supstrata. Uzocjenu predloæenih rjeπenja iznijeti sui prijedlozi za njihovu doradu ikonzekventnu provedbu intencijazbog kojih su predloæena.

Tako se pojavio prijedlog da se, usluËaju kada se drugi put æalba ilirevizija protiv odluke u pojedinompredmetu pojavi pred drugostu-panjskim sudom, dade moguÊnosttom sudu da odluku protiv koje jepravni lijek izjavljen odbije ili prei-naËi, a ne samo da je ukine, πto bimoglo doprinijeti ubrzanju postu-panja sudova i kraÊem trajanjupostupaka. Nadalje, predloæeno je dase za poduzimanje radnji, kako uprvostupanjskim tako i u drugo-stupanjskim postupcima, odrederazumni rokovi prema vrsti pojedinihpredmeta, naravno, uz neophodne ipotrebne iznimke. Postavljeno je ipitanje moguÊeg novËanog kaænja-vanja dræavnog odvjetnika kaostranke u postupku zbog moguÊeteænje ka zloporabi prava koja mupripadaju u postupku. U dosadaπnjojpraksi nije bilo sluËajeva takvogponaπanja dræavnih odvjetnika kojisvoju duænost obavljaju visoko-profesionalno i etiËno.

Kao slijedeÊe znaËajno pitanjeocijenjeno je ono o zastupanju predsudovima od profesionalnih opuno-moÊenika te pojedinih iznimki.Izraæeno je viπe stajaliπta, od bezre-zervne podrπke rjeπenju da jedinoprofesionalni punomoÊnici - odvjet-nici, mogu zastupati pred sudovimajer su oni jedino struËno i profe-

sionalno osposobljeni, cijelom svojomimovinom odgovaraju za πtetu stran-kama nastalu pogreπnim i neod-govarajuÊim zastupanjem, a to je iinteres sudaca i sudova, Ëija je praksapotvrda preËesto neadekvatnog zastu-panja pred sudovima od nestruËnihosoba. Ovo miπljenje dræi da ni krvnoni tazbinsko srodstvo ne moæe bitikvalifikacija za zastupanje predsudom.

Nadalje, izraæeni su prijepori i staja-liπta vezani na Ëlanak 219. (Ëlanak382. Zakona o parniËnom postupkukoji se mijenja), a odnosi se namoguÊnost izjavljivanja revizije.Iznijet je prijedlog da bi revizijutrebalo izvanredno dopustiti, neovisnoo vrijednosti predmeta spora pobi-janog dijela presude, iz razloga kojepredvia toËka 1. stavka 2. izmije-njene odredbe Ëlanka 382. Zakona oparniËnom postupku, i to uzizostavljanje rijeËi: ”a o tom pitanjune postoji (ujednaËena) praksa Vrhov-nog suda.” Takva revizija je dopu-πtena i opravdana, ukoliko drugo-stupanjski sud prilikom rjeπavanjapredmeta povodom æalbe, ocijeni daodluka o sporu ovisi o rjeπenju nekogmaterijalnog ili postupovnog pitanjavaænog za osiguranje jedinstveneprimjene zakona i ravnopravnostigraana. Uslijed toga bi trebaloizostaviti toËke 2. i 3. stavka 2. Ëlanka382.

Takva odluka drugostupanjskogsuda o dopuπtenosti revizije u odre-enom predmetu, trebala bi naÊimjesto u izreci pobijane drugo-stupanjske presude, uz obrazloæenjezbog kojih je revizija dopuπtena.Protiv te odluke drugostupanjskogsuda æalba se ne bi mogla izjaviti, arevizijski sud bio bi vezan odlukomdrugostupanjskog suda kojom serevizija dopuπta. Nadalje, ocijenjenoje da izmijenjena odredba Ëlanka 382.Zakona o parniËnom postupku napredloæeni naËin otvara prostorizjavljivanju revizije gotovo svimstrankama, u svim vrstama sporova,bez obzira na vrijednost predmetaspora. To bi moglo dovesti do situacijeda Vrhovni sud postane sud treÊegstupnja, a revizija izgubi znaËaj izvan-rednog pravnog lijeka. Razlozi zaizjavljivanje revizije predvienitoËkom 1. stavkom 2. predstavljajuveÊ dovoljno πiroku osnovu zaostvarivanje ustavne uloge Vrhovnogsuda i stvaranje pravne prakse, poslje-dica Ëega Êe biti poveÊanje brojapredmeta pred tim sudom, a bezpostojanja potrebnih uvjeta za takvopoveÊanje broja predmeta.

Naravno, ovakvim rjeπenjem, za-kljuËuje se u izvjeπÊu Odbora, otvarase moguÊnost preoptereÊenosti æupa-nijskih sudova izjavljenim revizijama,pa ovo znaËajno pitanje treba doizrade KonaËnog prijedloga zakonatemeljito razmotriti.

Nakon provedene rasprave, Odborza pravosue jednoglasno je predloæioHrvatskom saboru donoπenje zaklju-Ëaka kojim se prihvaÊa Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o parniËnom postupku. Sveprimjedbe, miπljenja i prijedlozi iznije-ti u raspravi dostavit Êe se pred-lagatelju da ih uzme u obzir prilikomizrade KonaËnog prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona oparniËnom postupku.

RASPRAVA

Uvodnu rijeË o predloæenom zakon-skom tekstu dala je ministrica pravo-sua, uprave i lokalne samoupraveIInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ, najavlju-juÊi da se njime postiæu ciljevizacrtani reformom pravosua. Krajnjicilj ovih napora usmjeren je premaubrzanju i efikasnosti postupka. Pos-tojeÊi je postupak trom i nedje-lotvoran, a time se onemoguÊujeprimjena prava, pa su i graanin ijavnost izvrgnuti svim tegobamadugotrajnog sudovanja. Postavlja seujedno i pitanje, nastavila je mini-strica, koliko treba skratiti postupak,a da se ipak zadræi jedna primjerenazaπtita stranaka u postupku. U smisluEuropske konvencije za zaπtitu ljud-skih prava i temeljnih sloboda,

navedeno je esencijalno pravo, pravona praviËno suenje, kao i na ferpraviËni postupak koji podrazumijevai brzu proceduru. Povreda tog pravarezultira moguÊnoπÊu intervencijeStrasburπke sudbene instance kojaonda ispostavlja raËune domaÊempravosuu. Radi se, dakle, o meu-narodnim pravnim standardima kojiu potpunosti obvezuju i naπ pravni isudbeni sustav. VijeÊe Europe nepre-stano prati razvoj i kretanjenacionalnih zakonodavstava i upuÊujedræave - Ëlanice na potrebu ubrza-vanja postupaka nacionalnihzakonodavstava.

BROJ

352

20

Predloæeno je znaËajnoograniËenje kompeticijskihpitanja kako bi se doπlo doefikasnijeg postupka.

Dugotrajni postupak zaista naj-ozbiljnije ugroæava svrhu i samsmisao postupka, a to loπe utjeËe napovjerenje graana. Svi ovi problemiu sudstvu doveli su pravosue unezahvalnu poziciju, a znatan brojkvalitetnih sudaca otiπao je izpravosua. Upravo ovaj zakonskiprijedlog omoguÊava jednostavno ilako prepoznavanje procesnih zlopo-raba koju onda sud mora sprijeËiti.Ovakvim zakonskim prijedlogom,upozorila je predstavnica predla-gatelja, mi sucima dajemo moÊnosredstvo da prepoznaju takve zlopo-rabe i da ih onda sankcioniraju u ciljuefikasnosti i brzine postupanja. Zlopo-raba, odnosno negacija prava, nemanegativan uËinak samo na postupak,veÊ pridonosi i dalekoseænim reper-kusijama na ponaπanje u druπtvenimodnosima i pogubno djeluje napovjerenje graana u Ëitav pravnisustav i instituciju dræave.

Pribliæavanjem naπe zemlje Europ-skoj uniji, potrebno je urediti naËeloda se svi procesni mehanizmi koristesavjesno i sukladno ovlaπtenjima, a dase zloporabe sprijeËe. Bilo je dugootpora ovakvom naËinu razmiπljanja,smatrajuÊi da se time krπi naËelotraæenja materijalne istine. Istina jemeutim ono πto stranke dokaæusvojim tvrdnjama koje su potkrijep-ljene dokazima u postupku. Mnogezemlje, poËevπi od onih koje prim-jenjuju anglosaksonsko pravo, ali izemlje iz kruga EU, odavno su usvojim graanskim postupcima napu-stile ovo naËelo i posjeduju vrloefikasne mehanizme zaπtite odzloporabe. Problem nesankcioniranjanedopuπtenih ponaπanja tijekompostupka ima dalekoseæne posljedice,upozorila je ministrica te se osvrnulana predloæene novine u postupku.

Jedna od najbitnijih novosti, odnosise na uvoenje naËela monokracije,Ëime se ubrzava, ali i pojeftinjuje sampostupak, a istina je ono πto strankeubuduÊe budu dokazale pred sudom.Dakle, sudac je kontrolor provedbepostupka, a teret dokazivanja i prona-laæenje dokaza za svoje tvrdnje snosesame stranke. Do ubrzavanja postup-ka dovesti Êe i ograniËenje prava naiznoπenje novota, jer su stranke veÊna pripremnom roËiπtu duæne iznijetisve svoje dokaze i tvrdnje. Ono πto jenajvaænije, ocijenila je ministricaIInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ, odnosi sena zabranu isticanja novota uæalbenom postupku. Analize poËestoukazuju da neki novi dokazi nisu biliu sluæbi traæenja materijalne istine,

nego oËigledno u cilju razvlaËenjapostupka. Takoer je predloæeno iznaËajno ograniËenje kompeticijskihpitanja, a sve predloæene mjere dovodedo veÊe efikasnosti sustava. Joπ seuvijek predlaæe zadræavanje institutazahtjeva za zaπtitu zakonitosti, meu-tim, za promisliti je da li u njemuuopÊe ima mjesta u parniËnompostupku. OmoguÊava se i ispo-stavljanje ostvarivanja ustavne pozi-cije Vrhovnog suda, koji ima vaænuulogu u sustavu jednoobrazne prim-jene odnosno kontrole zakonitosti, alii ujednaËavanju sudske prakse, kojaje takoer poljuljala povjerenje gra-ana u pravni sustav.

Nema sumnje, zakljuËila je mini-strica pravosua, da Êe opÊafunkcionalizacija procedure dovestido ubrzavanja postupka. PredlagateljÊe ujedno razmotriti sve prijedloge iprimjedbe koji vode prema cilju,odnosno ubrzavanju postojeÊeg po-stupka.

Za ispravak navoda javio se zatimzastupnik LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ((HHDDZZ)) kojise poæalio da pravosuu najviπe πteteodreeni politiËki procesi koji sumontirani. Dok se ovo ne ispravi, onsmatra da neÊe biti reda u hrvatskojdræavi. PredsjedavajuÊi Sabora, upo-zorio je govornika da je prekrπioposlovniËka pravila koja preciznoukazuju πto se i kako, moæe ispra-vljati. BuduÊi da zastupnik niti nakonnekoliko upozoravanja nije prihvatioovakvo tumaËenje Poslovnika, pred-sjedavajuÊi mu je oduzeo rijeË i daopriliku predsjedniku Odbora zapravosue, LLuukkii TTrrccoonniiÊÊuu da ukaæe nanaglaske i stavove ovog radnog tijelaHrvatskog sabora.

On je naglasio da je snaæno po-dræana reafirmacija raspravnognaËela i u odnosu na inkvizitorno,odnosno naËelo oficioznosti, buduÊi dase sud treba baviti stvarnim pred-metima i suditi temeljem predoËenihËinjenica postojeÊih stranaka. Nakonprovedene rasprave, Odbor je odluËiojednoglasno predloæiti Saboru dono-πenje zakljuËka kojim se prihvaÊapredloæeni zakonski tekst, a sveprimjedbe, miπljenja i prijedloziupuÊuju se predlagatelju da ih uzmeu obzir prilikom izrade KonaËnogprijedloga zakona.

Vratiti poljuljano povjerenje

graana u sudstvo

Zatim su govorili predstavniciklubova parlamentarnih stranaka, a

prvi je na redu bio zastupnik VVllaaddiimmiirr©©eekkss.. GovoreÊi u ime Kluba zastu-pnika HDZ-a, najavio je podrπku,ocjenjujuÊi da se radi o dobromprijedlogu koji bi trebao pridonijetiefikasnijem radu hrvatskog pravo-sua. Upozorio je meutim da jepoljuljano povjerenje graana ufunkcioniranje sustava, a predlagateljje trebao onda biti joπ hrabriji upredlaganju dodatnih rjeπenja koja biubrzala proceduru. Smatra ujedno, dabi ovom cilju pridonijelo i ukidanjeinstituta laiËkog porotniËkog sudo-vanja koji moæda ima rezona ukaznenom postupku, ali ne i ugraanskim, civilnim parnicama.Podræao je predloæeno rjeπenje okoiznoπenja novota. Objasnio je zatimdvostruki naËin ponaπanja stranakau postupku, oko ubrzavanja ili ote-zanja procedure, navodeÊi primjerekoji su ukazivali na zloporabe, izno-πenje razliËitih prigovora, iznoπenje

novih dokaza ili sakrivanje postojeÊihdokaza. Svi su ovi postupci, upozorioje predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, u biti koriπteni u postupku a njiho-va zloporaba i dovela je do sadaπnjeteπke situacije. Na kraju je predloæiouvoenje korjenite novosti u parniËnasudovanja. Ta bi novost pridonijelaefikasnosti oko sporova kod Ëuvanja iodgoja djece, uzdræavanja, te sporovaoko najamnih, zakupnih i stambenihodnosa. To bi znaËilo da bi sudovi uodreenim postupcima morali donijetipresudu u propisanom roku (primje-rice prvostupanjski u roku 3 mjeseca,drugostupanjski u roku od mjesecdana, a iznimno bi se probijala itolerirala praksa probijanja nave-denih rokova).

Podræao je predloæene zakonskeizmjene, predlaæuÊi ujedno da se uKonaËni prijedlog zakona uvrste i ovapromiπljanja i prijedlozi Klubazastupnika HDZ-a.

Uvaæiti argumente i OdvjetniËke

komore

U ime Kluba zastupnika HNS-a,PGS-a i SBHS-a govorio je zastupnikDDaarrkkoo ©©aannttiiÊÊ. On je napomenuo da suprilikom ocjene ovoga prijedlogaimali u vidu i ocjene Vrhovnog suda,

IHS15. I. 2003.

PARNI»NI POSTUPAK

BROJ

352

21

Zastupanja na sudovimaobvezno bi trebali obavljatiπkolovani punomoÊnici,odnosno odvjetnici.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

kao i komentar predloæenoga tekstakoje je dostavila Hrvatska odvjetniËkakomora. Prihvatljive su sve, veÊnabrojane mjere koje dovode doefikasnijeg rada i ispravljaju slabostisustava, ali postoji i prostor zadaljnjom dopunom i popravkom.PrihvaÊamo i raspravno naËelo, ista-knuo je zastupnik, prema kojemu sudu pravilu sudi na temelju Ëinjenica idokaza koje iznesu stranke, a premakojima bi se sud samo iznimnoupuπtao u pribavljanje dokaza posluæbenoj duænosti.

NaËelo savjesnosti, koriπtenje isuzbijanje zloporaba procesnih ovla-πtenja izazvao je odreene kontra-verze, odnosno postavilo pitanje - gdjeje granica izmeu zloporabe ikoriπtenja prava. ProËitao je zatim istav Hrvatske odvjetniËke komorekoja smatra da procesna ovlaπtenjastoje na raspolaganju strankama, a dase njihovo koriπtenje ne moæe kara-kterizirati kao zloporaba. Naπ Klubtakoer prihvaÊa ograniËenja naiznoπenje novota, nastavio jezastupnik, navodeÊi zatim da bitrebalo precizirati predloæeni Ëlanak157, stavak 1., koji mijenja Ëlanak299., kako se postupak ne bi posebnoodugovlaËio. Ukazao je istovremeno ina stav Hrvatske odvjetniËke komorekoja argumentirano pledira na Ëinje-nicu da se u svim postupcima gdje jevrijednost spora veÊa od 100 tisuÊakuna predvidi obvezno zastupanje poprofesionalnom punomoÊniku, dakleodvjetniku. Konstatirao je na kraju dasu neka rjeπenja apsolutno prihvat-ljiva i dobra, dok pojedina trebaraspraviti i dopuniti. Postavio je nakraju i pitanje predlagatelju, zbogËega nije iπao na soluciju donoπenjanovog Zakona o parniËnom postupkujer to opravdava predloæeni opseg idubina promjena. Dao je podrπkuKluba predloæenom zakonskomtekstu.

Koriπtenje postojeÊih prava nije

zloporaba

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je zastupnik MMaarriioo KKoovvaaËË. Onje prepoznao dobru namjeru pred-lagatelja kako bi se pridonijeloefikasnijem radu parniËnih postu-paka. No, takva opseæna intervencijazahtijeva kvalitetnu i sveobuhvatnuraspravu, kako bi se iznjedrila inajkvalitetnija rjeπenja. Sloæio se skonstatacijom o dugotrajnosti postu-paka, te ocjeni da je i kvalitetadonesenih odluka Ëesto proble-

matiËna. Nije, meutim, podræaoocjenu da stranke Ëesto zlorabe svojaprocesna prava, a da sudovi nemajuefikasnu protumjeru. Smatra ujedno,da se koriπtenje postojeÊih prava ne bitrebalo tretirati kao zloporaba.Podræao je istovremeno i stav Komorekoja predlaæe obvezno zastupanje poodvjetnicima za odreene predmete, tedvije predviene revizije. Intere-santnim smatra πto predlagateljvjeruje da Êe smanjenje prava strana-ka u parniËnom postupku dovesti dosmanjenja broja nerijeπenih predmetana sudovima, do bolje efikasnostipravosua i do bolje kvalitete suenja.U toj intenciji leæi, meutim, opasnostza neuke i nekvalitetno zastupanestranke, koje u vrlo kratkom rokumogu biti uskraÊene u svojim zako-nom zagarantiranim pravima, πtoonda dovodi do smanjenja graanskihprava. Problem pravosua nisu samopropisi, veÊ i rad, struËnost, i disci-plina, za πto je potrebno dostaorganizacijskih promjena i odgo-varajuÊa sredstva. Analizirao je zatimpojedine toËke predloæenoga teksta,ukazujuÊi na slabosti i nepreciznostiuoËene u: Ëlancima 3. i 8. Upozorio jeujedno da bi primjena pojedinihpredloæenih mjera dovela do ukidanjaspecijaliziranih sudova, πto bi sasvimsigurno unazadilo kvalitetu i brzinupruæene pravne pomoÊi. Kod relati-viziranja pravila o kompeticijskimnadleænostima doπlo bi do πtetnihuËinaka, jer nije svejedno da seprimjerice operacija srca povjerikirurgu ili oftalmologu, premda suoba lijeËnici. Upozorio je zatim i na sveslabosti koje izviru iz opasnosti dazastupanja mogu obavljati i laici -nestruËnjaci, apelirajuÊi da ovaj posaotreba u πto veÊoj mjeri profe-sionalizirati.

Upozorio je da instituta zahtjeva zazaπtitom zakonitosti nema u pravnimsustavima Austrije i NjemaËke, kojese Ëesto navode kao uzori.

Na kraju izlaganja napomenuo je daKlub zastupnika HSLS-a podupirepredloæeni zakonski tekst, ali uka-zujuÊi da bi se kvalitetne primjedbe izrasprave trebale uvaæiti od predla-gatelja.

Koncentracija dokaza na

pripremnom roËiπtu

Zastupnik MMllaaddeenn GGooddeekk govorio jeu ime Kluba zastupnika LIBRE teodao priznanje resornom mini-starstvu πto je u okvirima relativnokratkih rokova podnijelo Ëitav nizdobrih zakonskih prijedloga. Nabro-jao je da se radi o Kaznenom zako-niku, Zakonu o nasljeivanju, Zakonu

o obitelji, te sada o izmjenama Zakonao parniËnom postupku. Citirao jezatim pojedine izreke iz antiËkihvremena, koje su ukazivale napotrebu kvalitetnog i efikasnogsudovanja. Ove je poruke oËiglednouvaæio i predlagatelj, koji je predloæiomjere za skraÊivanje parniËnogpostupka, ne naruπavajuÊi istovre-meno pravednost sudovanja. Meu-tim, zbog opseænosti predloæenihmjera podræao je ranije konstatacijeda je predlagatelj trebao predloæitinovi Zakon, jer se predlaæe izmjena idopuna velikog broja odredbi.

Govorio je zatim o opravdanostipostojanja porote u graanskim par-nicama, pozivajuÊi se ujedno napojedine fragmente iz vlastitogpravniËkog iskustva. ©to se tiËekoncentracije dokaznih prijedloga napripremnom roËiπtu, ocijenio je da bitrebale ispuniti oËekivanja predla-gatelja i pridonijeti skraÊivanjuprocedure. Sugerirao je ipak, da sedozvoli tuæitelju da u vrlo kratkom

roku ima moguÊnost da svoj prvotniprijedlog u tuæbi nadopuni na samomroËiπtu novim dokazima. PozivajuÊi sena iskustva iz prakse, zastupnikGodek je ocijenio da bi ovaj postupakbio potpuno opravdan i nuæan.Podræao je i sve mjere koje bi vodileprema snaænijoj kompetenciji i ulozionih pravnika koji se specijalizirajuza pojedine vrste prava, odnosnosporova. Napomenuo je zatim da ÊeKlub zastupnika LIBRE dodatno obra-zloæiti svoja oËekivanja i prijedloge usvezi s revizijom. Smatra da sepredloæenim mjerama nastoji maksi-malno pojeftiniti i pojednostavitipostupak, dok je naËelo materijalneistine koja bi se mogla braniti, ovdjeitekako zapuπteno. PodræavajuÊi pred-loæeni tekst, zastupnik je konstatiraoda treba priËekati neka bolja vremena,pa onda glasovati za zakon koji Êe tonaËelo podræavati, a danas priznajemoda imperativ vremena traæi donoπenjeovakvog ili sliËnog zakona.

Sud sudi, a stranke dokazuju

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorila je zastupnica VVeessnnaa PPooddlliippeecc,uvodno napominjuÊi da Êe Klub

BROJ

352

22

Predloæenim se mjerama moæepridonijeti skraÊivanjuprocedure i efikasnijem radusudstva.

podræati predloæene izmjene i dopune.Podsjetila je zatim na brojne raspravekoje su ukazivale na potrebu provo-enja reforme pravosua, kako bi seizbjegao neefikasan postupak. Navo-deÊi potrebu o izmjeni i dopunipredloæenih zakonskih rjeπenja, za-stupnica se sloæila s uvoenjemmonokratnosti suenja u prvomstupnju, kao pravilo, i u drugomstupnju kao iznimkom. Odluka dasud potpuno i istinito utvrdi sporneËinjenice, odnosno utvrivanje tzv.materijalne istine, najËeπÊe su vodileprema nepotrebnom ukidanju prvo-stupanjskih odluka od strane drugo-stupanjskog suda. Noveliranomodredbom parniËnog postupka, sadasud sudi na temelju Ëinjenica i dokazakoje su iznijele i priloæile stranke. Izastupnica Podlipec upozorila je nasluËajeve odugovlaËenja postupka,podræavajuÊi intenciju kojom Êe sudmoÊi novËano kaænjavati propuste, πtoÊe pridonijeti preventivnim mjerama.Zaloæila se zatim za ona pravila kojaÊe graanina dovesti u pozicijuostvarivanja i zaπtite zakonskih pra-

va. Ohrabruje i Ëinjenica da jepokrenuta stegovna odgovornost zaone suce i dræavne odvjetnike koji susvojim propustima doveli do apso-lutne zastare u pojedinim pred-metima. Podsjetila je zatim i naËinjenicu da je joπ uvijek nerijeπeno1,2 milijuna predmeta, a pojedineparnice traju viπe od 20 godina.Podræala je zatim prijedlog pred-lagatelja kojim bi trebalo reducirationa pitanja koja se ne tiËu biti stvari,a prednost pruæiti onima koji odlu-Ëuju o meritumu. Smatra da jeobvezno zastupanje od strane profe-sionalnog punomoÊnika bolja solucijaod instituta pomoÊnika, ali uz uvjet dase obavi korekcija odvjetniËkih tarifa.

Podræala je i mjere kojima sepoveÊava opÊa efikasnost oko dostavekoja se moæe obaviti i posredstvomjavnog biljeænika. Predloæila je ujednoi pojednostavljivanje potrebnih odred-bi dodajuÊi da bi trebalo otvoriti imoguÊnost isticanja obavijesti naoglasnoj ploËi suda.

Uvoenje niza novih procesnihinstituta, dovesti Êe do aktivnijihuloga stranaka i ubrzati sudsku

proceduru, odnosno dovesti doefikasnijih presuda. Na kraju jenaglasila da Êe izmjene procesnihodredbi poveÊati opÊu razinu pravnezaπtite na zadovoljstvo graana kojitu uslugu koriste, ali i plaÊaju. Zbogsvih navedenih prednosti, potvrdila jeda Êe glasovati za ovaj prijedlog uprvom Ëitanju.

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss. On jenaveo da je prethodni govornik naveopotrebu za pokretanjem stegovnihpostupaka protiv sudaca koji ne radesvoj posao. Odgovorno je utvrdio: ”dasvi suci rade svoj posao, a ako jemislila na one suce koji donesupravedne odluke, to znaËi da politikaima previπe utjecaja”.

OnemoguÊiti zloporabu prava

Zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboollttgovorila je u ime Kluba zastupnikaDC-a, navodeÊi da treba podræatipredloæeni zakonski tekst, iako senjime mijenja viπe od polovicepostojeÊih odredbi. Konstatirala je dase sadaπnje voenje parniËnog postu-pka pretvara u komplicirani ineizvjestan postupak, a dobivenapresuda Ëesto ne jamËi osiguravanjenaknade ovrπnog postupka. Postojiviπe uzroka ovakvog stanja, ali jedanod osnovnih svakako su i postojeÊeodredbe Zakona o parniËnompostupku. One su do sada bile takveda su stranci u nepovoljnijem polo-æaju pruæale niz moguÊnosti daodugovlaËi postupak. Time istaparnica za stranku koja je u pravu,znaËi gubitak vremena i novaca, tedovodi do pravne nezaπtiÊenosti inesigurnosti. Postupak bi trebaopruæiti zaπtitu i onoj stranci koja jebezrazloæno i nepotrebno primoranana status stranke u postupku. Pred-loæene izmjene i dopune su korisne,konstatirala je zastupnica VVeessnnaa©©kkaarree--OOææbboolltt jer Êe se time zajamËitijednostavan, objektivan i brz postu-pak kako bi se ostvarila zakonskaprava.

Nabrojala je zatim neke od proce-duralnih postupaka koje su strankekoristile kako bi zlorabile postojeÊeinstitute i Ëesto puta odugovlaËileproces sve do zastare.

Upozorila je meutim, da strukaukazuje da je broj sudova u Hrvatskojprevelik s obzirom na troπkove finan-ciranja njihova rada, dok je isto-vremeno premalen s obzirom na brojsporova i s obzirom na njihovu vrstu.

Bilo je nuæno zakonom ograniËitipravo stranke u sluËaju uspjeha usporu na naknadu troπkova iniciranjaspora i troπkova ishoenja odluke, bezobzira na vrijeme trajanja postupka ibroj poduzetih radnji. Odvjetnike bitrebalo stimulirati i pravilima otroπkovima postignute nagodbe, a stim bi u svezi, trebalo razmotriti idruge moguÊnosti alternativnih rjeπa-vanja sporova kako bi se smanjionjihov broj.

Na kraju je konstatirala da supredloæene izmjene i dopune pozitivanpomak prema naprijed, te pred-stavljaju kvalitetnu podlogu zaotklanjanje ustanovljenih nedo-stataka. Ocijenila je ujedno da Êe ovepromjene kada zaæive, vratiti vjero-dostojnost i ozbiljnost sudovima isudskim postupcima.

Djelotvornija dostava sudskih

rjeπenja i poziva

Zastupnik ZZddeennkkoo HHaarraammiijjaa govo-rio je u ime Kluba zastupnika HSS-a.Smatra da su predloæene izmjenedobrodoπle jer su usmjerene u pravcubræeg i djelotvornijeg rada sudova ugraansko-pravnim predmetima.Prihvatio je prijedlog o ukidanjuinstituta sudaca porotnika u prvo-stupanjskim sporovima i uvoenjeraspravnog naËela u odnosu nainvizitorno. Time se sud usmjerava nadonoπenje presude na temelju dokazakoje su pribavile stranke, bez obvezeprikupljanja Ëinjenica i provoenjedokaza po sluæbenoj duænosti. Prihva-tio je i uvoenje ograniËenja okoizvoenja novih dokaza, kao i prijed-log za ukidanjem zahtjeva za zaπtituzakonitosti ocjenjujuÊi da to pridonosidemokratskijem postupanju sudova te

daljnjoj deetatizaciji sudovanja. Koris-nim je ocijenio i prijedlog o djelo-tvornijoj dostavi sudskih dokumenatai poziva. Ukazao je zatim i na pojedinenepreciznosti u predloæenim izmje-nama, predlaæuÊi preciznije defi-niranje odredbi u Ëlancima: 3, 77,157, 219. i 227. podnijetog zakonskogprijedloga. Na kraju je istaknuogeneralno stajaliπte Kluba zastupnikaHSS-a da je ovaj prijedlog Vlade,odnosno Ministarstva pravosua,dobra podloga za nastavak zapoËetepravosudne reforme.

IHS15. I. 2003.

PARNI»NI POSTUPAK

BROJ

352

23

Pojedine odredbe oobavjeπtavanju treba joπ viπepojednostaviti i otvoritimoguÊnost obavijesti naoglasnoj ploËi suda.

Treba ograniËiti izvoenjenovih dokaza, te ukinutizahtjev za zaπtitu zakonitosti.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Ministrica IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ -- MMaarrii--nnoovviiÊÊ u zavrπnoj se rijeËi osvrnula naiznijete primjedbe i prijedloge. Ohra-bruje da je bez obzira na male razlike,zapaæen zajedniËki stav svih sudio-nika u raspravi o potrebi efikasnijegsudskog postupka. Potrebno je kaæerazmisliti o prijedlogu Odbora zapravosue, da se odreene vrstesporova rijeπi u toËno odreenomvremenu. Zanimljive su i korisnekonstatacije prispjele iz Klubazastupnika HDZ-a kojima se izmeuostalog, upozorava da se stranke uparnici jednostavno ponaπaju kao”homo duplexi”, ovisno nalaze li se upoziciji tuæitelja ili tuæenika. Predla-gatelj Êe razmisliti i o postupku joπbræe i efikasnije dostave, premda Êe ipredloæene mjere smanjiti uoËenezloporabe. Svi se slaæemo da postupketreba ubrzati, a treba voditi raËuna dase postupcima revizije ne optereti radVrhovnog suda.

Osvrnula se i na stav jednog pred-stavnika Kluba koji je konstatirao dase prava ne mogu zlorabiti, citirajuÊiujedno i pojedine stavove HrvatskeodvjetniËke komore. Takoer je biloprimjedbi da ovaj zakonski prijedlogne sadræava postupke mirenja, doda-juÊi ujedno da se ovi postupci ureujudrugim zakonima, primjerice Zako-nom o arbitraæi.

Rasprava je veÊ sada pokazala, da jesasvim suviπan institut zahtjeva zazaπtitu zakonitosti, pa predlagateljneÊe inzistirati na ovom institutu.Ocijenila je na kraju da Êe Vlada unaËelu podræati sve one promjene,sugestije i prijedloge koji idu premaubrzavanju postupka. Ohrabruje stavSabora da pravosue mora dobitidobro pravno sredstvo kako bi postalobrzo i efikasno, zakljuËila je mini-strica pravosua.

U desetminutnoj raspravi koja jeuslijedila, prvi je govorio zastupnikVVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)).. Zadovoljan jeπto je ministrica prihvatila razmi-πljanja i prijedloge Kluba zastupnikaHDZ-a, koji se odnose na to da sezakonom utvrdi duæina trajanjaodreenih vrsta postupaka iz radnih istambenih odnosa. Nakon πto sedonese prvostupanjska i drugo-stupanjska odluka ne postoji osnovaza zadræavanje instituta zahtjeva zazaπtitu zakonitosti. Predloæio je zatimda se temeljito radikalizira naËelo dase parniËni postupci mogu zavrπiti naprvom roËiπtu. Zato je potrebno iÊi dokraja s onim institutima koji Êe

sprijeËiti sudionika koji teæe zloporabiprocesnih ovlaπtenja, ali i zaoπtritinjihovu odgovornost. Zaloæio se uje-dno da poslove zastupanja obavljajukvalificirane i ovlaπtene osobe koje suujedno poloæile vrlo zahtjevne pravo-sudne ispite. Sva druga zastupanjaliËila bi kao da se lijeËniËka pomoÊtraæi od nestruËnih osoba.

Zastupnik IIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP)) obra-dovan je Ëinjenicom da su sverasprave i izlaganja ukazala na potre-bu provoenja reforme. Smatra da jedobro πto se i najjaËa opozicijskastranka pridruæila ovim naporima,ocjenjujuÊi da je veÊina pravosudnihkadrova u novijoj povijesti dræavedoπla posredstvom politiËkih, a nestruËnih kriterija. Zbog tih se okol-nosti i nakupio veliki broj predmeta,a uz preoptereÊenost sudova upitna jei kvaliteta donesenih presuda. Da bise poveÊala opÊa razina pravne zaπtite,bilo je potrebno pojednostaviti postu-pak, te radikalno uvesti monokratskosuenje u prvostupanjskom postup-ku. I zastupnik NiniÊ zatim jepodsjetio na Ëitav spektar postupakakojima je slabija strana moglaodugovlaËiti provoenje postupka, πtoÊe se predloæenim mjerama i insti-tutima sada onemoguÊiti. Pohvalio jei promjene u dostavnom sustavu jerse do sada, na razne naËine poku-πavalo izbjeÊi uruËenje ili primanjesudskog rjeπenje ili poziva.

ZakljuËio je konstatacijom da pri-hvaÊa i pozdravlja predloæene mjere,æeleÊi ujedno da se Ëim prije provededrugo Ëitanje, odnosno da doe doprimjene efikasnijeg i boljeg postu-pka u parniËnom postupku.

Zastupnik VVllaaddiimmiirr ©©eekkss javio se zaispravak netoËnog navoda, odbijajuÊiuvodnu konstataciju da su ”zdravesnage HDZ-a iznjedrile ovakve prijed-loge i rjeπenja”. Smatra da trebanapustiti ovakav rjeËnik iz proteklogsustava, te ujedno zahvaljuje na”upuÊenoj bratskoj pomoÊi”, kojuotklanja kao suviπnu.

I zastupnik LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss sejavio s nakanom da ispravi ovaj na-vod, podsjeÊajuÊi na svu πtetnostpojedinih sudskih postupaka koje jeocijenio politiËki motiviranim. Ukazaoje da Êe porezni obveznici moratiplatiti propuste tuæiteljstva okotroπkova nastalih prilikom suenja”zloËinaËkoj organizaciji”. Prije negoπto ga je predsjedatelj upozorio naisteklo vrijeme, konstatirao je da je

INA opljaËkana, a da su pojedincinekaænjeno iznijeli izvan Hrvatske500 mil. dolara.

SlijedeÊa je govorila zastupnicaJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) koja jepodræala sva rjeπenja iznesena u ovomzakonskom prijedlogu. Zaloæila se zatrajanje sudskih postupaka u razum-nom roku, te konstatirala da susadaπnji sudovi uistinu preoptereÊenipravom poplavom parniËnih pred-meta. Podræala je i prijedloge kojimase ide za efikasnijim radom dostavnesluæbe, dodajuÊi da nisu samo propisi,veÊ i organizacija i rad, od presudnevaænosti za predloæene reforme. Pod-sjetila je zatim na pojedine statistiËkepokazatelje prema kojima je svakidrugi dræavljanin RH pred sudomtraæio neki oblik sudske zaπtite. NaopÊinskim je sudovima bilo viπe od760 tisuÊa predmeta, pa i tu Ëinjenicutreba imati na umu kada se govori opotrebi efikasnijeg rada sluæbe.Vaænim smatra i Ëinjenicu πto se traæikoncentracija izvoenja dokaza naprvoj raspravi, kako bi se mogla πtoprije donijeti konaËna odluka, odno-sno presuda, podsjeÊajuÊi predla-gatelja i o potrebi znaËajne edukacijesudaca.

Treba ujedno razmotriti prigovorekoji dopiru iz Hrvatske odvjetniËkekomore, a kojima se upozorava naopasnost od uskraÊivanja pojedinihzakonskih i ustavnih prava. Sloæila seujedno i s iznijetim konstatacijama dapravnu pomoÊ u zastupanju trebajupruæati struËne i kvalificirane osobe,odnosno πkolovani odvjetnici. Zado-voljna je i sa Ëinjenicom da je pred-lagatelj usvojio prijedlog Klubazastupnika HDZ-a o potrebi zakon-skog ograniËavanja trajanja pojedinihsporova. Smatra ujedno, da Êe seugradnjom ovoga prijedloga prido-nijeti veÊoj efikasnosti pravosua.

BuduÊi da viπe nije bilo prijavljenihza raspravu, ministrica IInnggrriiddAAnnttiiËËeevviiÊÊ -- MMaarriinnoovviiÊÊ joπ je jednomzahvalila na sadræajnoj raspravi, kojanije bila predugaËka, ali je voena nakonkretan i iscrpan naËin. Iskoristilaje priliku da odgovori na upit okokompeticijskih ovlasti i onemo-guÊavanja stranaka da pristupenadleænom sudu, istiËuÊi da pred-loæeni tekst rjeπava i to pitanje. Dalaje zatim preciznija tumaËenja oko

BROJ

352

24

prava stranke da bira pravnogopunomoÊenika, dodajuÊi ujedno dase veÊ treÊi vikend provodi sustavnaedukacija sudaca, a sredstva su i zaiduÊu godinu osigurana u stavkamaproraËuna. Uz suce, provodi se edu-kacija ostalih pravosudnih duæno-snika, te sluæbenika i namjeπtenika.

Ovi Êe se poslovi nastaviti i osni-vanjem Centra za stalnu izobrazbusudaca, koji je pri Ministarstvu pravo-sua osnovan joπ 1999. godine,zakljuËila je ministrica IngridMarinoviÊ - AntiËeviÊ.

UU nnaassttaavvkkuu ssee pprriissttuuppiilloo ggllaassoo--vvaannjjuu.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo

ddoonniijjeellii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaaPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuu--nnaammaa ZZaakkoonnaa oo ppaarrnniiËËnnoomm ppoossttuuppkkuu,,aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaauuppuuttiitt ÊÊee ssee pprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprrii--pprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

VV..ÆÆ..

IHS15. I. 2003.

ZAKON O VINU

BROJ

352

25

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee nnaa ppoosslljjeeddnnjjoojjssjjeeddnniiccii pprrooππllooggooddiiππnnjjeegg zzaassjjeeddaannjjaajjeeddnnooggllaassnnoo pprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo vviinnuu,, kkoojjii ÊÊee uu uuzzggoojj vviinnoovveelloozzee ii pprrooiizzvvooddnnjjuu vviinnaa uunniijjeettii bbrroojjnneennoovviinnee.. PPoonnaajjpprriijjee,, vviinnoo ssee ssvvrrssttaavvaa uupprreehhrraammbbeennee pprrooiizzvvooddee;; mmooÊÊii ÊÊee nnoossiittiioozznnaakkuu eekkoollooππkkoogg vviinnaa;; pprreeddvviiaa sseemmoogguuÊÊnnoosstt ddaa ssee pprrooππeekk ssttaavvii uukkaatteeggoorriijjuu vvrrhhuunnsskkiihh ii kkvvaalliitteettnniihhvviinnaa;; uuvvooddii vviinnooggrraaddaarrsskkii kkaattaassttaarr iiddrr..

ZZaakklljjuuËËccii ππttoo iihh jjee pprreeddllooææiioo OOddbboorrzzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoo ((PPrriikkaazzuu ooddjjeelljjkkuu ””RRaaddnnaa ttiijjeellaa””)) uu ppooii--mmeenniiËËnnoomm ggllaassoovvaannjjuu,, nniissuu ddoobbiilliippoottrreebbnnuu vveeÊÊiinnuu zzaassttuuppnniiËËkkiihhggllaassoovvaa..

O PRIJEDLOGU

Prijedlog novog zakona o vinu, πtoga je podnijela VVllaaddaa RRHH, donosinekoliko bitnih novina, a jedna odnajvaænijih je da je vino poljopriv-redno-prehrambeni proizvod.

Prijedlog odreuje da sorte vinoveloze za proizvodnju vina moraju pri-padati vrsti Vitis vinifera ili kriæan-cima te vrste s drugim vrstama rodaVitis. Zabranjeno je vino proizvoditiod sorata Noah, Othello, Isabelle,Jasquez, Clinton, Herbemont i drugihdirektno rodnih hibrida.

Prvi put se otvara moguÊnost davino moæe nositi oznaku ekoloπkogvina, uvodi se kategorija mladog vina,predvia moguÊnost da se proπekstavi u kategoriju vrhunskih i kvali-tetnih vina ako se proizvede popropisanoj tehnologiji.

Proπek se definira kao desertnokvalitetno ili desertno prirodno vino skontroliranim zemljopisnim podrijet-lom iz regije Primorska Hrvatska Ëijimoπt sadræi najmanje 140 stupnjevaOechsla.

Groæe, vino i proizvode od njihnamijenjene træiπtu smjele bi proi-zvoditi samo pravne i fiziËke osobeupisane u Upisnik proizvoaËa.

ProizvoaËi bi, pak, imali obvezu,voditi evidenciju o proizvodnji groæa,moπta, postupcima koje primjenjujuu proizvodnji, punjenju itd.

U promet bi se moglo staviti samoono vino i groæe koje je proizvedenosukladno Zakonu i temeljem njegadonesenih propisa.

Radi bolje promidæbe kvalitetnih ivrhunskih vina, ali i radi dostupnostipotroπaËu omoguÊuje se njihova pro-daja na Ëaπe. Vino bi se, napokon,moglo i reklamirati.

Poslove u podruËju vinogradarstvai vinarstva od interesa dræave obavljaobi Hrvatski zavod za vinogradarstvo ivinarstvo koji bi, radi evidencije ostvarnim i potencijalnim vinogradar-skim povrπinama, vodio Vinogradar-ski katastar. NaËin i rokove ute-meljenja te sadræaj i oblik voenjaKatastra pravilnikom bi propisaoministar poljoprivrede.

Samo na povrπinama utvrenimkatastrom, moÊi Êe se podizati vino-gradi za proizvodnju vina. Izvan tihpovrπina mogli bi se podizati samo oniza proizvodnju destilata, ali uz

odobrenje Ministarstva i prijedlogZavoda.

Zavod bi vodio i Srediπnji UpisnikproizvoaËa, donosio rjeπenja o stav-ljanju vina u promet, a izdavao bi imarkice, odnosno vrpce kojima biproizvodi morali biti obiljeæeni uprometu.

Kao struËno tijelo pri Ministarstvupoljoprivrede osnovalo bi se Povjeren-stvo za vinogradarstvo i vinarstvo sazadaÊom da prati razvoj te grane ipredlaæe propise i mjere za njenrazvoj. U Povjerenstvu bi bili pred-stavnici Ministarstva, znanstvenika,struËnjaka, proizvoaËa, ugostitelja itrgovaca vinom.

Posebno je poglavlje u PrijedloguposveÊeno uvozu i izvozu vina. Uvoznogroæe, moπt, vino i drugi proizvodiod groæa i vina na hrvatsko bi setræiπte smjeli stavljati samo uoriginalno zatvorenim posudama. Bit-na je novost da se uvozno vino moæeizvoziti, ali s tim da na svakomprateÊem dokumentu i na etiketi morabiti naznaËena zemlja podrijetla,proizvod ne bi mogao nositi oznakupodrijetla iz Hrvatske.

Pojedinac bi za osobne potrebe, ujednom prelasku granice, mogao uve-sti pet litara vina.

Prijedlog predvia da proizvodnju idoradu groæa i vina nadzire vinar-ska, a njihov promet inspekcija Dræav-nog inspektorata.

Propisuju se visoke kazne zakrπenje propisa, pa bi se, primjericepatvorenje kaænjavalo kaznom od stotisuÊa do milijun kuna. Meu kaz-nama predvia se i zaπtitna mjeraoduzimanja predmeta, kao i odu-zimanje dozvole za rad do tri godine.

PRIJEDLOG ZAKONA O VINU

Vino u prehrambene proizvode

Bitna je novina da je vinopoljoprivredno-prehrambeniproizvod.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Prijedlog sadræi zanimljive podatkeo povijesti vinarstva na hrvatskimprostorima, gdje proizvodnja vina imatradiciju duæu od 2.500 godina.Hrvatska ima velik broj autohtonihkultivara vinove loze, Ëime se moæepohvaliti malo koja zemlja, po brojuvina u svjetskom je vrhu.

Vinova se loza na podruËju danaπ-nje Hrvatske nekada uzgajala nagotovo 200.000 hektara (1888. godinena 172.000 hektara), a podaci Dræav-nog zavoda za statistiku danas govoreo svega 59.000 hektara.

U razdoblju 1999-2000. prosjeËno segodiπnje proizvodilo oko 400 tisuÊatona groæa i od 255 do 285 milijunalitara vina. U 2002. predvia se u pro-met staviti 650 - 700 tisuÊa hekto-litara vina, πto je deset do 15 postoviπe u odnosu na proπlu godinu.Zalihe vina iz godine u godinu sesmanjuju i iznose oko sto milijunalitara.

U prometu se danas nalazi 1.058vrsta vina s kontroliranim podrijet-lom od Ëega 909 kvalitetnih, 133vrhunska te 16 stolnih vina.

RADNA TIJELA

O Prijedlogu zakona o vinu OOddbboorrzzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo raspravljao je u dvanavrata - 19. i 20. studenoga i podu-pire njegovo donoπenje.

Odbor je dao nekoliko primjedbi iprijedloga, izdvajamo dio.

Sugerira da se u jednom Ëlankuobuhvate sve definicije pojedinih poj-mova, da se (Ëlanak 17.) doradeodredbe oko odreenja mogu li seovlasti dati temeljem odreenihuvjeta, po odreenom postupku kao ida li se popis ovlaπtenih osoba obja-vljuje u ”Narodnim novinama”.

Predlaæe da se uskladi izriËaj gledevinogradarskog katastra, evidencija iupisnika; da se doradi odredba o brojuËlanova te preispita zadaÊa Povjeren-stva u pogledu predlaganja donoπenjapropisa i mjera; da se jasnije odrediobveza proizvoaËa na isporuku svihsporednih proizvoda, kao i da sevisina novËanih kazni i trajanjezaπtitnih mjera uskladi sa Zakonom oprekrπajima.

OOddbboorr zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoo,,koji je navedeni Prijedlog razmotriokao matiËno radno tijelo, predloæio jeSaboru da ga prihvati te da donesenekoliko zakljuËaka.

U raspravi na Odboru, u kojoj susudjelovali i predstavnici struËnih

institucija, posebna je potpora datadefiniciji vina kao poljoprivredno-prehrambenog proizvoda te mogu-Ênosti njegova reklamiranja.

Iznesen je, meutim, znatan brojprimjedaba naËelnog karaktera teukazano na neka otvorena pitanja. Tose prvenstveno odnosi na Ëinjenicu dase podaci iz uvodnog dijela nepodudaraju sa stvarnim stanjem,odnosno nisu ujednaËeni (prosjeËnaproizvodnja vina i groæa, hektolitri-litri).

Iznesena je dvojba oko predla-gateljeve tvrdnje da za provedbuZakona nisu potrebna dodatna sred-stva. Za izradu i ustrojavanje Vino-gradarskog katastra trebat Êedodatna sredstva. Katastar je odvelikog znaËenja te bi, po nekimmiπljenjima, o njemu trebalo donijetiposeban zakon, a ne samo pravilnik,kako se predlaæe, stoji u IzvjeπÊuOdbora.

Provedba Zakona je upitna buduÊida ovisi o donoπenju velikog brojaprovedbenih propisa koji se trebajudonijeti tek u roku od godine dana oddana stupanja na snagu Zakona.

Izostavljanje fonda o vinu je upitno,nije dovoljno argumentirano.

Izneseno je miπljenje da Prijed-logom ne bi trebalo regulirati voÊnavina.

Mnogi Ëlanovi Odbora upozorili suda razvoj vinogradarstva i vinarstvaovisi o veÊem iznosu subvencija, opodizanju novih nasada vinograda teo odgovarajuÊoj i dostatnoj proizvod-nji sadnog materijala.

Istaknuto je da zakon treba odreditikada vino treba doπeÊeravati i dokojeg postotka. Naveden je, naime,podatak da se u Hrvatskoj velikazarada ostvaruje plasiranjem patvo-renih vina, πto je nedopustvo.

IzbjeÊi nepotrebno

administriranje

U raspravi su iznesene i konkretneprimjedbe na pojedine odredbe.

Upozoreno je da treba doraditi od-redbu tko se smatra proizvoaËemgroæa tako da bude razvidno da seradi o osobama koje su upisane uUpisnik i Vinogradarski katastar.

Odredba o priznatim kultivarimavinove loze nije potrebna, buduÊi da jeto veÊ rijeπeno Zakonom o sjemenu isadnom materijalu.

Treba doraditi odredbu o vrhun-skim vinima tako da se objasni izriËaj”kontrolirana i ograniËena i speci-

fiËna vinorodna podruËja”, odnosnoda se ujednaËi uvjet odreivanja kak-voÊe kvalitetnih i vrhunskih vina.

Istaknuto je kako, da bi vina bilapredikatna, nije bitna iznimnost tenaËin berbe, stupanj predikatnostivina ne moæe odrediti ”potpuna zre-lost” veÊ bi bolje bilo rabiti izraz”stupanj prezrelosti”, prosuπeno groæ-e treba iskljuËiti, jer spada uspecijalna desertna vina.

Aromatizirana vina ne bi smjelaimati tako visoko odreenu donjugranicu koliËine alkohola (15 vol.postotaka).

Prijedlogom ne bi trebalo zabra-njivati sadnju kultivara vinove lozebuduÊi da je to u izravnoj opreci sodredbom Ëlanka 2.

Treba pojednostaviti odredbu oobveznom izvjeπÊivanju proizvoaËatako da proizvoaË ne bude izloæennepotrebnom administriranju.

U Povjerenstvu za vinogradarstvo ivinarstvo trebali bi biti zastupljenipredstavnici koje bi predloæili svakagrupacija i to: jedan predstavnikMinistarstva, πest znanosti i struke,Ëetiri proizvoaËa, dva ugostitelja idva predstavnika trgovaca.

Kod odreivanja uvjeta koje morajuudovoljiti proizvodi s oznakom kon-troliranog zemljopisnog podrijetlatreba navesti da nije premaπen ”prirodpo jedinici biljke odnosno po trsu”, ane ”dopuπteni urod po hektaru”. Naj-bolji kriterij bio bi ”broj rodnihpupova po trsu”.

Treba doraditi odredbu koja ÊeomoguÊiti reklamiranje svih, a nesamo vina s kontroliranim zemljo-pisnim podrijetlom.

Ne moæe se dopustiti iznimka kodkakvoÊe vina i drugih proizvoda odgroæa, pa kod izvozne kakvoÊe totreba brisati.

»lanak 47. je nepotreban buduÊi daje to veÊ rijeπeno Dodatnim proto-kolom kojim se usklauju trgovinskiaspekti Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju i Privremenog spora-zuma izmeu Hrvatske i EZ i njihovihzemalja Ëlanica. Odredbu o uvozu vinaod strane fiziËkih osoba treba uskla-

BROJ

352

26

Vinova se loza nekadauzgajala na gotovo 200.000hektara, a danas podacigovore o uzgoju na svega59.000 hektara.

diti s odredbama navedenog Proto-kola.

Iz Ëlanka 67. treba iskljuËitivinarskog inspektora, jer se tu radi oveÊ gotovom proizvodu.

Odbor je na kraju ocijenio dapredloæeni zakon predstavlja znaËajniprojekt koji Êe pruæiti institucionalnupodlogu za bræi razvoj vinogradarstvai vinarstva te da stoga, prije drugogËitanja, treba provesti πiru raspravu onjemu, u koju bi se ukljuËile svezainteresirane udruge.

Do svibnja 2003. utvrditi

stvarne vinograde

Odbor je Saboru predloæio dono-πenje ZakljuËaka kojima bi se obvezaloVladu da bez odlaganja Saborudostavi prijedlog Nacionalnog progra-ma za poljoprivredna i seoskapodruËja, kojega je, napominje Odbor,bila duæna dostaviti najkasnije do 28.travnja 2002.

Ministarstvo poljoprivrede u zadaÊubi dobilo da bez odlaganja, a najka-snije u roku od tri mjeseca, ustanoviUpisnik trajnih nasada.

Vladino bi zaduæenje bilo i daSaboru, bez odlaganja, dostavi Godi-πnje izvjeπÊe o stanju poljoprivrede uprethodnoj godini (zeleno izvjeπÊe) πtoje, inaËe, bila duæna uËiniti najkasnijedo 30. lipnja 2002.

Odbor predlaæe da se Vladu zaduæida najkasnije do 1. svibnja 2003.utvrdi stvarne, postojeÊe povrπinevinograda, te da do istog datumautvrdi i jedinstven Program razvojavinogradarstva Hrvatske do 2010.koji bi objednio sve postojeÊe progra-me i kojim bi se omoguÊilo podizanje2.500 hektara vinograda godiπnje.Program mora obuhvatiti i potrebnuproizvodnju kvalitetnog i autohtonogsadnog materijala.

Odbor traæi da se Vladu zaduæi danajkasnije u roku od 60 dana Saborudostavi izvjeπÊe o razmjerima sivogtræiπta groæa i vina te mjerama koji-ma takvo træiπte namjerava suzbiti.

Vlada bi, nadalje, dobila zaduæenjeda potakne i podupre svrhovitopovezivanje i organiziranje hrvatskihvinara i vinogradara radi uspjeπnognastupa na inozemnom træiπtu.

Najkasnije u roku od 60 dana Vladabi bila duæna donijeti odluku ofinancijskoj konsolidaciji vinara ivinogradara s Peljeπca i KorËule.

RASPRAVA

Hrvat pije 15, a Francuz 60

litara vina

O Prijedlogu zakona o vinu, Saborje raspravu otvorio tek u drugomnavratu. Kad je to kanio uËiniti prviput, u sabornici je bilo malo zastu-pnika, zbog Ëega je nekoliko klubovazatraæilo odgodu rasprave.

Sasluπavπi primjedbe klubova,predsjedavajuÊi BBaallttaazzaarr JJaallππoovveeccutvrdio je da se zbog ograniËenogvremena toËka ne moæe u cijelostiodraditi taj dan, te ju je ”prebacio” zaiduÊi tjedan.

U drugom pokuπaju, Sabor je oPrijedlogu poËeo raspravljati bezpredstavnika predlagatelja.

RijeË je, stoga, prvi dobio pred-sjednik Odbora za poljoprivredu iπumarstvo DDrraaggoo KKrrppiinnaa (opπirno upoglavlju Radna tijela), a potom suuslijedili predstavnici klubova.

AAnnttee GGrraabboovvaacc ((KKlluubb zzaassttuuppnniikkaaHHSSLLSS--aa)) pohvalio je najnoviju verzijuPrijedloga, tvrdeÊi da je poboljπana uodnosu na verzije iz javne rasprave.

Istaknuo je kako je vinogradarstvo,usprkos stalnom smanjivanju povrπi-na pod vinogradima, u posljednjihdesetak godina, postiglo znaËajnerezultate. Pojavilo se, podsjeÊa, dostamalih i srednjih proizvoaËa koji su,koristeÊi suvremene tehnologije iznanja struke, postigli dobre rezultatei time poveÊali kvalitetu hrvatskihvina.

Ipak, miπljenja je kako opÊenitogledano, sadaπnje stanje ne zado-voljava, kako zbog stalnog smanjenjavinograda, tako i stalnog smanjenjaizvoza vina, ali i potroπnje po glavistanovnika. U Hrvatskoj je ta potro-πnja 15 litara u odnosu na 80 litarapiva, a u Francuskoj viπe od 60 litaragodiπnje.

Upozorio je na podatke po kojima jeHrvatska, joπ krajem 19. stoljeÊa,imala gotovo 200.000 hektara vino-grada, poËetkom 20. stoljeÊa spojavom filoksere to se prepolovilo, adanas ih po statistici ima oko 60.000hektara, iako je u Upisnik upisano tekoko 12.000.

Posljednjih nekoliko godina, kaæe,proizvodnja groæa i vina stagnira ilise Ëak smanjuje, smanjuje se i izvoz -kvote koje imamo za izvoz u Europskuuniju proπle su godine iskoriπtene tekoko 40 posto.

Vaænim dræi donijeti novi zakon ovinu, pozdravlja πto se ono definira

kao prehrambeni proizvod, πto Êe semoÊi reklamirati.

No, istiËe da sve to neÊe bitidovoljno, ako se ne promijeni ukupanodnos prema toj grani, odnosno akose ne poveÊaju subvencije, uskladeodnosi proizvoaËa i ugostitelja takoda vino bude dostupno svakome.

Jednim od najveÊih problema uproizvodnji vina oznaËava nepo-stojanje prepoznatljive marke proi-zvoda, dræi da je treba stvoriti, smatrada za Dalmaciju to moæe biti plavac,za Istru malvazija, a Slavoniju gra-πevina.

Da bi sve to uspjelo, vaænim dræi daproizvoaËi vina zajedniËki nastu-paju. U tom smislu, kaæe, ideja ohrvatskom fondu za vino, koja jepostojala u ranijim verzijama Prijed-loga, moæda i nije bila loπa, ali je bilaloπe predstavljena, posebno ako se znada su fond trebali financirati proi-zvoaËi. Klub zastupnika HSLS-asmatra da bi o toj ideji trebalo joπrazmisliti.

Pozdravlja pojednostavljenje proce-dure za zaπtitu zemljopisnog podrijet-la vina, uvoenje vinarske inspekcije,otvaranje moguÊnosti toËenja vina naËaπe, veÊe kazne za patvorenje vina,ali smatra da ne treba izjednaËavatikazne za fiziËke i pravne osobe.

Klub dræi da nije dobro ministrudavati prevelike ovlasti, zadovoljan jeπto se veÊe znaËenje daje Hrvatskomzavodu za vinogradarstvo, te smatrada bi bilo dobro da se neke nadleænostiZavoda prenesu na, primjerice, Insti-tut za jadranske kulture u Dalmacijiili srodan u Istri.

IznoseÊi konkretne primjedbe, pred-laæe da se proizvoaËe obveæe dapodnose izvjeπÊa o koliËini groæaproizvedenog za prodaju, uz sluæbenuprocjenu kakvoÊe. Tako bi se, kaæe,definiralo zaπto se groæe moæe kori-stiti, kao i njegova cijena, te bi sesprijeËilo da se visokim prinosimaiscrpljuju vinogradi. Predlaæe da serok za stavljanje mladog vina natræiπte pomakne sa 31. prosinca nakraj veljaËe.

Hrvatska je istinska domovina

vina

”Vinogradarstvo je poezija poljo-privrede, a vino posljednja Ëar te poe-zije” - tim citatom Gustava Krklecasvoje izlaganje o Prijedlogu poËeo jeMMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ ((KKlluubb zzaassttuuppnniikkaaHHSSSS--aa))..

IHS15. I. 2003.

ZAKON O VINU

BROJ

352

27

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

IstiËe da su zemljopisne i klimatskeposebnosti hrvatskih vinogradarskihpodruËja izraæene kroz πiroki spektarkvalitete vina, pa se zbog toga, spunim pravom, moæe reÊi da jeHrvatska istinska domovina vina.

GovoreÊi o povijesti hrvatskogvinarstva, podsjeÊa da jedan od prvihzapisa o vinu i vinarstvu datira iz804., da Istarski razvod iz 1275. govo-ri o vinogradarstvu i proizvodnji vinau cijeloj Istri, da su mnogi gradovi uDalmaciji u 14. i 15. stoljeÊu imalistatute kojima su ureivali odnose skonkurencijom, da je sustavan rad napromicanju vinogradarstva poËeo1841. sadnjom 50.000 loznih sadnica.

I MarπiÊ se osvrnuo na podatke osmanjenju povrπina pod vinogradima,te istaknuo kako je (sada) prilika dase isprave propusti iz proπlosti.

Proizvodnja groæa i vina za Hrvat-sku jeste i mora biti poseban interes,a za ostvarenje ciljeva, poput znatnoveÊih povrπina pod vinovom lozom,potrebne su veÊe potpore i subvencije,naglasio je.

Klub zastupnika HSS-a zadovoljanje πto se vino definira kao prehram-beni proizvod, smatra da je kvali-tetnije nego do sada rijeπeno pitanjenadzora nad proizvodnjom i prome-tom vina, da poveÊane sankcijepotvruju nakanu da se sprijeËiproizvodnja patvorenih vina.

Sve to, kaæe zastupnik, upuÊuje ipoziva proizvoaËe i preraivaËe naozbiljan pristup træiπtu, posebno sestimulira one koji na malom prostoruproizvode vina posebne kakvoÊe i onekoji proizvode ekoloπka vina.

Prijedlogom se, smatra, otvara nizmoguÊnosti za plasman vina krozturizam i za one koji æive na tipiËnomseoskom prostoru. HSS se posebnozauzima za πto viπe vinskih cesta.

Miπljenja je da kvalitetnije trebaurediti odredbe o zemljopisnom pod-rijetlu vina tako da se jasno zna izkoje zemlje, regije i uæeg vino-gradarskog podruËja, vinogorja, paËak i parcele proizvod potjeËe.

Klub se zauzima za reorganizacijuvinogradarskih podruËja i podjelu nazone proizvodnje, dræi da supredloæene kazne prestoge i da ihtreba odrediti primjereno gospo-darskom trenutku vinogradara ivinara, s tim da se odvoje kazne zafiziËke i pravne osobe. Bitnim dræiuspostaviti nacionalne vinogradarskekatatastre, kao i normative zaproizvodnju.

Izlaganje zapoËeto citatom MarπiÊ jezavrπio na isti naËin - citatom ”»aπa

vina i curica fina lijeËe svaku bol, pastoga tko æene ne ljubi, a vina ne pije,taj æiv skoro da i nije”.

No, reagirala je SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP)) i najavila da Êenakon te MarπiÊeve ode vinu, Odborza rad, socijalnu politiku i zdravstvo,Ëiji je Ëlan, preispitati njegovo Ëlan-stvo u Odboru.

Pritom je upozorila da u Hrvatskoj15 posto muπke populacije boluje odalkoholizma, 30 posto ljudi zbognjega ima problema. Vino sadræialkohol i alkoholno je piÊe, poruËila jeBiga-FriganoviÊ.

U MarπiÊevu je obranu stao pred-sjedavajuÊi JJaallππoovveecc primijetivπi daHSS-ov zastupnik nije tvrdio da uvinu nema alkohola, a sam je MMaarrππiiÊÊuzvratio da se zakonom propisuje daje vino prehrambeni proizvod.

Proπek - samo po tradicionalnoj

proceduri

Kad bi bilo tako kako kaæe mojakolegica onda bismo mogli zabraniti iautomobile, jer je puno prometnihnesreÊa. No, πto se vina tiËe, od pra-voga je pijanaca malo, ustvrdio je VVeedd--rraann LLeennddiiÊÊ ((KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa))..

Prirodne prednosti ne znamo, kaæe,koristiti kako treba - uvjeti za uzgojvinove loze i proizvodnju kvalitetnihvina gotovo su, kaæe, idealni - s bijelimvinima u kontinentalnom i crvenim uprimorskom rajonu Hrvatska jevinski svijet u malome. ZahvaljujuÊidugoj tradiciji, Hrvatska danas i usvjetskim razmjerima ima priznatavina - DingaË, Poπip, autohtone sorte- plavac mali.

Ni LendiÊ nije ravnoduπan sprampodataka o smanjenju hektara podvinogradima. Æalostan je, kaæe, po-datak da je svega 12.000 hektara podkontrolom Zavoda, odnosno u pro-metu se nalazi svega 70 milijunalitara vina. S obzirom na to da Êemoulaskom u EU imati problema skoliËinom proizvodnje i brojemnasada, hvali Vladinu namjeru da seobnove vinogradi i zasade novi nanovih 20.000 hektara.

Upozorio je pritom na moguÊa ogra-niËenja - male vinogradarske povrπi-

ne, posebice na otocima, i s timpovezano koriπtenje poticaja za novevinograde, te nedovoljno loznihrasadnika. Za nove povrπine treba oko50 milijuna sadnica, a kod nas segodiπnje ne proizvede viπe od milijun,od Ëega Vrgorac, kao najveÊirasadnik, proizvede 480.000.

Miπljenja je da nije posve izvjesnoda Êe novi zakon doprinijeti jedno-stavnijoj proceduri puπtanja vina upromet i razvoju vinogradarstva ivinarstva. Predlaæe da se joπ razmislitreba li Prijedlogom ili posebnimzakonom urediti proizvodnju voÊnihvina, a pozornost skreÊe na proπek.

Proπek je, pojaπnjava, tradicionalnodalmatinsko desertno vino proi-zvedeno od prosuπenog groæa naj-bolje kvalitete, ali u malim serijama ito zbog skupoÊe postupka. Proizvo-aËi su stoga, pribjegli novom,industrijskom naËinu proizvodnjeproπeka, on je naπao mjesto na træiπtu,pa i na meunarodnom, izvozi ga se500 do 600 tisuÊa litara.

Ovaj Prijedlog bi omoguÊio samoproizvodnju proπeka po tradicionalnojrecepturi Ëime se jedna etabliranamarka mora prestati proizvoditi podnazivom proπek. Treba omoguÊitizaπtitu tradicionalnog proπeka, ali idozvoliti tzv. industrijski, a cijena Êebiti regulator digniteta njegovaimena, naglaπava SDP-ov zastupnik.

Zadovoljan je novom definicijomvina, moguÊnoπÊu reklamiranja itoËenja vina na Ëaπe, pozitivnim dræiπto se regulira ukupni promet ikontrola uvoza i zabranjuju odreenesorte groæa za vino.

KritiËan je prema postupnoj centra-lizaciji ovlasti nad nadzorom uproizvodnji vina i proizvoda odgroæa, smatra da se tako postupnozanemaruju prednosti regija. Da su toposve ozbiljne namjere, potvrdu nalaziu podatku da u povjerenstvo za izraduPrijedloga nije imenovan ni jedanvinarski struËnjak iz znanstvenihinstitucija vinogradarske regijePrimorska Hrvatska, niti iz PoreËa,Rijeke, Zadra, Vrgorca, Imotskog.

Smatra da vinogradarstvo i vinar-stvo trebaju dobiti ozbiljnije mjesto ipristup, trebaju rasti poticaji i kreditiza njih, treba se bolje organiziratirasadniËarska proizvodnja, voditikatastar itd.

PoruËio je da, ako u narednomrazdoblju ne posadimo 20 do 30 tisuÊahektara vinograda neÊemo imati vinani za sebe, a kamoli za izvoz.

BROJ

352

28

Tradicionalni proπek trebazaπtititi, ali treba dozvoliti itzv. industrijski, a cijena Êebiti regulator i Ëuvar dignitetaimena proπek.

Ljudi i vinogradi umiru zajedno

Na povezanost izmeu izumiranjavinograda i ljudi na pojedinim podru-Ëjima pozornost je skrenuo DDrraaggooKKrrppiinnaa ((KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa))navodeÊi da su najdrastiËniji primjeriza to otoci i Dalmacija.

Ta dva procesa - smanjivanje brojavinograda i demografsko izumiranjehrvatskog naroda, apsolutno se pratei moæe se prepoznati njihova propor-cionalnost u zadnjih sto godina, rekaoje zastupnik.

Ustvrdio je kako nitko pouzdano nezna koliko vinograda Hrvatska ima,niti koliko vina proizvodi. Kaæe se,npr. da ima 59.000 hektara vino-grada, a da Êe u 2002. u prometu biti650 do 700 tisuÊa hektolitara vina. Popodacima struËnjaka, prosjeËan jeprinos po hektaru oko 70 hektolitaravina, a ako se to stavi u relaciju sa59.000 hektara, Hrvatska bi godiπnjetrebala imati 4,1 milijun hektolitara,gdje je onda preostalih 3,5 milijunahektolitara vina, upitao je Krpina?

Suglasan je da sam Prijedlog neÊedovesti do podizanja novih 10.000hektara vinograda, ako ga ne prateposebne mjere i sredstva.

RaËuna se da podizanje hektaranovog vinograda stoji oko 40.000kuna, ako se æeli podignuti 2.500hektara godiπnje, πto su predloæilivinogradari i vinari, to bi godiπnjestajalo sto milijuna kuna, a tih novacanema u proraËunu za 2003., rekao jeKrpina, dodajuÊi da to upuÊuje da jevrlo problematiËno hoÊe li Hrvatskapokrenuti sadnju novih vinograda.

Kod konkretnih primjedbi priklju-Ëio se ocjenama da veÊim vinima nijemjesto u Prijedlogu, pita zaπtoaromatizirana vina imaju tako niskoodreen minimalni postotak alkohola(15 posto).

Nepotrebnim smatra zabranjivatisadnju pojedinih sorata vinove loze napojedinim podruËjima, s obzirom nato da se opÊenito kaæe da se smijusaditi samo loza i cijepovi iz kategorijeVitis vinifera. Ako netko æeli na otokusaditi neku sortu karakteristiËnu zaSlavoniju, neka to radi o svom troπku,dræava mu neÊe dati potporu za to,rekao je zastupnik.

Predlaæe da predsjednika Povjeren-stva za vinogradarstvo i vinarstvo neimenuje ministar, nego da ga izaberesamo Povjerenstvo, te da ministarnema utjecaj ni na imenovanjepredstavnika gospodarstva, vinarstvaitd.

Klub zastupnika HDZ-a podræava davino bude prehrambeni proizvod i dase moæe reklamirati. Ne bi trebaloslijediti primjer ministra u rekla-miranju vina koji je nedavno unovinama izjavio da ga toliko brzo pijeda ga ne stigne toËiti, izjavio je Krpi-na. Glede upozorenja o alkoholizmu,kaæe da Ëuje da svaka hrana, ako sepretjerano konzumira, ima πtetneposljedice.

Nakon πto su zastupnici pljeskompozdravili goste - profesore i uËenikePPoommoorrsskkee ππkkoollee iizz SSpplliittaa,, rijeË je dobiozamjenik ministra poljoprivrede iπumarstva TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ..

Vino utjeËe na demografiju i

natalitet?

LediÊ je odbacio tvrdnje da se novizakon o vinu donosi zbog EU, tenaglasio da se to Ëini zbog Hrvatske injenih vinogradara i vinara.

Na dvojbe je li vino prehrambeniproizvod odgovara da je to stvarocjene. Mislim da je dobro reÊi da taodredba nije pokriÊe za pretjeranopiÊe. Prema tome, u svemu treba imatimjere, pa i naπ narod s pravom kaæe”pij malo, ali pij dobro”, poentirao jezamjenik ministra.

Slaæe se, kaæe, s time da vino utjeËei na demografska pitanja, pa i nata-litet, osobito ako je u isto vrijemenedostatak elektriËne energije.

U pogledu moguÊnosti da se vinoreklamira, navodi da se sada mogureklamirati samo vrhunska vina, aHrvatska ih ima svega pet posto.Istodobno, ima 55 posto kvalitetnih i45 posto ostalih vina.

Kad je rijeË o sredstvima za proved-bu zakona, napominje da je to pitanjeusko vezano s drugim zakonima.Tvrdi i da dræava do 2000. nije zavinogradarstvo i vinarstvo izdvajalani lipu.

Imamo, kaæe, stalnu godiπnju kvotuza vinograde (od) tisuÊu hektara,poticaj za nasad, na kontinentalnomdijelu je 28.000 kuna, na podruËjimaposebne skrbi, ukljuËujuÊi i otoke,37.000 kuna. Ako idemo na programod tisuÊu hektara kvote iz poticaja,onda je to red veliËine πest milijunakuna. Novi (je) poticaj, 1.250 kuna po

hektaru za vinograd u rodu, i ako seto dovede u korelaciju sa 12.000hektara (evidentiranih) vinograda,onda je to 15 milijuna kuna godiπnje.I ako uprosjeËimo cijenu za nasad na34.000 kuna po hektaru, onda je to natisuÊu hektara 34 milijuna kuna.Osigurana podloga za tisuÊu hektarakvote godiπnje u dræavnom proraËunuje 55 milijuna kuna, naglasio je za-mjenik ministra.

Podsjetio je da postoji modelkapitalnih ulaganja i da vinogradarimogu konkurirati za ta sredstva, tenaglasio da je brojka od, oko 80milijuna kuna za 2.000 hektara,tempo koji treba dræati do ulaska uEU.

No, upozorio je da se ni dosadaπnjekvote za vinograde ne koriste ucijelosti, odnosno da se koriste oko 50posto, ovisno o dijelu Hrvatske.

Otkud dokazi o vezi vina i

demografije?

Na LediÊevo je izlaganje reagirala––uurraa AAddlleeππiiÊÊ ((HHSSLLSS)) dræeÊi dazasluæuje opomenu. Bilo bi zanimljivoËuti otkud empirijski dokazi da demo-grafska obnova ima veze i s ispijanjemalkohola, a kad se joπ tome doda inuæno izostajanje struje, onda mi seto veÊ Ëini priliËno neukusno i mislimda zasluæuje opomenu, izjavila jeAdleπiÊ.

Ali, imat Êete razumijevanja, ipak jeto zakon o vinu, pa Êemo bit maloliberalniji, uzvratio je predsjedavajuÊiJJaallππoovveecc..

Na LediÊevo izlaganje reagirala je iJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) kazavπi da jenetoËan navod da vino utjeËe nanatalitet, naroËito ako nema struje.

Ja mislim da na natalitet utjeËesmanjivanje prava majki, jer djecapiju mlijeko, a ne vino, naglasila jeKosor, poruËujuÊi svima da se usabornici Ëuvaju seksistiËkih izjava.

KKrrppiinnaa je pak, netoËnim oznaËiotvrdnju da do 2000. u podizanjevinograda nije uloæeno ni lipe,naglaπavajuÊi da je podizanje vino-grada kreditirano i preko Mini-starstva i preko HBOR-a i na drugenaËine.

Zamjeniku ministra je predbacioselektivno koriπtenje brojki iz pro-raËuna, spoËitnuvπi mu da je preπutioda je stavka za ruralni razvitak sa 110smanjena na 60 milijuna kuna. Nistespomenuli ni da ste predvidjeli petmilijuna kuna za ureenje kancelarijau Ministarstvu, a milijun kuna za

IHS15. I. 2003.

ZAKON O VINU

BROJ

352

29

U reklamiranju vina ne bitrebalo slijediti primjerministra koji je izjavio da ontoliko brzo pije da se ne stignetoËiti.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

proizvodnju sadnog materijala,poruËio je Krpina.

Predloæeni zakon πtiti velike

proizvoaËe vina

UU iimmee KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa,zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ustvrdio je dapredloæeni zakon prvenstveno πtitiproizvoaËe vina koji imaju ambicijukomercijalizirati svoju poduzetniËkuaktivnost. To je u redu, no u ovojzemlji ima na desetine tisuÊa malihproizvoaËa koji vino proizvode zasebe, ali tu i tamo i prodaju kojih 100-inu litara. To im na neki naËinomoguÊuje da ostvare dodatni prihod.Oni su predloæenim zakonom stavljeniizvan zakona, a ti su ljudi na nekinaËin stupovi druπtva.

Svi smo siti Ëinjenice da butelja vinau restoranima dostiæe cijenu izmeu80 i 180 kuna, a da je u trgoviniizmeu 30 i 60 kuna. To je bezo-brazluk, rekao je.

Naveo je da je na podruËju vinar-stva u Istri posljednjih godina napra-vljena mini revolucija, da su mnogivinari stekli svoje ime, a da sada trebana neki naËin omoguÊiti i malimproizvoaËima da plasiraju svoj proi-zvod.

Oni ne mogu biti konkurencijaprofesionalnim vinarima, rekao je.

Potrebnim je ocijenio nastaviti spraksom poticaja u sadnji vinograda.Dræava mora razrijeπiti pitanje kakoÊe poljoprivrednici koji to æele doÊi dozemlje, a to znaËi bez velikih formal-nosti i po pristupaËnim cijenama.

Hrvatska je zemlja koja je Bogomdana za uzgoj loze, no na europskojvinskoj karti sada ne znaËi niπta. Prijeulaska u EU moraju se saËuvati ipoveÊati poljoprivredni potencijalikako nam se povrπine ne bi limitiralenakon ulaska u EU.

Kada bi se i malom proizvoaËudala moguÊnost da bude prisutan natræiπtu predloæeni bi zakon gotovo bioidealan, a ako to ne bude reguliranozakon neÊe zaæivjeti, rekao je.

Pozitivnim je ocijenio da se u pred-loæenom zakonu vino tretira kao

prehrambeni proizvod, a πto omo-guÊava reklamiranje.

Ono πto nije dobro je to πtopredloæene odredbe sadræavaju pre-viπe zabrana, i πto je u njima previπeapostrofirana uloga inspekcija, te πtose na Ëak 32 mjesta predlaæe da poje-dinu materiju regulira ministar.

Predloæio je da se u skladu sproklamiranom decentralizacijom,ovlasti Hrvatskog zavoda za vino-gradarstvo prenesu na regionalnecentre.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa LLIIBBRREE,,zastupnik BBaallttaazzaarr JJaallππoovveecc je rekaoda se u Hrvatskoj tradicija vina odræa-la viπe od 2000 godina iako ministarposebnim pravilnicima nije reguliraoto podruËje. U poljoprivredi, u vinar-stvu najvaænije su vrijedne rukevinogradara, ustvrdio je.

GovoreÊi o Ëlanku 20. u kojem stojida se novi vinogradi moraju podizatina povrπinama utvrenim vino-gradarskim katastrom, naveo je da suu mnogim brjegovitim podruËjimagdje su vinogradi nekad bili, sadadruge kulture, ili pak da je tozemljiπte neobraeno. Stoga, rekao je,u danaπnjim uvjetima kada je i obra-ivanje drugaËije, ne bi se trebalostrogo dræati vinogradarskog kata-stra.

Pretvrdom je ocijenio odredbu osadnji novih sorti i zabranu za neke,naglasivπi da se barem na desetinipovrπine, proizvoaËu omoguÊi saditisorte u eksperimentalne svrhe i da gase u tome potiËe.

Predloæio je da u povjerenstvo zavinogradarstvo i vinarstvo buduukljuËeni i mali proizvoaËi, kako sene bi dogodilo da se Ëitavo vinarstvoprilagoava velikim proizvoaËima.

OsvrÊuÊi se na odredbu o zabraniprometa vina od direktnih rodnihhibrida, podsjetio je na obrazloæenjeda je to usklaeno sa standardima EU,ali i naveo da upravo neke europskezemlje takva vina dobivena iz rodnihhibrida danas prodaju kao eksklu-zivna i po visokim cijenama.

Zakon na tragu da nikada viπe

umjesto vina ne prodajemo ocat

NavodeÊi kako se predloæenimzakonom utvruje da je vino prehram-

beni proizvod i da se moæe rekla-mirati, upitao je tko Êe to moÊi platiti,odnosno da Êe to moÊi samo kombinatii nekoliko velikih proizvoaËa, a maliproizvoaË to neÊe biti u stanju.

Predloæio je da se razmisli o pred-loæenoj odredbi o uvozu najviπe petlitara vina dnevno, navodeÊi da Êe tomnogima, koji æive u pograniËnompodruËju, a hrvatski su dræavljani iimaju zemlju u drugoj dræavi, stvaratiprobleme.

Rekao je kako mali proizvoaËi neÊebiti u stanju plaÊati troπkove Zavodaza obavljene analize, odnosno da tecijene moraju biti vrlo prihvatljive.Naveo je da, primjerice, u Austrijijedna analiza stoji pet eura, dok bi kodnas seljak morao prodati i sto litaravina da bi mogao platiti analize.Takoer se osvrnuo i na Ëlanke od 72.do 76, kojima su propisane kazneneodredbe, koje su takoer previsoke, akreÊu se od 15 do 100.000 kuna. Tosu ogromne kazne za maloga proi-zvoaËa koji nakon πto bi ih platio,mogao staviti kljuË u bravustogodiπnjoj tradiciji vinogradarstva.I na kraju, rekao je, da unatoËprimjedbama Libra podræava dono-πenje predloæenog zakona jer, rekaoje, hrvatsko vino se mora prodatituristu, a to Êe se moÊi samo ako budevrhunski kvalitetno, a upravo jepredloæeni zakon na tragu da se to iuËini.

Zakon je na tragu da se nikad viπene dogodi da umjesto vina prodajemoocat.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHrrvvaattsskkooggbbllookkaa ((HHBB)), zastupnik KKrruunnoossllaavvGGaaππppaarriiÊÊ naveo je da nije dovoljnoimati samo povoljne prirodne uvjeteza uzgoj loze, jer je proizvodnjakvalitetnoga groæa tek prvo u nizuod proizvodnje do potroπnje vina. Uuvjetima osiromaπena i nerazvijenatræiπta uloga je dræave presudna kakou zakonodavstvu, tako i putem raznihpoticajnih mjera od kreditiranja,porezne politike, reklamiranja, kon-trole kvalitete do drugih mjera.Hrvatski blok æeli ukazati na nekenedoreËenosti, naglasio je navodeÊi dau Ëlanku 22. treba jasno definiratiprava i obveze Povjerenstva za vino-gradarstvo i vinarstvo i to zakonom,a ne pravilnikom.

U Ëlanku 25. treba navesti odgo-vorne osobe koje smiju obavljatiposlove proizvodnje moπta, vina itd. au Ëlanku 38. navesti uvjete i naËinprodaje proizvoda kao otvorene robe.Dakle, to treba definirati u zakonu, ane kroz pravilnik. Takoer treba

BROJ

352

30

Neke zemlje ne zabranjuju veÊnaprotiv vino od direktnihrodnih hibrida prodaju kaoekskluzivna.

Desetine tisuÊa malihproizvoaËa vina ostali suizvan zakona, a oni su na nekinaËin stup druπtva i zasluæniza odræavanje tradicijevinogradarstva.

toËno definirati zakonom kakve Êe bitiposude u kojima se vino dræi. UËlanku 45. treba navesti da se vinomoæe reklamirati kao proizvod, a neda se moæe reklamirati samo vino skontroliranim podrijetlom. U Ëlanku48. treba toËno definirati radi li se ootvorenoj robi ili o neËem drugom, au Ëlanku 52. predloæio je, da se skrativrijeme analize i ocjene uzoraka saËetiri na dva dana.

Dodao je, da je HB miπljenja da sevoÊna vina moraju regulirati pose-bnim zakonom.

Osvrnuo se i na predloæeno dono-πenje pravilnika i drugih akata ovinu, odnosno na 32 mjesta u pred-loæenom zakonu, gdje se navodi da Êeto podruËje regulirati ministar poljo-privrede. Ti bi propisi trebali bitizakonski regulirani, rekao je.

©to se tiËe kaznenih odredbi, pred-loæio je, razdvojiti pravne i fiziËkeosobe, jer definitivno nije isto sa stotisuÊa kuna kazniti maloga uzga-jivaËa i veliku vinariju.

ZakljuËno je rekao da je dobro πtose vino definira kao poljoprivredno-prehrambeni proizvod i πto Êe se moÊireklamirati. Za HB je predloæenizakon od iznimnoga znaËenja, nesamo zbog vinove loze i vina, nego πtootvara Ëitav niz moguÊnosti razvojahrvatskoga sela, turizma, gospo-darstva.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa DDeemmookkrraatt--sskkoogg cceennttrraa,, zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt je rekla da Êe DC podræatidonoπenje novog zakona za kojegadræi da Êe na kvalitetan naËin defi-nirati proizvodnju i promet vina.

Dobro je πto je zakon usklaivan spropisima EU-a i πto se njimepokuπava zadovoljiti i proizvoaËe ipotroπaËe vina. Za razliku od kolegazastupnika u Klubu DC-a suglasnismo i s novËanim kaznama za pravnei fiziËke osobe i vjerujemo da Êe tekazne i zaπtitne mjere unijeti reda uproizvodnju, preradu, distribucijugroæa i vina, kazala je pohvalivπiodredbu prema kojoj je vino poljo-privredni-prehrambeni proizvod.Time Êe se vino, za razliku od æestokihalkoholnih piÊa, moÊi ipak rekla-mirati i na taj se naËin izjednaËiti spivom, a ulaskom vina u kategorijuprehrambenih proizvoda omoguÊit Êese i razvoj vinarstva i vinogradarstva.DC, navela je, pozdravlja i zakonskoreguliranje vina proizvedenih od voÊa,a posebno kvalitetnom dræi odredbu ouvoenju kategorije mladog vina, kaoi one po kojoj se proπek ubraja uvrhunsko vino. Jednako tako u

potpunosti DC pozdravlja i kategorijuekoloπkog vina, odnosno njegoveproizvodnje. Dobrim je ocijenila πto suse poπtovale primjedbe vinara i πto jednevno dopuπten uvoz samo pet litaravina za osobne potrebe.

No, naglasila je, da Klub zastupnikaDemokratskog centra ne moæe ucijelosti prihvatiti zakonski prijedlogte da Êe ga podræati ako se prihvate iamandmani Kluba. DC se ne slaæe stime πto je iz predloæenog zakonaizostavljena odredba o vinskim desti-latima, kao πto su rakija, komovica,lozovaËa, vinovica, groæenica, vinskidestilat, vinski alkohol, rafinirani inerafinirani vinjak. U predloæenomzakonu vinski destilati spominju sesamo u Ëlanku 54. u kojemu se navoditko se i pod kojim uvjetima moæebaviti destilacijom, a πto Êe pra-vilnikom utvrditi ministar. Taodredba nije dobra, jer se timezakonski ne bi regulirala i zaπtitilaproizvodnja poznatih hrvatskihvinskih destilata i πto bi to moglopogodovati moguÊim mutnim poslo-vima u podruËju proizvodnje itrgovine æestokim alkoholnim piÊima.To je vrlo vaæan gospodarski segment,da bi bio prepuπten ili stavljen samo unadleænost ministru.

To bi trebalo urediti po uzoru naodredbe zemalja Europske unije, pokojima destiliranje treba biti izravno ipod kontrolom Ministarstva financija.

Klub zastupnika DC-a nada se da Êepredloæeni zakon uvesti red u vino-gradarsko-vinarskoj proizvodnji, teda Êe se kao posljedica njegoveprimjene poveÊati povrπine podvinogradima. NavodeÊi da Hrvatskadanas ima samo 59.000 hektara podvinogradima, a da je davne 1888.imala 172.000 hektara, navela je da bisvakako trebalo nastojati, prije negoliHrvatska ue u Europsku uniju da senasadi pod vinovom lozom poveÊaju.

Dobar okvir, no nedostaje slika

Zastupnik MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS))naveo je da je zakon vrlo dobronapisan, ali i da je krasni okvir u kojitreba staviti sliku, a koju Êe nacrtatiministar poljoprivrede. Tu sliku on Êenaslikati s 32 pravilnika, koja trebadonijeti slijedom predloæena zakona.Ne mogu prihvatiti da Êe ta slikazadovoljiti okvir, jer je on zaRembrandta, a sliku Êe unutra stavitiministar. Zbog toga, naveo je, Ëak isumnjam u predloæeni zakon, iako jenapisan vrlo dobro. Tomu u prilog,naveo je da je u 2001. za poticaje za

sadnju novih vinograda odobrenosamo 12 milijuna kuna, od ukupno1,250 milijardi kuna za ukupnepoticaje u poljoprivredi. Dodao je, daje u prvih devet mjeseci ove godine, od1,250 milijardi kuna utroπeno samo4,65 milijuna za poticaje vinogra-darstvu.

Kako mogu vjerovati u tu sliku, utom okviru, s tih 32 pravilnika, kadje 150 milijuna kuna ove godineoduzeto od seljaka a na πto su imalipravo po Zakonu o izvrπavanju dræav-nog proraËuna, a na temelju isplatepoticaja za jesenske kulture. Kakomogu vjerovati u tu sliku, u toj lijepojrami, ako je 64 milijuna od poticajapredvienih za seljake isplaÊeno zaprogramirano zbrinjavanje radnika,upitao je.

Pozdravio je odredbu po kojoj Êevino postati prehrambeni proizvod, alii predloæio da se proizvoaËem vinasmatra fiziËka i pravna osoba koja je,osim πto je upisana u upisnik, iproizvoaË groæa.

Ne slaæem se da netko moæe pravitivino, a da nema groæa, rekao je.Naveo je da se ne slaæe s odredbom ouvozu i izvozu groæa, da je potpunoprotiv toga, upitavπi zaπto bi izvoziligroæe, ako moæemo izvoziti vino,odnosno zaπto bi uvozili groæe kadga ne smijemo mijeπati sa svojim i odnjega napraviti svoje vino.

OsvrÊuÊi se na odredbu po kojoj segroæu ne smije dodavati πeÊer,koncentrirani moπt ili drugi slatkisastojci, odnosno da Êe to, ako budepotrebno, pravilnikom utvrivatiministar, predloæio je da se u zakonutoËno utvrdi koliko se groæu moæedodavati posto πeÊera, koliko ugu-πÊenog moπta, a ne da to ministarpropisuje pravilnikom.

Viπe novca za podrumarstvo

U ispravku netoËnog navoda zastu-pnik IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) rekao je kakobi viπe novca i poticaja trebalo dati zapodrumarstvo. Vino se ne kvari radidodavanja vode ili neËeg drugoga,nego radi spoja sa zrakom i to bi svikoji se bave proizvodnjom vina trebaliznati, rekao je, dodajuÊi da bi zapodrumarstvo trebalo osposobljavatiljude, otvarati im πkole u kojima bi touËili.

IHS15. I. 2003.

ZAKON O VINU

BROJ

352

31

Zakonom treba zaπtititiproizvodnju rakije - komovice,lozovaËe, kao πto su to zaπtitilezemlje EU.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)),,kazala je da se Ëulo mnogo poezije iproze i pohvale vinu, a da se raspravao predloæenom zakonu odræava umjesecu borbe protiv alkoholizma.NavodeÊi da podræava sve u pred-loæenom zakonu, πto Êe potaknutiproizvodnju i omoguÊiti da kvalitetnovrhunsko vino postane prepoznatljivhrvatskih proizvod, navela je da jeprotiv Ëlanka 45. kojim bi se dopustiloreklamiranje vina. Zauzimam se zazabranu bilo kakvoga reklamiranjaalkohola, bez obzira je li to vino, pivoili πto drugo, kazala je, dodajuÊi da segodiπnje u Hrvatskoj registrira10.000 novih ovisnika o alkoholu, ada prekomjerno pije otprilike oko400.000 osoba. Ovisnost je, navela je,u porastu kod æena i kod mladih od 15do 20 godina.

Ako se 400.000 osoba promatra uokviru obitelji, i ako se slijedom toga,pomnoæi sa tri, dolazi se do zapa-njujuÊe brojke, da otprilike milijun i200.000 osoba na bilo koji naËin patezbog alkohola. Tomu je dodala, da jeotprilike 40 posto prometnih nesreÊauzrokovano alkoholom, a da jealkoholizam kao bolest treÊa na listiSvjetske zdravstvene organizacije.

Stoga je joπ jedanput pozvala natrijeznu raspravu o Ëlanku 45. pokojemu bi se ako se zakon prihvatiomoguÊilo reklamiranje alkohola.

Za ispravak netoËnoga navoda javiose zastupnik MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS)),rekavπi da se slaæe s tvrdnjom da jealkoholizam poπast danaπnjeg vre-mena, no da u teπka alkoholna piÊa nebi mogao svrstati vino. Ako podacikaæu da ima 400.000 alkoholiËara,onda Êu navesti da neki doktori kaæuda je decilitar vina dnevno zdravo zasvakoga, a neki pak, da je decilitarvina na deset kilograma tjelesneteæine dnevno potreban svakom. Potome bi se, Ëak moglo reÊi da je vinolijek, naveo je.

Zastupnik JJoossiipp PPaavvkkoovviiÊÊ ((SSDDPP)),,ocijenio je, da je predloæeni zakonizuzetno dobar, i da Êe biti velikiiskorak u uvoenju reda u vrlo vaænojgospodarskoj grani. Njegovom pri-mjenom stvorit Êe se pretpostavke zaveÊu stimulaciju vinogradarsko-vinarske proizvodnje i za pravedniju iuËinkovitiju pomoÊ dræave toj poljo-privrednoj grani. IznoseÊi nekolikoprimjedaba, kod odredbe o katego-rizaciji i razvrstavanju vina, rekao jekako bi to bilo primjerenije uËiniti nanaËin da se jedinica mjere bude prinospo trsu. Ako se to ne bi uvaæilo,predloæio je da ministar pravilnikom

definira specifiËnost prinosa po hek-taru na razliËitim dijelovima Hrvat-ske, jer rekao je, nije isto prinos pohektaru na primjer u Iloku, Jaski ilina KorËuli. NavodeÊi kako oËekuje dapredlagatelj do drugog saborskogËitanja uvaæi sve, u raspravi izreËeneprimjedbe i sugestije, izrazio je naduda Êe Hrvatska do ulaska u Europskuuniju, barem podiÊi povrπine podvinogradima za nekoliko tisuÊahektara.

Zastupnik JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)),, pozi-tivnom odrednicom predloæenog zako-na ocijenio je inzistiranje na kakvoÊi ikategorizaciji proizvoda od groæa temoguÊnosti da se vino moæepredstaviti kao ekoloπki proizvod.ZnaËajnim napretkom smatra iodredbu o reklamiranju, buduÊi da sevino tretira kao poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Pozdravio je iodredbu o definiranju voÊnih vina, no,smatra da bi to trebalo urediti zase-bnim pravilnikom u okviru pred-loæenog zakona.

Naveo je da bi provedbu zakonamogla usporiti nesreena evidencija ostvarnim i potencijalnim vinogradar-skim povrπinama, te bi stogauspostavu vinogradarskoga katastraπto je na poËetku, trebalo diÊi narazinu zakona. Provedbu zakona koËitÊe i nepostojanje vinarske inspekcije.Takoer je zamjerio πto je predloæenizakon samo okviran i πto se mnogestvari predlaæu regulirati pravil-nicima i podzakonskim aktima.Zauzeo se za viπe poticaje za vino-gradarstvo, te za zajedniËki nastupvinara na træiπtu, πto Êe svakakojamËiti njihov opstanak.

IspravljajuÊi netoËan navod, zastu-pnica DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP)) navela jekako nije toËno da Êe, kako su tonavodili mnogi zastupnici, po pred-loæenom zakonu trebati donijeti 32pravilnika. To nije toËno, donosi sesamo jedan pravilnik, navela je.

Hrvatska po glavi stanovnika

troπi malo vina

Zastupnik BBooææiiddaarr KKaallmmeettaa ((HHDDZZ)),rekao je, kako ne bi povezivao alko-holizam i vino, navodeÊi pritom da jeHrvatska zemlja koja po glavistanovnika troπi vrlo malo vina, upolamanje nego Slovenija, a tri puta manjenego Francuska.

Razlog velikom broju alkoholiËaranije u vinu, nego su to oËito nekidrugi razlozi, a i neka druga piÊa,prvenstveno alkoholna, koja se kon-

zumiraju u jutro prije posla, prijedoruËka. Zapadnoeuropske zemljedokazale su da uz tri puta veÊupotroπnju vina po glavi stanovnika,uz kulturu pijenja tog vina, imajupuno manje alkoholizma i pijanacanego πto je to u Hrvatskoj.

Podræao je odredbu po kojoj se vinotretira kao prehrambeni proizvod, jerdræi da Êe to olakπati i proizvodnju.NavodeÊi poslovicu, da se vino moæenapraviti i od groæa, ali da nemadobrog vina bez dobroga groæa, kaoπto nema ni dobre kvasine, bez dobrogvina, zauzeo se za poticanje podizanjanasada vinove loze i to s kvalitetnimsortama. Pritom treba voditi raËuna otome, koje sorte mogu uspijevati naodreenim lokalitetima, jer, naveo je,ne moæe svako groæe uspijevati nasvakom lokalitetu. Stoga je bitno dase najbolje pogoene loze i najboljepogoeno groæe sadi na lokacijamana kojima mogu dati najveÊukvalitetu.

Problemom je oznaËio πto nemadovoljno kvalitetnih sadnica i πto segodinama nije radilo na genetskojselekciji tih sadnica. Uz to, trebavoditi raËuna da svaki proizvoaËmoæe proizvesti vina jedino onolikokoliko ima groæa, rekao je, dodajuÊikako je najveÊi udar na proizvoaËevina, upravo patvorenje. Jedino dobari kvalitetan proizvod jamËi i dobarprofit i dobru zaradu onome tko vinoproizvodi, ustvrdio je, dodajuÊi da utom veliku ulogu moraju imatiinspekcijske sluæbe.

Na koncu je rekao da podræavapredloæeni zakon, dodajuÊi da je dobroπto Êe vino postati prehrambeniproizvod, πto Êe se moÊi reklamirati, ato hoÊe li netko piti viπe ili manje, nijekrivo vino, za to su uvijek krivi ljudi.

Zastupnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaa--nnoovviiÊÊ ((SSDDPP)),, upozorila je kako Êenjezina rasprava biti razliËita odrasprave veÊine zastupnika, zbog togaπto prije svega ne moæe prihvatitipredloæenu odredbu, da se vino regu-lira kao poljoprivredno-prehrambeniproizvod. NajveÊa pogreπka Saborabila je kad je to uËinjeno s pivom.Navela je da je u Hrvatskoj jedan odnajËeπÊih ubojica upravo alkohol, dasu alkoholiËari, prema podacima 15posto muπke populacije, a da 30 postoima neke zdravstvene probleme zbogpijenja alkohola, i da je sve viπe æena idjece koja konzumiraju alkohol, te daon predstavlja rizik za nastanakciroze jetre, moædanog udara, poje-dinih vrsta karcinoma... OsvrÊuÊi sena raspravu, navela je kako su

BROJ

352

32

zastupnici ustvrdili da je potroπnjavina u Hrvatskoj u odnosu na drugedræave, puno manja, ali je ukazala naËinjenicu, da u Hrvatskoj postoji veli-ki kontingent neregistriranih vinakoja se proizvode u kuÊanstvima.Moglo se Ëuti da se od vrhunskih ikvalitetnih vina ne moæe opiti, ili dane izazivaju alkoholizam, a da tomogu ona nekvalitetna. To su zabludekoje nisu zasnovane na znanstvenimËinjenicama, i to bi onda znaËilo daiskljuËivo meu siromaπnima, kojipiju loπa piÊa, ima alkoholizma, a πtonije toËno, ustvrdila je.

PodsjeÊajuÊi na strategiju koja sebavi suzbijanjem ovisnosti o drogama,a dijelom i ovisnosti o alkoholizmu,rekla je kako zbog pitanja prevencijeprotiv tih ovisnosti nikako ne moæeprihvatiti Ëlanak po kojem se otvaraprostor za reklamiranje vina na svimmoguÊim razinama.

Navela je da je nedavno bila uKrapinsko-zagorskoj æupaniji naotvaranju Centra za ovisnost, te da utoj æupaniji nije problem ovisnost odrogama, nego ovisnost o alkoholu.

Upravo zbog toga, πto se predlaæevino tretirati kao prehrambeniproizvod, ne mogu prihvatitipredloæeni zakon, poruËila je.

U ispravku netoËnog navoda zastu-pnik PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)),, rekao je, daje zastupnica odræala predavanjeprotiv alkoholizma, a da pijenje vina ipredloæeni zakon o vinu nemaju nika-kve veze s alkoholizmom. Alkoho-lizam je teπka poπast, ali on najmanjenastaje od dobroga i kvalitetnog vina,rekao je, dodajuÊi da je zabluda da jealkohol razlog cirozi jetre. Razlog zacirozu jetre je pomanjkanje bjelan-Ëevina i loπa prehrana, tko dobro jede,moæe piti koliko hoÊe i neÊe dobiticirozu jetre, rekao je, dodajuÊi da Êedobar lijeËnik reÊi - ako hoÊete dobroæivjeti, popite dnevno decilitar crnogavina. Nemojte piti æestoka alkoholnapiÊa, poruËio je.

IspravljajuÊi netoËni navod zastu-pnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ,, muje odgovorila, da je u izlaganju izniodvije zablude - da se od kvalitetnogvina i piÊa ne moæe postati alko-holiËar, i da ciroza jetre ne nastajezbog alkohola nego zato πto netko nejede dobro.

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)),, jeu ispravku netoËnog navoda rekao,kako bi bilo dobro kad bi to bilomoguÊe napraviti istraæivanja kad jeu Hrvatskoj bilo viπe alkoholiËara, dali u vrijeme kad je bilo 200.000hektara vinograda, ili danas, kad ih

im Ëetiri puta manje. Siguran sam dabi broj alkoholiËara bio obrnutoproporcionalan, a to je najbolji dokazda potroπnja vina nije proporcionalnau odnosu na alkoholizam. Rekao jekako smatra da teæak koji je cijeli dankopao s motikom ne bi izdræao tenapore s gustim sokom od tikava.Alkoholizam nema nikakve veze ni svinogradarstvom, ni s pijenjem vina,to je naæalost, refleksija druπtva, anaπe druπtvo nije bolesno ni zbogvinogradarstva, ni zbog vinarstva,nego zbog potpune etiËke i moralnedekadencije, u koju spada i stotinetisuÊa nezaposlenih, rekao je.

Zastupnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaa--nnoovviiÊÊ uzvratila je da je zastupnikKrpina izvrnuo teze, dodajuÊi da nijepoistovjetila vinogradarstvo i proi-zvodnju vina, s alkoholizmom. Reklaje da se moæe suglasiti s tezom, da jeviπe alkoholizma danas, nego prije, alii ustvrdila da prije alkoholizam nijebio prepoznat kao bolest.

U ispravku netoËnog navoda, zastu-pnik SSttjjeeppaann HHeenneezzii ((HHSSSS)),, rekao jekako dræi da nije dobro povezivatiraspravu o vinu s alkoholizmom. Akou sadaπnjoj potroπnji vina po glavistanovnika imamo visok postotakljudi koji boluju od alkoholizma, kaoπto to tvrdi kolegica zastupnica, ondaje problem svakako negdje drugdje,izvan promocije toga, jer na kraju dodanas se vino nije reklamiralo, a opetimamo veliki broj ljudi koji preko-mjerno uæivaju alkohol, dakle uzroketreba traæiti negdje drugdje, a ne uokviru predloæenog zakona.

Mi Êemo doÊi u situaciju da sutra,zabranimo neke mesne preraevine,jer imamo visokotlakaπe, oboljele odraznih koronarnih bolesti, a tome nijeuzrok vino ili alkohol. Gdje Êe nas todovesti? Dræim, da je pristup da sezabrani reklamiranje vina zbog togaπto moæe izazvati poveÊanje brojaalkoholiËara, viπe posljedica pomod-nosti nego neËeg drugoga, u raspravio predloæenom zakonu o vinu.

PoveÊavati nasade vinove loze

Zastupnik TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP)),,ustvrdio je da u Hrvatskoj danasnema dovoljno hektara pod vinovomlozom, nema dovoljno groæa i da bitrebalo uËiniti sve da se povrπine podvinovom lozom poveÊaju, te da sedobije osnovica za proizvodnju vina.Za nove nasade iznimno su vaænipoticaji, rekao je, dodajuÊi kako je odukupno milijardu i 250 milijunakuna, poljoprivrednih poticaja u ovoj

godini, za nasade vinograda izdvojenooko 12 milijuna kuna. To je stvarnomali iznos i na taj naËin se neÊe dobitinove povrπine pod vinogradima, apogotovu ne na podruËjima gdje sezemlja za njih otima od krπa i odkamena, kao πto je to u DubrovaËko-neretvanskoj æupaniji, koja je od tih12 milijuna kuna poticaja dobila tek1,5 posto.

Problemom je oznaËio πto Hrvatskanema sadnoga materijala, a poglavitokad je rijeË o poznatim sortama,primjerice dingaËu. U tom pravcu bitrebalo neπto poduzeti, rekao je,dodajuÊi kako mu je ministar obeÊaoda Êe prihvatiti njegovu sugestiju, i topokuπati rijeπiti posebnim propisom.Upitao je, koji je to propis i kad Êe gaministar donijeti. Pridruæio se svimzastupnicima koji su se u raspravizauzimali da se πtiti tradicionalninaËin proizvodnje proπeka, te da seproblematika voÊnih vina definiradrugim propisima, a ne u pred-loæenom zakonu. Pozdravio je odredbupo kojoj Êe se vino tretirati kaoprehrambeni proizvod.

U ime predlagatelja

Zamjenik ministra poljoprivrede iπumarstva TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ,, naveo je daÊe predlagatelj razmotriti sve prim-jedbe, prijedloge i miπljenja i ukonaËnoj verziji zakona pokuπatiponuditi najbolja rjeπenja.

Rekao je da je u pripremi nacrtapredloæenog zakona postignut visokstupanj suglasnosti za mnogarjeπenja i od struke i od proizvoaËa.Odbio je moguÊnost da predloæenizakon podræava alkoholizam, ili da

ostavlja prostora da se ta suvremenapoπast πiri. Predloæene odredbe apeli-raju da vino bude prehrambeniproizvod, da bi se stekle navike,kontrole, da bi se poπtovalo pravilo dase pije malo, ali da se pije dobro.Ponovio je da dræava do 2000. izproraËuna nije izdvajala ni lipe zapoticanje vinogradarstva, a time ivinarstva.

©to se voÊnog vina tiËe, rekao je daje to podruËje obuhvaÊeno predlo-æenim zakonom kao bolje rjeπenje oddosadaπnjeg, kad se voÊno vino tretirau zajedniËkim propisima sa æestokim

IHS15. I. 2003.

ZAKON O VINU

BROJ

352

33

Predloæene su odredbe u ciljuda vino bude prehrambeniproizvod i da se pije malo, alidobro.

JJeeddnnooggllaassnnoo ssaa 8844 ggllaassaa ””zzaa””pprriihhvvaaÊÊeenn jjee PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa CCaarriinnsskkooggzzaakkoonnaa.. PPrreeddllooææeenniimm iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa CCaarriinnsskkii zzaakkoonn uusskkllaauujjeessee ss OOppÊÊiimm ppoorreezznniimm zzaakkoonnoomm,,ZZaakkoonnoomm oo ccaarriinnsskkoojj sslluuææbbii,, ZZaakkoonnoommoo uuvvjjeettiimmaa oobbaavvlljjaannjjaa ppoosslloovvaa zzaassttuu--ppaannjjaa uu ccaarriinnsskkoomm ppoossttuuppkkuu tteeooddrreeddbbaammaa CCaarriinnsskkoogg kkooddeekkssaaEEuurrooppsskkee uunniijjee..

IZ PRIJEDLOGA

U ocjeni stanja i osnovnim pita-njima koja se trebaju ureditipredloæenim izmjenama i dopunamanavodi se da je od prvog sijeËnja 2000.godine u cijelosti startao novi hrvat-ski carinski sustav usklaen sacarinskim sustavom dræava Europske

unije. Usklaenost je dosljedno prove-dena kako u podruËju materijalnogcarinskog prava tako i carinskogapostupovnog prava. U trogodiπnjojprovedbi sustav je djelotvorno funk-cionirao. U nastavku procesa uskla-ivanja hrvatskoga carinskog sustavas europskim, izvrπena su usklaenja iu sustavu Carinske tarife. Donesenisu i novi Zakon o carinskoj sluæbi,Zakon o uvjetima za obavljanjeposlova zastupanja u carinskompostupku te OpÊi porezni zakon. Utoku gotovo trogodiπnje provedbenovih carinskih propisa evidentiranje i jedan broj otvorenih pitanja i tokako sa stajaliπta pravne sigurnostisudionika carinskog postupka, tako izaπtite interesa dræavnog proraËuna.Identificiran je krug pitanja koje bivaljalo podrobnije ili neπto drugaËijeurediti u okviru propisa carinskogsustava. I propisi europskog carin-

skog sustava u razdoblju od pristu-panja procesu usklaivanja hrvat-skog carinskog sustava s europskimveÊ su dva puta mijenjani idopunjavani. I to je razlog da sepristupi izmjenama i dopunamaCarinskog zakona. Dosljednim preu-zimanjem europskih carinskih propi-sa u propise hrvatskoga carinskogsustava otklanjaju se i admi-nistrativne prepreke identificirane uFIAS-ovoj studiji.

Sukladno europskoj carinskoj

praksi

Koja su osnovna pitanja koja bitrebalo urediti predloæenim zakonom?Meu ostalim valja u skladu seuropskim standardima preciziratipojmovno odreenje carinske provjerei uvjeta za njezinu provedbu. Neop-

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

alkoholnim piÊima. Hrvatski cilj je dase godiπnje nasadi pod vinovom lozompoveÊaju za oko 2000 hektara, i tajtempo bi trebali odræati kako bismo,kad uemo u Europsku uniju imalistartnu poziciju bolju nego πto jeimamo sada, πto se tiËe vino-gradarskoga katastra. ©to se tiËepoticaja, predlaæu se dva modela -poticanje proizvodnje rasadnog mate-rijala, te kapitalno ulaganje po hek-taru. Predlaæe se takoer i poticanjevinskih cesta, autohtonih vrsta loze,poticaji za marketinπki pristup itd.

Pitanjem svih pitanja u vinogra-darstvu, oznaËio je katastar, a πto sedijelom pokuπava rijeπiti i pred-loæenim zakonom.

OdgovarajuÊi na primjedbe zastu-pnika o odredbi o ograniËenju uvozavina na pet litara na dan, rekao je dase moæe iÊi do granice da to bude 40litara.

©to se rasadnog materijala tiËe,rekao je da je Zavod za sjemenarstvo ivinogradarstvo u Osijeku, dobio

zadaÊu da se pozabavi tim pitanjem,te da je takoer vrlo vaæno rijeπitipitanje cjepova autohtonih sorti naotocima.

Takoer je rekao kako postoji neko-liko primjera kako Êe se poticatiproizvodnja vinove loze, planiratikvote za godiπnji nasad vinograda, ato je tisuÊu hektara. Naæalost, to se nekoristi viπe od 50 posto, i tu se moraneπto uËiniti, rekao je, dodajuÊi kakotreba utvrditi razloge zaπto se to nekoristi. Tamo gdje se kvota ne moæeostvariti, kao na primjer, u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, potrebno jeuËiniti preraspodjelu i te kvoteusmjeriti tamo gdje ima interesa,rekao je.

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)),,rekao je kako su se mnogi ljudi javiliza poticaje, ali da ih nisu dobili zbogformalnih administrativnih razloga.Naveo je da zemljiπne knjige uDalmaciji nisu sreene, i da je torazlog zaπto se ti poticaji ne koriste.To sam rekao zbog navoda, da Êe se u

æupanijama u kojima nema zain-teresiranih kvote biti smanjene.

To nije put, veÊ je put da se rijeπeadministrativni i birokratski problemizbog kojih kvote nisu iskoriπtene,rekao je.

Zamjenik ministra TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊrekao je kako se kvote neÊesmanjivati, da to nije ni rekao, negoÊe se podruËje testirati prije negoli sete kvote utvrde, odnosno kolikozanimanja ima u nekoj æupaniji.

GLASOVANJE

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo jjee ssaa110044 ggllaassaa ddoonniioo zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm sseepprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo vviinnuu..

UU ppoojjeeddiinnaaËËnnoomm ggllaassoovvaannjjuu HHrrvvaatt--sskkii ssaabboorr jjee ssaa 4499 ggllaassoovvaa zzaa,, 4466 pprroottiivvii 2222 ssuuzzddrrææaannaa ggllaassaa,, ooddbbiioo pprriijjeeddllooggzzaakklljjuuËËkkaa OOddbboorraa zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu iiππuummaarrssttvvoo..

MM..BB;; SS..©©--HH..

BROJ

352

34

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA CARINSKOG ZAKONA

Usklaivanje hrvatskog s europskim

carinskim sustavom

hodno je preciznije urediti odnosepostupovnih odredbi ureenih carin-skim propisima s odgovarajuÊimodredbama opÊih poreznih propisa ipropisa opÊega upravnog postupka.Terminologiju Carinskog zakonavalja uskladiti s terminologijom novihpropisa o Carinskoj tarifi. Rok vaæe-Êih obvezujuÊih miπljenja Carinskeuprave o razvrstavanju robe u Carin-skoj tarifi i o podrijetlu robe valjapribliæiti europskom carinskom prav-nome standardu. Pored sluËajevaoduzimanja robe prema carinskimpropisima i drugi upravni ili pravo-sudni organi, privremeno ili trajno,mogu oduzimati neocarinjenu stranurobu, pa zato valja, radi izbjegavanja

dvojbi o obvezi provedbe carinskihprocedura, i za takvu robu pojasnitiodnosne odredbe Carinskog zakona.Nadalje, valja uspostaviti obvezuuvaæavanja podataka proizaπlih izanaliza rizika pri pregledu robe nagraniËnim prijelazima te donoπenjapravila o pojednostavnjenju ili ubrza-nju postupka carinskog nadzora iprovjere u sluËaju izvanrednihsituacija u unutarnjim carinar-nicama. Sukladno europskoj praksivalja otvoriti prostor za primjenuposebnih pravila za odreivanjecarinske vrijednosti robe koja je prijepuπtanja u slobodan promet veÊ bila unekome drugome carinskome postup-ku, odnosno carinske vrijednosti brzopokvarljive robe. Valja takoer otvo-riti moguÊnost propisivanja putevakojima se roba mora prevoziti odtrenutka prelaska preko carinske crtepa do nadleæne carinarnice ili njezinenadleæne ustrojstvene jedinice. Valjapotanje urediti i uvjete za puπtanjerobe ispod carinskoga nadzora, a prijenamirenja carine i drugih uvoznihdavanja, odnosno uvjeta za polaganjeosiguranja za namirenje carinskogaduga u tome sluËaju. Sukladnoeuropskoj carinskoj praksi, valjaprecizirati uvjete pod kojima se stranaroba moæe staviti u postupakunutarnje proizvodnje (opleme-njivanja). Takoer, valja urediti iprocedure privremenoga izvoza doma-Êe robe. PolazeÊi od europskih uvjetaza ostvarivanje carinske povlastice priuvozu predmeta kuÊanstva osoba kojese doseljavaju u Hrvatsku, valjaskratiti razdoblje prethodnoga borav-ka u inozemstvu kao uvjet za ostva-

rivanje povlastice s pet na tri godine.Pri uvozu gospodarskoga inventaraod strane osoba koje se doseljavaju uHrvatsku valja otvoriti moguÊnostunosa nove gospodarske opreme. Uvezi s unapreivanjem uvjeta zazapoπljavanje invalidnih osoba, valjauspostaviti carinsku povlasticu priuvozu strojeva, ureaja i drugeopreme, instrumenata i rezervnihdijelova koji Êe se rabiti u ustanovamai drugim organizacijama za profe-sionalnu rehabilitaciju i rad osoba sinvaliditetom. Za osobe s uobiËajenimmjestom boravka u inozemstvu, kojeprivremeno doseljavaju u Hrvatskuradi obavljanja profesionalne djelat-nosti, valja predloæiti uspostavljanjeposebne zakonske osnove za oslobo-enje od plaÊanja carine za predmetekuÊanstva namijenjene opremanjustambenog prostora tijekom privre-menog boravka. Za sve sluËajeveostvarivanja carinskih povlasticavalja ujednaËiti uvjete za njihovoostvarivanje. Odredbe o nastankucarinskog duga zbog nezakonitogaunosa robe u carinsko podruËje,nezakonitoga izuzimanja robe ispodcarinskog nadzora ili nezakoniteuporabe ili potroπnje u slobodnoj zoniili slobodnom skladiπtu, valja uskla-diti s europskom carinskom praksom,uvaæavajuÊi pri tome i sluËajeve iuvjete kada carinski dug ne nastaje.Donose se nove odredbe o rokovima zaknjiæenje carinskoga duga te obavje-πÊivanju carinskoga duænika onastanku obveze namirenja carin-skoga duga, osim u sluËaju daknjiæenje ili obavjeπÊivanje nije bilomoguÊe pravodobno obaviti zbognezakonitog unosa robe u hrvatskocarinsko podruËje. Predlaæe se produ-æenje roka za namirenje carinskogduga sa 15 na 30 dana od danaprijama obavijesti o knjiæenju carin-skog duga, tj. u pravilu od danaprihvaÊanja odnosne carinske dekla-racije. Povrat nezakonito plaÊenogacarinskoga duga ili otpust nezakonitoknjiæenoga duga valja uskladiti seuropskom carinskom praksom,posebice u sluËajevima prijevarnogpostupanja ili zbog povrata robe snedostacima ili oπteÊene robe uinozemstvo.

RADNA TIJELA

U raspravi OOddbboorraa zzaa ffiinnaanncciijjee iiddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn iznijeta su slijedeÊamiπljenja, primjedbe i prijedlozi.

Carinski zakon jedan je od najvaænijihza ukupno gospodarstvo Hrvatske.Vlada bi trebala razmotriti moguÊnostda se zakon dopuni prijedlozimaHrvatske gospodarske komore. Nai-me, u Ëlanku 106. vaæeÊeg Zakonatreba preciznije definirati pojamglavnog obveznika, odnosno nositeljapostupka provoza, kako bi bilo jasnotko je obveznik davanja jamstva uprovoznom postupku. Takoer jeukazano na potrebu da se kvalitetnijeuredi institut privremenog uvoza.Trebalo bi produæiti rok za izvoz, takoda se umjesto 24 mjeseca odredenajmanje 33 mjeseca. Treba uzeti uobzir Konvenciju o privremenomuvozu i moguÊnost carine za odre-ivanje roka do najdulje 60 mjeseci.Naime, proizvoaËima koji koristeprivremeni uvoz ako se ne produljirok izvoza prijeti znatna πteta.

U Prijedlogu zakona trebalo biugraditi i odredbe kojima se ureujepitanje slobodnih zona i slobodnihskladiπta. Iz vaæeÊe definicije ne videse razlike izmeu zone i skladiπtaglede obavljanja djelatnosti. Ostajeotvoreno i pitanje carinskog nadzoranad smjeπtajem robe u slobodnimzonama i skladiπtima. Potrebno jeuskladiti odredbe Zakona o slobodnimzonama i slobodnim skladiπtima sCarinskim zakonom glede carinskognadzora nad robom u slobodnimzonama. U Ëlancima 76. i 77. Prijed-loga zakona propisane su pretjeranovisoke kazne za uËinjene prekrπajepravnim i fiziËkim osobama. Trebapobliæe definirati nastajanje prekrπa-ja. Za krivo tarifiranje robe koje jeuzrokovano neusklaenoπÊu miπljenjane bi trebalo pokretati prekrπajnipostupak. Predloæeno je da se Zako-nom treba regulirati 24-satni nadzorcarinarnica nad istovarom robe. Trebatakoer utvrditi obvezu carine dazapisnikom kontrolira razlike stvarnoistovarenih koliËina roba i onihiskazanih u brodskim dokumentima.Odbor je veÊinom glasova (6 ”za” i 2”suzdræana”) predloæio Hrvatskomesaboru da prihvati Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Carinskogzakona.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu podræao je predloæene izmjenei dopune, kojima se Carinski zakon

IHS15. I. 2003.

CARINSKI ZAKON

BROJ

352

35

Predlaæe se produæenje rokaza namirenje carinskog dugasa 15 na 30 dana.

Moæe se desiti da imamoozbiljnu granicu, na kakvunismo navikli na sadaπnjojgranici sa Slovenijom.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

usklauje s OpÊim poreznim zako-nom, Zakonom o carinskoj sluæbi,Zakonom o uvjetima obavljanja poslo-va zastupanja u carinskom postupku,te odredbama Carinskog kodeksaEuropske unije. Ocijenjeno je daobuhvat predloæenih izmjena i dopunaCarinskog zakona treba proπiriti.Trebaju se urediti pitanja obveznikadavanja jamstava u provoznom po-stupku, na naËin da se pojam glavnogobveznika, odnosno nositelja po-stupka provoza preciznije definira.Rok izvoza privremeno uvezene robetreba produæiti sa 24 na najmanje 33mjeseca. Treba urediti pitanjaslobodnih zona i slobodnih skladiπtana naËin da se utvrdi razlika upogledu moguÊnosti obavljanja djelat-nosti gospodarskih subjekata uslobodnoj zoni i slobodnom skladiπtu.Pri tome treba imati u vidu rjeπenjasadræana u Prijedlogu zakona o slo-bodnim zonama i slobodnim skla-diπtima. Propisane kazne iz Ëlanaka241. i 242. za pravne i fiziËke osobekao i za odgovorne osobe trebasmanjiti te utvrditi u visini prim-jerenoj gospodarskim moguÊnostima.Odbor je jednoglasno odluËio pred-loæiti Hrvatskome saboru da prihvatiPrijedlog zakona o izmjenama idopunama Carinskog zakona.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona, a na tekstPrijedloga dao je naËelne i konkretneprimjedbe i prijedloge. Odbor jeobvezao predlagatelja da za drugoËitanje pripremi tekst KonaËnogprijedloga koji Êe obuhvatiti bitnijeizmjene i dopune Carinskog zakona.Razvidna je nuænost sustavno ureditipoloæaj carinske uprave i javne sluæbecarine. Naime, pojedine ovlasti carin-ske uprave kako u materijalno prav-nim, tako i u postupovnim odredbamanisu sukladne zakonima kojima seureuje poloæaj ministarstava, dræav-nih upravnih organizacija i uprava unjihovom sustavu.

Sukladno navedenom izmjenama idopunama pojedinih Ëlanaka nuæno jeotkloniti ne normativne izriËaje irjeπenja, kao πto su primjerice:”opravdano dvoji”, ”u okviru poljo-privredne politike”, ”uËini vjerojatnimokolnost” i sl. Takoer, pojedinimodredbama izostaviti rjeπenja kojimase bilo postupcima carinske uprave ilidavanjem ovlasti Vladi Hrvatske u bitiderogira ovaj Zakon i omoguÊujediskrecijsko odluËivanje. Primjerice uËlanku 10., gdje se carinskoj upraviomoguÊuje selektivna provedba mjeracarinskog nadzora, odnosno ovlasti

Vlade iz Ëlanaka 46. i 48. U cijelomtekstu nuæno je doraditi izriËaj upravnom i nomotehniËkom smislu.Neprihvatljivi su izriËaji primjerice:”propisi ovoga poglavlja”, ”uobiËajnomjesto stanovanja”, ”propusti kojibitno ne utjeËu na pravilnu provedbucarinskog postupka” i sl.

RASPRAVA

Kratko uvodno obrazloæenje dao jeDDaammiirr KKuuππttrraakk,, zamjenik ministrafinancija. Pri tome je upozorio da sepredlaæe πest vaænih promjena. Prvaje ureivanje ovlaπtenja za primjenumetode selektivnosti u carinskompostupku temeljem podataka izsustava analize rizika, sukladnokriterijima Europske unije i Svjetskebanke, te ovlaπtenja za provedbupojednostavljenja carinske procedureu sluËaju izvanrednih okolnosti nagraniËnim prijelazima ili priunutarnjim carinarnicama. DrugatoËka se odnosi na uspostavu norma-tivne podloge za propisivanje tzv.carinskih puteva, odnosno pravacakojima se mora prevoziti od graniËnecrte do ureujuÊe carine ili roba utranzitu. Nadalje, stvara se norma-tivna podloga za zaπtitu prava iintelektualnog vlasniπtva u carin-skom postupku. »etvrto, oslobaajuse od plaÊanja carine za novu opremukoju uvoze ustanove za profesionalnurehabilitaciju, radionice za radnu isocijalnu skrb ili zaπtitne radionice.Peta toËka je skraÊenje razdobljaprethodnog boravka u inozemstvukao uvjeta za ostvarivanje carinskepovlastice pri uvozu predmetakuÊanstva sa 5 na 3 godine. ©esto jeproduæenje roka za namirenje carin-skog duga sa 15 na 30 dana. Nave-dene mjere bitno Êe unaprijediti iubrzati provedbu hrvatskih carinskihprocedura, rekao je Damir Kuπtrak.

Predsjednica Odbora za gospo-darstvo, razvoj i obnovu DDrraaggiiccaa ZZggrree--bbeecc ((SSDDPP)) i predsjednik Odbora zafinancije i dræavni proraËun TToonnËËiiÆÆuuvveellaa ((SSDDPP)) izvijestili su o stavovimatih odbora te datim prijedlozima,primjedbama i miπljenjima.

Granica sa Slovenijom

Klub zastupnika HDZ-a podræavaizmjene i dopune Carinskog zakona,jer se radi o tehniËki i nomotehniËkisadræajno vrlo korektnim dopunama,rekao je u ime Kluba NNiikkiiccaa VVaalleennttiiÊÊ((HHDDZZ)).. Zakon treba podræati jer seusklauje sa carinskim kodeksomEuropske unije. Zakon Ëinimo kom-patibilnim normativistici Europskeunije. To je znaËajno za naπe pribli-æavanje Europskoj uniji. Bili smo udilemi no nakon kraÊe rasprave Klubje prihvatio prijedlog da se smanji roksa pet na tri godine za ostvarivanjecarinske povlastice pri uvozu pred-meta kuÊanstva. To Êe omoguÊiti πtoveÊem broju povratnika iseljenika dakoriste ta prava. Uz strogu kontrolutreba maksimalno podræati uvoz opre-me i strojeva, posebno kad se radi oinvalidima. Osim πto je to gospodarskipoticaj psiholoπki i emotivni nije niπtamanje vaæan kad su invalidi u pitanju.Trebalo bi omoguÊiti uvoz opreme i zapovratnike, kao πto je predvieno zainvalide. Da li su raene kakve analizeoko utjecaja nove schengenske grani-ce koja iduÊe godine dolazi na granicunaπe dræave za primjenu ovihcarinskih propisa? Do kraja nismosvjesni da nas Ëeka potpuno novi

reæim na granici s Europskom uni-jom, a to znaËi na sadaπnjoj granici saSlovenijom. Carinski posao je napo-ran. Ljudi su izloæeni svim moguÊimtegobama od formalnih do stvarnih.Treba imati dobru carinsku sluæbu,ljude motivirane, psihofiziËki stabil-ne. Morat Êemo se bolje pripremiti za2004. godinu ne samo πto se tiËeprimjene Carinskog zakona nego ioko politiËkih odnosa. Moæe se desitida imamo ozbiljnu granicu na koju dosada nismo navikli na sadaπnjojgranici sa Slovenijom, upozorio jeNikica ValentiÊ.

Prometni koridori

Klub zastupnika HSP-HKDU-a poz-dravlja ove izmjene Carinskog zakonas tim da se do drugog Ëitanja treba zamrvicu poboljπati, rekao je u imeKluba TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)).. U svezi s timUdruga meunarodnih otpremnikapri Gospodarskoj komori u Splitutraæi da se ova izmjena zakona dopunii izmjenom Ëlanka 195. Carinskog

BROJ

352

36

Hrvatska je prije velikosrpskeagresije zaraivala naprometnim koridorima blizu60 milijuna eura.

Treba osigurati 24-satninadzor carinarnica nadistovarom roba.

zakona i to na naËin da se osiguranjeza namirenje carinskog duga dopunitako da se dodaju rijeËi: ”da to neukljuËuje iznos poreza na dodanuvrijednost koji plaÊaju domaÊe pravneosobe”. Pojam carinskog duga sadræisamo uvozna odnosno izvozna dava-nja. Uvozna davanja su carina i drugadavanja koja se plaÊaju pri uvozuroba, a imaju isti uËinak kao samacarina. Kad se govori o drugimdavanjima koja se plaÊaju u prijevozurobe a imaju isti uËinak kao samacarina porez na dodanu vrijednost tonije. PDV je davanje definirano poseb-nim zakonom. Obveza njegovog pla-Êanja ne nastaje samo pri uvozu negoga se obraËunava i u prometu robe nadomaÊem træiπtu, odnosno unutar-njem prometu. ZnaËi da se PDV podefiniciji carinskog duga nikako ne bitrebao svrstavati u carinski dug. PDVprema Carinskom zakonu i definicijicarinskog duga niti ne spada ukategoriju carinskog duga niti uuvozna davanja. Meutim, to do sadanije rijeπeno, pa se dogaaju apsurdnesituacije, a to je kada se u masuosiguranja za namirenje carinskogduga ukljuËi i iznos PDV-a.

Ovim Zakonom potrebno je maksi-malno pojednostaviti carinski postu-pak i to zato jer Hrvatska moæezaraditi silne novce u prijevozu robekroz svoj teritorij. Hrvatska je prijevelikosrpske agresije zaraivala naprometnim pravcima, 10-om, 5b i 5ckoridorima blizu 60 milijuna eura. Dabi Hrvatska na tim prometnim prav-cima bila konkurentna, odnosno da bina pravcu 5b i 5c mogla konkuriratipravcu Koper-Austrija i pravcuGrËka-Srbija-Maarska, nije bitnasamo brzina prijevoza æeljeznica negoje bitna i brzina provoza. Dakle, brzi-na kojom se obavljaju carinskeformalnosti pregleda robe na grani-cama. To ne ovisi samo o Hrvatskoj.To ovisi i o susjednim zemljama.Dijelom ovisi i o tome koliko je naπacarinska sluæba aæurna i koliko onasvoj posao brzo i efikasno radi.

Postavlja se i pitanje jamstva, daklegarancije za provoz. Nerijetko sedogaa da umjesto da prijevoznicipreuzmu tu garanciju oni traæe ærtvumeu πpediterima. Onda ta ærtvaispaπta ne samo u pogledu PDV-anego i u pogledu ostalih davanja.Zakonodavac bi o tome morao voditiraËuna i bolje zaπtititi πpeditere te viπevoditi raËuna o tome da nerijetkozakon krπe upravo uvoznici, odnosnoprijevoznici.

Pitanje privremenog uvoza stra-teπki je bitno kad je rijeË ne samo otehnoloπkom razvoju naπeg gospo-darstva nego i kod znanstvenograzvoja Hrvatske. Znanstveni institutikoji se bave eksperimentalnim radomuvoze privremenu opremu. Hrvatskaznanost sve bolje i πire surauje skolegama iz Europske unije, SAD-a iostalih zemalja. »esto puta se dogaada su hrvatski laboratoriji mjesta gdjese obavljaju eksperimenti. Kod nasdolaze raditi strani znanstvenici. Sasobom nose ili pred sobom πaljuopremu. Apsurdna je situacija kadastojite meu pustim πleperima saπeÊerom ili trapericama da bisteispunili carinske formalnosti za uvozjednog komada opreme, koji koπta partisuÊa dolara. Stoga je potrebno udrugom Ëitanju zakona navesti da akoje rijeË o opremi za znanstveni itehnoloπki razvoj Hrvatske i zaistraæivanja da carinska proceduramora biti maksimalno jednostavna ibrza. Jer inaËe Êemo dovesti u pitanjesvoj kredibilitet kao pouzdanogpartnera u znanstvenim istraæiva-njima. Zakon je dobar. No treba gadoraditi s temama koje smo spome-nuli, zakljuËio je TonËi TadiÊ.

Privremeni uvoz

Ovim prijedlogom stvaraju se uvjetiza bolje razlikovanje carinske pro-vjere, dosljedniju provedbu carinskihpropisa, provjeru carinskih dekla-racija te za potpuniju provedbuzakona. Rekao je to u ime Klubazastupnika HSS-a MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ((HHSSSS)).. Nadamo se da Êe Vlada rijeπitipitanje pojednostavljivanja utvri-vanja carinske vrijednosti brzopokvarljive robe. Ono πto trebaodraditi odnosi se na pojam glavnogobveznika ili nositelja postupka pro-voza. Naime, nije jasno tko jeobveznik davanja jamstva u provoz-nom postupku. Nadalje, institutprivremenog uvoza daje dodatnukvalitetu izmjenama i dopunamaËlanaka 150, 151. i 152, ali se javljapotreba za doradom i Ëlanka 148. tepopratnih propisa kojima je reguliranprivremeni uvoz.

Posebno naglaπavamo potrebu zaproduljenjem rokova proizvoaËimakoji koriste institut privremenoguvoza strojeva i velikih alata, naroËitou graevinarstvu i brodogradnji.Trebalo bi razmisliti o uvoenjusvojevrsnog lizinga kod uvoza odno-sno izvoza radi uπtede vremena nacarini te smanjenja troπkova. Pri

izradi zakonskog prijedloga oslobodnim zonama i bescarinskimskladiπtima treba voditi raËuna ousklaivanju sada otvorenog pitanjacarinskog nadzora nad smjeπtajemrobe u slobodnim zonama i besca-rinskim skladiπtima. Predlagateljzakona treba voditi raËuna o speci-fiËnostima koje nastaju u slobodnimzonama. HSS se zalaæe za smanjenjekazni za pravne i fiziËke osobe. Kaznesu pretjerano visoke. Predlaæemo 24-satni nadzor carinarnica nad isto-varom robe te obvezu carine zazapisniËkim konstatiranjem razlikastvarno istovarene koliËine i one udokumentima. Ova se primjedba naro-Ëito odnosi na robe koje se kontro-liraju u meunarodnom pomorskomili rijeËkom prijevozu robe te narasute terete. Dræimo, takoer,nuænim urediti poloæaj carinskeuprave u onim dijelovima koji nisuobuhvaÊeni prijedlogom zakona.

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorila je DDuubbrraavvkkaa HHoorrvvaatt ((SSDDPP))..Rekla je da je ovo vaæan zakon zaveliki dio hrvatskog gospodarstva,pogotovo ako uvaæimo Ëinjenicu da jehrvatski uvoz znaËajan. Treba nagla-siti da postoje razliËite kategorijeuvoza. Osim uvoza πiroke potroπnjeznaËajnu stavku uvoza Ëine ireprodukcijski materijali, a joπ viπeoprema. Kada govorimo o ovoj temitrebali bismo imati na umu kako dase postupci, tarife i visine carinausklade sa zahtjevima træiπta.

Kroz ovaj Zakon æeli se odgovoritina otvorena pitanja pravne sigurnostisudionika carinskog postupka, aliisto tako i zaπtite interesa dræavnogproraËuna. U praksi su uoËene pre-preke za jednostavniju i efikasnijuprimjenu propisanih procedura.Drugi vaæan zahtjev koji se stavljapred ovaj Zakon je daljnje uskla-ivanje hrvatskog carinskog sustavas europskim. Ovim se Zakonompreciznije odreuje carinska provjerai uvjeti za njezinu provedbu. Preciz-nije se ureuju odnosi postupovnihodredbi carinskih propisa s odgo-varajuÊim odredbama opÊih poreznihpropisa i upravnog postupka. Posta-

IHS15. I. 2003.

CARINSKI ZAKON

BROJ

352

37

Dobro je da se otvaramoguÊnost utvrivanja putevakojima se odreena roba moraprevoziti od trenutka prelaskacarinske crte do carinarnice ilinjezine nadleæne jedinice.

NNaakkoonn rraasspprraavvee zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaatt--sskkoogg ssaabboorraa jjeeddnnooggllaassnnoo ssuu ssaa 111111ggllaassoovvaa ””zzaa”” pprriihhvvaattiillii PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo ddeevviizznnoomm ppoosslloovvaannjjuu.. PPoorreeddoossiigguurraannjjaa bboolljjiihh uuvvjjeettaa ppoosslloovvaannjjaaggoossppooddaarrsskkiihh ssuubbjjeekkaattaa cciilljj pprreeddlloo--ææeennoogg nnoovvoogg ZZaakkoonnaa oo ddeevviizznnoommppoosslloovvaannjjuu jjee pprriillaaggooaavvaannjjee nnaaππiihhpprrooppiissaa ii pprraakkssee kkrriitteerriijjiimmaa EEuurrooppsskkeeuunniijjee.. NNaajjvvaaæænniijjii kkoorraakk uu ttoomm pprraavvccuujjee lliibbeerraalliizzaacciijjaa kkaappiittaallnnoogg rraaËËuunnaa..

IZ PRIJEDLOGA

U ocjeni stanja, osnovnim pitanjimakoja se trebaju urediti te posljedicamakoje Êe donoπenjem Zakona proisteÊimeu ostalim se navodi da je deviznisustav podruËje koje zahtijevatemeljite zahvate u zakonskoj regu-lativi u smjeru konvergencije Europ-

skoj uniji. VaæeÊi Zakon o osnovamadeviznog sustava, deviznog poslo-vanja i prometu zlata donesen je 1993.godine. Promjene u hrvatskomgospodarstvu zahtijevale su liberalnijidevizni sustav. S obzirom na znatnopromijenjene okolnosti u cjelo-kupnom politiËkom i ekonomskomokruæju te konvertibilnost kunepostignutu prema Ël. VIII StatutaMMF-a restriktivan zakon postao jekoËnica razvoju gospodarstva. Kaorezultat takvih kretanja u travnju2001. godine stupile su na snaguizmjene i dopune Zakona o osnovamadeviznog sustava, deviznog poslo-vanja i prometu zlata. Time je uznatnoj mjeri u toj prvoj faziliberalizirano devizno poslovanje uHrvatskoj.

S potpisivanjem Sporazuma sEuropskom unijom o stabilizaciji ipridruæivanju u listopadu 2001.

godine Hrvatska se obvezala naliberalizaciju pojedinih segmenatakapitalnog raËuna u razdoblju odËetiri godine nakon njegova stupanjana snagu. Potpunu liberalizacijukapitalnih transakcija Hrvatska moraomoguÊiti najkasnije do postizanjapunopravnog Ëlanstva u Europskojuniji.

Cilj predloæenog novog Zakona odeviznom poslovanju meu ostalim jeprilagoavanje propisa i praksekriterijima Europske unije. NajveÊi jekorak u tom pravcu liberalizacijakapitalnog raËuna. Liberalizacija Êe seprovesti tako da se usklade zahtjevigospodarstva za izjednaËavanjemuvjeta poslovanja s uvjetima izmeunarodnog okruæja. Pri tome semora voditi raËuna da se postigne izadræi makroekonomska stabilnost. Sdruge strane, sva rjeπenja nuæno jeuskladiti sa smjernicama Europske

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

vljamo pitanje je li nuæna πirokopostavljena ovlast Vlade u Ëlancima10, 46. i 48. »lankom 25. otvara semoguÊnost utvrivanja puteva kojimase roba mora prevoziti od trenutkaprelaska carinske crte do carinarniceili njene nadleæne jedinice, πtopozdravljamo. Klub zastupnika SDP-apredlaæe da se razmotri potrebasustavnijeg ureenja poloæajacarinske uprave i javne sluæbe carineu sustavu vlasti, rekla je na krajuzastupnica Dubravka Horvat.

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ))osvrnula se na Ëlanak 57. kojim semijenja Ëlanak 187. U prijedlogu bi setrebao promijeniti stavak koji glasi: ustavku 1. toËka 12. briπe se rijeË”rabljeni”. Obrazloæenje je: ”BrisanjemrijeËi ”rabljeni” u dijelu koji se odnosina predmete gospodarskog inventarakoji uvoze osobe koje se doseljavaju uHrvatsku, omoguÊava se i stimulirauvoz suvremenije opreme za oba-vljanje poduzetniËkih djelatnosti tetime unapreuje i gospodarski poloæajpoduzetnika po toj osnovi”. Slaæem ses ovim, ali upozoravam, rekla je

Zdenka BabiÊ-PetriËeviÊ, da ima mno-go naπih ljudi koji bi se htjeli vratitiu Hrvatsku. Imaju svoj gospodarskiinventar, strojeve koji su stari godinuili dvije. Bilo bi dobro to ograniËiti naodreeno vrijeme. Stroj do tri godinenije toliko zastario da se ne bi mogaoupotrebljavati u Hrvatskoj.

DDaammiirr KKuuππttrraakk,, zamjenik ministrafinancija, dao je nekoliko objaπnjenja.Prvo, kada je rijeË o produæenju rokaprivremenog uvoza. Smisao privre-menog uvoza je da se neπto priv-remeno uvozi, a ne da se uvozi nadugaËki rok. Europska unija imarjeπenje gdje se kod privremenoguvoza obraËunava mjeseËno pet postocarine. To zapravo znaËi da se nakon20 mjeseci doe do punog iznosa. Mismo taj iznos smanjili na tri posto.PDV je veÊ nakon mjesec dana sani-ran jer se priznaje kao predporez.»injenicom da se carinski dug pro-duæuje sa 15 na 30 dana omoguÊujeda se unutar poreznog razdoblja odmjesec dana moæe napraviti prijebojpretporeza i poreza. OpÊi poreznizakon definira πto su porezi i druga

javna davanja. Oko toga nema dilemeda tu spada i PDV. Treba reÊi da viπeod 50 posto prihoda od PDV-a dolaziod uvoza, a ne od obraËunavanjaporeza i predporeza. Kad je rijeË ozahtjevima da se treba utvrditi glavniobveznik u provoznom postupku,postojeÊa odredba ne iskljuËuje prije-voznika kao glavnog obveznika.Problem je u tome πto je prijevoznik uprovoznom postupku obiËno stranaosoba. ZnaËi ta strana osoba mora datiosiguranje za namirenje carinskogduga. U najveÊem broju sluËajeva nemogu dati, pa onda to daju naπiπpediteri, rekao je zamjenik ministrafinancija Damir Kuπtrak. Time jerasprava o ovom Zakonu bilazakljuËena.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo jjee ddoonniioozzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaCCaarriinnsskkoogg zzaakkoonnaa.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊee sseepprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

AA..©©..

BROJ

352

38

PRIJEDLOG ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU

Liberalizacija kapitalnog raËuna

unije kojima se odreuje regulatorniokvir liberalizacije kapitalnih trans-fera, te provesti odredbe Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju kojima jeHrvatska preuzela odreene obveze.

Redoslijed liberalizacije

U obrazloæenju posljedica koje Êedonoπenjem Zakona proisteÊi navodise da teorija promatra liberalizacijukapitalnog raËuna kao bolje uklju-Ëivanje zemlje u svjetske tokoveπtednje i investicija koje omoguÊavajubolju alokaciju oskudnih ekonomskihizvora. Bolja alokacija inozemne idomaÊe πtednje u pravilu omoguÊavaveÊi rast i razvoj. Zbog manjkakapitala zemalja u razvoju koje seliberaliziraju, prinos kapitala viπi jenego u razvijenim zemljama pa obiËnodolazi do znatnih ulaganja u tuzemlju. Meutim, usporedno s prilje-vom kapitala, pada njegov prinos iinvestitori poËinju preispitivati svojepozicije i razmiπljaju o ”bijegu” stakvog træiπta. Tome osobito moæepridonijeti svaka negativna eko-nomska ili politiËka informacija kojaugroæava prihod njihovih investicija.MMF viπe ne zagovara πto bræuliberalizaciju, veÊ prevladavaju sta-vovi o potrebnoj dinamici i redoslijeduliberalizacije. Stupanj liberalizacijekapitala odreuje efikasnost mone-tarne i fiskalne politike. Priljev kapi-tala, zbog posljedica visokih kamatnihstopa u tranzicijskim zemljama,uzrokuje aprecijaciju teËaja, doknakon nekog razdoblja i poËetkaodljeva kapitala, zbog smanjenjakamatnih stopa, dolazi do depre-cijacije teËaja. Sve su aktualniji mo-deli redoslijeda liberalizacije. Jedan jeod opÊeprihvaÊenih slijedeÊi: 1.reducirati i svesti fiskalni deficit naodræivu razinu, 2. liberalizirati cijenei vanjsku trgovinu, 3. liberalizirati,deregulirati i ojaËati financijskeinstitucije, 4. liberalizirati dugoroËnekapitalne transakcije i 5. liberaliziratikratkoroËne kapitalne transakcije.Razmotrimo li spomenuti redoslijedliberalizacije u Hrvatskoj situacija jeslijedeÊa. Hrvatska je do sada imalarelativno nizak deficit dræave. Meu-tim, dubioze izvanproraËunskih fon-dova ozbiljno naruπavaju odræivostplaniranog deficita. Hrvatska je vrlorano liberalizirala cijene. Osim togaod 1995. godine ima potpunu slobodutransakcija po tekuÊem raËunu. Od2000. godine Ëlanica je WTO-a Ëime jeprilagodila svoju regulativu vezanuuz vanjskotrgovinsko poslovanje.

Hrvatski bankarski sustav ”oËiπÊen”je od insolventnih banaka. Daljnjemrazvoju bankarskog sustava dopri-nijet Êe i novi Zakon o bankama.Formiranje riznice i jedinstvenograËuna unutar Ministarstva financijatrebalo bi pridonijeti jaËanju finan-cijskog træiπta. Na temelju nave-denog, a imajuÊi u vidu ostvarenistupanj makroekonomske stabilnosti,predlaæe se postupna liberalizacijasegmenata kapitalnog raËuna.

Predloæeni Zakon o deviznomposlovanju ima devet glava. Prva seodnosi na osnovne odredbe, gdje seprecizira πto se ovim Zakonom ure-uje. Ureuje se poslovanje izmeurezidenata i nerezidenata u stranimsredstvima plaÊanja i u kunama.Ureuje se poslovanje izmeu rezi-denata u stranim sredstvima plaÊanja.Ureuju se jednostrani prijenosiimovine iz Hrvatske i u Hrvatsku kojinemaju obiljeæja izvrπenja poslaizmeu rezidenata i nerezidenata. Taposlovanja podrazumijevaju sklapanjetekuÊih i kapitalnih poslova te njihovoizvrπavanje plaÊanjima, naplatom iliprijenosima. Glava druga odnosi se nakapitalne poslove, dakle izravnaulaganja, ulaganja u nekretnine, po-slove s vrijednosnim papirima natræiπtu kapitala, poslove s vrije-dnosnim papirima na træiπtu novca,poslove s udjelima u investicijskimfondovima, kreditne i depozitne po-slove te plaÊanja na osnovi ugovora oosiguranju. Glava treÊa odnosi se naplaÊanja, naplate i prijenose. U njoj sereguliraju pitanja plaÊanja i prijenosana osnovi kapitalnih poslova tejednostrani prijenosi imovine - fiziËkiprijenosi imovine. Glava Ëetvrta pro-pisuje træiπte i teËaj strane valute.Peta glava se odnosi na zaπtitneodredbe, a πesta na poslovne knjige iizvjeπÊivanje u kojoj se propisuju opÊeodredbe o izvjeπÊivanju o poslovima sinozemstvom, pitanja nadzorne knji-ge, izvjeπÊivanja o izravnim i ostalimvlasniËkim ulaganjima, izvjeπÊivanjeo poslovima s vrijednosnim papirima,izvjeπÊivanje o kreditnim poslovima,izvjeπÊivanje o depozitnim poslovima.U glavi sedmoj propisuju se odredbenadzora, osmoj kaznene odredbe tedevetoj prijelazne i zavrπne odredbe.

RADNA TIJELA

U raspravi OOddbboorraa zzaa ffiinnaanncciijjee iiddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn konstatirano je daje predloæeni Zakon izuzetno vaæan iz

razloga πto se njime prilagoujupropisi s kriterijima i praksom Euro-pske unije. Naime, potpisivanjemSporazuma o stabilizaciji i pridru-æivanju Hrvatska se obvezala naliberalizaciju pojedinih segmenatakapitalnog raËuna u razdoblju odËetiri godine nakon njegova stupanjana snagu. Potpunu liberalizaciju kapi-talnih transakcija Hrvatska moraomoguÊiti najkasnije do postizanjapunopravnog Ëlanstva u Europskojuniji. Odbor je jednoglasno predloæioHrvatskom saboru da prihvati Prijed-log zakona o deviznom poslovanju.

U uvodnom izlaganju na OOddbboorruu zzaaggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu pred-stavnik predlagatelja istaknuo je daje cilj Prijedloga zakona, pored boljihuvjeta poslovanja gospodarskih subje-kata, prilagoavanje propisa i praksekriterijima Europske unije. Pri tomeje najvaæniji korak u tom pravculiberalizacija kapitalnog raËuna.

U raspravi je izneseno pitanje omoguÊnosti zaduæivanja u inozemstvuod strane pravnih osoba. S tim u svezipojaπnjeno je da je zaduæivanje prav-nih osoba i poduzetnika pojedinaca uinozemstvu sukladno ovome Prijed-logu zakona slobodno. Takoer, poja-πnjeno je pitanje u svezi s plaÊanjemna osnovi ugovora o osiguranju, kojasu prema odredbama prijedlogazakona slobodna ako je ugovorsklopljen u skladu s propisima kojiureuju osiguranje. Odbor je jedno-glasno odluËio da Hrvatskom saborupredloæi zakljuËak kojim se prihvaÊaPrijedlog zakona o deviznom poslo-vanju.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo u naËelupodupire donoπenje ovog Zakona sprijedlogom da se u gotovo svimodredbama doradi izriËaj u pravnom inomotehniËkom smislu. Odbor jezakljuËio da do rasprave o Prijedloguovog Zakona u drugom Ëitanju pri-bavi miπljenje Odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav u svezi sprijelaznim i zavrπnim odredbama,glede njihove usklaenosti s UstavomHrvatske.

RASPRAVA

Prijedlog zakona o deviznom poslo-vanju jedan je od smiπljenijih pro-jekata Ministarstva financija, rekao jeu ime Kluba zastupnika HDZ-a HHrrvvoojjeeVVoojjvvooddaa ((HHDDZZ)).. Kako o svakomezakonu volimo govoriti dvojako isuprotstavljati miπljenja tako i ovdje

IHS15. I. 2003.

DEVIZNO POSLOVANJE

BROJ

352

39

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

razmiπljamo da je rijeË o savrπenotehniËkom dokumentu koji libe-ralizira devizno poslovanje, ali imamoi one koji Êe ovaj Zakon nazvati biro-kratskim deviznim zakonom prepu-nim besmislenih ograniËenja. Zakonje moæda propustio priliku nazvati serevolucionarnim ili kontrarevolu-cionarnim. Naime, Ëinjenica je da jenakon pada Berlinskog zida doπlo douvoenja kapitalizma i u hrvatskogospodarstvo. Privatiziralo se vlas-niπtvo, træiπna ekonomija nadvladalaje dræavnu. U 12 godina hrvatskogkapitalizma graani nisu mogli nitikupovati firme u inozemstvu nitisudjelovati u kupnji vrijednosnihpapira vani, niti su mogli eventualnosvoj novac dræati na deviznom raËunuu Andori. Prijedlogom deviznogzakona prvi put nakon 60 godinahrvatski Êe graani moÊi kupovativani dionice, vrijednosne papire, otva-

rati svoja poduzeÊa. Naπi Êe graanipostati dijelom globalne civilizacije.Da ne bi ova prelijepa idila bila dokraja takvom zakonodavac se potru-dio uvesti brojna ograniËenja, kojimaÊe voditi brigu o naπim rezidentima, ato je u zakonu drugo ime za hrvatskegraane i pravne osobe. OgraniËenjeje kada se kaæe da hrvatski graanimogu kupovati vrijednosne papire uinozemstvu samo posredstvom hrvat-skih brokera. Postavlja se pitanje πtoje sa svim ostalim oblicima trgovanja,πto je s dionicama koje ne kotiraju naburzama. Tu je i odrednica da se mo-gu kupovati vrijednosni papiri samood zemalja Ëlanica OECD-a, odnosnomeunarodnih financijskih institu-cija. Za sve ostalo potrebna jesuglasnost Hrvatske narodne banke.Ovo je upitno zbog toga jer su mnogeËak i najpredikatnije dionice na najri-goroznijim burzama svijeta doæivjelepad i preko 90 posto. Ovaj zakonmoæda je dijelom prepisan odslovenskog. Slovenci su odustali odovakve odrednice. Ustavno je pravosvakoga hrvatskog graanina dakupuje dionice za svoje novce gdje ikada æeli. ©to je s padom vrijednostidionica? HoÊemo li ih tada moratiprijavljivati i mijenjati? Ali zabora-vimo ovu priËu jer veÊina Hrvata neÊekotirati svoje dionice na svjetskim

burzama. Svi oni koji su iznijeli devizevani veÊ su ih pretvorili u vrijednosnepapire.

Gotovina i kartice

Interesantna odrednica ovog zako-na je ona koja govori o tzv. deri-vatima. To su oni izvedeni financijskiinstrumenti koji su vezani uzpromjene kamatnih stopa, valute,cijene robe. Zakonodavac kaæe uËlanku 18. da hrvatski rezidenti,dakle pravne osobe, ne mogu koristitite instrumente ukoliko ne dobijusuglasnost Hrvatske narodne banke.Istovremeno, Ëlanak 3. govori dabanke, brokeri i fondovi to smijuraditi. Pitam tko Êe to zabranitiAgrokoru ili Kraπu ako se odluËi nakupnju kakaoa, suncokreta ili sojinesaËme na »ikaπkoj ili nekoj drugojburzi.

Intreresantna je odrednica kojagovori da Hrvati sada mogu u goto-vini kada idu preko granice nositi3000 eura. Do sad su smjeli nositi3000 maraka. Do sada je to bilo 2000kuna, a sada je to 15.000 kuna.Interesantna, ali ne previπe smislenaodrednica. Naime, pojava kartiËnogposlovanja omoguÊuje da karticamakada idemo vani moæemo dizati novacu bankomatima, plaÊati hotel, kupo-vati i sl.

Pozitivno je πto su ukinute brojnedevizne kontrole hrvatskih pravnihosoba. Morali su prijavljivati, ako nisuu zakonitom roku dobili novce odizvoza. Morali su traæiti suglasnostHrvatske narodne banke za svakucesiju, asignaciju, prijeboj duga. OdMinistarstva gospodarstva morali sudobivati suglasnost na kompen-zacijske i bartel poslove. Ovo se sveukida. Prijedlog deviznog zakonazajedno sa Zakonom o bankama iZakonom o vrijednosnim papirimazaokruæuje jedno podruËje djelovanjahrvatskoga gospodarstva. Preporu-Ëujemo hrvatskim graanima da

dobro prouËe ovaj Zakon, jer on im uosnovi ide u prilog. Kako Hrvatskanjime postaje dio globalne civilizacijeKlub zastupnika HDZ-a Êe prihvatiti ipodræati Prijedlog zakona o deviznomposlovanju, rekao je Hrvoje Vojvoda.

Klub zastupnika IDS-a takoerpodræava donoπenje ovog Zakona,rekao je dr. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS))..RijeË je o Zakonu koji Êe obiljeæitiHrvatsku i æivot njenih graana. Nezato πto Êe hrvatski graani moÊikupovati zlatne poluge ili nekretnineu inozemstvu, nego zbog toga πto jekljuËni problem Zakona dinamikakojom Êe se provoditi i mijenjati. Radise o procesu da Hrvatska pokuπavazadovoljiti kriterije Europske unije.Pokuπava osigurati i veÊi priljevstranog kapitala te smanjiti odljevnaπeg kapitala vani. Treba zadovoljitipokazatelje niske inflacije, kamatnihstopa, javnog duga, pa da se pokaæeda je Hrvatska za 4 ili 6 godina zemljakoja se pribliæila Europskoj uniji nanaËin da se u Hrvatskoj viπe ne moæetako zaraivati na ekstra kamati kaoπto se to moglo do danas na blagaj-niËkim zapisima. UmijeÊe Mini-starstva financija, ovoga i slijedeÊegzakona je u tome kako Êe postavitidinamiku te promjene. Ukupna uËin-kovitost zakona uvijek se treba mjeritisamo s obzirom na tu dinamiku. OvajZakon moraju slijediti neki novizakoni kao πto je Zakon o bankama.Treba uπtimati dræavnu riznicu s ovimZakonom i sa Zakonom o bankama.

Rezident za pola godine

U Ëlanku 2. govori se o rezidentimai nerezidentima. Naπi graani surezidenti. Svi ljudi izvan Hrvatske sunerezidenti. Rezident moæe biti fiziËkaosoba koja boravi u Hrvatskoj 183dana. Zbog Ëega se predlagateljodluËio na pola godine boravka uHrvatskoj kao kriterij za stjecanjerezidentnosti. Ima naznaka da su Ëimse Prijedlog zakona pojavio u Hrvat-skome saboru neke strane kompanijeposlale svoje uposlenike da se prijaveu Hrvatskoj ne bi li doËekali ta 183dana i onda uπli u odreene procese iprava koje rezidenti imaju. Trebao birok biti godinu dana da bi se stekaostatus rezidenta. Ministarstvo finan-cija moæe posebnim propisom utvrditida netko moæe postati rezident. Dakle,to je arbitrarnost koja ne bi trebalabiti prisutna. ©to se tiËe izdavanja,uvrπtenja i prodaje stranih vrijed-nosnih papira u Hrvatskoj i kod togaje Ministarstvo financija arbitar.

BROJ

352

40

Naπi graani su rezidenti.Ljudi izvan Hrvatske sunerezidenti. Rezident moæe bitifiziËka osoba koja boravi uHrvatskoj 183 dana. ZbogËega se predlagatelj odluËio zapola godine boravka uHrvatskoj kao kriterij zastjecanje rezidentnosti?

Prvi put nakon 60 godinahrvatski graani moÊi Êekupovati u inozemstvu dionice,vrijednosne papire te otvaratisvoja poduzeÊa.

»lanci 25. i 26. govore o tome da jeHrvatska narodna banka arbitar kojiÊe za poslovne subjekte propisivatinajniæi rejting koji mora imatiizdavatelj stranih kratkoroËnihvrijednosnih papira, ako ih uinozemstvu kupuju hrvatski graani,pravni subjekti, dakle rezidenti. Nijebaπ pametna ta odredba. Hrvatskanarodna banka to ne smije odreivati.

Zaπto? Investitor sam prihvaÊa rizik.To je njegov rizik. Ako pogrijeπiizgubit Êe svoj novac. Ukoliko netkosa strane, pa bilo to i Hrvatskanarodna banka, odreuje kriterij ondabi trebala ponijeti i dio rizika. Kadanetko dolazi izvana i izdaje vrije-dnosne papire u Hrvatskoj i njemuHrvatska narodna banka propisujekreditni rejting. Koja je logika?Logika je u obrazloæenju da Êe Hrvat-ska narodna banka dopustiti da uHrvatsku uu samo oni vrijednosnipapiri koji imaju visoki rejting. ZnaËinaπa poduzeÊa i graani bit Êe zaπti-Êeni. NeÊe doÊi sumnjivi kapital. Opetje isto pitanje. Zaπto ne dozvolitigraanima i poduzeÊima, koji æele uÊiu rizik, da ne zarade viπe. Bilo binajpametnije da Ministarstvo finan-cija i Hrvatska narodna banka nearbitriraju.

BlagajniËki zapisi

Godine 2002. veliko je kupovanjeblagajniËkih zapisa, trezorskih zapisaHrvatske narodne banke. To je sjajnazarada. Pokazala se sjajna prilika.Strani investitori su to uoËili, kupili.I evo sada u Zakonu imamo ogra-niËenje koje pokuπava zabranitikupovinu blagajniËkih zapisa, a kadse radi o kupovanju udjela uinvesticijskim fondovima onda seograniËava koliËina tih blagajniËkihzapisa. Investitori vole dolaziti uzemlju u kojoj su kamate visoke.Hrvatska sad ima viπe kamate odzemalja Europske unije. Zato inve-stitori dolaze. Ali im moramo dati idruge pogodnosti. Ne smije im sezatvoriti træiπte blagajniËkih zapisa.Kod izravnih stranih ulaganja uHrvatsku i izravnih ulaganja izHrvatske u strane zemlje dolazi dopotpune liberalizacije. Odnos je 10:1,dakle 2001. godine 1,4 milijardedolara je uloæeno u Hrvatskoj, aotprilike 118 milijuna dolara su

uloæili Hrvati u hrvatska poduzeÊa uinozemstvu. Iskustva tranzicijskihzemalja pokazuju da u prvoj fazidolazi do investiranja stranog kapi-tala, a domaÊi kapital ostaje doma, jerje tu kamata viπa. U drugoj fazidogaa se obrnuto. Onda i domaÊikapital traæi mjesta u susjedstvu. Kodnas bi to moglo biti doslovce susjed-stvo.

Nerezidenti koji namjeravaju izda-vanjem, uvrπtenjem i prodajom vrije-dnosnih papira prikupljati kapital uHrvatskoj, moraju ishoditi odobrenjeMinistarstva financija. To znaËi netkoÊe odobrenje dobiti, a drugi neÊe. Nijejasno po kojim kriterijima. Nere-zidenti Êe kada ulaæu u vrijednosnepapire u Hrvatskoj morati otvoriti tzv.nerezidentne skrbniËke raËune. To jejoπ jedan naËin kojim Êe Hrvatskanarodna banka preko banaka imati

nadzor nad ulazom kapitala. Hrvatskanarodna banka propisat Êe ogra-niËenja, koja joπ ne znamo. Pranjenovca pokuπava se sprijeËiti ponajviπeu dijelu u kojem se radi i o iznoπenjugotovine iz Hrvatske. VaæeÊi limit od3000 maraka postaje 3000 eura.Kazne ako se nekoga ”ulovi” idu odnikakve u specijalnim sluËajevima,preko raspona od 5000 do 40.000kuna. Zaπto bi se nekome progledalokroz prste, a drugi bi dobio kaznu? Nakoga se odnosi kategorija oslobaanjaod kazne, upitao je na kraju dr. PetarTurËinoviÊ.

Rok je Ëetiri godine

Klub zastupnika HSS-a podræat Êedonoπenje ovog Zakona, rekao je LLuukkaaRRooiiÊÊ ((HHSSSS)).. Liberalizacija je neπto πtoje potrebno da bi mogli gospodarskirasti i ukljuËivati se u europske isvjetske procese. Ovo je jedan odzakona koji ide za tim da se prilagodezakonski propisi kriterijima i praksiEuropske unije imajuÊi u vidustrateπka opredjeljenja Hrvatske zapunopravno Ëlanstvo u Europskojuniji. VaæeÊi zakon iz 1993. godinenastao je u vrijeme devizne nelikvi-dnosti, nerazvijenosti deviznog træiπtai deviznih instrumenata, politiËke iekonomske neizvjesnosti, ratnihuvjeta, niske gospodarske aktivnosti.

Najbolji naËin liberalizacije provestÊe se ako se usklade zahtjevi gospo-darstva za izjednaËavanje uvjetaposlovanja s uvjetima iz meu-narodnog okruæja uz odræavanjemakroekonomske stabilnosti. Spora-zumom o stabilizaciji i pridruæivanjuHrvatska se obvezala u odreenimrokovima liberalizirati pojedine seg-mente kapitalnog raËuna. Osim

segmenata kapitalnog raËuna Hrvat-ska se obvezala u razdoblju od Ëetirigodine postupno ujednaËavati tret-

IHS15. I. 2003.

DEVIZNO POSLOVANJE

BROJ

352

41

Hrvatska sada ima viπekamate nego zemlje Europskeunije. Zato investitori dolaze.

Liberalizacija kapitalnograËuna omoguÊava boljeukljuËivanje zemlje u svjetsketokove πtednje i investicija.

Novi zakon o deviznomposlovanju uvaæava gotovo svesmjernice Europske unije.

O Æeljezari Sisak

Nakon stanke u poslijepodnevnomdijelu sjednice Hrvatskoga saboraÆÆeelljjkkoo KKrraapplljjaann ((HHDDZZ)) je upozorio daje doπlo do sukoba izmeu djelatnikaÆeljezare Siska i pripadnika speci-jalne policije u Sisku. Ima iozlijeenih. Nisu isplaÊeni obeÊaniosobni dohoci. Molimo da nam sekaæe kako Êe se to rijeπiti. »ujemo dase i iz ostalih firmi ljudi prikljuËuju.Ne bi bilo dobro da doe do daljnjiheskalacija, upozorio je Æeljko Krap-ljan. Razumijem vaπu zabrinutost,rekao je predsjednik Hrvatskogsabora ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ ((HHSSSS)).. Hina jeobjavila da su poËeli razgovoripredstavnika sindikata i policije. DioËinjenica koje ste iznijeli su toËne. U16 sati na licu mjesta trebao bi bitiministar rada i socijalne skrbiDavorko VidoviÊ. Potom je u imeKluba zastupnika HSP-HKDU TToonnËËiiTTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) zatraæio da se zastu-pnicima obrati potpredsjednik VladeSlavko LiniÊ, jer je on najupuÊeniji usudbinu Æeljezare te jamac za isplaturadniËkih plaÊa. JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ((HHSSLLSS)) pridruæio se HDZ-u i HSP-u utraæenju da potpredsjednik VladeSlavko LiniÊ obrazloæi zastupnicimazbog Ëega je doπlo do kaπnjenjaisplate osobih dohodaka i incidenta.DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) uu ime Klubazastupnika IDS-a pridruæio se oviminicijativama. »uju se i prijetnjegeneralnim πtrajkom u zemlji. Ne bibilo dobro da se krajnje incidentnasituacija pretvori u neπto neæeljenoπto se ne bi dalo kontrolirati. Stoganeka se uËini sve da se pomogneradnicima. Neka Vlada pokuπa ispu-niti dana im obeÊanje, rekao je DamirKajin.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

man domaÊih osoba i dræavljanaEuropske unije u svezi sa stjecanjemnekretnina. Obvezala se u roku odËetiri godine osigurati slobodnokretanje kapitala. Liberalizacija kapi-talnog raËuna omoguÊava boljeukljuËivanje zemlje u svjetske tokoveπtednje i investicija.

Priljev kapitala kao posljedica viπihkamatnih stopa u tranzicijskimzemljama prouzroËio je aprecijacijuteËaja. Nakon nekog razdoblja upoËetku odljeva kapitala zbog sma-njenja kamatnih stopa dolazi dodeprecijacije teËaja. Liberalizacijakapitalnih transakcija proizvela jerazliËite uËinke u zemljama u razvoju.Dolazi do poveÊanja izdvajanja iprodaje domaÊih dionica strancimadok je poveÊanje ulaganja rezidenatau inozemne dionice vrlo malo. Hrvat-ska ima relativno nizak deficit dræave,πto se ne bi moglo reÊi ako se u priËuukljuËe dubioze izvanproraËunskihfondova. Zato su reforme mirovinskogi zdravstvenog fonda neophodne imoraju pridonijeti dostizanju odræiverazine deficita konsolidirane pozicijedræave. HSS Êe podræati donoπenjeovog Zakona, kako bi neka ogra-niËenja mogli i drugaËije rijeπiti,zakljuËio je Luka RoiÊ.

Dva stupnja prilagoavanja

Potom je nastavljena rasprava oPrijedlogu zakona o deviznom poslo-vanju. TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP)) u ime Klubazastupnika SDP-a upozorio je da seovim Zakonom supstituiraju trizakona i to Zakon o osnovama deviz-nog sustava, deviznog poslovanja iprometu zlata, Zakon o kreditnomposlovanju s inozemstvom i dijeloviZakona o trgovini. Godine 1993.doneseni su zakoni o ovoj proble-matici koji su u velikoj mjeri pratilitranziciju prema træiπnoj privredi. Umeuvremenu odræana je makro-ekonomska stabilnost, zapoËelo se sprivatizacijom, razvojem træiπta vrije-dnosnih papira. Uspjeπno je zapoËelaintegracija naπega financijskog træi-πta u meunarodno. Probleme u vezi sdeviznim poslovanjem moæemo svestina nekoliko. Preteæni dio poslovanja sinozemstvom predstavljale su tekuÊetransakcije vezane uz vanjsku trgo-vinu i razmjenu usluga. Kapitalniposlovi s inozemstvom bili su mali.Bilo je slabo razvijeno træiπte kapitala.Nisu bili primjenjivani meunarodnistandardi o rezidentnosti ili nere-zidentnosti. Sve ovo, a najviπeSporazum o stabilizaciji i pridru-

æivanju utjecali su na potrebu da sedonese novi Zakon o deviznomposlovanju koji Êe uvaæavati veÊinu iligotovo sve smjernice Europske unije.Poslije liberalizacije tekuÊeg poslo-vanja s inozemstvom prema Spora-zumu treba nastaviti liberalizacijukapitalnog raËuna. Taj postupak imaobi rok od Ëetiri godine za prila-goavanje.

Proces globalizacije bitno utjeËe nato da se liberalizacija kapitalnih trans-akcija nezaustavljivo πiri. Naπoj zemljiEuropska unija ponudila je dvastupnja prilagoavanja. Prvi bi seodnosio na potpuno oslobaanje svihoblika dugoroËnog i srednjoroËnogprotoka kapitala, tj. onih tokova kojiimaju rok dospijeÊa duæi od godinudana. U drugom stupnju bi se libe-ralizirale i transakcije koje imaju rokdospijeÊa do godinu dana.Liberalizaciju trgovine nekretninamapredstavlja potpunu konvertibilnostkapitalnog raËuna i povezanostnacionalnog s meunarodnim finan-cijskim træiπtem. Pretpostavka za ovajproces jest makroekonomska stabil-nost. Bez toga proces je izuzetnoopasan.

U vezi s ovim Zakonom Klub zastu-pnika SDP-a podræava stav predla-gatelja da s promjenama trebapostupiti oprezno, ËuvajuÊi se tzv.vruÊeg ili πpekulativnog kapitala.Bitno je naglasiti i naËela kojasadræajno odskaËu od dosadaπnjegZakona i prakse. Prije svega rijeË je otretmanu rezidenata i nerezidenata,po naËelu sjediπta za tvrtku teuvoenja naËela jednakog reæima zapravne i fiziËke osobe. Bitna odred-nica je i definiranje kapitalnih poslovakao poslova kojima je svrha prijenoskapitala ali i jednostrani prijenosimovine koji nemaju obiljeæja obav-ljanja poslova izmeu rezidenata inerezidenata.

Prema novom Zakonu u jednakomse reæimu nalaze pravne i fiziËkeosobe. Meutim, u Ëlanku 22. ih se upogledu ulaganja rezidenata uvrijednosne papire u inozemstvutretira razliËito. Odredbe Ëlanka 35.govore o obvezi da se pri plaÊanju iprijenosima na osnovi kapitalnihposlova izvrπava provjera jesu li

podmirene sve zakonske obveze, akoje se tiËu tog posla u Hrvatskoj.Trebalo bi ovu odredbu proπiriti naukupno poslovanje, a ne samo naposao koji je temelj za ovutransakciju. U Ëlanku 41. govori se oplaÊanjima rezidenta na temeljuneistinite traæbine ili simuliranogugovora ili laæne fakture odnosno akoje sklopljen ugovor u kojem nijenavedena stvarna cijena. Svjedoci smoda se na ovaj naËin mnogo poslovaodvijalo. Kod ove odredbe postavlja sepitanje tko Êe tvrditi je li nekoplaÊanje rezultat upravo ovakvihsumnjivih i nedozvoljenih poslova.»lanak 46. definira mjenjaËke posloveodnosno tko moæe biti mjenjaË uHrvatskoj. Bilo bi dobro da se viπepaænje posveti kontroli koju vrπekontrolori banaka s kojima ovlaπtenimjenjaËi imaju sklopljen ugovor ootkupu deviza. Treba pojaËati ekster-nu kontrolu. ZnaËajan doprinoskontroli je uvoenje zaπtiÊenih raËu-nalnih programa, rekao je TonËiÆuvela.

Hrvatska i MMF

Pred nama je kvalitetno napravljenPrijedlog zakona kojeg Êe Klubzastupnika HSLS-a podræati, rekao jeJJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Ljudi izstruke, oni koji se bave poslovima sinozemstvom, uvozom i izvozom,misle da je napravljen dobar Zakon.Osnovne karakteristike dosadaπnjihzakona koji su regulirali podruËjeposlovanja s inozemstvom bile suslijedeÊe. Preteæni dio poslovanja iregulative odnosio se na tekuÊetransakcije tj. razmjenu prvenstvenoroba i usluga. Kapitalnih transakcijabilo je malo. Kad ih je i bilo odnosilesu se na zaduæivanja u inozemstvu iulaganja stranaca u Hrvatsku.

Promjena statusa Hrvatske u MMF-u je od 1995. godine. Promjenom togstatusa okonËana je formalno-pravnoprva faza liberalizacije eksternograËuna. Nakon toga trebala je nastu-piti faza liberalizacije kapitalnogdijela bilance plaÊanja. Razlikovanjepravnih i fiziËkih osoba u reæimukapitalnih transakcija s inozemstvomtrebalo je odbaciti. Glavni cilj posto-jeÊih restrikcija bilo je spreËavanjeodljeva kapitala. PoËetak liberalizacijekapitalnih transakcija u Hrvatskojmoæemo ocijeniti kao stihijski inetransparentan.

Sporazumom o stabilizaciji i pridru-æivanju prihvaÊeni su od straneHrvatske odreeni vremenski rokovi

BROJ

352

42

Kapitalnih transakcija bilo jemalo. Kad ih je i bilo odnosilesu se na zaduæivanje uinozemstvu i ulaganjastranaca u Hrvatsku.

vezani uz pojedine segmente libera-lizacije kapitalnog raËuna. Nadamo seda Êe Hrvatska u relativno kratkomroku postiÊi potrebnu fiskalnu urav-noteæenost. Kvalitetna informatiËkapodrπka u sustavu kapitalnih poslova,kvalitetna statistika i kontrolaneophodni su za provoenje ovogZakona.

©to se tiËe primjedbi na pojedineËlanke odnose se uglavnom na Ëlanak22. koji razliËito tretira pravne ifiziËke osobe u pogledu ulaganjarezidenata u vrijednosne papire uinozemstvu. FiziËka osoba to moæesamo preko ovlaπtenog druπtva. Uistom Ëlanku ograniËava se ulaganjau vrijednosne papire na one koje

izdaju Ëlanice OECD-a i meunarodnefinancijske institucije πto je nepo-trebno. Nepotreban je i stavak premakojemu Hrvatska narodna bankaodreuje najniæi rejting na ulaganjeu dugoroËne vrijednosne papire uinozemstvu.

JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) rekao je da se ovajPrijedlog ne moæe promatrati samo sastajaliπta jedinke, dakle pravne ifiziËke osobe u pravnom prometu, i natræiπtu deviza, nego to treba pro-matrati sa stajaliπta nacionalneprivrede, dakle i dræavnog interesa ucjelini s poslovanjem s inozemstvom.Reforma deviznog sustava u Hrvat-skoj odvija se i realizira kroz nekolikofaza. Nalazimo se u drugoj faziliberalizacije deviznog poslovanja.TreÊa faza bila bi uvoenje eura uplatni promet zemlje paralelno skunom. »etvrta faza bi bila uvoenjeeura kao zakonitog sredstva plaÊanja.

Zakon omoguÊava lakπe poslovanjegospodarstva i graana u meu-narodnoj razmjeni i poslovanju, potiËedevizno træiπte, jaËa ulogu Hrvatskenarodne banke i bankarskog sustavau cjelini, ali i njihovu odgovornost. Tozahtijeva odliËnu infrastrukturu

Hrvatske narodne banke i bankar-skog sustava, jer osim pozitivnihefekata moguÊe su i posljedice koje neæelimo. Predlagatelj u obrazloæenjunavodi upozorenje MMF-a daliberalizacija nije cilj nego sredstvo,da je ”tajming” i priprema za libe-ralizaciju vaæna kao i samaliberalizacija. Pripreme moraju bititemeljite. Neka rjeπenja u prijelaznimi zavrπnim odredbama Zakona suupitna sa stajaliπta ustavnosti. Zato jeOdbor za zakonodavstvo zatraæiooËitovanje Odbora za Ustav, Poslovniki politiËki sustav, rekao je Josip Leko.

Na kraju rasprave DDaammiirr KKuuππttrraakk,,zamjenik ministra financija, ustvrdioje da su svi klubovi podræali zakon.Dodao je da Êe iznesene primjedbe uizradi KonaËnog prijedloga zakonabiti uzete u obzir.

NNaakkoonn rraasspprraavvee zzaassttuuppnniiccii ssuujjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniijjeellii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimmssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooddeevviizznnoomm ppoosslloovvaannjjuu.. PPrriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuÊÊuujjuu sseepprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

AA..©©..

IHS15. I. 2003.

ZAVOD ZA ©KOLSTVO

BROJ

352

43

Reforma deviznog sustava uHrvatskoj odvija se kroznekoliko faza. Nalazimo se udrugoj. TreÊa je uvoenje uzkunu eura. »etvrta jeuvoenje eura kao zakonitogsredstva plaÊanja.

NNaakkoonn pprroovveeddeennee rraasspprraavvee ooKKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa ooZZaavvoodduu zzaa ππkkoollssttvvoo uu RReeppuubblliicciiHHrrvvaattsskkoojj,, pprreeddllaaggaatteelljjaa VVllaaddee RRHH,,zzaassttuuppnniiccii ssuu pprrvvoottnnoo ggllaassoovvaallii ooZZaakklljjuuËËkkuu KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa LLIIBBRRAA--eeddaa ssee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaapprroovveeddee ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee.. OOvvaajj ZZaakklljjuuËËaakkooddbbiijjeenn jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuu--ppnniikkaa..

PPoottoomm ssee mmiinniissttaarr VVllaaddiimmiirr SSttrruuggaarruu iimmee pprreeddllaaggaatteelljjaa ooËËiittoovvaaoo oo ppooddnnee--sseenniimm aammaannddmmaanniimmaa,, nnaakkoonn ËËeeggaa ssuuzzaassttuuppnniiccii ggllaassoovvaallii oo KKoonnaaËËnnoommpprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo ZZaavvoodduu zzaa ππkkooll--ssttvvoo uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj.. ZZaakkoonn jjeepprriihhvvaaÊÊeenn vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa..

NNaappoosslljjeettkkuu,, zzaassttuuppnniiccii ssuu ggllaassoovvaalliiii oo sslliijjeeddeeÊÊeemm ZZaakklljjuuËËkkuu OOddbboorraa zzaaoobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu::

OObbvveezzuujjee ssee VVllaadduu RRHH ddaa uu rrookkuu oodd 66mmjjeesseeccii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu pprreeddllooææiiZZaakkoonn oo uussttrroojjaavvaannjjuu iinnssttiittuucciijjee kkoojjaabbii oobbaavvlljjaallaa vvaannjjsskkoo vvrreeddnnoovvaannjjeeoobbrraazzoovvnnoogg ssuussttaavvaa,, ttee DDrrææaavvnnooggiissppiittnnoogg cceennttrraa,, kkoojjii bbii oobbaavviioo pprrii--pprreemmee zzaa uuvvooeennjjee ddrrææaavvnnee mmaattuurree..ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii oovvaajj ZZaakklljjuuËËaakk..

JJeeddaann oodd oossnnoovvnniihh zzaahhttjjeevvaa rraasspprraa--vvee uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuu bbiilloo jjee pprreeiissppiittaattiiooddrreeddbbuu ËËllaannkkaa 44,, ππttoo jjee pprreeddllaaggaatteelljj iiuuvvaaææiioo pprriilliikkoomm ppooddnnooππeennjjaa KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa,, ttaakkoo ddaa jjee ssaaddaaddjjeellaattnnoosstt ZZaavvooddaa ooggrraanniiËËeennaa iisskklljjuu--ËËiivvoo nnaa ssttrruuËËnnoo pprraaÊÊeennjjee ii uunnaa--pprreeiivvaannjjee ssuussttaavvaa ooddggoojjaa ii oobbrraa--zzoovvaannjjaa uu RRHH,, nnaa uuttvvrriivvaannjjee kkuurrii--kkuulluummaa zzaa ppoojjeeddiinnaa ppooddrruuËËjjaa ttooggssuussttaavvaa,, nnaa ssttrruuËËnnoo--ppeeddaaggooππkkuu ppoommooÊÊuuËËiitteelljjiimmaa ii nnaassttaavvnniicciimmaa,, ttee nnaa uunnaa--pprreeeennjjee ππkkoolloovvaannjjaa ddjjeeccee hhrrvvaattsskkiihhggrraaaannaa uu iinnoozzeemmssttvvuu..

O PRIJEDLOGU

U prikazu KonaËnog prijedlogazakona o Zavodu za πkolstvo uRepublici Hrvatskoj koristili smo seuvodnim izlaganjem predstavnikapredlagatelja, ministra prosvjete iπporta, VVllaaddiimmiirraa SSttrruuggaarraa, koji jeobrazloæio ovaj Prijedlog. Rekao je dai ovom prilikom æeli naglasiti da jedonoπenje ovog Zakona od posebnevaænosti za daljnje procese unapre-ivanja kvalitete odgojno-obrazovnogsustava, pouzdano voenje obrazovnepolitike, te ostvarivanje meuna-rodnih projekata.

O Prijedlogu zakona o Zavodu zaπkolstvo u prvom Ëitanju raspravljanoje na 25. sjednici Hrvatskog sabora.Svi prijedlozi, primjedbe i miπljenjaupuÊeni predlagatelju, a radi pri-preme KonaËnog prijedloga zakona

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O ZAVODU ZA ©KOLSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

StruËna potpora obrazovanju

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

razmatrani su i u najveÊoj moguÊojmjeri uvaæeni pri izradi KonaËnogprijedloga, naglasio je ministar.

Napomenuo je da je u odnosu naPrijedlog zakona u cijelosti prei-spitana odredba Ëlanka 4. Zakona, πtoje bio jedan od osnovnih zahtjeva izrasprave provedene u prvom Ëitanju.Djelatnost Zavoda sada se ograniËavaiskljuËivo na struËno praÊenje i una-preivanje sustava odgoja i obra-zovanja u RH, na utvrivanje kuri-kuluma za pojedina podruËja togsustava, na struËno pedagoπku pomoÊuËiteljima i nastavnicima, te na una-preivanje πkolovanja djece hrvatskihgraana u inozemstvu.

”Takvim propisivanjem ovlaπtenjaZavod se definira po modelu ustanovekoju poznaje veÊina suvremenih obra-zovnih sustava u Europi, πto ni ukojem sluËaju ne kolidira s mogu-ÊnoπÊu ustrojavanja i drugih insti-tucija u RH koje bi obavljale drugeodreene funkcije vanjskog vred-novanja obrazovnog sustava”. Mini-star smatra da su navedenim rjeπe-njima otklonjeni prigovori o navodnomonopolistiËkom poloæaju Zavoda kaoi bojazni o ustrojavanju paralelnogMinistarstva prosvjete.

Strugar je napomenuo da su prim-jedbe i prijedlozi o osnivaËkim pra-vima nad Zavodom za πkolstvo izne-seni u prvom Ëitanju Zakona prihva-Êeni u cijelosti. Tako prema odred-bama KonaËnog prijedloga zakonaprava i obveze osnivaËa Zavoda u imeHrvatskog sabora obavlja Vlada RHkoja imenuje Ëlanove Upravnog vijeÊaZavoda, na prijedlog ministra pro-svjete i πporta. Takoer je prihvaÊenzahtjev da se smanji broj ËlanovaUpravnog vijeÊa Zavoda, pa UpravnovijeÊe sada ima 9 umjesto 11 Ëlanova.”Pri tome je kao suviπna izostavljenadiskriminirajuÊa odredba prema kojojËlanom Upravnog vijeÊa Zavoda ne bimogla biti osoba koja je stranaËkiduænosnik”.

PolazeÊi od zahtjeva da se stvorepreduvjeti za kadrovsku obnovuZavoda, KonaËnim prijedlogom zako-na precizirani su uvjeti za izborsavjetnika, odnosno viπih savjetnika i

vanjskih suradnika Zavoda. Jasnije sedefiniraju i struËni kriteriji za izborstruËnih djelatnika Zavoda. Savjetnicii viπi savjetnici za πkolske ustanove snastavom na jeziku i pismu nacio-nalne manjine biraju se u skladu sodredbama Zakona o odgoju i obra-zovanju na jeziku i pismu nacionalnihmanjina.

Jedan od zahtjeva u raspravi uprvom Ëitanju zakona bio je da seZakonom o Zavodu za πkolstvo jasnopostavi granica izmeu struËnog iadministrativnog. S obzirom na tajzahtjev KonaËnim prijedlogom zako-na propisano je da Êe sluæbenike inamjeπtenike sadaπnjeg Zavoda kojine ispunjavaju propisane uvjete zasavjetnika, odnosno viπeg savjetnikarasporediti Ministarstvo prosvjete iπporta u skladu sa zakonom. Ministarje rekao da je prema njegovommiπljenju time otklonjena primjedbada bi Zavod koji se osniva postao”ustanova u koju bi se smjeπtaliprekobrojni kadrovi”, a istodobno jeosigurana radna i socijalna sigurnostzaposlenika Zavoda.

Naposljetku je ministar Strugarzahvalio zastupnicima na prijedlo-zima na tekst KonaËnog prijedlogazakona, a sve da bi on ostvario svojusvrhu, a to je stvoriti ustanovu kojaÊe biti struËna i znanstvena podrπkahrvatskom odgojno-obrazovnom su-stavu, te putem kojim Êe se osnaæitiugled uËiteljskog zanimanja natemelju autonomije, suradnje i odgo-vornosti svih u sustavu.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu raspravio je KonaËni prijed-log zakona o Zavodu za πkolstvo uRepublici Hrvatskoj, u svojstvumatiËnog radnog tijela. Nakon uvod-nog obrazloæenja predstavnika pred-lagatelja i nakon rasprave, Odbor jejednoglasno prihvatio i podnio Hrvat-skom saboru nekoliko amandmana.

Prvi amandman odnosi se na Ëlanak4. stavak 2. toËku 2, gdje se rijeË”obavlja” zamjenjuje rijeËima ”moæeobavljati”. Obrazloæenje je da je Zako-nom o struËno-pedagoπkom nadzoruutvreno da struËno-pedagoπki nad-zor obavljaju dræavni sluæbenici uzvanju πkolskih nadzornika (Ël. 4. st.1.), ali i osobe koje to nisu (Ël. 4. st.2.), pod uvjetima da ispunjavaju uvje-te za πkolskog nadzornika. Time jemoguÊnost struËno-pedagoπkog uvi-

da/nadzora proπiren izvan dræavnihinstitucija, te je potrebno i u ovomzakonu izbjeÊi moguÊnost da se struË-no-pedagoπki uvid shvati kao djelat-nost u iskljuËivoj nadleænosti Zavodaza πkolstvo.

Drugi amandman odnosi se naËlanak 9. stavak 1. gdje se briπualineje 2. i 3, a umjesto njih dolazinova alineja 2. koja glasi: ”Odjel zastruËno-pedagoπku pomoÊ i trajnuizobrazbu”. Alineja 4. postaje alineja3. Obrazloæenje je da je sadaπnjerjeπenje u Prijedlogu zakona poslje-dica mijeπanja dvaju kriterija podjeleposlova u Zavodu. S jedne strane rijeËje o funkcionalnom kriteriju (pred-loæeni odjeli 1 i 4), te kriterijustrukture obrazovnih institucija(predloæeni odjeli 2 i 3). Odbor smatrada nema razloga toj raznolikosti, papredlaæu da se odjeli 2 i 3 Ëije sufunkcije identiËne (samo usmjerenena razliËite dijelove πkolskog sustava)objedine, a da se na niæoj razini (od-sjek ili sl.) oblikuju posebne ustroj-stvene jedinice upuÊene na posebne(moæda joπ neke) dijelove πkolskogsustava.

TreÊi amandman odnosi se na Ëla-nak 13. gdje se u stavku 1. iza rijeËi”ObrtniËke komore” dodaju rijeËi ”iGospodarske komore”. U nastavkuteksta stavka 1. rijeË ”tri” zamjenjujese rijeËju ”dva”. Obrazloæenje je da jenazoËnost predstavnika Gospodarskekomore kljuËna za vaæne aktivnostiZavoda koje se odnose na strukovnoπkolstvo.

Amandman broj 4. glasi: U Ëlanku14. stavku 1. alineji 4. rijeËi ”VladeRH” zamjenjuju se rijeËima ”Hrvat-skog sabora”. Obrazloæenje je da zbogizuzetnog znaËenja ove javne usta-nove nuæno je da prethodnu sugla-snost na statut Zavoda daje Hrvatskisabor.

Posljednji, peti amandman glasi: UËlanku 15. stavku 2. iza rijeËi ”statutaZavoda” stavlja se toËka, a ostatakteksta se briπe. Obrazloæenje je slije-deÊe: Odbor smatra da je nepotrebnosuæavati krug potencijalnih ravna-telja Zavoda, jer se mogu naÊi vrsnistruËnjaci koji nisu stekli znanstvenistupanj doktora znanosti.

Odbor je jednoglasno zakljuËiopredloæiti Hrvatskom saboru dono-πenje slijedeÊeg zakljuËka: Obvezujese Vlada RH da u roku od 6 mjeseciHrvatskom saboru predloæi zakon oustrojavanju institucije koja bi oba-vljala vanjsko vrednovanje obra-zovnog sustava, te Dræavnog ispitnogcentra koji bi obavio pripreme zauvoenje dræavne mature.

BROJ

352

44

Prava i obveze osnivaËaZavoda u ime Hrvatskogsabora obavlja Vlada RH kojaimenuje Ëlanove UpravnogvijeÊa Zavoda, na prijedlogministra prosvjete i πporta.

Na koncu je Odbor glasovao oprihvaÊanju KonaËnog prijedlogaZakona o Zavodu za πkolstvo u RH.Kako je rezultat glasovanja bio 2 gla-sa ”za”, 4 glasa ”protiv” i 3 ”suzdræa-na”, Odbor je predloæio Hrvatskomsaboru da ne donese Zakon o Zavoduza πkolstvo u Republici Hrvatskoj.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo raspravljaoje o KonaËnom prijedlogu zakona oZavodu za πkolstvo u Republici Hrvat-skoj. Odbor podupire donoπenje ovogZakona, a na tekst KonaËnog prijed-loga podnosi slijedeÊe amandmane:

Prvi amandman je na Ëlanak 11,gdje se u stavku 1. rijeËi ”opÊi propisio radu” zamjenjuju rijeËima: ”Zakonao javnim sluæbenicima”. Obrazloæenjeje da nije prihvatljivo da se na zasni-vanje i prestanak radnog odnosa, teradno-pravni poloæaj zaposlenikaprimjenjuju opÊi propisi o radu, dokbi im se plaÊe utvrivale premaZakonu o plaÊama u javnim sluæbama.

Drugi amandman je na Ëlanak 14,gdje se u stavku 1. podstavku 4. rijeËi”uz prethodnu suglasnost Vlade RH”briπu. Iza stavka 2. dodaje se stavak3. koji glasi: ”Suglasnost na statutZavoda daje Vlada RH”. Obrazloæenjeje da je primjereno da se suglasnostdaje nakon donoπenja statuta. Isto-dobno, nomotehniËki se ureujeizriËaj.

TreÊi amandman je na Ëlanak 21,gdje se u stavku 2. rijeË ”osnivaËa”zamjenjuje rijeËima: ”Vlade RH”.Obrazloæenje je da se ureuje izriËajsukladno odredbi Ëlanka 2. premakojoj prava i duænosti RH kaoosnivaËa Zavoda obavlja Vlada RH.

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja ministraVVllaaddiimmiirraa SSttrruuggaarraa, u ime OOddbboorraa zzaaoobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu zastu-pnicima se obratio HHrrvvoojjee KKrraalljjeevviiÊÊ,predsjednik Odbora, koji je usmenopodnio izvjeπÊe Odbora, o Ëemu smopisali u odjeljku ”Radna tijela”.

Afirmacija struËnosti uËitelja

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorila je MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)).Prvotno je istaknula da je SDPoduvijek podupirao, a to Êe i daljeËiniti, jaËanje pozicije obrazovanja iπkolstva u druπtvu, ”ali ne samo to,nego i struËno osnaæivanje unutarsamog sustava πkolstva, pritom pose-bno mislimo na afirmaciju struËnosti

i kompetentnosti uËitelja koji su ponama kljuËni faktor u cijelom su-stavu”.

Klub zastupnika SDP-a smatra da jeZavod kojeg treba osnovati ovimZakonom jedna izuzetno vaæna insti-tucija koja bi trebala pruæati struËnupotporu cijelom sustavu obrazovanja,πto ukljuËuje i πkole i programe iuËitelje.

Stoga podræavaju prijedlog da semoderan, sustavan, te profesionalnokoncipiran Zavod izdvoji iz Mini-starstva prosvjete i πporta.

Podræavaju temeljne postavke nakojima se gradio ovaj Zakon, a to jeprogramsko osamostaljivanje, kadro-vsko popunjavanje i decentralizacija.

Marija LugariÊ naglasila je da jeovaj Zakon doæivio znaËajne izmjeneu odnosu na prvo Ëitanje, a posebnoonaj dio koji se odnosi na Ëlanak 4,odnosno na djelatnosti Zavoda.

Iako je neke primjedbe Kluba zastu-pnika SDP-a predlagatelj uvaæio, nekapitanja ostala su nerijeπena, pa susukladno tome zastupnici SDP-aponudili amandmane koje je MarijaLugariÊ i usmeno obrazloæila. No,prije no πto ih je iznijela, zamolila jepredlagatelja, odnosno Ministarstvo,da joπ jednom preispita odredbu kojase odnosi na Ëlanak 4. stavak 2. toËku2. gdje se kaæe da Zavod obavljapedagoπki uvid u ostvarivanje nasta-vnog plana i programa. ”Bio jepopriliËno jasan konsenzus uHrvatskom saboru, da se pedagoπkiuvid, koji mi na neki naËin ne mo-æemo razumjeti drugaËije nego kaonadzor, mora izdvojiti iz Zavoda i bitipod kapom Ministarstva prosvjete iπporta”, naglasila je zastupnica, tezamolila predlagatelja da ovo rijeπisvojom amandmanskom interven-cijom. Marija LugariÊ dræi da jeformulacija, odnosno amandmanOdbora za obrazovanje, znanost ikulturu prihvatljiv, ali smatra da biMinistarstvo ipak trebalo joπ jednomposebno preispitati tu odredbu, a ako

niπta drugo, onda obrazloæiti zastu-pnicima razliku izmeu pedagoπkoguvida i nadzora, ”s obzirom na to damislimo da je to popriliËno isto”.

Potom je zastupnica iznijela aman-dmane Kluba zastupnika SDP-a.

Prvi amandman je na Ëlanak 9, gdjese u stavku 1. tekst alineje 2. briπe, aumjesto nje dolazi nova alineja 2. kojaglasi: ”Odjel za struËno-pedagoπkupomoÊ i trajnu izobrazbu. Obra-zloæenje je da je predlagatelj prihvatioprimjedbu iz prvog Ëitanja Zakona dase odjeli u Zavodu trebaju odrediti ufunkcionalnoj vezi s propisanom dje-latnoπÊu Zavoda. Amandmanom sedosljedno to stajaliπte i provodi. Stru-Ëno-pedagoπka pomoÊ odgajateljima,uËiteljima, nastavnicima i struËnimsuradnicima, sustav njihove trajneizobrazbe i napredovanja je odizuzetne vaænosti za cjelokupni sustavπkolstva i za nuæne promjene uπkolstvu, pa ga treba posebno osnaæitii unutar Zavoda za unapreenje πkol-stva.

Drugi amandman se odnosi naËlanak 13, gdje se u stavku 1. izarijeËi ”ObrtniËke komore” dodajurijeËi ”i Gospodarske komore”. RijeËi”tri su iz reda zaposlenika Zavoda”mijenjaju se u ”dva su iz reda zapo-slenika Zavoda”. Obrazloæenje jeslijedeÊe: Klub zastupnika SDP-asmatra da je u Upravnom vijeÊu Zavo-da nuæno sudjelovanje i predstavnikaGospodarske komore, kao πto je bilopredloæeno u prvom Ëitanju Zakona.

Ravnatelju nije potreban

doktorat znanosti

TreÊi amandman je na Ëlanak 15,gdje se u stavku 2. briπu rijeËi: ”te imaznanstveni stupanj doktora znanosti”.Obrazloæenje je da se predlaæe brisatiuvjet da ravnatelj Zavoda mora imatiznanstveni stupanj doktora znanosti,jer nije potrebno na taj naËin suæavatikrug potencijalnih kandidata zaravnatelja Zavoda.

I naposljetku, Ëetvrti amandmanKluba zastupnika SDP-a je na Ëlanak17, gdje se u stavku 2. iza rijeËi”postupak i uvjeti njihova imeno-vanja” dodaju rijeËi ”te djelokrugnjihova rada”. Obrazloæenje je da sepredlaæe da se Statutom Zavoda, osimnaËina, postupka i uvjeta izborapomoÊnika ravnatelja Zavoda, uredi idjelokrug njihova rada.

Marija LugariÊ pozvala je u imesvoga Kluba zastupnika, Ministarstvoprosvjete i πporta, da razmisli i na

IHS15. I. 2003.

ZAVOD ZA ©KOLSTVO

BROJ

352

45

”Bio je popriliËno jasankonsenzus u Hrvatskomsaboru, da se pedagoπki uvid,koji mi na neki naËin nemoæemo razumjeti drugaËijenego kao nadzor, moraizdvojiti iz Zavoda i biti podkapom Ministarstva prosvjete iπporta”.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

neki naËin propiπe, odnosno posebnoregulira, amandmanom ili kasnije ustatutu, djelokrug VijeÊa savjetnika uministarstvu. Tada bi i ostala struËnatijela bila ustrojena, a ”takav sustavtada moæe zadovoljiti svoju temeljnusvrhu, a to je prvenstveno struËnapomoÊ uËiteljima i razvoj novihprograma, te unapreenje cijelogsustava πkolstva”, istaknula je zastu-pnica LugariÊ. Klub zastupnika SDP-a podræat Êe ovaj Zakon u nadi da Êese prihvatiti njegovi amandmani, ali iamandmani Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu, kao i amandmaniOdbora za zakonodavstvo, ”koji, ponaπem miπljenju, poboljπavaju tekst”,bila je precizna Marija LugariÊ.”Ujedno Êemo podræati i zakljuËakOdbora za obrazovanje, znanost ikulturu koji govori da bi se trebalaustrojiti institucija za vanjsko vred-novanje, a pozivamo Ministarstvo darazmisli na sliËan naËin i o for-miranju institucije za obrazovanjeodraslih, jer bi onda cijeli sustavπkolstva i ovu struËnu potporu πkol-stvu imali zatvorenim, pa bi i znatandio problema koji sada postoji time bioizbjegnut”.

ObiËno mehaniËko izdvajanje

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)). Pod-sjetio je da je kod glasovanja oPrijedlogu zakona o Zavodu zaπkolstvo, Klub zastupnika HDZ-a bioprotiv, smatrajuÊi da se ovimzakonom vrijednosno ne nudi niπtanovoga, πto do sada nismo imali, osimπto Êe se stvoriti fiziËki samostalan, ito veÊi Zavod, kako po broju zapo-slenika, tako i po potrebnimsredstvima.

S druge strane, zastupnici HDZ-auvjereni su kako je potrebno stalnostruËno pratiti, unapreivati i razvi-jati hrvatsko πkolstvo, istiËe Sesar.”Danaπnja organizacija πkolstva uHrvatskoj u sklopu Zavoda za πkol-stvo malo koga moæe zadovoljiti, kakopo pitanju kakvoÊe, struËnog ospo-sobljavanja uËitelja, nastavnika, rav-natelja, tako i nadziranja i vred-novanja obrazovnog sustava”.

Rekao je da zastupnici HDZ-austvruju da danaπnji poloæaj odgojai naobrazbe u Hrvatskoj karakte-riziraju nedostatno prostudirane iosmiπljene reformske smjernice ivizije aktualne vlasti o toj proble-matici. Sesar je podsjetio na nedavnupeticiju akademika protiv reformeπkolstva Ministarstva prosvjete i

πporta, u kojoj se kaæe da energiju netreba rasipati na promjenu sustava,jer se time neÊe postiÊi æeljeni cilj, veÊda treba u postojeÊem sustavu traæitirjeπenje, a novac uloæiti u kadrovskipotencijal, prateÊi potrebe nastavnikai njihovo obrazovanje.

Sesar dræi da se dostojanstvohrvatskih uËitelja ne moæe vratitiinterventnim sredstvima u ovogo-diπnjem proraËunu, koja ocjenjujenedostatnim, buduÊi da i sadaprosvjetni djelatnici imaju najniæeplaÊe u odnosu na plaÊe drugihkorisnika proraËuna i naruπenidruπtveni status.

Tada se osvrnuo i na tekst Zakona.Izjavio je da ”profesionalni refor-matolozi u ovom zakonskom prijed-logu vrπe obiËno mehaniËko izdva-janje Zavoda za unapreenje πkolstvaiz Ministarstva prosvjete i πporta iustrojavaju ga kao samostalnu usta-novu”. Dodao je da se u fiziËkomsmislu Zavod znatno poveÊava, a dræii da takav ustroj neodoljivo podsjeÊana ustroj kakav smo veÊ imali.

Dodao je da je za kreatore ovogZakona jedan od razloga za osnivanje,odnosno izdvajanje Zavoda iz Mini-starstva, uπteda, tj. smanjenjezaposlenih u ministarstvu, ”kao daoni neÊe biti na dræavnom prora-Ëunu”. IstiËe da je ovo samo dodatnidokaz o mehaniËkom, a ne vrijed-nosnom promiπljanju, a reforma nijeuËinjena prema stvarnim potrebamahrvatskog πkolstva.

”OsjeÊaj je takoer kako Êe seovakvim izdvajanjem Zavoda izMinistarstva prosvjete i πporta injegovim bujanjem na oko 400 osobastvoriti paralelno ministarstvo i ZavodÊe dobiti takvu funkciju. Nudi se punosamostalnih poslova Zavoda, apostavlja se pitanje koja je tu uloga izadaÊa ministarstva i tko je tusamostalan”.

Sesar je istaknuo da zastupnikenjegovog Kluba posebice zabrinjavaodredba Ëlanka 13, tko upravlja

Zavodom, odnosno izbor ËlanovaUpravnog vijeÊa. Dræi da ovaj zakon-ski prijedlog premalo toga definira, apreviπe prepuπta buduÊem Statutu,πto znaËi ministru prosvjete.

Klub zastupnika HDZ-a je protivovako osmiπljenog zakona, kojega sene moæe kozmetiËkim putem, odnosnoamandmanima popraviti. ”Ovakavkao πto je sada, Zavod za unapreenjeπkolstva, koji nekvalitetno funkcio-nira i ne ispunjava svoje temeljnezadaÊe, ovime se neÊe promijeniti, jerje rijeË o mehaniËkom izdvajanju,istom naËinu rada, istom naËinubiranja kadrova itd.”.

Sesar dræi da bi trebalo drugaËijeosmisliti struËno praÊenje i nadzi-ranje, πto je bio njihov prijedlog i uprvom Ëitanju.

Prvo, treba obrazovati samostalnuinstituciju glavnog dræavnog πkol-skog nadzornika u sklopu kojeg bidjelovao Centar za dræavnu maturu sosnovnim ciljem sustavnog osposo-bljavanja, te praÊenja i vrednovanjaπkolstva. Drugo, potrebno je formiratisamostalni dræavni institut za πkol-stvo, sa ciljem istraæivaËkog i struËnorazvojnog promiπljanja hrvatskogπkolstva, s jasnim, struËnim i znan-stvenim mjerilima i standardima,pojasnio je Sesar.

IstiËe da bi na taj naËin dobilikvalitetniji sustav u kojem ne bi moglisami davati i ocjenjivati projekte, kaoi odobravati mjerila i standarde, te ihopet sami vrednovati. Dræi da bi setime stvorila i toliko potrebna struËnai znanstvena konkurencija. Na krajuje rekao da su sve to razlozi zbog kojihKlub zastupnika HDZ-a ne moæepoduprijeti donoπenje ovakvog zako-na.

Obrazovanje - kljuËni element

razvoja RH

Stajaliπta Kluba zastupnika LIBRA-eiznijela je zastupnica ZZrriinnjjkkaaGGlloovvaacckkii--BBeerrnnaarrddii ((LLIIBBRRAA)). NapoËetku je konstatirala da obrazo-vanje postaje jedna od kljuËnih toËakahrvatske Vlade u njezinom programurada za 2003. godinu. Ta je Ëinjenicaza zastupnike LIBRA-e izuzetnovaæna, te stoga ovom zakonu dajunaËelnu podrπku, jer ga smatrajurezultatom dvaju temeljnih naËela skojima se u potpunosti slaæu.

”Prvo je to da obrazovanje morapostati kljuËnim elementom razvojaHrvatske u svakom pogledu, u gospo-darskom, tehnoloπkom, kao i motor-

BROJ

352

46

Dostojanstvo hrvatskihuËitelja ne moæe se vratitiinterventnim sredstvima uovogodiπnjem proraËunubuduÊi da i sada prosvjetnidjelatnici imaju najniæe plaÊeu odnosu na plaÊe drugihkorisnika proraËuna inaruπeni druπtveni status.

nom silom u pokretanju europskihintegracija u Hrvatskoj”, naglaπavaGlovacki.

S druge strane pozdravljajunastojanje Vlade da u strukturamadræavne uprave razdvoji admini-strativnu i struËnu funkciju. ”Ovajpredloæeni Zakon o Zavodu za πkolstvos jedne strane potvruje vaænostobrazovanja i πkolstva za hrvatskuVladu, a s druge strane pokazujenjezino nastojanje da se razdvojiadministrativno i struËno”.

Glovacki je rekla da upravo izrazloga πto Klub zastupnika LIBRA-esmatra da je πkolstvo i obrazovanje odosobite vaænosti, æeljeli su upozoritina neke Ëinjenice zbog kojih Êepredloæiti Hrvatskom saboru zaklju-Ëak da se ovaj Zakon uputi u treÊeËitanje.

Prvi je razlog taj πto upravo zavrπa-va rasprava o promjenama uhrvatskom obrazovnom sustavu, te seoËekuje da Êe hrvatska Vlada ponuditiParlamentu konaËno rjeπenje sa svimonim promjenama koje su nuæne kakobi imali πto bolji obrazovni sustav.Kako Zavod za πkolstvo mora bitijedna od kljuËnih institucija novogobrazovnog sustava, moæe se dogoditida se sada izglasaju rjeπenja koja Êepak nakon skorih odluka o obrazov-nom sustavu biti u suprotnosti s timsustavom. ”Dakle, mi sada odlu-Ëujemo o jednoj instituciji, a ne znamojoπ uvijek u kakav sustav Êemo ju, nesamo uklopiti, nego o kakvom susta-vu Êe ona odluËivati i za koji sustav Êedonositi kljuËne prijedloge”.

Drugi razlog za potrebno treÊeËitanje je Ëinjenica da se uz zakonpredlaæu i financijska sredstva potre-bna za njegovu provedbu, πto sutakoer uzeli u obzir pri odluËivanjuzastupnici Kluba LIBRA-e.

Glovacki podræava nova zapoπlja-vanja i to u prvom redu struËnihsuradnika u πkolama, da bismo dobiliπto bolji obrazovni sustav. Naglasilaje da sredstva potrebna za provoenjeovog zakona predviaju veliki brojnovozaposlenih u Zavodu za πkolstvo,πto samo po sebi ne bi smjelo bitiproblem, ako nam je stalo do kakvoÊe.”Meutim, brojke pokazuju da stvarimoæda ili nisu dobro prikazane, ali usvakom sluËaju nisu sasvim jasne”.

Naime, ovim Zakonom u Zavod zaπkolstvo trebali bi doÊi vrhunskistruËnjaci, a s druge strane, prijed-logom se predvia porast financijskihsredstava za njihovo struËno usavrπa-vanje, odnosno za sudjelovanje naseminarima i studijska putovanja od

100%, toËnije 405 tisuÊa kuna, isto-dobno i dodatni troπkovi za intelek-tualne usluge osoba izvan Zavoda kojeiznose neπto viπe od milijun kuna,pojaπnjava Glovacki.

”Dakle, unatoË vrsnosti struËnjakakoji Êe u Zavodu biti zaposleni, ostajejoπ veliki iznos za njihovo struËnousavrπavanje. Porast troπkova za inte-lektualne usluge raste u 2004. godiniza 400%, na 4 milijuna kuna, unatoËdaljnjem zapoπljavanju novih stru-Ënjaka, a isto tako raste gotovo za100% iznos za njihovo struËno usa-vrπavanje”, bila je kritiËna zastupnica.

Za Klub zastupnika LIBRA-e ovopitanje je izuzetno vaæno, ali im je joπvaæniji cijeli sustav i njegovo funkci-oniranje. BuduÊi da im se Ëini daunatoË izmjenama od prvog dodrugog Ëitanja ovaj Zakon ostavlja joπmnoga pitanja otvorenima, a i postojimoguÊnost da dobar prijedlog budepotpuni promaπaj ako se ne uklopi usustav, dali su prijedlog da zakon ideu treÊe Ëitanje.

Nema uπtede

U ime Kluba zastupnika HSLS-azastupnicima se obratio ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ((HHSSLLSS)). Podsjetio je zastupnike na dioprograma Vlade RH koji su zastupniciprihvatili poËetkom 2000. godine.JanjiÊ je rekao da taj program govorida se uspjeπnije funkcioniranje posto-jeÊeg πkolskog sustava omoguÊujedonoπenjem nastavnih planova iprograma koji nedostaju ili suzastarjeli, preispitivanjem postojeÊemreæe πkola i decentralizacijom vlas-niËkih prava za osnovne i srednjeπkole.

Takoer u Vladinom programu stojida Êe se na temelju struËne podlogeprovesti najπira struËna i javnarasprava i elaboracija, iz koje bi se,kao i iz iskustava europskih zemalja ipreporuka meunarodnih organi-zacija, utvrdila nova koncepcijahrvatskog πkolstva, a ujedno Êe se natemelju utvrene koncepcije πkolstva

prirediti nova zakonska i podza-konska regulativa i unijeti suvremenanaËela u odgojno-obrazovni proces.

”Dakle, usvajanjem ovog programami smo ovdje u Hrvatskom saboruobvezali Vladu RH da æelimo takvepromjene u sustavu obrazovanja”,naglasio je JanjiÊ i dodao da zastu-pnici oËekuju da Êe Vlada poπtovativolju Sabora koja je izreËena prihva-Êanjem programa rada Vlade.

RijeË je o vrlo vaænoj materiji, pose-bice stoga πto u obrazovanju na svimrazinama imamo 630 tisuÊa djece i 52tisuÊe djelatnika, precizira JanjiÊ.Konkretno, u sustavu predπkolskogaodgoja imamo 455 ustanova sa 130tisuÊa djece i 7 tisuÊa djelatnika, usustavu osnovnoga πkolstva je 900matiËnih πkola sa 400 tisuÊa uËenikai 30 tisuÊa uËitelja, a u sustavusrednjega πkolstva je 350 ustanova sa200 tisuÊa uËenika i 15 tisuÊanastavnika. ”Te Ëinjenice nalaæu kraj-nje odgovoran pristup ovoj materiji,πto do sada nije bio sluËaj”, bio jekritiËan zastupnik.

Osvrnuo se i na funkcioniranjeZavoda u proteklom razdoblju od1990. godine. ”Naæalost, mora sekonstatirati nebriga za njegovofunkcioniranje do dana danaπnjeg”.To je potkrijepio nekim podacima.Tako je npr. osoba u zvanju savjetnikasavjetovala uËitelje, vodila struËniarhiv, pisala prijedloge programa,vrednovala programe, nadziralaprovedbu programa, nadzirala raduËitelja, provodila istraæivanja, radilana projektima, a nerijetko je bila iautor udæbenika, pojaπnjava zastu-pnik. ”Sve ovo πto te osobe rade doistaje nespojivo i ovakvo stanje je neo-dræivo”.

Dodao je da Zavod nije nitikadrovski valjano ekipiran, spominjese 77 savjetnika koji nastavnika mo-gu vidjeti tek jedanput u pet godina.©to se tiËe strukovnog πkolstva navodise podatak da su zapravo samo trisavjetnika pratila strukovno πkolstvokoje Ëini 55% srednjeg πkolstva.

Kako bi se ovo stanje popravilo,predlagatelj je naveo tri cilja Zakona,programsko osamostaljivanje, kad-rovsko popunjavanje i daljnji procesdecentralizacije. Dakle, æeli se profe-sionalno koncipiran Zavod koji Êe bitistruËna potpora obrazovanju.

”Zavod treba biti struËna i kom-petentna institucija, Ëime se namje-rava osnaæiti struËna i znanstvenainfrastruktura sustava πkolstva, teostvariti dio plana provedbe Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanju

IHS15. I. 2003.

ZAVOD ZA ©KOLSTVO

BROJ

352

47

Kako Zavod za πkolstvo morabiti jedna od kljuËnihinstitucija novog obrazovnogsustava, moæe se dogoditi da sesada izglasaju rjeπenja koja Êepak nakon skorih odluka oobrazovnom sustavu biti usuprotnosti s tim sustavom.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

EU, odreen u toËki 196, kojom jepredviena izrada prijedloga progra-ma Zavoda kao srediπnje razvojnesluæbe obrazovanja u RH”. ÆelimirJanjiÊ rekao je da zastupnici Klubazastupnika HSLS-a smatraju da se sviovi ciljevi ovim Prijedlogom neÊepostiÊi, ”πto se daje naslutiti prou-ËavajuÊi sve Ëlanke zakona”.

Klub zastupnika HSLS-a smatra daje prvi korak u promiπljanju novogustroja obrazovanja trebalo bitipitanje πto od obrazovanja æelimo i πtomoæemo uËiniti, tj. odrediti obrazovnupolitiku strategijom razvoja u slije-deÊih 10 do 20 godina, te vidjeti πto semoæe uËiniti kratkoroËno, a πtodugoroËno.

JanjiÊ je napomenuo da ovaj Zakonpredvia pedagoπki uvid, ”πto vjero-jatno nije niπta drugo nego pedagoπkinadzor”, Ëemu, po miπljenju Klubazastupnika HSLS-a, tu nije mjesto.

Osvrnuo se i na kadrovsko popu-njavanje kao jedan od ciljeva ovogzakona, te na financijska sredstvapotrebna za tu namjenu. Podsjetio jeda je u 2003. godini planirano 100%poveÊanje sredstava za struËno usa-vrπavanje zaposlenika Zavoda, a zaintelektualne i osobne usluge iznosdostiæe milijun kuna. ”Stoga moramizreÊi stanovite rezerve naπeg Klubana obrazloæenje zakona, gdje se kaæeda Êe se smanjiti troπkovi dræavnogproraËuna za Ministarstvo prosvjete iπporta. Naravno da hoÊe, ali ta Êe sesredstva potroπiti u okviru Zavoda, amoæda Êe biti i veÊa, pa ne moæemogovoriti ni o kakvim uπtedama”, bio jekritiËan zastupnik.

Klub zastupnika HSLS-a smatra daravnatelj Zavoda ne mora imatidoktorat znanosti, da bi mogao obna-πati tu funkciju. ”U sustavu obra-zovanja imamo osobe koje su svojimradom i te kako dokazale da i bez ovogformalnog uvjeta mogu uspjeπnoobavljati taj posao”.

JanjiÊ je konstatirao da pogled natekst KonaËnog prijedloga zakonagovori u prilog toga da je ”posao ipakpribliæan onome koji se i do sadaobavljao u Zavodu za unapreenjeπkolstva, a pribliæno je sliËan i ustroj,pa je upitno da Êe Zavod izgledatibitno drugaËije samom Ëinjenicomizlaska iz Ministarstva”.

Klub zastupnika HSLS-a je za dru-gaËiji pristup, a ujedno respektiraju imiπljenje matiËnog Odbora za obra-zovanje, znanost i kulturu, koje jenegativno. JanjiÊ je naglasio damiπljenje matiËnog Odbora ne uva-æava ni resorno ministarstvo, ni Vlada

RH, pa Ëak niti klubovi zastupnika.Stoga je u ime Kluba zastupnikaHSLS-a izrazio nezadovoljstvo takvimodnosom prema Odboru za obra-zovanje, znanost i kulturu.

”Odbori su formirani upravo stogada svima nama budu od pomoÊi, dabismo se mogli oËitovati o pojedinimzakonskim prijedlozima, uglavnomrespektiramo njihovo miπljenje, πto seovdje naæalost nije dogodilo”. Zbogsvega reËenoga, Klub zastupnikaHSLS-a neÊe glasovati za KonaËniprijedlog zakona.

Odjel za struËno-pedagoπku

pomoÊ i trajnu izobrazbu

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorio je MMiirroossllaavv FFuurrddeekk ((HHSSSS)).Pohvalio je predlagatelja πto je prihva-tio veÊi dio primjedaba, iznesenih uraspravi prilikom prvog Ëitanja, noizrazio je i æaljenje πto izmeu dvaËitanja nije doπlo do kvalitetnogpomaka u odnosu izmeu matiËnogOdbora za obrazovanje, znanost ikulturu i ministarstva.

Furdek je naglasio da Klub zastu-pnika HSS-a pozdravlja izmjeneËlanka 4, jer se sada puno jasnije odje-ljuje djelatnost Zavoda od nadleænostiMinistarstva prosvjete i πporta, pa sedefinira da Zavod trajno obavljadjelatnost praÊenja, unapreivanja irazvoja sustava odgoja i obrazovanjaza podruËje predπkolskog, osnovno-πkolskog, srednjoπkolskog odgoja iobrazovanja, te πkolovanja djecehrvatskih graana u inozemstvu.

”U obavljanju djelatnosti Zavodutvruje i razvija kurikulum za poje-dina podruËja, pruæa struËnupedagoπku pomoÊ, izrauje analizestanja, ostvaruje zajedniËke progra-me, te obavlja druge poslove u sustavuodgoja i obrazovanja, u skladu s ovimzakonom”, dodaje Furdek. Klub zastu-pnika HSS-a dræi da su to sve dobreizmjene u odnosu na prvo Ëitanje i dadaju kvalitetnija rjeπenja.

Potom se osvrnuo na Ëlanak 9. kojigovori koji se sve odjeli osnivaju uZavodu. Klub zastupnika HSS-a dræida bi uz predloæene odjele biloprihvatljivo dodati i Odjel za struËno-pedagoπku pomoÊ i trajnu izobrazbu.Furdek istiËe da je struËno-pedagoπkapomoÊ odgajateljima, uËiteljima,nastavnicima i struËnim suradnicima,kao i sustav njihove trajne izobrazbe inapredovanje od izuzetne vaænosti zacjelokupni sustav πkolstva, pa to trebaposebno osnaæiti unutar Zavoda, ”tim

viπe πto se u Ëlanku 4. upravo taj dioposebno i naglaπava”. Zastupnik jedodao da bi predlagatelj trebao pri-hvatiti ovu sugestiju kroz prihvaÊanjeamandmana, jer bi to poboljπalo tekstzakona.

Furdek dræi dobrim rjeπenjem sma-njenje broja Ëlanova Upravnog vijeÊa,a priklanja se onima koji smatraju dase jedan Ëlan Upravnog vijeÊa trebabirati i iz Gospodarske komore. U tomsmislu smatra da predlagatelj trebarazmisliti o takvom rjeπenju, koje bitakoer poboljπalo sadaπnji tekstzakona.

ZakljuËno je rekao da je obrazovanjenajvaæniji element razvoja RH i zatoje prijeko potrebno odvojiti struku odupravnih poslova, odnosno Zavod zaπkolstvo od Ministarstva prosvjete iπporta. Klub zastupnika HSS-a smatrada se prihvaÊanjem nekih aman-dmana od predlagatelja moæe kvali-tativno poboljπati tekst zakona i dastoga ne bi bilo potrebno treÊe Ëitanje.”Klub zastupnika HSS-a podræava ovajzakon u drugom Ëitanju i mislimo dase kroz prihvaÊanje odreenih aman-dmana ili eventualno amandmanimapredlagatelja moæe donijeti u drugomËitanju”.

Razlika u koncepciji

U pojedinaËnoj raspravi NNeevviioo ©©eettiiÊÊ((HHDDZZ)) je na poËetku svog izlaganjarekao da je Klub zastupnika HDZ-a joπprilikom prvog Ëitanja traæio da se ozakonu provede prethodna rasprava,πto nije prihvaÊeno. Njegov Klubtraæio je prethodnu raspravu, jer”imamo koncepcijski bitnu razliku, adanas nismo Ëuli da je ministarstvouopÊe raspravljalo o toj koncepciji,prije svega radi se da vrijednosnopoboljπamo tu oblast, pa smo ponudiliinstituciju glavnog dræavnog πkol-skog nadzornika i centar za dræavnumaturu”.

Naglasio je da se o tome uopÊe nijeraspravljalo, a s druge strane nudi sereforma πkolstva. ©etiÊ istiËe danjegov Klub i dalje ostaje pri temelj-noj konstataciji da je ovo samomehaniËko izdvajanje Zavoda izministarstva, te da treba osnovatiDræavni institut za πkolstvo, s ciljemistraæivaËkog i struËnog, razvojnogpromiπljanja hrvatskog πkolstva.

Zastupnik je rekao da æeli upoznatijavnost da HDZ ima jasan koncept”koji je vrijednosno daleko iznadovoga ponuenog, πto je samojednostavno mehaniËko proπirivanjejedne dræavne institucije koja je do

BROJ

352

48

juËer imala 70 ljudi, a sutra Êe imati370”.

Ustvrdio je da je s druge stranenelogiËno da je predlagatelj izmijeniokljuËni Ëlanak 4. ovoga zakona, kojigovori koje su zadaÊe Zavoda, no dræida je upravo time predlagatelj razot-krio da potpuno ne razumije materiju.

”Kako je moguÊe 100% promijenitiËlanak 4. To samo znaËi da uministarstvu problematika nije savla-dana i vraÊa nas na naπu konstatacijuzadnjega puta da je rijeË o meha-niËkom izdvajanju, a ne o vrijed-nosnom osmiπljavanju”.

Rekao je da prijedlog HDZ-a uklju-Ëuje instituciju glavnog dræavnoginspektora upravo stoga πto se okopitanja obrazovanja u RH vezujesudbina viπe od dva milijuna ljudi.”Miπljenja smo da bi takvog inspe-ktora trebao potvrivati sam pred-sjednik dræave, upravo zbog vjero-dostojnosti i odgovornosti koju æelimou hrvatskom πkolstvu”. Ponovio je dase Ministarstvo nije potrudilo razra-diti ovaj prijedlog, odnosno ideju.

Nevio ©etiÊ istaknuo je da nijenevaæno ni πto je sve to novi troπak zaporezne obveznike, ”visoki troπak zaloπe organiziran i administrativan radkoji Êemo imati u tom Zavodu”.

Ovaj zakon donosi se unatoË nega-tivnom miπljenju matiËnog Odbora,Kluba zastupnika HSLS-a, HDZ-a, tetraæenju Kluba zastupnika LIBRA-eza treÊe Ëitanje, ustvrdio je zastupnik.”Nemate dovoljni konsenzus ni ustruËnoj javnosti, ali ovdje u Saboru

moæda imate koju ruku viπe”, bio jekritiËan ©etiÊ.

IstiËe da Hrvatska nije tako bogatazemlja da stalno eksperimentira u tojoblasti, veÊ se mora postiÊi odreenistupanj konsenzusa kako u struËnojjavnosti, tako i u Saboru.

Nevio ©etiÊ je protiv ovakvog zako-na, ”jer obrazovanju treba pristupatis viπe preciznosti i vrijednosnogpromiπljanja, a tu je i Ëinjenica daprijedlog Kluba zastupnika HDZ-a oformiranju institucije glavnog dræav-nog πkolskog nadzornika, te institutaza πkolstvo, uopÊe nije razmatran”.

Autonomija uËitelja

Tada je ministar SSttrruuggaarr u imepredlagatelja dao zakljuËnu rijeË.Rekao je da kada se donosi zakon ilibilo koji drugi akt, temeljno pitanje je”gdje jesmo i kamo æelimo stiÊi”.Ministar je naglasio da u tom pogleduovaj Zakon pokuπava uËiniti prvi,temeljni korak. Rekao je da vjeruje daje svima u interesu odgoj i obrazo-vanje kao opÊe dobro ove zemlje, tedodao da nitko ne spori da postojerazliËita iskustva, no negdje trebapoËeti.

Ministar Strugar pojasnio je da senigdje u Zakonu ne govori o nadzoru,veÊ o pedagoπkom uvidu, ”a peda-goπki uvid i vrednovanje znanja nijejedno te isto”. Rekao je da se zalaæe zapedagoπki rad s uËiteljima i uËiteljskuautonomiju.

Strugar je naglasio da se obrazovnisustav ne moæe popraviti ako se unjega ne uloæi, ”a rezultati Êe se vidjetiza 10, 15 godina, jer ulaganje u obra-zovanje danas znaËi rezultat imati ubuduÊnosti, ne sutra”.

Na kraju je konstatirao da ÊeneprihvaÊanje Zakona o Zavodu zaπkolstvo negativno utjecati na nizaktivnosti koje su provedene nanacionalnoj razini. NeprihvaÊanjeZakona Êe znaËiti i storniranje veÊdogovorene dodjele tehniËke pomoÊiza promjene u sustavu odgoja iobrazovanja. Ministar Strugar joπjednom je ponovio da je obrazovanjenacionalni interes sviju, a da Êe Vladai Hrvatski sabor imati moguÊnosti

utjecati na profiliranje ove buduÊejavne ustanove.

Ovime je zavrπila rasprava o tekstuzakona.

AMANDMANI

Na KonaËni prijedlog zakona oZavodu za πkolstvo u RH, podnesenoje 12 amandmana. U gornjem tekstusve smo ih podrobno prikazali, a sadaÊemo samo podsjetiti da je OOddbboorr zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo podnio 3 amandmana,na Ëlanak 11, na Ëlanak 14. i naËlanak 21., nadalje, OOddbboorr zzaa oobbrraa--zzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu kaomatiËni Odbor podnio je 5 aman-dmana, na Ëlanke 4, 9, 13, 14. i naËlanak 15., te konaËno KKlluubb zzaassttuu--ppnniikkaa SSDDPP--aa podnio je 4 amandmana,na Ëlanke 9, 13, 15. i na Ëlanak 17.

Interesantno je da su Odbor zaobrazovanje, znanost i kulturu i Klubzastupnika SDP-a podnijeli aman-dman istovjetnog sadræaja na Ëlanak9. stavak 1, traæeÊi da se u Zavoduosnuje i Odjel za struËno-pedagoπkupomoÊ i trajnu izobrazbu.

Isto tako, Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu i Klub zastupnikaSDP-a podnijeli su istovjetni aman-dman i na Ëlanak 13. stavak 1, traæeÊida se jedan Ëlan Upravnog vijeÊaZavoda bira i iz Gospodarske komore.

Naposljetku, identiËnog sadræaja jeamandman na Ëlanak 15. stavak 2.koji su podnijeli Odbor za obra-zovanje, znanost i kulturu i Klubzastupnika SDP-a, smatrajuÊi dapotencijalni ravnatelj Zavoda ne trebaimati znanstveni stupanj doktoraznanosti.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA I

GLASOVANJE

PredsjedavajuÊi je sukladno prijed-logu Kluba zastupnika LIBRA-e daona glasovanje slijedeÊi zakljuËak: OKonaËnom prijedlogu Zakona oZavodu za πkolstvo u RH provest Êe setreÊe Ëitanje. Zastupnici Hrvatskogsabora nisu prihvatili ovaj ZakljuËak(44 glasa ”za”, 47 glasa ”protiv” i 11”suzdræanih”).

Potom se mmiinniissttaarr SSttrruuggaarr u imepredlagatelja oËitovao o podnesenimamandmanima.

Prvi amandman Odbora za obrazo-vanje, znanost i kulturu na Ëlanak 4.predlagatelj ne prihvaÊa. Ministar je

IHS15. I. 2003.

ZAVOD ZA ©KOLSTVO

BROJ

352

49

Da vrijednosno poboljπamo tuoblast ponudili smo institucijuglavnog dræavnog πkolskognadzornika i centar zadræavnu maturu.

Nigdje se u Zakonu ne govorio nadzoru, veÊ o pedagoπkomuvidu, ”a pedagoπki uvid ivrednovanje znanja nije jednote isto”.

Pogled na tekst KonaËnogprijedloga zakona govori uprilog tome da je ”posao ipakpribliæan onome koji se i dosada obavljao u Zavodu zaunapreenje πkolstva, apribliæno je sliËan i ustroj, paje upitno da Êe Zavod izgledatibitno drugaËije samomËinjenicom izlaska izMinistarstva”.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

rekao da je to stoga jer se razlikujepedagoπki nadzor od pedagoπkoguvida u ostvarivanju nastavnog planai programa. Osim toga, naglasio je dau strukturi zaposlenika Zavoda zaπkolstvo, πkolski nadzornici se zamje-njuju savjetnicima, odnosno viπimsavjetnicima. Uz to, izriËaj ”obavlja”pravno je viπe odreen od izriËaja”moæe obavljati”, πto je od znaËaja zaprecizno odreivanje djelatnosti Zavo-da, pojasnio je ministar Strugar.

Potom su zastupnici glasovali oamandmanu. Amandman na Ëlanak 4.Odbora za obrazovanje, znanost ikulturu nije prihvaÊen, sa 42 glasa”za”, 49 glasa ”protiv” i 17 ”suz-dræanih”.

Na drugi amandman Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu naËlanak 9. predlagatelj se oËitovaorijeËima da mu se ne protivi, ali ga nemoæe prihvatiti, jer prihvaÊa aman-dman Kluba zastupnika SDP-a istogsadræaja. Na ovo objaπnjenje ministra,oËitovao se predsjednik Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu,HHrrvvoojjee KKrraalljjeevviiÊÊ, koji je rekao da bezsjednice Odbora ne moæe povuÊi ovajamandman. Potom su zastupniciglasovali o ovom amandmanu Odboraza obrazovanje, znanost i kulturu.Amandman nije prihvaÊen.

Ministar se joπ jednom oËitovao daprihvaÊa istovjetni amandman Klubazastupnika SDP-a na Ëlanak 9.

Amandman Odbora za zakono-davstvo na Ëlanak 11. predlagateljnije prihvatio. Ministar Strugar jerekao da zaposlenici Zavoda za πkol-stvo nisu dræavni sluæbenici, veÊ suzaposlenici javne ustanove. Osimtoga, Zakon o plaÊama u javnim sluæ-bama i sam upuÊuje na opÊe propise oradu, kada je rijeË o zasnivanjuradnog odnosa i radno-pravnompoloæaju zaposlenika. Na ovo mini-

strovo oËitovanje, u ime Odbora zazakonodavstvo JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP))rekao je da je Odbor ocjenjivao da jeza djelatnike Zavoda primaran Zakono javnim sluæbenicima, meutim,naknadnim tumaËenjem, slaæu se sprijedlogom Vlade, te povlaËe aman-dman.

Potom se predlagatelj oËitovao oamandmanu Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu na Ëlanak 13. Mini-star Strugar rekao je da gapredlagatelj prihvaÊa.

Amandman na Ëlanak 13. Klubazastupnika SDP-a predlagatelj nemoæe prihvatiti, jer je veÊ prihvaÊenamandman Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu istovjetnog sadræa-ja. Tada je Klub zastupnika SDP-apovukao amandman.

Predlagatelj nije prihvatio aman-dman Odbora za obrazovanje, znanosti kulturu na Ëlanak 14, ”jer jeprihvaÊen amandman istoga sadræajaOdbora za zakonodavstvo”, rekao jeStrugar.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ ustvrdio je daamandmani nisu istog sadræaja, ali daje smisao isti. Predsjednik Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu, HHrrvvoo--jjee KKrraalljjeevviiÊÊ na oËitovanje ministraustvrdio je da smisao nije isti, da jedapaËe sasvim razliËit smisao dvajuamandmana, te da Odbor za obra-zovanje, znanost i kulturu ne moæeodustati od svog amandmana. Uslije-dilo je glasovanje. Zastupnici nisuprihvatili amandman Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu naËlanak 14. Potom je ministar joπjednom ustvrdio da prihvaÊa aman-dman Odbora za zakonodavstvo naËlanak 14.

Amandman Odbora za zakonodav-stvo na Ëlanak 21. predlagatelj jeprihvatio.

SlijedeÊi amandman Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu naËlanak 15. ministar je prihvatio.

Istovjetni amandman Kluba zastu-pnika SDP-a ministar nije prihvatio,jer je prihvaÊen amandman Odbora zaobrazovanje, znanost i kulturu, a rijeËje dakle o amandmanu istog sadræajana Ëlanak 15. Potom je MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ((SSDDPP)) u ime svog Kluba zastupnikapovukla ovaj amandman.

Posljednji amandman Kluba zastu-pnika SDP-a na Ëlanak 17. pred-lagatelj je prihvatio.

Ovime je zavrπeno izjaπnjavanje,rasprava i glasovanje o aman-dmanima na KonaËan prijedlogzakona.

UUsslliijjeeddiilloo jjee ggllaassoovvaannjjee oo KKoonnaaËËnnoommpprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo ZZaavvoodduu zzaaππkkoollssttvvoo uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj.. ZZaassttuu--ppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa pprriihhvvaattiillii ssuuvveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 6600 ””zzaa””,, 4433 ggllaassaa””pprroottiivv”” ii 44 ””ssuuzzddrrææaannaa”” ZZaakkoonn ooZZaavvoodduu zzaa ππkkoollssttvvoo uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaatt--sskkoojj,, uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioopprreeddllaaggaatteelljj,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa..

PPoottoomm jjee pprreeddssjjeeddnniikk TToommËËiiÊÊ,,ssuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu OOddbboorraa zzaa oobbrraa--zzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu,, ddaaoo nnaaggllaassoovvaannjjee sslliijjeeddeeÊÊii zzaakklljjuuËËaakk:: OObbvvee--zzuujjee ssee VVllaadduu RRHH ddaa uu rrookkuu oodd 66mmjjeesseeccii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu pprreeddllooææiiZZaakkoonn oo uussttrroojjaavvaannjjuu iinnssttiittuucciijjee kkoojjaabbii oobbaavvlljjaallaa vvaannjjsskkoo vvrreeddnnoovvaannjjeeoobbrraazzoovvnnoogg ssuussttaavvaa,, ttee DDrrææaavvnnooggiissppiittnnoogg cceennttrraa,, kkoojjii bbii oobbaavviioopprriipprreemmee zzaa uuvvooeennjjee ddrrææaavvnneemmaattuurree.. ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraavveeÊÊiinnoomm ssuu ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiillii oovvaajjZZaakklljjuuËËaakk,, ssaa 7766 ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 44””pprroottiivv”” ii 2277 ””ssuuzzddrrææaanniihh””..

SS..©©..

BROJ

352

50

VVllaaddaa jjee zzaassttuuppnniicciimmaa zzaa rraasspprraavvuuuuppuuttiillaa oovvaajj zzaakkoonnsskkii aakktt,, aallii jjee nnaakkoonnaammaannddmmaannaa ii bbrroojjnniihh pprriimmjjeeddbbii OOdd--bboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo pprreeddllooææiiooHHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu ddaa pprroovveeddee ttrreeÊÊeeËËiittaannjjee,, pprreeddllaaggaatteelljj ssee ss ttiimm pprriijjeedd--llooggoomm ssllooææiioo,, aa ggllaassoovvaannjjee jjee ppookkaazzaallooddaa ssuu iissttoogg mmiiππlljjeennjjaa bbiillii ii zzaassttuuppnniiccii..OO KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa pprroo--vveesstt ÊÊee ssee ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee,, aa pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuÊÊeennii ssuupprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa.. OOvviimm sseezzaakkoonnsskkiimm aakkttoomm uurreeuujjuu ppiittaannjjaa iizzoobbllaassttii sslloobbooddee ii pprraavvaa ËËoovvjjeekkaa iiggrraaaanniinnaa,, kkoojjaa ssee ooddnnoossee nnaa zzaaππttiittuupprriivvaattnnoossttii ppoojjeeddiinnccaa uu ookkvviirruu oobbrraaddeeoossoobbnniihh ppooddaattaakkaa..

O PRIJEDLOGU

Rjeπavanje pitanja zaπtite privat-nosti pojedinaca o kojem govoreosobni podaci samo kroz institutprofesionalne, poslovne i sluæbenetajne, nije dostatno za sveobuhvatnuzaπtitu osobnosti (privatnosti), kojaukljuËuje i niz drugih, do sada neza-πtiÊenih podruËja u okviru obradeosobnih podataka koja neposrednoutjeËu na zaπtitu privatnosti, a koja jepotrebno urediti Zakonom. Naime,problem zaπtite osobnih podatakaodnosno privatnosti pojedinaca okojem govore osobni podaci prven-stveno izvire iz prikupljanja, obrade ikoriπtenja osobnih podataka koji seodnose na identificirane fiziËke osobeili osobe Ëiji se identitet lako moæeutvrditi na osnovi raspoloæivih poda-taka. Uporaba informacijskih tehno-logija samo pojaËava taj problem, jerraËunalom voene zbirke podatakaomoguÊuju zdruæivanje pojedinaËnihosobnih podataka na jednom mjestu,udruæenu obradu osobnih podataka,viπedimenzionalno povezivanje evi-dencija koje se nalaze pri razliËitimdræavnim tijelima i drugim subje-ktima koji u svezi sa svojom djelat-noπÊu prikupljaju i dalje obraujuosobne podatke.

S glediπta prava na informacijskuosobnost i zaπtitu te osobnosti potre-

bno je utvrditi uvjete prikupljanja,obrade i prijenosa podataka te pose-bno uvjete za njihovo koriπtenje.Zaπtita osobnih podataka odnosi se nazaπtitu privatnosti fiziËke osobe usmislu njezina prava na infor-macijsku osobnost i u prvom je redupravno pitanje, a zatim kao zaπtitapodataka razumijeva i ustrojstvene itehniËke uvjete za tu zaπtitu.

Temeljna svrha ovoga Zakona jeurediti zaπtitu osobnih podataka(odnosno zaπtitu privatnosti osobe okojoj govore osobni podaci) u Repu-blici Hrvatskoj i u tom okviru usta-noviti prava, naËela, postupke i uvjetekojima Êe se sprijeËiti nezakonitozadiranje u cjelovitost osobnosti(privatnosti) u poslovima priku-pljanja, koriπtenja, Ëuvanja i daljnjeobrade osobnih podataka.

Na podruËju prikupljanja, obrade ikoriπtenja osobnih podataka, ovimZakonom se predvia, sukladno us-tavnom odreenju o zabrani uporabeosobnih podataka suprotno utvrenojsvrsi njihovoga prikupljanja, prven-stveno urediti pitanje u koje je svrheuopÊe dopuπteno prikupljati, obra-ivati i koristiti osobne podatke, tko ipod kojim uvjetima moæe prikupljatiosobne podatke i u kojem opsegu tena koji se naËin, odnosno od koga,smiju prikupljati osobni podaci kojigovore o osobinama, stanju i prili-kama pojedine osobe.

Nadalje, ureuje se podruËje kori-πtenja i davanja na koriπtenje osobnihpodataka, pitanje obrade posebnihkategorija podataka, kao πto supodaci koji se odnose na rasno ilietniËko podrijetlo, politiËka i vjerskauvjerenja, koji se tiËu zdravlja,

spolnog æivota i sliËno koji se zbogosjetljivosti prirode tih podatakamogu obraivati samo iznimno usluËajevima odreenim Zakonom, priËemu je potrebno osigurati i posebnemjere zaπtite takvih podataka.

Za zaπtitu osobnih podataka vaænoje urediti i pitanje Ëuvanja osobnihpodataka, a koje razumijeva provedbuodgovarajuÊih organizacijskih, kad-rovskih i tehniËkih mjera zaπtitevoditelja zbirke osobnih podataka ikorisnika, kako bi se osobni podacisadræani u zbirkama podataka, odgo-varajuÊe zaπtitili od sluËajne ili na-mjerne zloporabe, uniπtenja, gubitka,neovlaπtenih promjena ili dostupa.Zaπtita privatnosti pojedinca u okviruobrade osobnih podataka takoerukljuËuje i pravo osobe da budeinformirana o tome da li se osobnipodaci koji se na nju odnose obraujuili ne te ukljuËuje obvezu voditeljazbirki osobnih podataka da izvijestipojedinca o obradi osobnih podataka(o identitetu voditelja, o svrsi obrade,o korisnicima osobnih podataka, okategorijama osobnih podataka kojise prikupljaju) i o njegovim pravimau okviru te obrade.

Zakonom se ureuje pravo osoba naobavijeπtenost o postojanju registarazbirki osobnih podataka, pravo uvidau vlastite osobne podatke sadræane uzbirkama osobnih podataka, pravo natraæenje dopune nepotpunih, izmjenunetoËnih i brisanje nepotrebnih odno-sno prekomjerno prikljuËenih osob-nih podataka, pravo suprotstavljanjaobradi osobnih podataka u svrhemarketinga kao i pravnu zaπtitu usluËaju povrede osobnosti ili pogreπnei neovlaπtene uporabe osobnih poda-taka.

Radi uËinkovite zaπtite osobnihpodataka Zakonom je takoer potreb-no urediti i pitanje nadzora naddjelovanjem sustava koji obraujeosobne podatke. BuduÊi da osobnepodatke u najveÊoj mjeri temeljemposebnih propisa obrauju dræavnatijela, predvia se ustrojavanje neovi-snog i samostalnog tijela, koje Êeprovoditi nadzor nad djelovanjemsustava obrade osobnih podataka uRepublici Hrvatskoj i nadziratiprovoenje zaπtite osobnih podataka.

IHS15. I. 2003.

ZA©TITA OSOBNIH PODATAKA

BROJ

352

51

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O ZA©TITI OSOBNIH PODATAKA

Viπi stupanj zaπtite privatnosti

Zakonom se ustrojava VijeÊeza zaπtitu osobnih podatakaradi provedbe nadzora nadzaπtitom osobnih podataka idjelovanjem sustava obradeosobnih podataka, te seutvruju poslovi, prava iobveze VijeÊa.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

RADNA TIJELA

Sa pet amandmanskih prijedlogajavio se OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo.Prvim je amandmanom predloæio bri-sanje Ëlanka 29. i s tim u vezi pogla-vlja - Obrada osobnih podataka unovinarske svrhe. Za Odbor nijeprihvatljivo izdvajanje poloæaja novi-nara u odnosu na druge subjekte bezobzira radi li se o njihovom poloæajuvoditelja zbirke ili korisnika podatakaiz zbirki. Naime, radi se o osobnimpodacima koji uæivaju posebnu za-πtitu. Jednako tako za Odbor nijeprihvatljivo da Hrvatski sabor donosiodluku o visini naknade za radpredsjednika i Ëlanova VijeÊa zazaπtitu osobnih podataka, te sepredlaæe da tu odluku donosi VladaRH. Takoer nije prihvatljivo daHrvatski sabor posebnim aktomureuje ustrojstvo i naËin rada VijeÊai njegove sluæbe veÊ bi to trebalorijeπiti Statutom VijeÊa.

Prema odredbi Ëlanka 40. u oba-vljanju poslova iz svog djelokruga,VijeÊe moæe zatraæiti pomoÊ znan-stvenika i drugih struËnjaka. Odborpredlaæe izostavljanje (brisanje) teodredbe uz obrazloæenje da se radi oposlovima koji su u djelokrugu radaVijeÊa, a nije razvidno o kakvoj sepomoÊi radi i da li bi za tu pomoÊtrebalo osigurati i dodatna sredstva.

Prema ovom zakonskom prijedlogu(Ëlanak 42. stavak 1.) Hrvatski Êesabor u roku od 60 dana od danastupanja na snagu ovoga Zakonaimenovati Ëlanove VijeÊa za zaπtituosobnih podataka. Odbor dræi da nijeprimjereno jednim zakonom obve-zivati Hrvatski sabor na donoπenjeodreene odluke, pa predlaæe, ako jeto veÊ namjera predlagatelja propisatiobvezu Vladi da u obveznom rokupodnese prijedlog za imenovanje pred-sjednika i Ëlanova VijeÊa (a ne samoËlanova kako to piπe u stavku 1.).

Pored amandmana Odbor je imaoviπe primjedbi i prijedloga na temeljukojih oËekuje da Êe predlagatelj svo-jim amandmanima pravno i nomo-tehniËki urediti izriËaj, te otklonitimanjkavosti na koje se ukazuje, a miza ovu priliku izdvajamo tek neke.

Glede Ëlanka 1. Odbor dræi da jenuæno doraditi izriËaj jer se ne radi onadzoru ”djelovanja sustava obrade”veÊ o nadzoru prikupljanja, te obradei koriπtenja podataka i to fiziËkih ilipravnih osoba pod uvjetima i na naËinutvren propisom (stavak 1.). A ustavku 2. treba koristiti pojmove izUstava koji govore o ljudskim pra-

vima i temeljnim slobodama. Poredtoga ovdje se ne radi o zaπtiti ”uokviru obrade” veÊ o zaπtiti u priku-pljanju, obradi i koriπtenju uopÊe.Jednako tako u stavcima 2. i 3.odredbe valja doraditi sukladno od-redbama Ëlanaka 3. i 14. Ustavakojima se kao najviπe vrednote ustav-nog poretka jamËe prava i slobodeneovisno o rasi, boji koæe, spolu, jezi-ku, vjeri, politiËkom ili drugom uvje-renju, nacionalnom ili socijalnompodrijetlu, imovini, roenju, naobraz-bi, druπtvenom poloæaju ili drugimosobinama.

U toËki 1. Ëlanka 2. upitno je da seprikupljaju podaci o osobama Ëiji seidentitet ”moæe utvrditi na osnovispecifiËnih obiljeæja njezinog psiholoπ-kog, mentalnog, gospodarskog, kul-turnog ili specijalnog identiteta”. UtoËki 2. nije razvidno utvren pojam”obrade”, jer se navodi da je to i”prilagodba ili izmjena osobnih poda-taka, objavljivanje” te ”provedba logi-Ëkih operacija” s tim podacima.Nadalje, u toËki 3. nuæno je ureditiizriËaj jer za zbirnu imenicu ”zbirka”nepotrebno se navodi da je to ”stru-kturirani skup podataka”. Uz to, nijerazvidno koji i kakvi su to ”posebnikriteriji” kojima se obrauje dostu-pnost podacima u svrhu njihovavoenja u zbirci podataka. U toËki 4.upitno je odreenje da voditelj zbirkeosobnih podataka, bilo fiziËka ilipravna osoba, dræavno ili drugo tijelo,sam utvruje svrhu i naËin obradeosobnih podataka, jer to ukljuËuje iprilagodbu, izmjenu, objavu i drugoprema toËki 2. Uz joπ neke primjedbeOdbor je predloæio Saboru da o Kona-Ënom prijedlogu zakona provede treÊeËitanje.

U raspravi u OOddbboorruu zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv konsta-tirano je da je predlagatelj u tekstKonaËnog prijedloga zakona ugradioveÊinu primjedbi Odbora iznesenih uraspravi o Prijedlogu zakona. Natekst KonaËnog prijedloga zakonaOdbor je utvrdio amandman u vezi sprimjedbom koju predlagatelj nijeprihvatio. Amandmanom (na Ëlanak36.) se predlaæe obveza VijeÊa zazaπtitu osobnih podataka da ukazujena uoËene zloupotrebe prikupljanja

osobnih podataka. Na kraju Odbor jeSaboru jednoglasno predloæio dadonese Zakon u tekstu kako ga jepredloæila Vlada RH, a uz ovajamandman Odbora.

U provedenoj raspravi ËlanoviOOddbboorraa zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii nnaaccii--oonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt podræali su dono-πenje predloæenog Zakona, uz ocjenuda su bitne primjedbe Odbora izneseneu prvom Ëitanju ovoga zakonskogteksta prihvaÊene od predlagatelja ina odgovarajuÊi naËin ugraene utekst KonaËnog prijedloga zakona.

Bez rasprave i jednoglasno OOddbboorr zzaalljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaa nnaacciioonnaallnniihhmmaannjjiinnaa predloæio je Hrvatskomesaboru da donese Zakon o zaπtiti osob-nih podataka.

AMANDMANI ZASTUPNIKA

Amandmanskom intervencijom uËlanku 31, dodavanjem novog stavka,zastupnica MMiirrjjaannaa DDiiddoovviiÊÊ ((SSDDPP))predloæila je da nadleæni odbor Hrvat-skoga sabora pokreÊe postupakimenovanja Ëlanova VijeÊa za zaπtituosobnih podataka upuÊivanjemjavnog poziva. Od predloæenih ËlanovaVijeÊa najmanje po jedan Ëlan morabiti pravne, financijske i informatiËkestruke. Tako Êe se, smatra zastupnica,otkloniti dvojba o naËinu izborakandidata, jer nadleæno tijelo Hrvat-skoga sabora ima jasno zakonskouporiπte o provoenju postupka zaizbor kandidata za Ëlanove VijeÊa.

»etiri amandmanska prijedlogaimao je zastupnik NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).Prvim amandmanom nomotehniËkiureuje tekst Ëlanka 8. stavak 5.Drugi se amandman odnosi na Ëlanka19. stavak 2. Zastupnik smatra da jeobvezu poduzimanja nuænih mjerazaπtite osobnih podataka potrebno svoditelja zbirke proπiriti i na kori-snika pa u tom smislu amandmanskiintervenira. Isti su razlozi ponukaliovoga zastupnika da tako intervenirai u Ëlanku 41. stavku 1. toËki 3. Tomodredbom Vlada predlaæe da se nov-Ëanom kaznom od 20.000 do 40.000kuna kazni za prekrπaj voditelj zbirkeosobnih podataka koji nije osiguraoodgovarajuÊu zaπtitu osobnih poda-taka, a zastupnik predlaæe da se tasankcija odnosi na spomenutog vodi-telja ili na korisnika. U Ëlanku 37.KonaËnog prijedloga zakona preci-ziraju se ostali razni poslovi kojeobavlja VijeÊe za zaπtitu osobnihpodataka, a zastupnik StaziÊ predlaæe

BROJ

352

52

U struËnom i tehniËkomsmislu ovaj je zakon jedan odnajteæih zakonodavnih zadaÊakoje je imao pred sobomHrvatski sabor.

da se veÊ navedenom doda posebnaalineja u kojom bi se navelo da VijeÊetakoer ”daje miπljenje, u sluËajusumnje, da li se pojedini skup osobnihpodataka smatra strukturiranim sku-pom, odnosno zbirkom osobnih poda-taka u smislu ovoga Zakona”. Zbogneæeljene moguÊnosti da se potpunonevaæni skupovi osobnih podataka,kao πto su npr. evidencije o ulasku iizlasku posjetitelja u pojedine usta-nove mogu smatrati zbirkom osobnihpodataka u smislu ovoga Zakona,zastupnik smatra da je potrebnododati predloæenu alineju kako biVijeÊe moglo u spornim sluËajevimadati obvezujuÊe miπljenje.

RASPRAVA

Prije nego πto je predstavnik pred-lagatelja dobio rijeË, javio sezastupnik AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) (povredaPoslovnika) te upozorio da se otvararasprava o ovom zakonskom aktu u

21 sat. Nije, kaæe, ratno stanje, da setako mora postupiti te podsjeÊa da suzastupnici na sjednici veÊ od 9 satiujutro. Predsjedatelj sjednice dr.sc.ZZddrraavvkkoo TToommaacc upozorio je zastu-pnika da se ne radi o povrediPoslovnika, te ga podsjetio ”da se uredovnom zasjedanju Hrvatskogasabora (do 15. sijeËnja) morajuzavrπiti neke stvari”. Oni, pak,zastupnici koji su umorni ne morajubiti na raspravi, dodao je pot-predsjednik Tomac, izrekavπi zastu-pniku Belji opomenu i ujedno pod-sjetio da ponekad neki parlamenti usvijetu znaju raspravljati i do jutra,pa se tako moæe i ovdje.

U nastavku zastupnicima se nakrat-ko u ime Vlade obratio mr.sc. MMiilljjeenn--kkoo KKoovvaaËË, zamjenik ministrice pravo-sua, uprave i lokalne samouprave.UpozoravajuÊi na vaænost ovogaZakona ustvrdio je kako poslijeljudskog æivota nema veÊih vrijed-nosti nego πto su dostojanstvo, Ëast,sloboda i osobnost Ëovjeka. Primijetioje zatim kako svi koji su dosad

raspravljali o ovom zakonskom aktuznaju koliko nam nedostaje iskustvana tom podruËju, i dodao s tim u vezikako je u struËnom i tehniËkomsmislu ovo jedna od najteæih zako-nodavnih zadaÊa koje je imao predsobom Hrvatski sabor. Glede ovogaZakona nije bilo i neÊe biti podjela popolitiËkoj liniji, kaæe Vladin pred-stavnik, ali odmah upozorava kako seveoma mnogo ulaæe struËnih naporau πto kvalitetnije donoπenje ovogaZakona. Na kraju Vladin se pred-stavnik sloæio s prijedlogom Odboraza zakonodavstvo da se o ovomzakonskom aktu provede treÊeËitanje.

GGllaassoovvaannjjee jjee ppookkaazzaalloo ddaa ssuuzzaassttuuppnniiccii pprriihhvvaattiillii ttaakkaavv pprriijjeeddllooggVVllaaddee.. NNaaiimmee,, jjeeddnnooggllaassnnoo ssaa 111155ggllaassoovvaa ””zzaa”” zzaassttuuppnniiccii ssuu ooddlluuËËiillii ddaaÊÊee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oozzaaππttiittii oossoobbnniihh ppooddaattaakkaa pprroovveessttiittrreeÊÊee ËËiittaannjjee,, aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeedd--llooggee ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuÊÊeennee ssuu pprreedd--llaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaaËËnnooggpprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa zzaa ttrreeÊÊee ËËiittaannjjee..

JJ..©©..

IHS15. I. 2003.

SJEDI©TA DRÆAVNIH ODVJETNI©TAVA

BROJ

352

53

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa vveeÊÊii--nnoomm ssuu ggllaassoovvaa ddoonniijjeellii uu hhiittnnoommppoossttuuppkkuu ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuu--nnaammaa ZZaakkoonnaa oo ppooddrruuËËjjiimmaa iissjjeeddiiππttiimmaa ddrrææaavvnniihh ooddvvjjeettnniiππttaavvaa,, uutteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreedd--llaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee..

UU pprroovvooeennjjuu rreeffoorrmmee pprraavvoossuuddnnooggssuussttaavvaa ii iizzggrraaddnnjjee uussttrroojjaa ddrrææaavvnniihhooddvvjjeettnniiππttaavvaa ppoottrreebbnnoo jjee iissppoossttaavveeddrrææaavvnniihh pprraavvoobbrraanniitteelljjssttaavvaa SSttaarriiGGrraadd ((HHvvaarr)),, SSuuppeettaarr,, OOmmiiππ,, KKoorrËËuullaa,,RRoovviinnjj ii PPllooËËee uussttrroojjiittii kkaaoo ooppÊÊiinnsskkaaddrrææaavvnnaa ooddvvjjeettnniiππttvvaa zzaa ppooddrruuËËjjaannaaddlleeæænniihh ooppÊÊiinnsskkiihh ssuuddoovvaa.. IIzz nnaavvee--ddeenniihh rraazzllooggaa bbiilloo jjee ppoottrreebbnnoopprriissttuuppiittii iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo ppooddrruuËËjjiimmaa ii ssjjeeddiiππttiimmaaddrrææaavvnniihh ooddvvjjeettnniiππttaavvaa..

U prikazu Prijedloga posluæili smose dodatnim obrazloæenjem predstav-nika predlagatelja, zamjenika mini-strice pravosua, uprave i lokalnesamouprave, MMiilljjeennkkaa KKoovvaaËËaa.

Rekao je da se radi o Prijedlogu vrlojednostavnog zakona kojemu jezapravo svrha administrativno tehni-Ëko sreivanje stanja.

Podsjetio je na promjenu Ustava RHu prosincu 2000. godine i Zakona odræavnom odvjetniπtvu, posljedicakojih je bilo ukidanje Dræavnog pravo-braniteljstva na naËin da je pripojenoDræavnom odvjetniπtvu.

KovaË je rekao da joπ od vremenakada je Dræavno pravobraniteljstvopostojalo kao samostalna institucija,u nekim mjestima djelovale su nje-gove ispostave. Sadaπnjim propisimato viπe nije predvieno, pa se zatopredlaæe da se dosadaπnje ispostavedræavnih pravobraniteljstava, a to suispostave koje se nalaze u StaromGradu na Hvaru, Supetru, Omiπu,KorËuli, Rovinju i PloËama ustrojekao opÊinska dræavna odvjetniπtva zapodruËja nadleænih opÊinskih sudova.

Dodatna sredstva iz dræavnogproraËuna za provedbu ovog Zakonanisu potrebna, jer kako je rekaoKovaË, ”ne trebaju novi duænosnici ninovi sluæbenici, ne treba ni prostor nioprema ni namjeπtaj”.

Stoga Vlada moli Hrvatski sabor dadonese ovaj Zakon, zakljuËio je za-mjenik ministrice.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona i ne protivi seprijedlogu predlagatelja da se Zakondonese po hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee takoer je raz-matrao Prijedlog zakona o izmjenamai dopunama Zakona o podruËjima isjediπtima dræavnih odvjetniπtava, sKonaËnim prijedlogom zakona.

Uvodno je predstavnik predla-gatelja izvijestio Ëlanove Odbora oosnovnim znaËajkama predmetnogPrijedloga zakona, razlozima predla-ganja kao i o potrebi predloæene hit-nosti postupka.

U kraÊoj raspravi podræana supredloæena rjeπenja, a razlozi njiho-vog predlaganja ocijenjeni su oprav-danima.

Istaknuto je, meutim, kako Êe upredloæenoj transformaciji ispostavadosadaπnjih dræavnih pravobranitelj-stava u opÊinska dræavna odvjetniπtvatrebati svakako povesti raËuna pogla-vito o samom sustavu Dræavnog od-vjetniπtva RH, kako se radi o tijelimai osobama Ëija su edukacija i iskustvo

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

PODRU»JIMA I SJEDI©TIMA DRÆAVNIH ODVJETNI©TAVA

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo ssuu ddoonniijjeellii pprreeddllooææeenniizzaakkoonnsskkii tteekksstt,, kkoojjeeggaa jjee uu zzaakkoo--nnooddaavvnnuu pprroocceedduurruu uuppuuttiillaa VVllaaddaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee..

Predlagatelj je podnio reËeni zakon-ski prijedlog kojim se ureuje ËlanovaHrvatske akademije znanosti iumjetnosti, te Ëlanova njihovihobitelji.

Donoπenjem Zakona o mirovinskomosiguranju i njegovom primjenom od1. sijeËnja 1999. nisu izrijekom ure-ena prava odreivanja mirovinaredovitih Ëlanova Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti i umirovljenihËlanova Akademije, kako je to biloureeno u sustavu mirovinskog iinvalidskog osiguranja do 31.prosinca 1998. godine prema Ëlanku107. Zakona o mirovinskom i inva-lidskom osiguranju i prema Ëlanku20. Zakona o Hrvatskoj akademijiznanosti i umjetnosti.

Naime, odredbama Ëlanka 20. reËe-nog zakona, propisano je daumirovljeni Ëlanovi Akademije, akoim je priznata mirovina premaZakonu o mirovinskom i invalidskomosiguranju iznosi manje od 3,3prosjeËne mjeseËne plaÊe svihzaposlenih na teritoriju RepublikeHrvatske u protekloj godini, imajupravo na tako odreenu povoljnijusvotu mirovine. Ta je odredba bilasadræana i u Ëlanku 107, stavku 1.

Zakona o mirovinskom i invalidskomosiguranju kojim je bilo propisano daredovitim Ëlanovima Akademije miro-vina ne moæe iznositi manje odprosjeËne mjeseËne plaÊe svihzaposlenih u Republici Hrvatskoj uprotekloj godini, poveÊanoj za 3,3puta. Osim toga, bilo je propisano damirovina odreena prema Ëlanku 107.stavku 1. navedenog Zakona, ne moæeiznositi viπe od najviπe mirovineutvrene prema odredbama Zakona omirovinskom i invalidskom osigu-ranju. Tako odreene mirovine redo-vitih Ëlanova Akademije, koje su bilepovoljnije od mirovine prema opÊimpropisima iz mirovinskog i invalid-skog osiguranja, usklaivane su kaoi mirovine ostalih korisnika mirovina,prema rastu plaÊa svih zaposlenih, alisamo do 1. listopada 1993. godine. Odtada se, naime, mirovine redovitimËlanovima Akademije ne odreuju uvisini koja je odreena citiranimpropisom, veÊ u reduciranom iznosu,premda su odredbe Ëlanka 20. Zakonao Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti u neizmijenjenom sadræa-ju na snazi od 26. lipnja 1991. godine,odnosno od dana donoπenja Zakona pasve do danas.

Zbog prestanka vaæenja Zakona omirovinskom i invalidskom osigu-ranju, kao i neprimjene Ëlanka 20.Zakona o Hrvatskoj akademiji zna-nosti i umjetnosti, od 1. sijeËnja 1999.

godine, mirovina redovitih ËlanovaAkademije odreuje se prema opÊimpropisima o mirovinskom osiguranju,pa od 1. srpnja 2000. godine za punimirovinski staæ (40 godina za mu-πkarce, odnosno 35 godina za æene)iznosi prosjeËno 4.833,74 kune mje-seËno, a obiteljska mirovina 3.383,74kune mjeseËno (70% za jednog Ëlanaobitelji). Ukoliko bi se, meutimprimijenila joπ uvijek vaæeÊa odredbaËlanka 20. Zakona o HAZU, mirovinaredovitih Ëlanova Akademije u 1999.godini ne bi smjela iznositi manje od8.847,30 kuna, odnosno obiteljska6.193,11 kuna (prosjeËna plaÊa u1988. godini iznosila je 2.861,50kuna), a u 2000. godini 10.081,50kuna, odnosno obiteljska 7.057,05kuna (prosjeËna plaÊa u 1999. godiniiznosila je 3.055,00 kuna). Evidentnoje, dakle, da je zbog prestanka vaæenjaZakona o mirovinskom i invalidskomosiguranju, te zbog neprimjene spo-menute odredbe, doπlo do drastiËnogsmanjenja prava redovitih ËlanovaAkademije. Povoljnije odreivanjemirovine redovitih Ëlanova Akademijeu novom sustavu mirovinskog osigu-ranja, sukladno reËenoj odredbi, nemoæe se postiÊi neposrednom prim-jenom odredbe, veÊ je nuæno njezinousklaivanje s odredbama novogZakona o mirovinskom osiguranju.

Ovaj prijedlog legalizira faktiËnostanje po kojemu redoviti Ëlanovi

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

dvojbeni u odnosu na kaznenopravnunadleænost dræavnih odvjetniπtava, jersu do sada radili iskljuËivo u gra-anskopravnim stvarima, premanadleænosti dosadaπnjih pravo-braniteljstava.

Nuæno je, dakle, poduzeti aktivnostiu cilju odgovarajuÊe edukacije zate-Ëenih duænosnika, pa i moguÊim no-vim kadrovskim rjeπenjima premaosposobljenosti za preteæitu djelatnost

i nadleænost dræavnih odvjetniπtava ukaznenim predmetima.

Nakon provedene rasprave, Odborje odluËio jednoglasno, podræavajuÊihitni postupak, predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o podru-Ëjima i sjediπtima dræavnih odvjet-niπtava.

Nakon uvodnog obrazloæenja pred-stavnika predlagatelja, gospodina

Miljenka KovaËa, predsjedavajuÊi jekonstatirao da nema prijavljenih zaraspravu, pa ju je i zakljuËio.

Kako nije bilo podnesenih aman-dmana, pristupilo se glasovanju oKonaËnom prijedlogu zakona. ZZaassttuu--ppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 9933 ggllaassaa””zzaa”” ii 33 ””ssuuzzddrrææaannaa”” ddoonniijjeellii ZZaakkoonn ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ppoo--ddrruuËËjjiimmaa ii ssjjeeddiiππttiimmaa ddrrææaavvnniihh ooddvvjjeett--nniiππttaavvaa..

SS..©©..

BROJ

352

54

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOJ

AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Redovitim Ëlanovima povlaπtene

mirovine

Akademije ostvaruju pravo na miro-vinu po opÊem, a ne po posebnom, zanjih povoljnijem sustavu, koji jepriznat sada vaæeÊim Zakonom oHrvatskoj akademiji znanosti i umjet-nosti, a uz mirovinu priznaje im se ipravo na posebni dodatak mirovini.Posebni dodatak mirovini vezan je bezizuzetka, za redovito Ëlanstvo u Hrvat-skoj akademiji znanosti i umjetnosti.Tim dodatkom odaje se priznanjedoprinosu u razvoju Republike Hrvat-ske, koji su redoviti Ëlanovi Aka-demije dali svojim znanstvenim iumjetniËkim radom. Po novËanomiznosu, posebni dodatak miroviniredovitih Ëlanova, bitno je niæi odiznosa tzv. povlaπtene mirovine, nakoju imaju pravo prema trenutnovaæeÊim odredbama Ëlanka 20. Zako-na o Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, koje se, meutim veÊgodinama ne primjenjuju.

Rasprava je provedena i na nadleæ-nim radnim tijelima: OOddbboorruu zzaa

zzaakkoonnooddaavvssttvvoo ii OOddbboorruu zzaa oobbrraazzoo--vvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu.. »lanovinavedenih odbora podræali su pred-loæeni zakonski tekst.

U raspravi koja je uslijedila, uHrvatskom saboru, u ime Klubazastupnika HSLS-a, govorio je zastu-pnik ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ. On je u nekolikonapomena podsjetio na dosadaπnjukronologiju donoπenja predloæenogzakonskog teksta, ocjenjujuÊi ujednoda bi primjena predloæenih akatatrebala otpoËeti poËetkom godine.Upozorio je, meutim, da potrebnasredstva nisu osigurana u stavkamaproraËuna, pa je upitna njegovaprimjena. Zatraæio je od resornogministra da pojasni navedene seg-mente predloæenoga teksta koje jeocijenio nepotpunim.

Ministar znanosti i tehnologije,dr.sc. GGvvoozzddeenn FFlleeggoo napomenuo je

da mu je na sastancima Vladepotvrdno odgovoreno da su osigurana

potrebna sredstva za primjenu opi-sanih zakonskih prava. Tom suprilikom utvreni i korisnici kojiimaju pravo na reËenu mirovinu.Smatra ujedno, da Êe se nakon odre-ene procedure poËeti isplaÊivati mi-rovine redovnim Ëlanovima HAZU-a.

Zastupnik JanjiÊ upozorio je napovredu Poslovnika, te ponovio vla-stitu tvrdnju kako potrebna sredstvaipak nisu osigurana usvojenim pro-raËunom za 2003. godinu. Pred-sjedavajuÊi ga je upozorio da se uovom sluËaju nikako ne radi o povrediPoslovnika, te mu oduzeo rijeË izakljuËio raspravu.

UU nnaassttaavvkkuu rraaddaa pprriissttuuppiilloo sseeggllaassoovvaannjjuu.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnoo--ggllaassnnoo ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennii iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo HHrrvvaattsskkoojj aakkaa--ddeemmiijjii zznnaannoossttii ii uummjjeettnnoossttii,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa..

VV..ÆÆ..

IHS15. I. 2003.

LOKALNA SAMOUPRAVA

BROJ

352

55

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaatt--sskkoogg ssaabboorraa ddoonniijjeellii ssuu ZZaakkoonn ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa ooffiinnaanncciirraannjjuu jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee ii ppoodd--rruuËËnnee ((rreeggiioonnaallnnee)) ssaammoouupprraavvee uutteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm.. NNjjiimmee sseeoovviimm jjeeddiinniiccaammaa oossiigguurraavvaajjuu kkoomm--ppeennzzaacciijjee ookkoo ssrreeddssttaavvaa zzaa llookkaallnneepprroorraaËËuunnee,, ddoo kkoojjiihh ÊÊee ddooÊÊii pprriimm--jjeennoomm ooddrreeddbbii ZZaakkoonnaa oo ppoorreezzuu nnaaddoohhooddaakk..

O PRIJEDLOGU

Ovim zakonskim prijedlogom ko-jega je Vlada predloæila po hitnompostupku definiraju se, meu ostalim,izvori sredstava jedinicama lokalnesamouprave po razinama i vrstamaprihoda, te vrste zajedniËkih poreza injihova raspodjela izmeu dræave,æupanija, opÊina i gradova.

Kako je u postupku razmatranja idonoπenja KonaËni prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Zakona oporezu na dohodak, kojim se mije-njaju temeljni elementi toga poreza,to je neophodno predloæiti uskla-ivanje, odnosno poveÊanje udjelaopÊina, gradova i æupanija u ras-podjeli poreza. U skladu s tim,predlaæe se poveÊanje udjela u porezuna dohodak opÊinama i gradovima sa32% na 34% (odnosno 35% za onegradove i opÊine koje financiraju re-dovnu djelatnost javnih vatrogasnihpostrojbi), a æupanijama sa 8% na10%. Nedonoπenje ovog zakona moglobi izazvati probleme u funkcioniranjujedinica lokalne i podruËne (regi-onalne) samouprave.

U obrazloæenju hitnog postupka,predlagatelj je upozorio da je ovajpostupak potreban buduÊi da je priplaniranju prihoda dræavnog prora-Ëuna za 2003. godinu uzeto u obzirsmanjenje prihoda od poreza na

dohodak i kako bi se odmah mogloprovesti usklaeno izdvajanje porezana dohodak u lokalne proraËune iosigurati izvrπavanje proraËunskihizdataka na razini jedinica lokalne ipodruËne (regionalne) samouprave. Uprilogu predloæenom zakonskom tek-stu zastupnicima je dostavljenatabelarna simulacija efekta uveÊanjaudjela u prihodu od poreza nadohodak jedinica lokalne i podruËne(regionalne) samouprave. Ovaj jeprilog izraen na temelju Prijedlogaizmjene Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i podruËne (regionalne)samouprave.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovoga Zakona i ne protivise prijedlogu o hitnom postupku, kaoi da stupi na snagu danom objave u”Narodnim novinama”. Na tekst

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU

JEDINICA LOKALNE I PODRU»NE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Dodatni izvori sredstava

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

KonaËnog prijedloga Odbor je daoprimjedbu s prijedlogom da se do-datno raspravi odredba toËke 8.stavka 4. Ëlanka 45. koji se mijenjaËlankom 1. Smatra da nije prihvat-ljivo da se dobrovoljna vatrogasnadruπtva, sukladno posebnom zakonufinanciraju iskljuËivo iz proraËunajedinica lokalne i podruËne (regi-onalne) samouprave.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroo--rraaËËuunn raspravljao je o predmetnomZakonu kao zainteresirano tijelo, tejednoglasno podræao prijedlog pred-lagatelja o primjeni hitnog postupka.Jednoglasno i bez rasprave Odbor jepredloæio donoπenje zakona o izmje-nama Zakona o financiranju jedinicalokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave.

OOddbboorr zzaa llookkaallnnuu ii ppooddrruuËËnnuu ((rreeggii--oonnaallnnuu)) ssaammoouupprraavvuu proveo jeraspravu kao matiËno radno tijelo.Podræao je prijedlog Vlade da sepredloæeni zakon donese po hitnompostupku, buduÊi da je njegovo stu-panje na snagu osnova financiranja,a time i funkcioniranja æupanija,gradova i opÊina. »lanovi Odbora uraspravi su pozdravili poveÊanjeizdvajanja udjela u porezu na doho-dak u opÊinama i gradovima kojifinanciraju redovne djelatnosti javnihvatrogasnih postrojbi. Konstatirana jepotreba da Ministarstvo financija,nakon tromjeseËne primjene Zakonao izmjenama Zakona o financiranjulokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave, izradi mikro-analizu utjecajeprimjene zakona, te da o rezultatimaizvijesti ovaj Odbor.

Nakon provedene rasprave Odbor jejednoglasno predloæio Hrvatskom sa-boru donoπenje predloæenog zakona.

AMANDMANI KLUBOVA I

ZASTUPNIKA

Na predloæeni zakonski tekst,amandmane su podnijeli KKlluubb zzaassttuu--ppnniikkaa IIDDSS--aa, te zastupnici u poje-dinaËnim prijedlozima. Prema tabe-larnom pregledu amandmana, Klubzastupnika IDS-a potpisao je 7 odukupno 13 podnijetih amandmana.Predloæio je da se izmijene navedeneodredbe vezane uz financiranjedecentralizirane funkcije osnovnogπkolstva na podruËju opÊine, odnosnograda (amandmani pod rednim bro-jem 1, 2, 4. i 8.). Predloæena je izmjenai onih odredbi (amandman pod rednimbrojem 3), u kojima se ureujezajedniËko financiranje kapitalnih

projekata od interesa za razvoj otoka,temeljem poreza na dohodak. Istipodnositelj, svojim se amandmanompod rednim brojem 7 zaloæio zapromjenu koja se odnosi na podruËjeGrada Zagreba koji financiradecentralizirane funkcije premaposebnom zakonu, kao i za redovnudjelatnost javne vatrogasne postrojbekoja se financira iz redovne djelat-nosti opÊine ili grada (amandman podrednim brojem 11. O podnijetimamandmanima bit Êe joπ rijeËi prili-kom oËitovanja predstavnika pred-lagatelja, buduÊi da je predstavnikKluba traæio pojedinaËno oËitovanjeprilikom glasovanja.

Zastupnica MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ --DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) i zastupnik IIvvaann©©uukkeerr ((HHDDZZ)) u svom su se aman-dmanu zaloæili za uveÊanje dodatnogudjela poreza na dohodak grada,æupanije i Grada Zagreba, a zastupnikSSllaavvkkoo KKoojjiiÊÊ ((SSDDPP)) u slijedeÊemamandmanskom prijedlogu, zaizmjene vezane uz dodatni udio napodruËju Grada Zagreba koji finan-cira decentralizirane funkcije premaposebnom zakonu.

Zastupnici VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ ((IIDDSS)),,MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) i JJoossiipp PPaavvkkoovviiÊÊ((SSDDPP)) predloæili su izmjene okosredstava koje opÊina, grad, odnosnoGrad Zagreb izdvaja za funkcijeprotupoæarne zaπtite prema posebnomZakonu, a sliËan je bio i prijedlogzastupnice MMaarriinnee MMaattuulloovviiÊÊ--DDrrooppuulliiÊÊ((HHDDZZ)) i zastupnika IIvvaannaa ©©uukkeerraa((HHDDZZ)),, ali s niæim postocima pred-loæenim izdvajanjima. U oba pred-loæena amandmana predloæene izmje-ne odnose se na period od 2003. do2005. godine.

Zastupnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa -- FFrriiggaa--nnoovviiÊÊ ((SSDDPP)) i zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn((IIDDSS)) predloæili su amandman kojimbi se Ëlanku 18. dodao novi stavak,kojim porez na cestovna motornavozila ne bi plaÊale osobe s inva-liditetom od najmanje 80%. Posljednjiamandman potpisao je zastupnikDDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)),, predlaæuÊi da se uËlanku 19. navede da je ”porez nacestovna motorna vozila prihod æupa-nije u kojoj je vozilo registrirano”.

RASPRAVA

Predstavnik predlagatelja i zamje-nik ministra financija mr.sc. DDaammiirrKKuuππttrraakk,, pojasnio je razloge za hitnipostupak i podsjetio da se predlo-æenim zakonskim tekstom predlaæe

poveÊanje izvornog udjela jedinicalokalne samouprave prema postocimanavedenim u uvodnom dijelu teksta.Nakon πto je zastupnik mr.sc. MMaarriinnJJuurrjjeevviiÊÊ podsjetio na naglaske koji suse Ëuli u raspravi Odbora za lokalnu ipodruËnu (regionalnu) samoupravu,govorili su predstavnici klubovaparlamentarnih stranaka.

Lokalna samouprava suoËena je

sa sve veÊim troπkovima

Prvi je u ime Kluba zastupnikaHDZ-a govorio zastupnik IIvvaann ©©uukkeerrocjenjujuÊi da je ovoj raspravi moralaprethoditi ona koja se odnosi naZakon o porezu na dohodak. Istovre-meno je ukazao da je ministar finan-cija najavljivao i izmjene vezane uzZakon o porezu na promet nekre-tnina. BuduÊi da se odredbe ovihzakonskih akata prelamaju na pri-hode jedinica lokalne samouprave,zatraæio je pojaπnjenje, a zatim seosvrnuo na predloæeni zakonski tekst.

Procijenio je kako predlagatelj nijenapravio toËnu analizu koliko ÊepoveÊanje neoporezivog dohotka i pro-mjena koeficijenata osobnih odbitaka,stvarno utjecati na proraËune jedinicalokalne samouprave. Procjenu od 2%ocijenio je pauπalnom i nedostatnom,navodeÊi da bi poveÊanje trebalo izno-siti 3%. Nabrojao je zatim pojedinetroπkove koji ”padaju na lea” lokalnesamouprave, zadræavajuÊi se posebnona pitanjima oko osnovica i troπkovaza osnovno πkolstvo. Govorio je zatimi o pitanju troπkova koji se oslanjajuna javne vatrogasne postrojbe, navo-deÊi konkretne primjere za gradVeliku Goricu. Upozorio je ujedno dasada treba praviti planove za borbuprotiv vatrene stihije, te obnoviti ikupovati potrebnu vatrogasnu opre-mu. Upozorio je zatim da nitko nijenapravio ni procjenu oko iznosaprilikom prometa nekretninama prili-kom rjeπavanja stambenog pitanja, atakoer vezano uz porezne stavke.Napomenuo je da Êe Klub zastupnikaHDZ-a uputiti nekoliko amandmana.Ukoliko se ovi amandmani usvojeonda Êe i Klub podræati predloæenizakonski tekst, pojasnio je zastupnik©uker. Na kraju je upozorio da Êejedinice lokalne samouprave moratiuvesti dodatne prihode i porezeukoliko æele pokriti sve potrebnetroπkove. Dodao je da bi se za ovakvezakonske prijedloge trebala koristitiredovna procedura, upozoravajuÊi dasu jedinice lokalne samouprave veÊusvojile svoje proraËune.

BROJ

352

56

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa((SSDDPP)).. Smatra da je neispravno nave-deno da se za izgradnju novih stanovaplaÊa samo porez na dodatnu vrijed-nost. PlaÊa se joπ porez na prometnekretnina kao i komunalne naknadei vrijednost zemljiπta.

OpÊinama i gradovima prijete

financijski gubici

Zatim je u ime Kluba zastupnikaIDS-a govorio zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn.Upozorio je na neizvjesnost kojudonosi Zakon o dohotku, buduÊi da senjime donose nove olakπice, Ëije jeodredbe o porastu najniæih plaÊaujedno podræao. Naveo je zatim iznosekoji Êe se primjenom odredbi nave-denog zakona znaËajno smanjiti.Upozorio je da je lokalnoj upravi, zarazliku od dræave, ovo primaran naËinpunjenja proraËuna, navodeÊi kon-kretne iznose vezane uz Istarskuæupaniju. Upozorio je zatim da dræavaovih dana svojim graanima πaljeznaËajno poveÊane uplatnice s novimizraËunom poreza za cestovna motor-na vozila, dodajuÊi da se radi opoveÊanjima od 20 do 100%. Upozorioje zatim i na pojedine nejasnoÊe kojeizviru iz rada Porezne uprave kojanaplaÊuje sve porezne obveze, upozo-ravajuÊi da simulacije prihoda irashoda ukazuju da opÊinama igradovima u slijedeÊoj godini prijeteodreeni financijski gubici.

Upozorio je da je skupπtinama opÊi-na od 70-tih do poËetka 90-tih godinaostajalo do 60% fiskalnih prihoda, asada su ti iznosi i postoci radikalnosmanjeni. Problemi izviru i iz neja-snih nadleænosti, nastavio je zastu-pnik Kajin, upozoravajuÊi da æupan uIstri ne moæe pozvati graevinskeinspektore koji su dræavni sluæbenici.Æupanija ujedno nema nadzor nadpoljoprivrednim i πumskim zemlji-πtem pa i tu Ëinjenicu treba uzeti uobzir kada se razmatra ovaj problemu svim dimenzijama.

GovoreÊi o financiranju vatro-gasnih postrojbi, upozorio je da jeMUP neodgovorno poveÊao broj profe-sionalnih vatrogasaca. Pojedine ap-surde i obveze treba hitno promijenitikako bi se izbjegao financijskibankrot jedinica lokalne samouprave,zakljuËio je zastupnik Kajin.

Ubrzati proces decentralizacije

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je zastupnik IIvvaann ©©kkaarriiÊÊ.Upozorio je na govore u Parlamentuiz 2000. godine kada se obeÊavala

decentralizacija hrvatske dræave. Ovajbi proces trebalo osnaæiti i vratitidignitet opÊinama, gradovima i æupa-nijama, jer u protivnom postojeÊapodjela na æupanije nema opravdanjani svrhe. Upozorio je i na odreeneregionalne specifiËnosti, podsjeÊajuÊida zbog velikih ljetnih poæara nekigradovi u Dalmaciji gaπenja finan-ciraju iz osnovnih prihoda. Upozorioje ujedno na izjavu da se dobrompripremom i organizacijom zimi,najefikasnije gase ljetni poæari.

Zatim je podsjetio da u hrvatskompravnom sustavu imamo 21 mini-starstvo, pa bi se jedno od njih iliodreene sluæbe trebale utemeljitineku novu jedinicu koja bi se isklju-Ëivo bavila organiziranjem lokalneuprave i samouprave, a posebnonjenim financiranjem. Kako bi seosigurala neophodna sredstva za radi programe ovih jedinica, Klubzastupnika HSLS-a uputit Êe odreeneamandmane, a ovisno o njihovojsudbini i prihvaÊanju, podræati pred-loæeni zakonski tekst.

Zastupnik SSllaavvkkoo KKoojjiiÊÊ prenio jerazmiπljanja i stavove Kluba zastu-pnika SDP-a. Uvaæio je naporeMinistarstva financija kako bi sepronaπlo ”srednje rjeπenje”, oko teretakoji proizlazi zbog smanjenja prihodai prijete smanjenjem proraËuna zapotrebe jedinica lokalne uprave.Naglasio je da se predlaæu poreznapoveÊanja sa 32 na 34% kod opÊina igradova, te kod æupanija porast sasadaπnjih 8 na 10%, πto je relativniporast od 6,25%. GovoreÊi o priho-dima koji se prikupljaju u GraduZagrebu, podsjetio je da iz izlaganjapredstavnika predlagatelja valjaoËekivati amandman i u tom kon-kretnom sluËaju. S tim u svezi,zatraæio je i dodatno obrazloæenje,upozoravajuÊi da je rijeË o najveÊojaglomeraciji u Hrvatskoj, te gradukoji ima opseæne potrebe i rashode.Usklaivanjem predloæenoga teksta sodredbama Zakona o porezu nadohodak, eliminirali bi probleme kojiproizlaze oko funkcioniranja jedinicalokalne samouprave. Klub zastupnikaSDP-a prihvaÊa ovaj prijedlog i glasatÊe za njega, zakljuËio je zastupnikKojiÊ.

Osigurati sredstva za

vatrogasne postrojbe

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorila je zastupnica LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ,koja je uvodno definirala da porez na

dohodak predstavlja jedan od zaje-dniËkih poreza koji se raspodjeljujeizmeu jedinica lokalne i podruËnesamouprave te dræave. Upozorila jezatim da zastupnici nisu dobilinajavljene simulacije, a bez njih nijemoguÊe stvoriti cjelovitu sliku oodreenim posljedicama koje moguuslijediti za proraËune jedinica lokal-ne uprave i samouprave. Podsjetila jezatim da je oko 500 jedinica lokalnesamouprave nastalo u odreenomtrenutku politiËkom voljom, a ne natemelju elaborata o potrebi i oprav-danosti takvoga osnivanja. Meutim,realnost je da te jedinice postoje, atrenutno veliki broj ovih jedinica imaproblema oko prikupljanja osnovnihfinancijskih sredstava za svoj rad.Upozorila je ujedno da bi ove jedinicetrebale spoznati koliki su njihovizakonski prihodi, pa bi se tek ondamogla obaviti i uËinkovita kontrolaobavljenih poslova.

Govorila je zatim o odredbama koji-ma se ureuje plaÊanje i rad javnevatrogasne djelatnosti, upozoravajuÊida postoje regije u kojima je dobro-voljno vatrogastvo ostavilo snaæanpeËat. Danas ta druπtva nestaju, ajedan od razloga je svakako i nedo-statno financiranje, koje se oslanja naopÊinske proraËune. Predloæila je dase prije glasovanja zastupnicimadostave simulacije koje predstavljajupouzdan putokaz za donoπenje kona-Ënih odluka o predloæenom zakon-skom tekstu.

U ime Kluba zastupnika LS-agovorio je zastupnik dr.sc. ZZllaattkkooKKrraammaarriiÊÊ koji je ocijenio da bipredlagatelj trebao uvaæiti korisnenapomene prethodnih govornika, kojiujedno imaju bogata iskustva okofunkcioniranja i problema lokalneuprave i samouprave. Potvrdio jeranije izreËenu konstataciju da uprilazu ovom problemu, nedostajeanalitiËnosti i simulacija, koje biukazale na praktiËno funkcioniranjeopisanih problema. Postoji opravdanistrah da bi i ovaj pokuπaj dræave kojase æeli predstaviti kao racionalna,zavrπio prepuπtanjem ovlasti jedini-cama lokalne samouprave o poveÊanjuporeznih optereÊenja. To se i do sadadogaalo, a onda ljudi u jedinicamalokalne uprave, moraju graanimatumaËiti razloge novih poreznihoptereÊenja i makro-vizije VladeRepublike Hrvatske. I on je potvrdioda postojeÊa gospodarska situacijaneÊe moÊi izdræavati rad i planoveprevelikog broja jedinica lokalneuprave i samouprave, od kojih mnoge

IHS15. I. 2003.

LOKALNA SAMOUPRAVA

BROJ

352

57

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

vegetiraju i jedva imaju za plaÊesvojih djelatnika. Upozorio je da seneovisno o ovim elementima, admi-nistracija poveÊava gotovo geometrij-skom progresijom, a njihova uËin-kovitost je zanemariva.

Snaæni interes Kluba zastupnikaLS-a sastoji se od æelje da se dræavajedanput ”prisili” da uistinu poe odpremise kojom se stvari temeljnomijenjaju. Kada se neπto prenosi,onda se to mora prenositi u 100%-tnom financijskom i tehniËkom obli-ku. Upozorio je zatim da je poËetkom90-tih godina MUP preuzeo na sebevatrogasne postrojbe, tumaËeÊi da Êebiti pod okriljem dræave, odnosnonadleænog ministarstva. Poslije su seobveze uzdræavanja vratile na jedinicelokalne uprave, ali vratili su ujedno iizraubana vozila i opremu. Upozorioje da jedinice lokalne samoupravenajËeπÊe nisu u stanju podmirivativisoke zakonske obveze, pa su sveËeπÊa suenja do kojih dolazi zbognemoÊi i pomanjkanja potrebnihfinancijskih sredstava slijedom preu-zetih ugovora. Upozorio je i naimplikacije koje izviru iz odredbiEuropske povelje koju je potpisala iRepublika Hrvatska, a u kojoj se jasnoodreuju ovlasti i prihodi jedinicalokalne uprave i samouprave.

Na kraju je predloæio da se usuradnji Ministarstva pravosua iMinistarstva financija, pokuπa izra-diti novi administrativni redizajnRepublike Hrvatske, jer ovoliko brojjedinica lokalne uprave predstavljaznaËajni troπak. Upozorio je zatim navelike razlike u punjenju lokalnogproraËuna izmeu primjerice stanov-nika »epina i Zagreba. Klub zastu-pnika LS-a spreman je podræatipredloæeni zakonski tekst, ali trebajasno i glasno reÊi koliki Êe bitidodatni troπak za gradske uprave kojeÊe morati ujedno posegnuti za nepo-pularnim mjerama.

U pojedinaËnoj je raspravi zatimprvi govorio zastupnik VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ((IIDDSS)),, napominjuÊi da Êe govoriti i usvojstvu zamjenika predsjednikaHrvatske vatrogasne zajednice.Pokazalo se naæalost, da se ovim iz-mjenama drastiËno smanjuju sredstvaza vatrogastvo. Kako bi se izbjegliveliki problemi oko navedenog pita-nja, uputio je amandman, apelirajuÊiujedno da se izbjegne izmjena zakon-skih odredbi o vatrogastvu jedno-glasno usvojenih prije nepunihgodinu dana. ZaËudio ga je odnosMinistarstva financija prema vatro-gastvu koje tijekom cijele ove godine

nije ispunilo odreene obveze, a sadapredlaæe smanjenje ionako niskihprihoda. Upozorio je ujedno da sepojedine nabavke vatrogasne opremeobavljaju mimo nuænih konzultacija svatrogasnim udrugama na terenu.Zbog svih navedenih problema koji seodnose na ovu sluæbu, apelirao je nazastupnike da podræe podnijetiamandman o ovoj problematici.

Na iznijete je tvrdnje reagiraozamjenik ministra financija mr.sc.DDaammiirr KKuuππttrraakk. Ocijenio je da se radio jednom loπem amandmanu koji jeunio veliki nered u raspodjelu porezana dobit. Smatra da su namjere vezaneuz efikasniji rad vatrogasnedjelatnosti dobre, ali amandman nijedobro napisan. U ispravku netoËnognavoda zastupnik DrandiÊ je napo-menuo da se ne moæe ovako ocjenjivatiamandman kojega je Sabor izglasao idonio. Po njemu se mora postupati, au ovoj su godini jedinice lokalnesamouprave trebale dobiti 2% porezana dohodak, kao πto osnovno πkolstvodobiva 2,9% sredstava. Apelirao je dase svi pridræavaju zakonskih odredbi,a ne da se ”trenira strogoÊa” navatrogascima.

Grad Zagreb ne smije biti

zakinut u svojim pravima

Zastupnica MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ --DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) podsjetila je nanaglaske koje je iznijela prilikomdonoπenja Zakona o financiranjujedinica lokalne i podruËne samo-uprave polovinom 2001. godine. Ondaje upozoravala na donoπenje bezpotrebnih analiza, upozoravajuÊi dagraani jednostavno moraju imatiusluge osnovnog πkolstva, zdravstva isocijalne skrbi. Uvidom u ”Narodnenovine”, uoËava se da pojedine lokalnesamouprave uvode ili poveÊavajuprireze i tako mimo svoje voljeoptereÊuju pripadnike jedinica lokal-ne uprave i samouprave. Upozorila jeujedno da je u predloæenom zakon-skom tekstu posebno zakinut GradZagreb koji najviπe izdvaja u DræavniproraËun. Dodala je da se odstanovnika Zagreba puno traæi ali imse ne æeli dati. Ovakav prijedlogzakona ne moæe se usvojiti, upozorilaje zastupnica MatuloviÊ-DropuliÊ,osvrÊuÊi se zatim i na odredbe kojimase ureuje porez na promet nekre-tnina.

Upozorila je na nelogiËnosti okopostotka prihoda koji ostaje gra-dovima Ëija je imovina u pitanju. Kod

nas Ëak 40% poreza na prometnekretnina ide dræavi, a 60% jedi-nicama lokalne samouprave. Ovakvibi prihodi trebali biti u nadleænostimagrada, a kako sada stvari stoje, ne znase kako Êe izgledati novi Zakon oporezu na promet nekretnina. I ona jepotvrdila da oËekuje usvajanje aman-dmana Kluba zastupnika HDZ-a,dodajuÊi da bi trebalo voditi raËuna io obnovi neophodne vatrogasneopreme i vozila.

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))ocijenio je da se u posljednje dvije, trigodine neprihvatljivo eksperimentirahrvatskim pravnim i poreznim susta-vom. Upozorio je da je predloæenizakonski tekst doπao u Sabor 28.studenoga 2002. godine, a raspravljase tek danas (4. prosinca 2002. god.),iako se njime mijenja financijski polo-æaj svih hrvatskih opÊina, gradova iæupanija. Ovakav ga je pristup iponukao da ocijeni kako se radi oeksperimentiranju. Dodao je dasadaπnji ritam hitnog postupka, tebrojne izmjene i dopune, viπe ne mogukontrolirati niti vrhunski pravnieksperti, a kamoli veÊina hrvatskihgraana kojima to nije struka.Podsjetio je da se eksperimentira s:poreznim sustavom, kaznenim zako-nodavstvom, Hrvatskom vojskom,obavjeπtajnim sluæbama, dræavnimblagdanima, a prijedlog izmjene ofinanciranju jedinica lokalne uprave isamouprave samo je jedna izvrsnailustracija takvih postupaka.

Pretjerano eksperimentiranje

Vlade

Upozorio je zatim da Vlada isto-vremeno æeli steÊi odreene politi-kantske ciljeve, πaljuÊi poruku kakoÊe prihvaÊanjem Prijedloga zakona oizmjeni Zakona o dohotku, veÊinihrvatskih radnika porasti osobnaprimanja. Meutim, raËunice finan-cijskih struËnjaka pokazuju da se toneÊe dogoditi, premda se Vladaobuzeta izbornim zakonodavstvom neosvrÊe na ova upozorenja. No, Ëakkada bi se to i dogodilo, treba znati daÊe se smanjiti prihodi opÊina, gradovai æupanija s obzirom na njihovuparticipaciju u tom porezu.

Dodatni problem leæi i u Ëinjenici daje najveÊi broj opÊina i gradova veÊdonio lokalne proraËune, pa sada zbogopisanoga eksperimenta ponovnomoraju preraËunavati svoje prihode,rashode i troπkove. Svojom nerazum-nom i nepravednom politikom, upo-

BROJ

352

58

zorio je zastupnik Krpina, Vlada jeunijela kaos i nered u proraËuneopÊina i gradova na podruËjima odposebne dræavne skrbi. Naime,financijske potpore iz dræavnogproraËuna tim jedinicama smanjenesu za dvije treÊine. Na kraju jeprocijenio da Êe se ovi eksperimentisve viπe poveÊavati pribliæavanjemdatuma izbora za Hrvatski sabor, alije ujedno procijenio da to neÊepoveÊati πanse za pobjedu vladajuÊihstranaka u biraËkom tijelu. Iz nave-denih je razloga skeptiËan premaostvarivanju uËinaka koje Vladanavodi kao razloge za donoπenje ovogprijedloga.

Zastupnik MMiirroossllaavv FFuurrddeekk,,dr.med, ((HHSSSS)) iznio je neka svojarazmiπljanja, podsjeÊajuÊi da je iranije zagovarao napore vezane uzdecentralizaciju po svim osnovama.Dobra je namjera predlagatelja daovim izmjenama zakona korigiranegativne financijske efekte koje Êedonijeti izmjene Poreznog zakona iZakona o dohotku na proraËune jedi-nica lokalne samouprave. No pitanjeje, nastavio je zastupnik Furdek, jesuli dobre namjere dovoljne za pomaknabolje. Podsjetio je ujedno i napodatak da imamo Ëak 556 jedinicalokalne samouprave kojima je porezna dohodak najznaËajniji izvor priho-da. Iznio je zatim pojedine konkretneprimjere iz KarlovaËke æupanije,upozoravajuÊi da bi se pojedininesporazumi izbjegli ukoliko bipredlagatelj odabrao dva Ëitanja, avremensko ograniËenje bilo donoπenjeDræavnog proraËuna. Nije siguran odostatnosti financijskih sredstava zasve programe i obveze koje padaju nalokalnu upravu i samoupravu, buduÊida nisu priloæene potrebne simulacije.Bit Êe vrlo loπe ukoliko ove zakonskeizmjene dovedu gradove, opÊine iæupanije u joπ nepovoljniji poloæaj iprisile ih na uvoenje dodatnih porezai prireza. Prije glasovanja i donoπenjadefinitivne odluke, prijeko je potrebnodobiti mikrosimulaciju situacije,zakljuËio je zastupnik Furdek.

Potrebna je analiza strukture

predloæenih promjena

Zastupnik IIvviiccaa BBuuccoonnjjiiÊÊ ((HHDDZZ))uvodno je podsjetio na loπe posljediceodluke, kojom je Vlada proπle godine,dovela do smanjenja dodataka naplaÊu za sluæbenike Ëije su se plaÊefinancirale iz proraËuna. Ono πto sutada proæivljavale jedinice lokalne

samouprave s podruËja posebnedræavne skrbi, sada Êe se poËetidogaati i ostalim jedinicama lokalnesamouprave iz svih drugih dijelovaHrvatske. Smatra da Êe predlagateljuspjeti donijeti Zakon, a ono πto Êe sekasnije dogaati morat Êe rjeπavatijedinice lokalne uprave i samouprave.Upozorio je da ove jedinice s podruËjaposebne dræavne skrbi, imaju vrlonegativno iskustvo s kompenzacijamakoje se i ovom prilikom obeÊavaju inajavljuju. Zastupnik je ovu ocjenupotvrdio navodeÊi konkretne podatkeo detaljima vezanim za povrat porezaza Beli Manastir. Podræao je ini-cijativu zastupnika ©ukera odonoπenju simulacija koje bi ukazalena svu dinamiku i strukturu pred-loæenih promjena. Govorio je zatim i oproblemima koji izviru zbog izmije-njenih propisa prema kojima mjestaosnivaËi, moraju financirati radvatrogasnih postrojbi, premda Ëestoputa nemaju dovoljno sredstava za ovepotrebe. IritirajuÊe djeluju i propisivezani uz provoenje Zakona o vatro-gastvu, buduÊi da ima mnogo nekom-petentnih u krugu onih struktura,koje moraju provoditi nadleæne zakon-ske propise.

Upozorio je zatim da su pojedinidræavni inspektori nekompetentni, tesvojim postupcima zapravo nanoseπtetu jedinicama lokalne samouprave.Na kraju je predloæio da se obavitemeljna projekcija koja bi se dala nauvid jedinicama lokalne uprave isamouprave o svim posljedicama kojeÊe proizaÊi iz predloæenog zakonskogteksta.

BuduÊi da viπe nije bilo prijavljenihza raspravu, zavrπnu je rijeË daopredstavnik predlagatelja, mr.sc.Damir Kuπtrak. Rekapitulirao jetemeljne dileme koje su se javljaletijekom rasprave, a koje su bile vezaneuz model financiranja jedinica lokalneuprave i samouprave. Svrha predlo-æenog zakona je jasna, a to je -kompenzirati moguÊi gubitak koji Êese javiti zato πto Êe graani koji æivena tim podruËjima, dobiti veÊi doho-dak zbog smanjenja poreza. Podsjetioje da je simulacija napravljena zaËitavu dræavu, a slijedom nje proizlazida Êe æupanije i gradovi dobiti viπenovca od poreza na dohodak. Jedinikoji se odriËe prihoda je dræavniproraËun, a svi ostali sudionici Êeprofitirati, zakljuËio je predstavnikpredlagatelja.

Zastupnik ©©uukkeerr javio se zbogispravka netoËnog navoda. Misli da jenetoËan navod da bi se jedinice

lokalne samouprave trebale odreÊiprihoda, jer se dræava odriËe. Upo-zorio je da dræava paralelno s ovimmjerama uvodi nove poreze kojimaalimentira ono Ëega se odriËe. Ovakavpristup nije jednostavan i moguÊjedinicama lokalne uprave.

O»ITOVANJE O

AMANDMANIMA

Ovim je zakljuËena rasprava, a unastavku rada ministar financija,dr.sc. MMaattoo CCrrkkvveennaacc oËitovao se opodnijetim amandmanima. Pokuπao jegrupirati 1, 2, 3, 4. i 8. amandmannapominjuÊi da se radi o sliËnim ikomplementarnim prijedlozima. Go-voreÊi u ime podnositelja, Klubazastupnika IDS-a, zastupnik VVaalltteerrDDrraannddiiÊÊ ipak je zatraæio pojedinaËnooËitovanje i glasovanje. Ujedno jedodatno obrazloæio amandman podrednim brojem jedan. Ovaj jeamandman podnijet buduÊi da jeocijenjeno kako poveÊanje sredstavane pokriva nedostatak koji Êe sepojaviti u lokalnoj samoupravi. Zbogtoga je i predloæeno poveÊanje uËeπÊe.Amandman nije prihvaÊen.

I slijedeÊi amandman predstavnikpodnositelja obrazloæio je istimargumentima, a nakon toga uslijediloje glasovanje. Ni ovaj amandman nijeprihvaÊen, kao ni slijedeÊa dvaamandmanska prijedloga istog pod-nositelja - Kluba zastupnika IDS-a.

Uslijedilo je zatim oËitovanje oamandmanu kojega su podnijelizastupnici MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ --DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) i IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)).. Niovaj amandman kojim se predlaæepoveÊanje udjela gradova koji finan-ciraju osnovno πkolstvo nije prihva-Êen. Predstavnik predlagatelja ocije-nio je da predloæeno poveÊanje sa 32%na 34%, te sa 8% na 10%, moæekompenzirati uËinke predloæenihzakona.

Zastupnik ©uker dodatno je obra-zloæio podnijeti prijedlog ukazujuÊiizmeu ostalog, da Êe jedinice lokalnesamouprave tijekom godine teπkomoÊi nadoknaditi neke stvari. Upo-zorio je da je veÊ godinu i pol na snaziZakon o ovom decentraliziranomdjelu, a joπ nitko nije napravio analizuo realnim posljedicama na jedinicelokalne samouprave.

I zastupnik SSllaavvkkoo KKoojjiiÊÊ ((SSDDPP)) daoje dodatna objaπnjenja uz svoj aman-dman. Njime se zapravo traæi da seGrad Zagreb jednostavno stavi u istipoloæaj kao i drugi gradovi, opÊine iæupanije, dakle da se doda 2%. Vladanije prihvatila ovaj amandman, te jeuslijedilo glasovanje. Nakon brojanjaglasova, predsjedavajuÊi je konsta-

IHS15. I. 2003.

LOKALNA SAMOUPRAVA

BROJ

352

59

KKoodd uuttvvrriivvaannjjaa ddnneevvnnoogg rreeddaazzaassttuuppnniiccii ssuu pprriihhvvaattiillii pprriimmjjeennuu hhiitt--nnoogg ppoossttuuppkkaa.. NNaakkoonn pprroovveeddeenneerraasspprraavvee,, zzaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa ssuuddaaccaa iiddrruuggiihh pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa,, uutteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreedd--llaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RRHH..

PPoottoomm ssee ggllaassoovvaalloo oo ZZaakklljjuuËËkkuukkoojjeegg jjee pprreeddllooææiillaa ggrruuppaa zzaassttuuppnniikkaasslliijjeeddeeÊÊeegg ssaaddrrææaajjaa:: OObbvveezzuujjee ssee VVllaaddaaRRHH ddaa nnaajjkkaassnniijjee ddoo 3300.. ttrraavvnnjjaa 22000033..ggooddiinnee oossiigguurraa pprriimmjjeennuu ËËllaannkkaa 66..ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa ssuuddaaccaa ii ddrruuggiihhpprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa,, kkoojjii sseeooddnnoossii nnaa pprraavvoo ssuuccaa ii ddrruuggiihhpprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa nnaa nnaakknnaadduu

zzaa ssvvaakkuu nnaavvrrππeennuu ggooddiinnuu rraaddnnooggssttaaææaa oodd 00,,55%%,, aa nnaajjvviiππee 2200%%.. ZZaassttuu--ppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiilliioovvaajj ZZaakklljjuuËËaakk..

UU ookkvviirruu rreeffoorrmmee pprraavvoossuuaa iissmmjjeerrnniiccaa EEUU,, aa uu cciilljjuu iizzjjeeddnnaaËËaavvaannjjaappoollooææaajjaa ssuuddaaccaa ii ddrrææaavvnniihh ooddvvjjeettnniikkaapprreeddllooææeenniimm iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaa ssuuddaaccaa ii ddrruuggiihh

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

tirao da je amandman pod rednimbrojem 6. ipak prihvaÊen, jer je zanjega glasovalo 96 zastupnika. Samo4 glasa bilo je protiv, uz 15suzdræanih.

SlijedeÊi amandman kojega jeuputio Klub zastupnika IDS-a Vladane moæe prihvatiti, napomenuo jeministar Crkvenac jer je poveÊanje sa45% na 48% veÊ rijeπeno prethodnimamandmanom. PredsjedavajuÊi jezatim precizirao da su se zastupnici onjemu veÊ izjasnili na prijedlog zastu-pnice MatuloviÊ - DropuliÊ i zastu-pnika ©ukera, pa je time postaobespredmetan. I za slijedeÊi aman-dman Kluba zastupnika IDS-a pred-stavnik predlagatelja ocijenio je da gaVlada u poËetnom oËitovanju oamandmanima nije prihvatila. U imepodnositelja, zastupnik DrandiÊ jeupozorio da se on odnosi na poveÊanjesredstava za opÊine na podruËjima odposebne dræavne skrbi. Pristupilo seglasovanju, a amandman pod rednimbrojem 8 nije prihvaÊen.

SlijedeÊi amandman kojim se zalaæeza pojaËano financiranje protu-poæarne zaπtite, podnijela je grupazastupnika: VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ ((IIDDSS)),,MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) i JJoossiipp PPaavvkkoovviiÊÊ((SSDDPP)).. Predstavnik predlagateljaocijenio je da poslovi oko vatrogastva,a posebice dobrovoljnih vatrogasnihdruπtava uistinu ne stoje dobro te bitrebalo provesti konkretnu analizu uresornom ministarstvu. Smatra da seovaj problem neÊe rijeπiti ”nabaci-vanjem” postotaka. Zastupnik Dran-diÊ je upozorio da je stanje onakvokakvo je lokalna samouprava naslije-dila od MUP-a, koji nije kompetentanza davanje ocjena o vatrogastvu. Zbogtoga su opÊine i gradovi morali izdrugih izvora izdvajati sredstva zaplaÊe i materijalne troπkove vatro-gasaca. Zbog ovakve situacije ocijenioje da bi gradovima i opÊinama trebaliostaviti potrebne izvore prihoda. U

protivnom prijeti potpuni kolapsvatrogastva, upozorio je zastupnik.Vlada, meutim, iz opisanih razloganije mogla podræati ovaj amandman.Pristupilo se glasovanju - amandmannije proπao.

Pristupilo se zatim oËitovanjuamandmana kojega su uputili zastu-pnica MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ -- DDrrooppuulliiÊÊ((HHDDZZ)) i zastupnik IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)),,a koji se takoer odnosi na djelatnostjavne vatrogasne postrojbe. Nakon πtoVlada nije prihvatila podnijeti aman-dman, zastupnik ©uker je objasniorazloge zbog kojih se vatrogastvo nemoæe financirati iz komunalnenaknade. Smatra da treba pripremitipostrojbe za ljetnu sezonu, a problembi se rijeπio kada bi jedinice lokalneuprave osigurale stabilne izvore pri-hoda za ove potrebe. Vlada meutimnije prihvatila ovaj amandman, pa sepristupilo glasovanju. Zastupnici suveÊinom glasova potvrdili ovaj ishod -amandman nije proπao.

SlijedeÊi amandman kojega je pod-nio Klub zastupnika IDS-a, pred-stavnik Vlade nije prihvatio buduÊi daje istovjetan amandmanu pod rednimbrojem 9. koji nije prihvaÊen. Zastu-pnik DrandiÊ upozorio je da se njimetraæi osiguranje sredstava za plaÊe imaterijalne troπkove vatrogasaca zaone opÊine i gradove koji imaju javnevatrogasne postrojbe. Uslijedilo jeglasovanje - amandman nije prihva-Êen.

SlijedeÊi amandman uputila jezastupnica SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ((SSDDPP)) i zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))..Ministar financija ocijenio je da bi senjime znatno proπirio krug osoba kojene bi plaÊale porez na cestovnamotorna vozila. BuduÊi da taj prihodpripada æupanijama, ne bi trebalosmanjivati njihove prihode. Prije negoπto se pristupilo glasovanju zastu-pnica Biga-FriganoviÊ je u imepredlagatelja napomenula da se ne

radi o znatnom πirenju od oslobaanjabuduÊi da je rijeË o invalidima sa 80ili viπe postotaka tjelesnog oπteÊenja.Amandman nije prihvaÊen, a zastu-pnici su se zatim oËitovali i o posljed-njem prijedlogu kojega je uputiozastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))..

Vlada nije prihvatila prijedlogkojim se predlaæe da se porez nacestovna motorna vozila smatraprihodom æupanija u kojem je voziloregistrirano, jer se to sukladnopropisima moæe obaviti samo u mjestuprebivaliπta vlasnika vozila.

Zastupnik KKaajjiinn u svom jedodatnom objaπnjenju upozorio daæupanijama treba upravo ovaj prihod,jer je primjerice u Zagrebu registri-rano stotine vozila MUP-a, HV-a, INEi ostalih tvrtki koje imaju sjediπte utom gradu, iako uglavnom voze poæupanijskim cestama. Smatra da jeovo oËekivanje logiËno, te je predloæioglasovanje. Ministar CCrrkkvveennaacc ipaknije prihvatio reËeni amandman, aliprije nego πto se pristupilo glaso-vanju, rijeË je dobio zastupnik JJoozzooRRaaddooππ ((LLIIBBRRAA))..

Ocijenio je da je u ovom sluËajudoπlo do povrede Poslovnika jer seamandmani mogu podnositi samo naone izmjene i dopune zakona koje jepredlagatelj predloæio. Ovaj zakonima tri Ëlanka, a ovdje se podnosiamandman na Ëlanak 19. Predsje-datelj je prihvatio ovakvo obra-zloæenje, ocjenjujuÊi da se ovaj aman-dman neÊe razmatrati iz navedenihrazloga, te zakljuËio raspravu.

ZZaattiimm ssee pprriissttuuppiilloo ggllaassoovvaannjjuu ooKKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa.. VVeeÊÊii--nnoomm ggllaassoovvaa ((8800 ””zzaa””,, 3344 ””pprroottiivv”” ii 66””ssuuzzddrrææaanniihh””)),, zzaassttuuppnniiccii ssuu ddoonniijjeelliiZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa zzaakkoo--nnaa oo ffiinnaanncciirraannjjuu jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee iippooddrruuËËnnee ((rreeggiioonnaallnnee)) ssaammoouupprraavvee uutteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaa--ÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

VV..ÆÆ..

BROJ

352

60

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

PLA∆AMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUÆNOSNIKA

Pravednost i u koeficijentima

pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa,, iizzjjeeddnnaaËËiittÊÊee ssee ppllaaÊÊee ddrrææaavvnniihh ooddvvjjeettnniikkaa ssppllaaÊÊaammaa ssuuddaaccaa..

RReeffoorrmmoomm hhrrvvaattsskkoogg pprraavvoossuuaapprreeddvviieennoo jjee vvrreeddnnoovvaannjjee iisskkuussttvvaa uurraadduu pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa,, aa kkaakkoossuu uuvvjjeettii pprrooppiissaannii zzaa iimmeennoovvaannjjeessuuddaaccaa pprreekkrrππaajjnniihh ii ooppÊÊiinnsskkiihhssuuddoovvaa iissttoovvjjeettnnii uu ppoogglleedduu pprrooppiissaanneeππkkoollsskkee sspprreemmee ((PPrraavvnnii ffaakkuulltteett iippoollooææeenn pprraavvoossuuddnnii iissppiitt)),, ttee dduuææiinneessttaaææaa,, iissttee dduuæænnoossnniikkee jjee ttrreebbaallooiizzjjeeddnnaaËËiittii ii uu vviissiinnii pprriippaaddaajjuuÊÊee ppllaaÊÊee..

O PRIJEDLOGU

U prikazu ovog zakonskogprijedloga posluæili smo se izlaganjempredstavnika predlagatelja, zamje-nika ministrice pravosua, uprave ilokalne samouprave, gospodinaMMiilljjeennkkaa KKoovvaaËËaa. Prvotno je naglasioda se ovim Prijedlogom zakona æeliizjednaËiti status pravosudnih duæno-snika u pogledu plaÊa, jer sadapostoje razlike meu njima. Naime,dræavni odvjetnici i njihovi zamjeniciimaju manje plaÊe od predsjednikasudova i sudaca istoga ranga, a istovrijedi za predsjednike prekrπajnihsudova i prekrπajne suce.

BuduÊi da su za obavljanje svih tihposlova, dakle za pravosudne duæno-snike istoga ranga, propisani potpunojednaki uvjeti koje oni morajuispunjavati da bi mogli biti imenovanina svoje duænosti, predlagatelj smatrada je potrebno da i u pogledu plaÊe svibudu izjednaËeni, i to je bit prijedlogaovog zakona. Miljenko KovaË dodao jeda je rijeË i o jednom tehniËkomusklaenju, s obzirom na Ëinjenicu daviπe ne vrijedi Zakon o dræavnompravobraniteljstvu.

KonaËno, radi se o jednoj novosti,koja se predlaæe stoga πto je stupio nasnagu Zakon o sigurnosnim sluæbamaRH. U Ëlanku 17. propisano je damjere tajnog prikupljanja podatakamora dopustiti sudac Vrhovnog suda,a buduÊi da se zahtjev za tim mjeramamoæe podnijeti bilo kada, dakle i noÊu,blagdanom, nedjeljom, suci Vrhovnogsuda morat Êe deæurati, odnosno bitiu svako doba dostupni, da bi mogliodluËiti o zahtjevu za provoenjemmjera tajnog prikupljanja. Zato se ipredlaæe da bi se tim sucima natemelju ovlaπtenja koje bi Vlada dobilaovim Zakonom, Uredbom utvrdilopravo na naknadu za takav izvan-redan rad i mjerila za utvrivanjevisine te naknade.

Miljenko KovaË na kraju izlaganjarekao je da Êe prihvaÊanje ovog zako-na znaËiti dodatna sredstva udræavnom proraËunu. Pojasnio je daje ovaj Prijedlog zakona napisan prijenego πto je dræavni proraËun donesen,tako da su sredstva veÊ osigurana udræavnom proraËunu za 2003.godinu.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona i ne protivi seprijedlogu predlagatelja da se ondonese po hitnom postupku.

Na tekst KonaËnog prijedlogaOdbor podnosi slijedeÊi amandman. UËlanku 3. stavak 2. koji glasi: ”Stavak3. briπe se” zamjenjuje se tako daglasi: ”Stavak 3. mijenja se i glasi:PlaÊa sudaca i drugih pravosudnihduænosnika poveÊava se za 0,5% zasvaku navrπenu godinu radnog staæa,a najviπe za 20%”. U uvodnoj reËenicistavka 3. rijeËi: ”koji postaje stavak3.” briπu se. Obrazloæenje je slijedeÊe:Ocjenjuje se da sucima i drugimpravosudnim duænosnicima trebaosigurati pravo na uveÊanje plaÊe za0,5% za svaku navrπenu godinuradnog staæa, a najviπe za 20%, te setako amandmanom ureuje tekst.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee podræao je svapredloæena rjeπenja, jer je ocijenjenonuænim da se izjednaËe plaÊe poje-dinih kategorija sudaca i pravosudnihduænosnika koji obavljaju poslovepribliæne sloæenosti i koji za obavljanjetih poslova ispunjavaju iste obra-zovne, struËne i ostale uvjete. Nagla-πeno je da su takva rjeπenja u skladusa smjernicama Europske unije,preporukama VijeÊa Europe, testajaliπtima i preporukama struËnihtijela i udruga.

Odbor dræi da su osiguranje odgo-varajuÊeg materijalnog statusasudaca i pravosudnih duænosnika,kao i odgovarajuÊe materijalne osnoveza funkcioniranje pravosua u cjelini,bitne sastavnice reforme pravosuakoja je u tijeku.

Naravno da samo poveÊanje plaÊanije jamstvo boljeg rada sudaca ineovisnosti sudova, ali u kombinacijisa svim predloæenim mjerama u okvi-ru reforme pravosua trebalo bi rezul-tirati odgovarajuÊim uËincima.

Nuæno je u okviru 18%-tnog pove-Êanja sredstava za pravosue uDræavnom proraËunu za 2003. godinuusmjeriti financijska sredstva u prave

svrhe i namjene prema utvrenimprioritetima uz odgovarajuÊu kontro-lu i uvid u troπenje tih sredstava.

Kao i viπe puta do sada, prilikomrasprava u Odboru za pravosue oizmjenama i dopunama Zakona oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika, o Dræavnom proraËunu iZakonima o izvrπavanju DræavnogproraËuna, postavljeno je pitanje oneprimjenjivanju Ëlanka 6. Zakona oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika koji sucima i drugimpravosudnim duænosnicima daje pra-vo na uveÊanje plaÊe za 0,5% ponavrπenoj godini radnog staæa.

Ocijenjeno je, kako se s aspektaustavnosti i naËela legaliteta, tejednakosti svih pred zakonom, radi odvojbenom rjeπenju. Odbor dræi da,uvaæavajuÊi financijske moguÊnostidruπtva, ovo stanje treba jednom pre-vladati i rijeπiti u skladu s ustavnim izakonskim rjeπenjima i naËelima, jerje nepobitna urgentnost potrebe da sekonaËno poËne primjenjivati postojeÊiZakon o plaÊama sudaca i drugihpravosudnih duænosnika.

Nakon provedene rasprave, Odborje odluËio veÊinom glasova predloæitiHrvatskom saboru donoπenje Zakonao izmjenama i dopunama Zakona oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika.

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoollii--ttiiËËkkii ssuussttaavv raspravio je Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o plaÊama sudaca i drugihpravosudnih duænosnika, s KonaËnimprijedlogom zakona, kao zaintere-sirano radno tijelo.

Odbor je u raspravi podræao prijed-log predlagatelja da se Zakon donesepo hitnom postupku. Odbor je u ras-pravi podræao i prijedlog pred-lagatelja o utvrivanju koeficijenataza izraËun plaÊa sudaca i drugihpravosudnih duænosnika, te da se tajizraËun obavlja na temelju brutoosnovice.

Odbor je takoer podræao da sezakonom utvruje pravo na uveÊanjeplaÊa na temelju navrπenih godinaradnog staæa sukladno vaæeÊem rad-nom zakonodavstvu u RH, bez obzirada li se to pravo u pojedinoj godiniostvaruje ili ne.

Nakon rasprave, Odbor je jedno-glasno predloæio donoπenje Zakona oizmjenama i dopunama Zakona oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika, u tekstu u kojem ga jepredloæila Vlada RH.

IHS15. I. 2003.

PLA∆E SUDACA

BROJ

352

61

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

AMANDMANI

U sklopu prikaza radnih tijelaiznijeli smo amandman Odbora zazakonodavstvo.

ZnaËaj radnog iskustva

Grupa zastupnika u kojoj su LLuukkaaTTrrccoonniiÊÊ ((HHSSSS)), MMllaaddeenn GGooddeekk ((LLIIBBRRAA))i VVeeddrraann LLeennddiiÊÊ ((SSDDPP)) podnijeli suamandman na Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o plaÊama sudaca idrugih pravosudnih duænosnika.

Amandman glasi: »lanak 5. mijenjase i glasi: ”Na ovaj zakon neÊe seprimjenjivati odredbe Ëlanka 44.Zakona o izvrπavanju Dræavnog pro-raËuna RH za 2003. godinu”.Dosadaπnji Ëlanak 5. postaje Ëlanak 6.

Obrazloæenje je da nakon usvajanjapredloæenog zakona kojim su cjelovitoi sistematski regulirane plaÊe sudacai drugih pravosudnih duænosnikastvoreni su uvjeti da se prizna nakna-da za radni staæ u visini od 0,5% pogodini, s time da najviπa naknadamoæe iznositi 20%. To se ovimamandmanom predlaæe, pa je nje-govim usvajanjem osigurana jednakaprimjena Zakona o radu i drugihodgovarajuÊih propisa koji regulirajupitanje odreivanja plaÊa zaposlenihosoba.

Podnositelji ovog amandmana izrazloga koji su ustavno-pravnogkaraktera æele posebno upozoriti naokolnost da je u strategiji reformepravosua izriËito navedeno da Êe seukinuti suspenzija isplata ove nakna-de, a s druge strane predlagateljiamandmana posebno æele upozoriti naizuzetni znaËaj radnog iskustva upravosudnim djelatnostima.

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa LLIIBBRRAA--ee takoer jepodnositelj jednog amandmana naKonaËni prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o plaÊamasudaca i drugih pravosudnih duæno-snika.

Amandman na Ëlanak 3. glasi: ”Ustavku 4. koji postaje stavak 3.koeficijenti za izraËun plaÊe sudaca idrugih pravosudnih duænosnika utoËkama 8. i 9. mijenjaju se i glase:8.c) predsjednici prekrπajnih

sudova 3,309.a) suci opÊinskih sudova 3,20

b) suci prekrπajnih sudova 2,90c) zamjenici opÊinskih dræavnih

odvjetnika 3,20”Obrazloæenje je slijedeÊe: U prijed-

logu je provedeno izjednaËavanjekoeficijenta predsjednika prekrπajnih

sudova /3,54/ s predsjednicima opÊin-skih sudova i opÊinskih dræavnihodvjetnika. Jednako tako izjednaËenisu koeficijentom 3,11 suci opÊinskihsudova, suci prekrπajnih sudova izamjenici opÊinskih dræavnih odvjet-nika.

Ranije je razlika iznosila izmeu tihvrsta pravosudnih duænosnika oko30%.

U obrazloæenju prijedloga za izje-dnaËavanje navodi se da se za bilokoju od ovih duænosti zahtijevaju istiuvjeti u pogledu struËne spreme(Pravni fakultet plus pravosudniispit). To je naravno toËno, ali s drugestrane ne mogu se izjednaËavati odgo-vornosti, teæina i sloæenost poslova tihvrπitelja sudaËkih funkcija. Prematome, obrazloæenje predlagatelja zako-na je Ëisto formalno-pravne naravi, aovim amandmanom Kluba LIBREuvodi se promjena koja uvaæavastvarno stanje i sve elemente koji suvezani za izvrπavanje sadræaja rada naprovedenim mjestima u okviru pra-vosua. Pri tome valja posebnonaglasiti da se predloæenim aman-dmanom samo snizuje stavka Prora-Ëuna koja se odnosi na plaÊe sudaca idrugih pravosudnih duænosnika, ainaËe plaÊe svih njih su u poveÊanjuna dosadaπnje razdoblje. Potpisnikamandmana u ime Kluba je MladenGodek.

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja zamje-nika ministrice pravosua, uprave ilokalne samouprave ispred Odbora zazakonodavstvo govorio je JJoossiipp LLeekkoo((SSDDPP)), predsjednik Odbora, a potom,u ime Odbora za pravosue, govorioje predsjednik Odbora, gospodin LLuukkaaTTrrccoonniiÊÊ ((HHSSSS)).

Treba uvaæiti postojeÊe razlike

U ime Kluba zastupnika LIBRA-ezastupnicima se obratio MMllaaddeennGGooddeekk ((LLIIBBRRAA)). Rekao je da je podniou ime svog Kluba amandman koji setiËe koeficijenata. ”Naime, radi se otome da su predsjednici prekrπajnihsudova izjednaËeni s predsjednicimaopÊinskih sudova i opÊinskih dræav-nih odvjetnika, a do sada je ta razlikabila oko 30%”. Suci prekrπajnihsudova su danas izjednaËeni sa suci-ma opÊinskih sudova i s dræavnimodvjetnicima, a do sada je razlika bilaoko 17%, naglasio je Godek.

Dodao je da je u obrazloæenju Prijed-loga reËeno da je ovo motivirano timeda se za jedan i za drugi posao traæeisti uvjeti u smislu da jedni i druginositelji pravosudnih funkcija trebajuimati Pravni fakultet i poloæenpravosudni ispit. ”Ovo je toËno, ali toje zapravo jedan klasiËan primjerformalistiËkog pristupa problematici,jer se plaÊe nigdje i nikada nisu i nebi smjele odreivati samo na osnoviformalnog kriterija”. Dræi da suteæina i kompleksnost poslova radnogmjesta, te druπtvena odgovornost onikriteriji koji bi trebali odreivatiplaÊe.

Dodao je da ne æeli podcjenjivati nitijedan posao, pa tako ni svojih kolegasudaca za prekrπaje, no istiËe da bi onisami rekli πto je istina. ”Po teæiniposla to ne moæe biti isto, kada netkopogazi zelenu povrπinu i kazni ga senovËanom kaznom, jer je postupao nanaËin da je uËinio prekrπaj ili osuditinekoga na par godina zatvora”.

Naglaπava da graansko i kaznenosudovanje nisu nikada bili nigdje uravni. ”Sada se prvi put to ovdjeprovodi, ovdje smo pioniri, ali naneËemu πto zaista ne bi smjelo biti”.Godek je rekao da je Klub zastupnikaLIBRA-e predloæio promjenu pred-loæenih koeficijenata, odnosno pred-loæili su koeficijente koji bi postojeÊerazlike uvaæavali, ”jer to je imperativsadaπnjosti i stvarnosti”.

Rekao je da je u Hrvatskoj trenutno842 opÊinska suca, a 395 sudaca zaprekrπaje, ”tako da proraËun ovimpromjenama koje LIBRA predlaæeneÊe trpjeti nikakve promjene, a uvodise neπto πto je duboko pravedno iopravdano”.

Nadalje, Godek je rekao da Êenjegov Klub podræati prijedloge da seprizna 0,5% za svaku godinu staæa snajviπe 20%. ”Ovo pravo ima ovdjesvoje duboko opravdanje i Ëekam tajtrenutak kada Êe ovo druπtvo biti ufinancijskim moguÊnostima da onoπto je uistinu opravdano, stvarno irealiziramo”. Dodao je kako se nadada to neÊe ostati samo ”golo pravo”,veÊ ono koje je regulirano Zakonom oradnim odnosima i koje se ovdje

BROJ

352

62

To je klasiËan primjerformalistiËkog pristupaproblematici, jer se plaÊenigdje i nikada nisu i ne bismjele odreivati samo naosnovi formalnog kriterija.

primjenjuje na nosioce pravosudnihfunkcija.

Na kraju je rekao da su u Klubuzastupnika LIBRA-e razmatrali i idejukoju nisu mogli zbog nedostatkavremena pretoËiti u amandman, ali bito voljeli. Naime, radi se o prijedloguLIBRA-e da ”svi koeficijenti pravo-sudnih duænosnika idu za 10% niæe, ada se uvede ne kao ”golo” pravo, negostvarno pravo 0,5% po godinamastaæa”.

Godek je dodao da kako ima dostamladih sudaca u pravosuu, to ne biopteretilo dræavni proraËun, a s drugestrane bilo bi pravedno i odgovaralobi stvarnom stanju stvari. ”Bila bi tosvojevrsna nagrada tim sucima kojisu ostali i onda kada su plaÊe bileniske i onda kada su drugi jedvaËekali da zamaknu za ugao i odu uprvom redu u javne biljeænike”.

ZakljuËno je rekao da su Ëvrstouvjereni da Êe predlagatelj prihvatitinjihov amandman, te da Êe razmotritiovaj posljednji prijedlog.

Slijediti europske standarde

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorio je JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)). Prvotnoje rekao da Êe njegov Klub podræatidonoπenje ovog Zakona iz nekolikorazloga. ”Sustav plaÊa sudaca i dru-gih pravosudnih duænosnika temeljise u okviru cjelokupnog sustava plaÊana nekoliko formalno bitnih Ëinjenicai uvjeta koje moraju ispunjavati nosi-telji pravosudnih duænosti i suci, a toje odreeni stupanj struËnosti,odnosno struËne spreme, odreenoradno iskustvo, odnosno radni staæ naodreenim poslovima, i πto je vrlovaæno naglasiti, sloæenost i odgo-vornost za obavljanje poslova na kojesu izabrani”.

Leko je rekao da je u okviru refor-me pravosua i pravosudnog sustavau RH potrebno i u segmentu plaÊaosigurati za sve korisnike prora-Ëunskih sredstava da se osnovicaizjednaËi i u osiguranju i u obraËunuplaÊe. ”To se radi i ovim prijedlogom,dakle, osnovica za osiguranje i

osnovica za obraËun plaÊa pravo-sudnih duænosnika i sudaca ostajebruto”.

Rekao je da je osim toga potrebnouskladiti neke plaÊe za one duæno-snike i suce koji su u dosadaπnjojreformi pravosua to postali. Nadalje,smatra da je u okviru smjernicaEuropske povelje i europskih stan-darda u pravosuu potrebno izje-dnaËiti plaÊe nekih sudaca. ”Tuposebno mislim da je Visoki pre-krπajni sud u RH dobio proπirenjedjelokruga, te je zaista bilo potrebnoosigurati da se i na suce tog sudaprimijene kriteriji koji vaæe za suceopÊinskih i drugih sudova u RH”.

Osvrnuo se na Dræavno odvjetniπtvokoje je reformom Ustava utemeljenokao samostalno, neovisno pravosudnotijelo, naglaπena je njegova odgo-vornost, a njegov djelokrug i nad-leænost je poveÊana. ”To su vrlo vaænepromjene u pravosuu RH, πto je bilopotrebno uskladiti sa Zakonom oplaÊama tih duænosnika, odnosnosudaca, a u okviru ovog Zakona to jeuËinjeno”. ZakljuËno je ponovio da ÊeKlub zastupnika SDP-a glasovati zadonoπenje ovog Zakona u hitnompostupku.

Ovime je zakljuËena rasprava.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA I

GLASOVANJE

PredsjedavajuÊi je pozvao pred-stavnika predlagatelja, zamjenikaministrice pravosua, uprave i lokal-ne samouprave, MMiilljjeennkkaa KKoovvaaËËaa, dase oËituje o amandmanima.

KovaË je prije oËitovanja o aman-dmanima iznio prijedlog Vlade RHkoji se odnosi na dodatak na staæ od0,5% godiπnje i to kako u pogleduplaÊa pravosudnih duænosnika, tako iu pogledu svih ostalih duænosnika.

Vlada predlaæe Hrvatskom saboruda donese zakljuËak kojim Êe juobvezati da izradi prijedlog kojim Êesustav plaÊa izmijeniti tako da Êe toomoguÊiti da se dodatak na staæ nesamo priznaje nego i isplaÊuje, s timda prijedlog bude takav da neporemeti ukupan sustav plaÊa i da nepovredi naËelo pravednosti u odnosuna sve ostale zaposlenike koji primajuplaÊe iz dræavnog proraËuna, pojasnioje KovaË.

”Ako Sabor donese takav ZakljuËakVlada bi se obvezala da Êe taj prijedlogizraditi na vrijeme da, ako kasnije tajprijedlog Sabor prihvati, bude moguÊe

da on funkcionira veÊ od 1. sijeËnja2004. godine”.

Zamjenik ministrice, gospodinKovaË na kraju je rekao da Vlada RHsvakako moli ovaj ZakljuËak, bezobzira na to da li Êe zastupnici ostatikod amandmana koji se tiËu dodatkana staæ, a koje su podnijeli, iakooËekuje da Êe oni biti povuËeni.

RijeË je u ime Kluba zastupnikaHSS-a zatraæio LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ ((HHSSSS)).Dræi da je nastupila situacija koja baπnije do kraja jasna, te je zatraæiostanku u trajanju od 15 minuta.Stanku je zatraæio i IIvvoo ©©kkrraabbaalloo((LLIIBBRRAA)) u ime Kluba zastupnikaLIBRA-e.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ odredio jestanku u trajanju od 15 minuta.

U nastavku sjednice LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ((HHSSSS)) rekao je da se prijedlogomzakljuËka koji je u ime Vlade usmenopodnio Miljenko KovaË, a vezano uzamandmane, ”u biti predlaæe neπto πtone rjeπava pitanje ni na koji naËin, jerse ovaj pravni vakuum koji imamoproduljuje joπ i iduÊu godinu ipraktiËki se razrjeπava tek 1. sijeËnja2004. godine”.

Smatra da takav stav Vlade nijeprihvatljiv, jer se predloæenim zako-nom cjelovito i sistematski regulirajuplaÊe sudaca i drugih pravosudnihduænosnika, te je upravo sada pomiπljenju Kluba zastupnika HSS-avrijeme da se taj pravni vakuumrijeπi, da se prizna naknada za radnistaæ u visini od 0,5%, s time da najviπanaknada moæe iznositi 20%.

”Ako bi to rijeπili doπli bismo usituaciju da konaËno primjenjujemosve vaæeÊe zakone u RH, prije svegaZakon o radu, koji garantira jednakaprava svim zaposlenima”. Dodao je dase novonastalom situacijom, odnosnoprijedlogom Vlade ta stvar ne rjeπavai stoga je po njemu zakljuËak upitan.

”Moæda bi trebalo prije svegarijeπiti, buduÊi da ovaj prijedlog ide iu tom pravcu, pitanje samoga prava,jer se predloæenim zakonom zapravosamo pravo na naknadu za minuli radukida, ne samo kod pravosudnih negoi kod dræavnih duænosnika, pa binajprije trebalo odluËiti da se to pravovrati, jer je ono u skladu s naπimUstavom, a nakon toga procijenitimoguÊnosti da se realizira i ovajamandman koji smo podnijeli zajednokolega Godek i kolega LendiÊ”.

Iznio je prijedlog Kluba zastupnikaHSS-a da se odgodi glasovanje dosutra, jer nisu jasni uvjeti da bi sezastupnici mogli valjano kodglasovanja izjasniti, te da se Vlada do

IHS15. I. 2003.

PLA∆E SUDACA

BROJ

352

63

Visoki prekrπajni sud u RH jedobio proπirenje djelokruga, teje zaista bilo potrebnoosigurati da se i na suce togsuda primijene kriteriji kojivaæe za suce opÊinskih idrugih sudova u RH.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

sutra oËituje i pokuπa ponuditiprihvatljiva rjeπenja. Smatra da bi tobio najbolji izlaz iz ove situacije.

Potom se u ime Kluba zastupnikaLIBRA-e o prijedlogu Vlade oËitovaoIIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((LLIIBBRRAA)). Rekao je danjegov Klub pozdravlja spremnostVlade da preispita sadaπnji sustavplaÊa, u prvom redu sudaca, a zatim idræavnih duænosnika, tako da se uzmeu obzir i kategorija staæa. ©to se tiËekonkretnih amandmana, ©krabalo jerekao da ne postoji ni jedan aman-dman Kluba zastupnika LIBRA-e.

”Smatramo da su amandmaniOdbora za Ustav, Odbora za zako-nodavstvo i Odbora za pravosueokrenuti prema naËelnom izjedna-Ëavanju sudaca i dræavnih duæno-snika sa svim zaposlenicima i da onisamo potvruju pravo koje i sadapostoji u vaæeÊem Zakonu, pravo kojeje priznato Zakonom o radu svimzaposlenicima, tj. kako je nazvaogospodin Leko, za sada ”golo pravo”,a njegovo vraÊanje u Zakon ne dira udræavni proraËun kako je izglasanproπloga petka”.

ZakljuËio je da zastupnici KlubaLIBRA-e pozdravljaju ovu spremnostVlade i da su spremni glasovati za tajzakljuËak, a da je na odborima da videπto Êe biti s njihovim amandmanima,”makar ja mislim da izglasavanje tihamandmana ne bi ni u kojem sluËajuvezalo ruke Vladi da postupi premaonome πto je ovdje ponudila”.

Dodao je da πto se tiËe prijedlogaKluba zastupnika HSS-a za odgodu dosutra, nemaju niπta protiv.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ iznio je prijed-log da se glasovanje o KonaËnomprijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o plaÊama sudaca idrugih pravosudnih duænosnika i oKonaËnom prijedlogu Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o obvezamai pravima dræavnih duænosnika, od-godi do sutra, a da Vlada u meu-vremenu pripremi konkretan prijed-log.

Tada je potpredsjednik Vlade,GGoorraann GGrraanniiÊÊ, zatraæio rijeË. Rekao je

da on u ime Vlade pregovara s pred-stavnicima 230 tisuÊa ljudi. ”Ja samim ove godine iznio na stol ponudu,nema poveÊanja plaÊe, nemapoveÊanja koeficijenata. Situacija uProraËunu je takva da ne moæemo otome niti razmiπljati, osim izuzetka uosnovnim i srednjim πkolama zauËitelje i nastavnike”.

Naglasio je da za ovaj problem imarjeπenje koje je pravedno, a koje moæezadræati troπkove na razini i kojemoæe uspostaviti odnose premaostalima u sustavu koji primaju plaÊe.”To je smanjenje koeficijenata narazinu prosjeka prava koje seostvaruje s naslova staæa, na taj naËinneutralno za ProraËun, a pravednijeunutar pojedinih struka odnosnozanimanja. To je moguÊe rjeπenje i mismo spremni ponuditi takvo rjeπenjekoje bi se, ako se vi suglasite,primjenjivalo od poËetka ove godine”.

Sjednica je prekinuta uz postignutdogovor da Êe se priËekati sutraπnjiprijedlog Vlade, pa Êe se o oba zakonasutra glasovati.

U nastavku sjednice, predsje-davajuÊi je pozvao predstavnikapredlagatelja, potpredsjednika Vlade,Gorana GraniÊa, da se oËituje opodnesenim amandmanima.

GGoorraann GGrraanniiÊÊ uvodno je rekao: ”Sobzirom na to da je bilo amandmanakoji su uvodili pravo, a nakon toga topravo htjeli i realizirati tijekom novegodine, na prijedlog Vlade da se tonapravi tek od poËetka slijedeÊegodine i novi prijedlog zakljuËaka odzastupnika da se to uredi od 1.travnja”. Predloæio je da se u obazakona, i za suce i za dræavne duæ-nosnike, uvede pravo na 0,5% na staæ,a da se Vlada obveæe, u skladu sprijedlogom zakljuËaka, da Êe topitanje urediti i predloæiti Hrvatskomsaboru naËin kako Êe to realiziratinajkasnije do kraja travnja.

PovuËeni amandmani

Potom je uslijedilo oËitovanje pred-lagatelja o amandmanima. Predsjed-nik Odbora za zakonodavstvo, JJoossiippLLeekkoo ((SSDDPP)), u ime Odbora zazakonodavstvo, povukao je aman-dman na Ëlanak 3, jer se radi o pravukoje je veÊ unutar postojeÊeg zakona.

Amandman Kluba zastupnikaLIBRA-e na Ëlanak 3. Vlada ne

prihvaÊa. Tada je MMllaaddeenn GGooddeekk((LLIIBBRRAA)) u ime Kluba zastupnikaLIBRA-e rekao da povlaËe amandman,”s obzirom na ovaj zakljuËak, kojegadoduπe nismo usvojili, ali od straneVlade je prihvaÊen”. Godek je dodaoda je u meuvremenu imao nekolikone baπ ugodnih telefonskih poziva odsudaca za prekrπaje, koji smatraju daje njihov rad Godek u svom govoru uime Kluba podcijenio. ”Ja se neÊuispriËavati jer naprosto to nije toËno.Ja sam samo govorio o razliËitoj teæiniposlova sudaca opÊinskih sudova isudaca za prekrπaje, kod toga nara-vno i ostajem”.

Predsjednik TomËiÊ konstatirao jeda je amandman Kluba zastupnikaLIBRA-e povuËen. U vezi s aman-dmanom LLuukkee TTrrccoonniiÊÊaa ((HHSSSS)),,MMllaaddeennaa GGooddeekkaa ((LLIIBBRRAA)) i VVeeddrraannaaLLeennddiiÊÊaa ((SSDDPP)),, MMllaaddeenn GGooddeekk ((LLIIBBRRAA))rekao je da buduÊi da je Vladapodnijela zakljuËak za koji se nada daÊe ga zastupnici prihvatiti, povlaËiamandman u ime grupe zastupnika.Dodao je da je ova inicijativa grupezastupnika u kojoj je i on, u javnostioËitana kao zahtjev za poveÊanjeplaÊe. ”KategoriËki tvrdim da to nijetoËno. Mi smo samo æeljeli da senapravi u tim relacijama ono πtoZakon o radu radi”. Na kraju je rekaoda Ëak tvrdi da ovaj proraËun ne bi bioprobijen niti za jednu lipu, no usvakom sluËaju, povlaËe amandman,s obzirom na predloæeni zakljuËakVlade.

Uslijedilo je glasovanje o KonaËnomprijedlogu zakona. ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaatt--sskkoogg ssaabboorraa vveeÊÊiinnoomm ssuu ggllaassoovvaa,, ssaa110066 ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 22 ggllaassaa ””pprroottiivv”” ii 55””ssuuzzddrrææaanniihh”” ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo iizzmmjjee--nnaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaassuuddaaccaa ii ddrruuggiihh pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoo--ssnniikkaa,, uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioopprreeddllaaggaatteelljj..

PPoottoomm ssee ggllaassoovvaalloo oo ZZaakklljjuuËËkkuukkoojjeegg jjee pprreeddllooææiillaa ggrruuppaa zzaassttuuppnniikkaa::OObbvveezzuujjee ssee VVllaaddaa RRHH ddaa nnaajjkkaassnniijjeeddoo 3300.. ttrraavvnnjjaa 22000033.. ggooddiinnee oossiigguurraapprriimmjjeennuu ËËllaannkkaa 66.. ZZaakkoonnaa oo ppllaaÊÊaammaassuuddaaccaa ii ddrruuggiihh pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoo--ssnniikkaa,, kkoojjii ssee ooddnnoossii nnaa pprraavvoo ssuuccaa iiddrruuggiihh pprraavvoossuuddnniihh dduuæænnoossnniikkaa nnaannaakknnaadduu zzaa ssvvaakkuu nnaavvrrππeennuu ggooddiinnuurraaddnnoogg ssttaaææaa oodd 00,,55%%,, aa nnaajjvviiππee 2200%%..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa111133 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 22 ””pprroottiivv”” pprriihhvvaattiilliioovvaajj ZZaakklljjuuËËaakk..

SS..©©..

BROJ

352

64

Ne mogu se izjednaËavatiodgovornosti, teæina isloæenost poslova tih vrπiteljasudaËkih funkcija.

NNaakkoonn kkrraaÊÊee rraasspprraavvee zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa vveeÊÊiinnoomm ssuuggllaassoovvaa ii hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm ddoonniijjeelliiZZaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo oobbvveezzaammaa ii pprraavviimmaa ddrrææaavv--nniihh dduuæænnoossnniikkaa.. OOssnnoovvnnaa jjee nnaammjjeerraapprreeddllaaggaatteelljjaa zzaakkoonnaa ((VVllaaddee RRHH)) ddaa sseeii zzaa ddrrææaavvnnee dduuæænnoossnniikkee pprriimmiijjeennii iissttaaoossnnoovviiccaa zzaa oobbrraaËËuunn ppllaaÊÊee kkoojjaa sseepprriimmjjeennjjuujjee nnaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkee iinnaammjjeeππtteenniikkee ttee ddaa ssee nnaa ooddggoovvaarraajjuuÊÊiinnaaËËiinn iizzmmiijjeennee kkooeeffiicciijjeennttii ttaakkoo ddaa iimmppllaaÊÊaa oossttaannee nnaa ssaaddaaππnnjjoojj rraazziinnii..ZZaassttuuppnniiccii ssmmaattrraajjuu ddaa bbii ii dduuææ--nnoossnniiccii,, mmeeuu kkoojjiimmaa ssuu ii oonnii,, ttrreebbaalliiiimmaattii pprraavvoo nnaa ppoovveeÊÊaannjjee ppllaaÊÊee oodd 00,,55ppoossttoo zzaa ssvvaakkuu ggooddiinnuu rraaddnnoogg ssttaaææaaddoo nnaajjvviiππee 2200 ppoossttoo kkaaoo ππttoo ttoo pprroo--ppiissuujjee ZZaakkoonn oo rraadduu.. UU ttoomm ssmmiisslluu bbiilliissuu ii ppooddnneesseennii aammaannddmmaannii,, ttee uussvvoojjeennppoosseebbaann zzaakklljjuuËËaakk HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa..

O PRIJEDLOGU

Sukladno Ëlanku 1. stavku 2.Zakona o obvezama i pravima dræav-nih duænosnika duænosnici u smislutoga Zakona jesu i æupani i gra-donaËelnik Grada Zagreba te pod-æupani, koji su stupanjem na snaguZakona o izmjenama i dopunamaZakona o sustavu dræavne upraveizgubili ovlasti u obavljanju poslovadræavne uprave i prestali biti dræavniduænosnici. Navedeni duænosniciimaju prava i obveze samo u smisluZakona o lokalnoj i podruËnoj (regi-onalnoj) samoupravi te ih stoga trebaizuzeti iz predmetnog Zakona, smatraVlada. Sukladno Zakonu o sustavudræavne uprave zamjenici i pomoÊniciravnatelja dræavnih upravnih orga-nizacija su dræavni duænosnici, ali dosada nisu bili ukljuËeni u krugdræavnih sluæbenika sukladno Ëlanku1. stavku 2. Zakona o obvezama ipravima dræavnih duænosnika, madasu ostvarivali sva prava kao dræavniduænosnici, a plaÊe im je odreivala

Vlada RH. Stoga se predlaæe da se oveosobe u predmetnom Zakonu utvrdekao dræavni duænosnici.

S obzirom na poloæaj i znaËajposlova koje obavljaju predlaæe se ukrug dræavnih duænosnika uvrstitirektore sveuËiliπta i prorektore sveu-Ëiliπta (koji su do sada imali poloæajsluæbenika u javnim sluæbama),zamjenike i pomoÊnike ravnateljadræavnih upravnih organizacija (kojisu dosad bili dræavni duænosnici, aliprema Zakonu o sustavu dræavneuprave), te duænosnike u UreduPredsjednika Republike koje imenujePredsjednik Republike sukladno pose-bnom zakonu.

Sukladno Zakonu o obvezama ipravima dræavnih duænosnika plaÊaduænosnika utvruje se mnoæenjemosnovice za obraËun plaÊe s koefi-cijentom za odreenog duænosnika. ZaobraËun plaÊe dræavnih duænosnika u2002. primjenjuje se osnovica izprosinca 2001., a to je osnovica kao u2000. godini umanjena za 7 posto,odnosno neto osnovica u iznosu od2841,15 kn, dok se za sluæbenike inamjeπtenike zaposlene u dræavnojsluæbi i u javnim sluæbama prim-jenjuje bruto osnovica za obraËunplaÊe u iznosu 4232,43 kn. Predlaæese da se i za dræavne duænosnike pri-mjenjuje ista osnovica kao i za ostalezaposlene kod korisnika dræavnogproraËuna, te da se na odgovarajuÊinaËin izmijene vaæeÊi koeficijenti zadræavne sluæbenike tako da im plaÊaostane na sadaπnjoj razini. Predlaæese brisanje odredbe o uveÊanju plaÊeza 0,5 posto za svaku navrπenu go-dinu radnog staæa, koja se ni do sadanije primjenjivala jer je kroz izmjeneZakona svake godine bilo izrijekomnavedeno da se predmetna odredba utoj godini neÊe primjenjivati. UzPrijedlog Vlada je dostavila i simu-laciju obraËuna plaÊa duænosnika pobruto osnovici 4232,43 kn, iz koje jevidljivo da prelaskom na bruto osno-vicu vaæeÊu za obraËun plaÊa sluæ-

benika i namjeπtenika korisnikadræavnog proraËuna i nove koe-ficijente neÊe doÊi do poveÊanja plaÊadræavnih duænosnika.

Donoπenje ovoga Zakona povezanoje s novom proraËunskom godinom,odnosno donoπenjem Zakona odræavnom proraËunu za 2003., pa bistoga ovaj Zakon trebalo donijeti pohitnom postupku.

Vlada predlaæe da Zakon stupi nasnagu osmi dan od dana objave u”Narodnim novinama”, a primjenjujese od 1. sijeËnja 2003. godine.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv podræao je prijedlogpredlagatelja da se zakon donese pohitnom postupku, a napose prijedlogodreivanja kruga dræavnih duæno-snika te da se plaÊe duænosnikautvruju na temelju bruto osnovica.Odbor takoer smatra da u zakonu

treba utvrditi pravo na dio plaÊe poosnovi radnog staæa bez obzira da li Êese ta odredba primjenjivati u pojedinojgodini, te da se duænosnicima u Uredupredsjednika Republike koeficijent zaizraËun plaÊe treba utvrditi zakonom,a ne da ga utvruje Predsjednik

IHS15. I. 2003.

DRÆAVNI DUÆNOSNICI

BROJ

352

65

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

OBVEZAMA I PRAVIMA DRÆAVNIH DUÆNOSNIKA

Mijenja se naËin obraËuna plaÊa

dræavnih duænosnika

Ne moæe se dopustiti da semijenjanjem Ëlanka 12.Zakona o obvezama i pravimadræavnih duænosnika, ukinepravo po kojem se plaÊaduænosnika uveÊava za 0,5posto za svaku navrπenugodinu radnog staæa, a najviπeza 20 posto, jer to pravo imajuostali korisnici dræavnogproraËuna.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Republike Hrvatske. InaËe, u raspravisu iznesena razliËita stajaliπta o visinikoeficijenta za izraËun plaÊa zapojedine dræavne duænosnike kao i oodnosima izmeu pojedinih koefi-cijenata.

Na kraju Odbor je predloæio Saboruda donese Zakon u tekstu kako ga jepredloæila Vlada i uz amandman naËlanak 2. kojim se predlaæe utvrditipravo duænosnika na uveÊanje plaÊeza navrπene godine radnoga staæasukladno vaæeÊem radnom zakono-davstvu u RH.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo takoerpodupire donoπenje ovoga Zakona i neprotivi se prijedlogu predlagatelja dase Zakon donese po hitnom postupku,a smisao amandmanske intervencijeu Ëlanku 2. je uvesti pravo na pove-Êanje plaÊe duænosnika sa 0,5 posto zasvaku navrπenu godinu radnog staæa,a najviπe za 20 posto, kako bi sezadræalo ranije rjeπenje neovisno πtoza 2003. godinu za sada nisuosigurana sredstva.

U raspravi u OOddbboorruu zzaa iizzbboorree,,iimmeennoovvaannjjaa ii uupprraavvnnee ppoosslloovvee ista-knuto je da se ne moæe dopustiti da semijenjanjem Ëlanka 12. Zakona oobvezama i pravima dræavnihduænosnika, ukine pravo duænosnikapo kojem se plaÊa duænosnika uveÊavaza 0,5 posto za svaku navrπenu godi-nu radnog staæa, a najviπe za 20 postojer to pravo imaju ostali korisnicidræavnog proraËuna, pa od toga ne bitrebalo izuzeti ni dræavne duænosnike,uzimajuÊi u obzir i ustavne odredbe ojednakosti graana pred Ustavom izakonom. Kao i prethodni Odbor, iOdbor za izbore, imenovanja i upravneposlove predloæio je Saboru da doneseovaj Zakon uz istovjetan amandmanana Ëlanak 2. KonaËnog prijedlogazakona.

AMANDMAN ZASTUPNIKA

Isti je smisao amandmanske inter-vencije i grupe zastupnika: MMllaaddeennaaGGooddeekkaa ((LLIIBBRRAA)), LLuukkee TTrrccoonniiÊÊaa ((HHSSSS))i VVeeddrraannaa LLeennddiiÊÊaa ((SSDDPP)). Zastupnicisu traæili da se izmijeni Ëlanak 3.preciziranjem da se na ovaj zakonneÊe primjenjivati odredbe Ëlanka 44.Zakona o izvrπavanju Dræavnog pro-raËuna RH za 2003. godinu. Obra-zloæenje - nakon usvajanja predlo-æenog zakona kojim se ureuju obvezei prava dræavnih duænosnika, koefi-cijenti i njihove plaÊe, bilo je potrebnoosigurati primjenu Ëlanka 12.

dosadaπnjeg stavka 5. koji odreujepravo dræavnog duænosnika na veÊspomenuto priznavanje naknade zaradni staæ. Zastupnici tvrde da jepredloæeni amandman potpuno uskladu s odredbama Zakona o radu iostalim pozitivnim propisima kojireguliraju ovu materiju.

RASPRAVA

Najprije je predstavnik predla-gatelja, zamjenik ministrice pravo-sua, uprave i lokalne samouprave,mr.sc. MMiilljjeennkkoo KKoovvaaËË, dodatnoobrazloæio Prijedlog, a zatim je u imeOdbora za zakonodavstvo govorionjegov predsjednik, zastupnik JJoossiippLLeekkoo.

Uslijedila je rasprava predstavnikaklubova zastupnika parlamentarnihstranaka. Zastupnik mr.sc. IIvvoo©©kkrraabbaalloo iznio je stavove i miπljenjaKluba zastupnika LIBRE. Klub, kaæe,podræava donoπenje predloæenog zako-na, ali upozorava da dræavni duæno-snici veÊ Ëetvrtu godinu zaredom nekoriste pravo na poveÊanje plaÊe od0,5 posto za svaku godinu radnogstaæa do najviπe 20 posto kao πtopropisuje Zakon o radu. To takoerznaËi da dræavni duænosnici veÊ Ëetirigodine ne uzimaju iz dræavnogproraËuna izmeu 70 i 100 milijunakuna na πto bi, kao svi radni ljudi,imali pravo jer je to dio sustavnihprava u naπem radnom zakono-davstvu. ”Time smo posebno pogoenimi stariji kojima se pribliæavamirovina (smanjuje se osnovica zamirovinu)”, primijetio je zastupnik©krabalo i dodao da stoga Klub podu-pire amandman Odbora za zakono-davstvo. Isto tako Klub misli da bimoæda jednim zakljuËkom trebaloobvezati Vladu da tijekom slijedeÊe

kalendarske, odnosno proraËunskegodine na vrijeme preispita odnosekoeficijenata izmeu pojedinih kate-gorija dræavnih duænosnika pa ikomparativno s koeficijentima suda-ca. Sada je, meutim, bitno da se uoËipoËetka nove proraËunske godineujednaËi osnovica za obraËun plaÊe, izato ima razloga da se Zakon donesehitnim postupkom.

U ime Kluba zastupnika Hrvat-skoga bloka KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊupozorio je na zanimljiv tijek idinamiku izmjena i dopuna Zakona oobvezama i pravima dræavnih duæno-snika. U manje od tri godine ovaj jeZakon mijenjan i dopunjavan Ëak πestputa pa se moæe govoriti o lutanjima itraæenjima.

VeÊ smo duæe vrijeme svjedociπiroke rasprave o ulozi i funkcijizastupnika u Hrvatskom saboru, pase Ëesto moæe Ëuti: ”oni niπta ne rade,a dobivaju velike plaÊe”. Vlada, pak,tvrdi da prihvaÊanjem predloæenogzakona dræavni duænosnici neÊe dobitiveÊe plaÊe nego πto ih sada imaju, aistodobno u jednom se dnevnom tiskumogao proËitati Ëlanak pod naslovom:”Vlada predsjedniku MesiÊu smanjilaplaÊu za 700 kuna” i podnaslov da Êe”Saborskim zastupnicima i zamje-nicima ministara plaÊe porasti za 312kuna. Nema, meutim, niti rijeËi(barem ne tako glasno) da u istomiznosu rastu npr. i plaÊe ministara, teda Êe duænosnicima u Uredu pred-sjednika Republike koeficijent zaizraËun plaÊe utvrivati predsjednikRepublike Hrvatske, nastavlja Gaπpa-riÊ. Stoga bi Klub volio vidjeti analizuplaÊa zastupnika, predsjednika Vladei predsjednika Republike s poËetkamandata i danas, a sve radi javnosti isliËnih novinskih tekstova koji bieventualno nakon te analize mogliizaÊi u javnost.

Klub zastupnika Hrvatskog bloka,pokreta za modernu Hrvatsku, traæida se plaÊe zastupnika ne poveÊavajuniti za spomenuti iznos od 312 kuna,kako to piπe u jednom dnevnom tisku,nego da taj iznos plaÊe ostane isti.Klub dræi kako bi zastupnicima treba-lo omoguÊiti odgovarajuÊe i kvalitetneuvjete rada (urede, kompjutere,Internet), a napose informatiËki su-stav nalik onome u Vladi kako bizastupnici u sabornici umjesto tonepapira imali raËunala baπ kao i onipreko puta Trga sv. Marka, i kako biputem raËunala mogli odraivatitoËke dnevnog reda.

Radi ispravka netoËnog navodajavio se MMllaaddeenn GGooddeekk ((LLIIBBRRAA)). Upo-

BROJ

352

66

Duænosnici veÊ Ëetvrtu godinuzaredom ne koriste pravo napoveÊanje plaÊe od 0,5 postoza svaku godinu radnog staæado najviπe 20 posto i tako neuzimaju iz dræavnogproraËuna izmeu 70 i 100milijuna kuna na πto bi imalipravo jer je to dio sustavnihprava u naπem radnomzakonodavstvu.

zorio je na poseban prilog uz Prijedlogu kojem Vlada donosi simulacijuobraËuna plaÊe duænosnika po brutoosnovici 4232,43 kuna, a koja poka-zuje npr. da plaÊa zastupnika ne rasteoko 300 kuna kako su izvijestile jednednevne novine nego tek 11 kuna i 76lipa. Takoer bi kao osnovu za raspra-vu trebalo uzeti zakonske akte, a nenovinske Ëlanke, zakljuËio je zastu-pnik Godek.

UzvraÊajuÊi KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ jeustvrdio kako u svojoj raspravi nijeniπta izmislio niti netoËno rekao negonaprosto citirao Ëlanak iz ”Jutarnjeglista” od 6. prosinca lani. Isto takoGaπpariÊ dræi da Êe se zastupnikGodek sloæiti s njim da puno veÊi brojljudi Ëita novine nego zakonskeprijedloge.

Mr.sc. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) dræikako nije korektno da se zastupnikGaπpariÊ poziva na tisak, i propagirabilo koje tiskovine, te dodaje kako uovom sluËaju to i nije neka promidæbaspomenutih dnevnih novina jerizneseni podaci u Ëlanku nisu toËni.Tako npr. plaÊa Predsjednika Repu-blike Hrvatske porast Êe za 6 kuna i28 lipa, a zastupniËka plaÊa za 11kuna i 76 lipa.

Nikada nije popularno raspravljatio plaÊi dræavnih duænosnika, a pogo-tovo ne u postojeÊoj gospodarskoj isocijalnoj situaciji u Hrvatskoj i zatose Klub zastupnika DC-a neÊe osvrtatina koeficijent za izraËun plaÊe duæno-snika jer bi svaka rasprava o tome bilaprovociranje javnosti, podvukao jedr.sc. MMaattee GGrraanniiÊÊ. Klub podræavaprijedlog Vlade da se u krug dræavnihduænosnika uvrste rektori i pro-rektori sveuËiliπta, a iz tog krugaiskljuËe æupani, doæupani i grado-naËelnik Grada Zagreba. Jednako jetako opravdano u dræavne duænosnikeukljuËiti stvarne savjetnike pred-sjednika Republike Hrvatske, ali binjihov broj trebalo odrediti zakonom.Klub smatra da je u proteklih dva-naest godina moderne hrvatskedræave bilo puno lutanja s plaÊamadræavnih duænosnika, pa i pogreπaka,Ëak i koriπtenja u predizborne svrhe.Stoga bi za bilo kakvu promjenu plaÊedræavnih duænosnika trebalo saËinitijednu analizu njihovih prava i obvezapo svim europskim dræavama, aposebno u tranzicijskim dræavama.

ZakljuËujuÊi raspravu zastupnikGraniÊ rekao je joπ da Êe Klubzastupnika DC-a podræati ovepromjene Zakona.

U ime Kluba zastupnika HSS-aistupio je LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ. Zastupnik

dræi da bi bilo dobro objedinitiraspravu o obvezama i pravima dræav-nih duænosnika te o plaÊama sudaca idrugih pravosudnih duænosnika.Pojasnio je da Êe u svom istupu isto-vremeno raspravljati o oba zakonskaakta, jer je ista problematika. Neo-dræivo je da se veÊ nekoliko godina neprimjenjuje odredba po kojoj bidræavni duænosnici i pravosudniduænosnici imali pravo na poveÊanjeplaÊe od 0,5 posto za svaku godinustaæa. Ispuπtanjem te odredbe izspomenuta dva zakona ovi se duæno-snici zapravo izdvajaju iz sustavaplaÊa po principima, naËelima ivrijednostima Zakona o radu. StogaKlub podræava prijedlog Odbora zazakonodavstvo i ostalih koji su traæilida se u ove zakone vrati to pravodræavnim i pravosudnim duæno-snicima. Pitanje primjene zakonskihodredbi ostalo je visjeti u zraku pa bimoæda trebalo razmisliti o tome daSabor obveæe Vladu RH da pokuπatijekom 2003. godine iznaÊi pravorjeπenje tj. kako doÊi u legalistiËkusituaciju da se u praksi primjenjujuzakoni, pa tako i ova dva veÊspomenuta zakona. Nakon tih opaskizastupnik TrconiÊ podræao je obazakonska prijedloga.

ObraËun plaÊe - transparentan i

usporediv

U predloæenim izmjenama i dopu-nama Zakona o obvezama i pravimadræavnih duænosnika ne radi se opoveÊanju niti smanjenju njihoveplaÊe, nego se zbog promjene osnoviceza obraËun plaÊe dræavnih duæno-snika dogaaju neke sitne promjene,ali tako da plaÊe tih duænosnikaostaju na sadaπnjoj razini, primijetioje JJoossiipp LLeekkoo. To su ujedno biliodluËujuÊi elementi za Klub zastu-pnika SDP-a da podræi donoπenjeovoga zakona po hitnom postupku.

Dræavna uprava vapi za moder-nizacijom, reformom i reorga-nizacijom. Uz to, dræavna uprava imasve sloæeniju i zahtjevniju ulogu udruπtvu pa su i sve jaËi zahtjevi zavisoko struËnim kadrovima. Zbogtoga Klub smatra da su svapredloæena rjeπenja vrlo privremenogkaraktera, i uskoro Êe doÊi do reformedræavne uprave, a u tom okviru ireforme sustava plaÊe dræavnihduænosnika, namjeπtenika i uprave ucjelini. Klub dræi da Êe se i u dræavnojupravi morati otvoriti pravna mogu-Ênost da se na temelju ugovora mogu

zaposliti toliko potrebni struËnjaci ispecijalisti, pa tako odredi i njihovaplaÊa. Glede utvrivanja kruga dræav-nih duænosnika Klub posebno pozi-tivnim smatra prijedlog da se onproπiri ukljuËivanjem rektora iprorektora sveuËiliπta, te zamjenika ipomoÊnika ravnatelja dræavnih uprav-nih organizacija.

Uslijedila je pojedinaËna rasprava,a prvi je govorio NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).©teta je, kaæe, πto se ovdje ne vodiobjedinjena rasprava o izmjenama idopunama zakona o: obvezama ipravima dræavnih duænosnika i oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika.

Predloæenim Zakonom o obvezama ipravima dræavnih duænosnika mijenjase naËin obraËuna plaÊe duænosnika, ito je dobro jer tako taj obraËun postajetransparentan i usporediv sa svimostalim obraËunima plaÊa u dræavnojupravi. Tako Êe se nakon donoπenjaovoga zakona moÊi usporediti plaÊedræavnih duænosnika, dakle i koefi-cijenti za obraËun plaÊe, a naposevisina plaÊe s plaÊom dræavnihsluæbenika i namjeπtenika. U tomsmislu zastupnik StaziÊ pozdravljapredloæene izmjene i dopune ovogazakona, hitan postupak u njegovomdonoπenju te amandman Odbora zazakonodavstvo. Dræi kako nije dobroda se Zakonom o izvrπenju dræavnogproraËuna mijenjaju neka prava kojapostoje u nekom drugom zakonu. Akonetko misli da su plaÊe duænosnikaprevisoke neka predloæi zakon kojimÊe se one smanjiti, nastavlja zastu--pnik. Isto tako ako netko misli dadræavni duænosnici ne bi trebali imatipravo po kojem im se uveÊava plaÊa za0,5 posto za svaku navrπenu godinuradnog staæa neka za raspravupredloæi izmjene i dopune Zakona oradu. Ovako samo se stvara jednapravna nesigurnost, a kako se svizalaæemo za jaËanje pravne dræavetakvu bi praksu, koja traje veÊ Ëetirigodine, trebalo napustiti. Ovako samose suspendira jedno pravo kojenaËelno postoji, ali se ne ostvaruje.Taj apsurd posebno je oËit kada su upitanju plaÊe sudaca. Sudac protokom

IHS15. I. 2003.

DRÆAVNI DUÆNOSNICI

BROJ

352

67

U proteklih dvanaest godinamoderne hrvatske dræave biloje puno lutanja s plaÊamadræavnih duænosnika, pa ipogreπaka, Ëak i koriπtenja upredizborne svrhe.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

vremena dobiva na kvaliteti, i zapretpostaviti je da Êe on svoju suda-Ëku duænost s godinama staæaobavljati sve bolje i savjesnije, jer ÊeuËiti na poslu. Novi koeficijenti zaizraËun plaÊe duænosnika, ali i sudacapostali su usporedivi jer je posrijediista osnovica za izraËun plaÊa sudaca.Na temelju koeficijenta preciziraju sespomenute dvije kategorije duæno-snika, a nakon analize dolazi se dotoga da ima nekih nelogiËnih rjeπenjai nerazmjera pa to valja uskladiti,smatra ovaj zastupnik. Izmjenakoeficijenata, odnosno poveÊanje ilismanjenje plaÊe moguÊa je na temeljuzakona koje donose zastupniciHrvatskoga sabora. No, krajnje jenepopularna mjera da saborski zastu-pnici, ukoliko misle da su svrstani uprenisku kategoriju duænosnika,sami sebi poveÊavaju plaÊe. A kako tonema tko drugi uËiniti zastupnikpredlaæe da se izmjene i dopunekoeficijenata za obraËun plaÊe pripre-me u klubovima zastupnika ili Vladi,a onda posebno zakonskom odredbomutvrdi da Êe se predmetni zakon,odnosno tako predloæeni koeficijentiprimjenjivati nakon slijedeÊih izbora.Tako bi zastupnici ovog saziva SaboraveÊ sada odluËili o buduÊim koefi-cijentima koji bi se primjenjivali navlast koja Êe biti uspostavljena nakonslijedeÊih parlamentarnih izbora, abiraËi bi na izborima odluËili tko Êe tekoeficijente ostvarivati, pojaπnjavaStaziÊ.

Zastupnik dræi da su potpunoporemeÊene utvrene kategorijeduænosnika po pojedinim segmentimadræavne vlasti, i prisutne velikenelogiËnosti. S obzirom na istuosnovicu za obraËun plaÊe, a slijedeÊilogiku trodiobe vlasti (zakonodavna,izvrπna i sudbena) trebalo bi kori-girati koeficijente za izraËun plaÊe,primijetio je zastupnik StaziÊ. Tako bipredsjednik Republike kao vrh iz-vrπne vlasti trebao, kao πto je i sadasluËaj, ostati izdvojen s najviπimkoeficijentom, dok bi predsjednikHrvatskoga sabora, predsjednik Vladei predsjednik Vrhovnog suda moralibiti u jednoj kategoriji kao pred-stavnici tri vrha dræavne vlasti spotpuno istim koeficijentom, kaæezastupnik StaziÊ. Dræi kako je razlikaizmeu koeficijenta predsjednikaRepublike i spomenuta tri Ëelnikadræavne vlasti prevelika pa bi jetrebalo ispraviti. Nadalje, u istoj bikategoriji trebali biti ministri, zastu-pnici Hrvatskoga sabora i suciVrhovnog suda jer su dræavni

duænosnici prve kategorije u izvrπnoj,zakonodavnoj i sudbenoj vlasti. UslijedeÊoj bi se kategoriji trebali naÊiravnatelj USKOK-a, glavni dræavnirevizor, puËki pravobranitelj iguverner Hrvatske narodne banke.

Zadiranje u autonomiju

sveuËiliπta

S obzirom na poloæaj i znaËajposlova koje obavljaju ovim sezakonom predlaæe da se u krugdræavnih duænosnika uvrsti rektore iprorektore sveuËiliπta (dosad su imalipoloæaj sluæbenika u javnim sluæ-bama), rekao je dr.sc. HHrrvvoojjee KKrraalljjeevviiÊÊ((LLIIBBRRAA)). Za razliku od nekihsudionika rasprave koji su pozdraviliovo rjeπenje zastupnik KraljeviÊ uka-zao je na moguÊu protuustavnost teodredbe. Prema predloæenom zakonurektor i prorektor postaju dræavnisluæbenici, a zastupniku se Ëini da setako zapravo zadire u autonomijusveuËiliπta πto, dakako, nije dobro.

Kod javnih sluæbenika (a dosad su tuspadali i rektori) primjenjuje se brutoosnovica kod obraËuna plaÊe i uve-Êanje plaÊe od 0,5 posto za svakunavrπenu godinu radnoga staæa. Pri-hvati li se, meutim, sada predloæenozakonsko rjeπenje, rektorima Êe seobraËunavati plaÊa po novim koe-ficijentima ali bez spomenutih 0,5posto, upozorava zastupnik KraljeviÊ.Pri tome se postavlja pitanje je li usvezi s tako predloæenim rjeπenjimanapravljena potrebna simulacija uodnosu na novonastalu situaciju zaove duænosnike. Zastupnik isto takopodsjeÊa da prema Zakonu o visokimuËiliπtima, sveuËiliπta mogu biti pri-vatna i javna, ovisno o tome tko im jeosnivaË. Ukoliko neka fiziËka ilipravna osoba ima novac i æeli gauloæiti u osnivanje privatnog sveu-Ëiliπta, osoba koja Êe na takvomsveuËiliπtu biti izabrana za rektora,

nakon donoπenja predloæenog zakonapostaje dræavni duænosnik, πto jeapsolutno nelogiËno, upozorava zastu-pnik KraljeviÊ.

Za mr.sc. MMiirroossllaavvaa RRooææiiÊÊaa ((HHSSPP))postoji Ëitav niz nelogiËnosti kojesadræe Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o obvezama i pravima dræav-nih duænosnika i Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o plaÊama sudaca idrugih pravosudnih duænosnika. Dræida je to posljedica veÊ duæe vremenamijenjanih i dopunjavanih ovih zako-na. Naime, te su izmjene i dopune biletoliko nedosljedne i neustavne da suupravo iz takvih promjena proiziπleove nelogiËnosti.

U naËelu ovaj je HSP-ovac pozdravioi podræao prijedlog zastupnika StaziÊada se pristupi izradi jednog konzi-stentnog zakonskog prijedloga raspo-djele koeficijenata za obraËun plaÊeduænosnika i sudaca, a zakon donesetako da vrijedi za slijedeÊi mandatzastupnika. Tako javnost ne bi pomi-slila da zastupnici aktualnog sazivaSabora odluËuju o svojim plaÊamanego o nekim principima kod raspo-djele plaÊa dræavnih duænosnika. Dokzastupnik StaziÊ smatra da bi na tajnaËin biraËi odluËili na biraliπtima tkozapravo treba primati takve plaÊe,RoæiÊ upozorava da je u Zakonu oobvezama i pravima dræavnih duæno-snika kod navoenja koeficijenta zaizraËun plaÊe pobrojano Ëak 14kategorija duænosnika, odnosno 37takvih potkategorija, a biraËi birajusamo jednu od tih kategorija - zastu-pnike. Sve ostale kategorije duæno-snika, osim predsjednika Republike,imenuju zastupnici odnosno Hrvatskisabor ili predsjednik Republike,odnosno premijer. Joπ je intere-santnije to da su od svih 37 kategorijaduænosnika zastupnici Hrvatskogasabora svrstani u sedmu grupurasporeda koeficijenata za izraËunplaÊa duænosnika, a kada se u javnostigovori o visokim plaÊama dræavnihduænosnika onda se definitivno naprvom mjestu uvijek spominju zastu-pnici. »injenica je, meutim, da veÊuplaÊu od zastupnika imaju potpred-sjednik i zamjenik predsjednika VladeRH, potpredsjednici Hrvatskog sabo-ra, guverner Hrvatske narodne ban-ke, predsjednici radnih tijela Sabora,suci Ustavnog suda RH, ministri,glavni dræavni revizor, puËkipravobranitelj, potpredsjednici radnihtijela Sabora pa zamjenik i vice-guverner HNB-a. Tek nakon pobro-

BROJ

352

68

Pristupiti izradi jednogkonzistentnog zakonskogprijedloga raspodjelekoeficijenata za obraËun plaÊeduænosnika, a posebnomodredbom precizirati da Êe sepredmetni zakon (novikoeficijenti) primjenjivatinakon slijedeÊihparlamentarnih izbora.

janih duænosnika slijede zastupniciHrvatskoga sabora, a nalaze se u istojgrupi i s istim koeficijentima kao inpr. tajnik Hrvatskoga sabora, koji jeuposlenik Hrvatskoga sabora, a zastu-pnici su mu praktiËki poslodavci. Uistoj grupi sa zastupnicima Saboranalazi se i tajnik Vlade, zamjeniciministara i zamjenici glavnog dræav-nog revizora, kao i rektor sveuËiliπta.Zastupnik RoæiÊ slaæe se s miπljenjemzastupnika KraljeviÊa da je unoπenjerektora i prorektora u krug dræavnihduænosnika ne samo ustavno upitnonego i posve neustavan postupak jerje sasvim sigurno da nikakvu neo-visnost sveuËiliπta ne moæe zastupati ipredstavljati Ëovjek kojeg plaÊadræava, paËe Ëak je dræavniduænosnik.

Iako nije objedinjena rasprava opredmetnom zakonu i predloæenimizmjenama i dopunama Zakona oplaÊama sudaca i pravosudnih duæno-snika, zastupnik RoæiÊ iskoristio jepriliku da iznese, kako je rekao, joπgoru nelogiËnost od rangiranja dræav-nih duænosnika, a to je usporedba skoeficijentima za izraËun plaÊesudaca i drugih pravosudnih duæno-snika. Tako npr. predsjednik Vrhov-nog suda ima plaÊu kao predsjednikHrvatskoga sabora ili kao premijer, aglavni dræavni odvjetnik kaopredsjednik Hrvatskoga sabora,odnosno za 30 ili Ëak 35 posto veÊuplaÊu nego zastupnik Hrvatskogasabora. Ravnatelj Ureda za suzbijanjekorupcije i organiziranog kriminalaima jednaku plaÊu kao i pot-predsjednik Vlade ili guverner HNB-a, te takoer za nekih 30 posto veÊuplaÊu od zastupnika Sabora. Pred-sjednici Upravnog suda, VisokogtrgovaËkog suda, Visokog prekrπaj-nog suda te suci Vrhovnog suda paËak i zamjenici glavnog dræavnogodvjetnika imaju daleko veÊu plaÊu,odnosno koeficijent za izraËun plaÊeod zastupnika Hrvatskoga sabora,nastavio je zastupnik. Dræi kakopostoji Ëitav niz nelogiËnosti ne uvisini plaÊe nego u odnosima izmeu

pojedinih koeficijenata dræavnihduænosnika. »itav niz duænosnika pai sudaca i pravosudnih duænosnikakoje je nabrojio ima kaæe veÊu plaÊuod zastupnika Sabora, a zastupnici suti koji ih imenuju. Uz to, zastupnicijedini primaju plaÊu voljom biraËazapravo su zastupnici Hrvatskogasabora, a svi ostali voljom zastupnika,upozorava RoæiÊ. Ukoliko bi seprihvatio logiËan StaziÊev prijedlog ikrenulo u izradu nekog novog (logi-Ënijeg) rasporeda koeficijenata za

izraËun plaÊe tada bi trebalo dostavitipodatke i o koeficijentima savjetnikapredsjednika Republike, savjetnikapredsjednika i potpredsjednika Vladete zamjenika premijera, a naposeËlanova Vlade kojih po saznanju ovogzastupnika ima 15-tak. UopÊe se nezna koliki su iznosi njihovih plaÊa. Sobzirom na prosjek plaÊa u RepubliciHrvatskoj plaÊe zastupnika Hrvat-skoga sabora relativno su visoke,slaæe se zastupnik RoæiÊ, ali odmahdodaje da postoji dvadesetak kate-gorija dræavnih duænosnika, a naposeonih sudaËkih i pravosudnih kojiimaju veÊe plaÊe od zastupnika (unekim sluËajevima i za 50 posto veÊe).O tome se niπta ne zna.

IspravljajuÊi netoËan navod NNeennaaddSSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) ustvrdio je kako sezastupniku RoæiÊu, uvjeren je,potkrala nenamjerna greπka kada jerekao da Hrvatski sabor imenuje suce,a to zapravo Ëini Dræavno sudbenovijeÊe.

Istupom zastupnika StaziÊa okon-Ëana je rasprava pa se preπlo naglasovanje. Najprije se o aman-dmanima u ime Vlade oËitovao njegovpotpredsjednik dr. GGoorraann GGrraanniiÊÊ. U

svezi s amandmanima podnesenim nazakonske prijedloge (o obvezama ipravima dræavnih duænosnika i oplaÊama sudaca i drugih pravosudnihduænosnika), a koji se odnose na priz-navanje prava od 0,5 posto za svakunavrπenu godinu radnog staæadræavnim i pravosudnim duæno-snicima, Vlada je predloæila Hrvat-skom saboru da donese zakljuËakkojim bi Sabor zaduæio Vladu RH da,do donoπenja Dræavnog proraËuna RHza 2004. godinu, predloæi rjeπenjeostvarivanja prava na dodatak na staæza dræavne i pravosudne duænosnike(0,5 posto za svaku navrπenu godinuradnog staæa), vodeÊi raËuna o mogu-Ênostima proraËuna i pravednostirjeπenja u odnosu na plaÊe drugihkorisnika dræavnog proraËuna, a kojebi se primjenjivale od 1. sijeËnja 2004.godine.

U nastavku potpredsjednik Vladedr. GraniÊ prihvatio je amandmanOdbora za izbore, imenovanja i uprav-ne poslove, a samim tim i amandmanOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, te Odbora za zakonodavstvo,dok je grupa zastupnika (Godek,TrconiÊ i LendiÊ) povukla svojamandmanski zahtjev.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((111133 ggllaassoovvaa ””zzaa””,,ddvvaa ””pprroottiivv”” ii jjeeddnniimm ””ssuuzzddrrææaanniimm””))zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa ddoonniijjeelliissuu ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo oobbvveezzaammaa ii pprraavviimmaa ddrrææaavv--nniihh dduuæænnoossnniikkaa uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjeepprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj.. PPoosseebbnniimm zzaa--kklljjuuËËkkoomm kkoojjeegg jjee nnaa tteemmeelljjuu ËËllaannkkaa112222.. PPoosslloovvnniikkaa HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraapprreeddllooææiillaa ggrruuppaa zzaassttuuppnniikkaa,, HHrrvvaattsskkiissaabboorr oobbvveezzaaoo jjee VVllaadduu ddaa nnaajjkkaassnniijjeeddoo 3300.. ttrraavvnnjjaa 22000033.. oossiigguurraa pprriimmjjeennuuËËllaannkkaa 1122.. ssttaavvaakkaa 22.. ii 55.. ZZaakkoonnaa oooobbvveezzaammaa ii pprraavviimmaa ddrrææaavvnniihh dduuæænnoo--ssnniikkaa,, kkoojjii ssee ooddnnoossee nnaa pprraavvoodduuæænnoossnniikkaa nnaa nnaakknnaadduu zzaa ssvvaakkuunnaavvrrππeennuu ggooddiinnuu rraaddnnoogg ssttaaææaa 00,,55ppoossttoo,, aa nnaajjvviiππee 2200 ppoossttoo.. OOvvaajj jjeezzaakklljjuuËËaakk ttaakkooeerr pprriihhvvaaÊÊeenn vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa ((111144 ””zzaa””,, ddvvaa””pprroottiivv”” ii jjeeddnniimm ””ssuuzzddrrææaanniimm””))..

JJ..©©..

IHS15. I. 2003.

DRÆAVNI DUÆNOSNICI

BROJ

352

69

»itav niz duænosnika ima veÊuplaÊu od zastupnikaHrvatskoga sabora, azastupnici su ti koji ihimenuju, i jedini koji primajuplaÊu voljom biraËa.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee pprriihhvvaattiioossuuggeessttiijjuu OOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo ddaassee oovvaa OOddlluukkaa ddoonneessee uu ppoossttuuppkkuujjeeddnnoogg ËËiittaannjjaa.. SSttooggaa ssuu zzaassttuuppnniicciipprriihhvvaattiivvππii PPrriijjeeddlloogg ooddlluukkee oo ddoonnoo--ππeennjjuu PPrroossttoorrnnoogg ppllaannaa NNaacciioonnaallnnooggppaarrkkaa ””KKoorrnnaattii”” ssvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeedd--llooggee ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiillii pprreeddllaaggaatteelljjuu((VVllaaddii RRHH)),, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaaËËnnooggpprriijjeeddllooggaa ooddlluukkee..

PPrroossttoorrnnii ppllaann NNaacciioonnaallnnoogg ppaarrkkaaKKoorrnnaattii jjee tteemmeelljjnnii ddookkuummeenntt zzaaππttiittee,,kkoorriiππtteennjjaa ii uurreeeennjjaa pprroossttoorraa kkoojjiimmssee ooddrreeuujjuu ii uusskkllaauujjuu ooddnnoossii kkoorrii--ssnniikkaa pprroossttoorraa,, uuvvjjeettii ooggrraanniiËËeenniihhiinntteerrvveenncciijjaa ii iinntteerreess ooËËuuvvaannjjaa vvrriijjeedd--nnoossttii pprroossttoorraa nnaacciioonnaallnnoogg rraannggaa uusskkllaadduu ssaa ZZaakkoonnoomm ii nnaaËËeelliimmaauupprraavvlljjaannjjaa nnaacciioonnaallnniimm ppaarrkkoovviimmaa,,pprriillaaggooeennoo ssppeecciiffiiËËnnoossttiimmaa oovvooggppaarrkkaa.. PPllaann ooddrreeuujjee pprriioorriitteettee iinnaaggllaaππaavvaa ssuussttaavvnnoo vvooeennjjee sskkrrbbii oovvrriijjeeddnnoossttiimmaa pprroossttoorraa kkrroozz eettaappnneeaakkttiivvnnoossttii,, iinntteerrvveenncciijjee ttee pprraaÊÊeennjjeessttaannjjaa ii pprroocceessaa uu pprroossttoorruu ii ssttaannjjaaookkoolliiππaa..

O PRIJEDLOGU

Tradicijska graevina -

”kornatska kuÊa”

Ovom se Odlukom predlaæe dono-πenje Prostornog plana Nacionalnogparka Kornati (Plan) Ëija je obvezadonoπenja propisana odredbom Ëlan-ka 22. stavak 1. Zakona o prostornomureenju i Ëlanka 28. stavak 2.Zakona o zaπtiti prirode. PredloæeniProstorni plan proπao je postupakjavne rasprave prema Uredbi o javnojraspravi u postupku donoπenjaprostornih planova.

Glede polaziπta za izradu PlanaVlada podsjeÊa da je donoπenjemZakona o Nacionalnom parku Kornati(1980. godine) Kornatsko otoËjeproglaπeno Nacionalnim parkom, a

Zakonom o izmjenama Zakona oNacionalnom parku Kornati (1988.)utvrena veliËina parka iznosila oko224 km2. Temeljem tih zakona isukladno odredbama Zakona o pros-tornom ureenju i Zakona o zaπtitiprirode, izraen je dokument Pros-tornog plana nacionalnog parka”Kornati” koji je elaboriran kaoPrijedlog plana krajem 1988. godineu okvirima utvrenih granica, te jedonesen odlukom o donoπenju Pros-tornog plana Nacionalnog parka”Kornati” u sijeËnju 1990. godine.

Promjena druπtvenih i politiËkihokolnosti, usvajanje novog zakono-davstva iz podruËja prostornog ure-enja i zaπtite prirode, korekcijagranica nacionalnog parka krozizmjene Zakona o nacionalnom parku”Kornati”, ali prije svega veliki pro-blemi u provedbi dosadaπnjeg pros-tornog plana zbog izrazitogneslaganja domicilnog stanovniπtva-vlasnika s usvojenim dokumentomprostornog ureenja, osnovni surazlozi koji su potakli proceduru izra-de novog Prostornog plana nacio-nalnog parka ”Kornati”. Nova granicaNacionalnog parka odreena jeZakonom o izmjeni Zakona o nacio-nalnom parku ”Kornati”.

Prostornim planom Nacionalnogparka Kornati obuhvaÊeno je podruËjeunutar zakonski odreenih granicaparka ukupne povrπine 217,00 km2,od Ëega 48,15 km2 kopnene i 168,85km2 morske povrπine.

Slijedom razine diferenciranja pros-tora prirodni elementi cjeline parkaodreuju se temeljnim fenomenom,koji se dijeli na zone u kojima je tajtemeljni fenomen oËuvan u cijelosti,

na kulturne zone u kojima je prirodnifenomen dijelom modificiran ljud-skim djelovanjem te na koncu dijeloveprema namjeni, uvjetima koriπtenja izaπtite prostora. Na podruËju Nacio-nalnog parka utvruju se zone zaπtiteslijedom po strogosti utvrenoj ovimplanom : prirodne zone (otoËje i akva-torij); kulturne zone (zone poljo-privrednog pejzaæa, etnoloπke, arhe-oloπke i kulturno-povijesne zone ilokaliteti), te zone mjeπovite namjene(servisno-usluæne zone i zonetradicijske gradnje-luËice). UnutarpodruËja Nacionalnog parka Kornatiizdvojene su zone stroge zaπtite kojesu utvrene za podruËja oko otoËiÊaPurara te hridi Klint i VoliÊ,Mrtovnjaka, otoka KlobuËar te otokaVeliki i Mali ObruËan.

Planom se odreuju i razgra-niËavaju zone mjeπovite namjenedefinirane kao skupine tradicijskihgraevina i pripadajuÊeg prostoraoko graevina u uvalama. To suprvenstveno pomoÊne graevine ufunkciji poljoprivrede i ribarenja teprivremenog smjeπtaja vlasnikaposjeda. Kao mjesta namijenjena zaprivremeni boravak u svrhu obav-ljanja poljoprivredne djelatnostivlasnika posjeda odreuju se slijedeÊetradicijske luËice: na Kornatu - Opat,KoromaËna, Knjeæak/Ropotnica, Ko-ritnica/Gujak, Vrulje, Male Vrulje,Striænja, KravljaËica, LuËica, ©ipnate,Pod Biæanj, Suha Punta, Lupeπka,Samica, Statival, i Stiniva, a naotocima: Smokvica (Lojena), RavniÆakan (Zmoraπnja vala), Lavsa (vala) iPiπkera i Levrnaka.

Graevine su smjeπtene na posto-jeÊoj parceli odnosno dijelu posjedakoji se nalazi u zoni ili unutar granicalokaliteta πto se ovim planom zadr-æava kao osnova za odreenje prostoramoguÊih graditeljskih zahvata. SvekuÊe koje nisu izgraene kao rezultatpotreba boravka i dozvoljenih djelat-nosti u Nacionalnom parku i koje

BROJ

352

70

PRIJEDLOG ODLUKE O DONO©ENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA

”KORNATI”

Temeljni dokument zaπtite,

koriπtenja i ureenja prostora Parka

Na podruËju Nacionalnogparka utvruju se zone zaπtitei to: prirodne, kulturne i zonemjeπovite namjene.

odstupaju od utvrenih pravila grad-nje utvrenih ovim planom, a nalazese na prostoru gdje je ovim planommoguÊa lokacija takve graevine,moraju se rekonstruirati i uklopiti uambijent odnosno tradicijski sklopgraevina. KuÊe, pak, koje suizgraene na mjestima gdje to ovimplanom nije dozvoljeno ili dio gra-evina koji prelazi odreene okvireutvrene ovim planom moraju seukloniti.

KuÊe na Kornatima nastale su kaoizraz potrebe da se lakπe i sigurnijeæivi na dijelu dislociranog posjeda uarhipelagu. Stoga je nedvosmislenojasno da je samo posjed, njegovaveliËina i struktura onaj Ëimbenikkoji nekome daje ili oduzima pravo na”kuÊu”. Ovim se planom utvrujuglavne sastavnice, situacije i naËelagradnje na Kornatima. Suvremenaobiteljska kuÊa mora slijediti tradi-cijske elemente, odgovarati multi-funkcionalnim zahtjevima koji moti-viraju njezinu gradnju te zadovoljitipotrebu svoga vlasnika za povre-menim boravcima u svim godiπnjimdobima i raspolagati komforom opÊe-prihvaÊenog civilizacijskog stan-darda. Osim za najuæu obitelj, u kuÊije nuæno osigurati smjeπtaj za Ëlanoveproπirenog kuÊanstva ili osoba uspecifiËnoj teæaËkoj ispomoÊi zavrijeme intenzivnih poljoprivrednihradova. Graevine koje se izgraujuodnosno rekonstruiraju unutar zonatradicijske gradnje mogu se projek-tirati kao gospodarski prostor spomoÊnim prostorijama i dijelom zaprivremeni smjeπtaj vlasnika. Ukupnepovrπine gospodarskog sklopa mogubiti najviπe 65 m2 zatvorenog pros-tora i 15 posto od te povrπinenatkrivenog otvorenog prostora i tona jednoj postojeÊoj parceli ili dijelupostojeÊe parcele koja se nalaziunutar zona tradicijske gradnje.

Koncepcija i organizacija

posjeÊivanja Kornata

Zbog toga πto dosadaπnji posjetiNacionalnom parku Kornati nisu biliprimjereno organizirani ni kon-trolirani, ova jedinstvena insularnaskupina na Sredozemlju naπla se uvrlo teπkoj ekoloπkoj situaciji. Stanjeje tim teæe πto je upravo proglaπenjeotoËja Nacionalnim parkom pokre-nulo veliki broj znatiæeljnika i ljubi-telja prirode prema Kornatima.Skupni posjeti Nacionalnom parkusvode se na izletniËku sezonsku

aktivnost organiziranu sa πirokoggravitacijskog prostora, a ustanovakoja upravlja Parkom nema nikakvognadzora. Ovi su izleti motiviranibrzom sezonskom zaradom, potpunosu nesadræajni, a struËni vodiËi,kvalificirani za voenje skupineposjetitelja, nisu πkolovani ni uvedeniu izletniËku praksu. Dakle, obra-zovna, pedagoπka i andragoπka ulogaNacionalnog parka Kornati uopÊe nijeostvarena.

Individualni posjetitelji Nacio-nalnog parka mogu se svrstati u triskupine: nautiËari s vlastitim iliunajmljenim jahtama; individualniizletnici u manjim gliserima i gume-njacima i gosti u tzv. ”Robinzonskomturizmu” smjeπteni u kuÊicamavlasnika posjeda. NautiËare u veÊimjahtama moglo bi se relativno lakokontrolirati, ali je i ova kontroladanas neefikasna (sidre se bilo gdje,pa u takvim uvjetima i naplataulaznica izaziva otpor posjetitelja).Individualni izletnici u manjimplovilima (gliseri i gumenjaci) kojidolaze u pravilu na jednodnevne izleteu Kornate iz obliænjeg obalnog pros-tora (Zadar-Biograd-©ibenik) pred-stavljaju onaj posjetiteljski segmentkoji je najteæe kontrolirati (svojimbrzim plovilima lako izmiËu kontroli).Najlakπe kontrolirani dio posjetiteljajesu agencijski ili individualni gostidomicilnog stanovniπtva u tzv.”Robinzonskom turizmu” (najËeπÊedolaze bez vlastitog plovila, staci-onirani su u jednoj luËici i regi-strirani kod agencije ili turistiËkihzajednica).

Sve navedeno govori u prilogstajaliπtu da je daljnje toleriranjestihijskog i nekontroliranog posje-Êivanja Nacionalnom parku Kornatineodræivo. No, pitanju kontrole posje-Êivanja nuæno je pristupiti kreativnouvaæavajuÊi i promiËuÊi one orga-nizacijske metode i sredstva, koji Êebiti na tragu posebnosti Kornata.

Glede koncepcije i organizacijaposjeÊivanja osnovna planska postav-ka je promjena strukture posje-Êivanja: smanjenje uz potpunukontrolu individualnih posjetitelja,poveÊanje broja organiziranih posjeta-izleta te ograniËeni i potpuno orga-nizirani boravak u domaÊinstvimavlasnika posjeda. Takva intencija neÊerezultirati poveÊanjem broja posje-titelja, ali je cilj smanjenje udarnihoptereÊenja u danima sezone i raspo-reivanja interesa u veÊe vremenskorazdoblje (tijekom dana i tijekomsezone). Kod posjeta organiziranih

skupina Nacionalnom parku Kornati,kljuËnu ulogu Êe imati buduÊi recep-tivni centri: srediπnja recepcija-prezentacijski centar Nacionalnogparka Kornati u Murteru, terecepcijski centri za prihvat orga-niziranih skupina posjetitelja na Æutu(Pinizel i sadaπnja ACI marina) te naRavnom Æaknu, Piπkeri (sadaπnja ACImarina) u uvali Vrulje.

Individualni posjetitelji Nacional-nog parka u konaËnici Êe biti samonautiËari na vezovima u priveziπtimana tri lokacije. Turisti koji su gostidomicilnog stanovniπtva ukljuËit Êe seu oblik agencijskog ili individualnogoblika pruæanja autentiËne turistiËkeponude, meutim, boravak posjetiteljau ovom prostoru, bez obzira na motiv,mora biti dobro organiziran, i naprimjeren naËin kontroliran. To znaËida je svaki oblik samovoljnog sidrenjau uvalama najstroæe zabranjen. Priv-remeno Êe se kontrolirano sidriti ugranicama prihvatljivog broja plovilau uvalama, a konaËno u funkcijiostaju priveziπta. Takvom se odlukomostvaruje laka uoËljivost neregistri-ranog plovila u akvatoriju Nacio-nalnog parka i jednostavna kontrolakretanja i boravka u Parku, uklju-ËujuÊi tu kontrolu limita u prometuplovila i ljudi.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje Odluke, ali se protivi seprijedlogu predlagatelja da je sedonese u postupku jednog Ëitanja, ipredlaæe Saboru da donese zakljuËakpo kojem bi se o Prijedlogu ove odlukeprovela rasprava kao o prijedlogu

zakona u prvom Ëitanju. BuduÊi da jeizrada ovog prostornog plana trajalagotovo sedam godina ukazuje se da jeu meuvremenu u postupku dono-πenja novi Zakon o prostornomplaniranju, te da je u tijeku izradaizmjena i dopuna Zakona o zaπtitiprirode, kao i drugih propisa u

IHS15. I. 2003.

NACIONALNI PARK ”KORNATI”

BROJ

352

71

Ukupne povrπinegospodarskog sklopa mogubiti najviπe 65 m2 zatvorenogprostora i 15 posto od tepovrπine natkrivenogotvorenog prostora i to najednoj postojeÊoj parceli.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

podruËju zaπtite okoliπa, u Odboru seocjenjuje opravdanim da se ovaOdluka u drugom Ëitanju raspravi idonese istodobno kada Êe se ras-pravljati o spomenutim prijedlozimazakona. Ovo posebno iz razloga πto sena nedvojben naËin za ovaj Nacionalnipark, kao i druge nacionalne parkove,parkove prirode i druga zaπtiÊenapodruËja i krajobraze treba utvrditikoji se zahvati, odnosno koje djelat-nosti mogu i pod kojim uvjetimaobavljati na tim podruËjima.

O Prijedlogu odluke OOddbboorr zzaapprroossttoorrnnoo uurreeeennjjee ii zzaaππttiittuu ookkoolliiππaaraspravljao je u svojstvu matiËnogradnog tijela. U raspravi su iznesenepohvale o predloæenom tekstu Pros-tornog plana Nacionalnog parkaKornati jer je uËinjen balans izmeurazliËitih interesa. Izraæeno je, ipak,nezadovoljstvo zbog dugotrajne, Ëakviπegodiπnje izrade tog dokumenta.Ocijenjeno je, pritom, da su prostorniplanovi zaπtiÊenih podruËja temelj zanjihovo odræivo koriπtenje i zaπtitu, teje zatraæeno da se ubrza postupakizrade i procedura donoπenja pros-tornih planova za ostale nacionalneparkove ali i parkove prirode. Sobzirom na to da se kasni s izvrπa-vanjem ove obveze nije jasno zaπtonisu iskoriπtena sredstva osiguranaza te namjene u dræavnom proraËunuza 2002., a za 2003. godinu ta susredstva znatno smanjena.

Odbor je pozitivnim ocijenio πto seovim dokumentom odustalo od radi-kalne zaπtite Nacionalnog parka”Kornati” jer se radi o vrlo speci-fiËnom otoËju, posebno πto su privatniposjedi na cijelom prostoru. Odborpodræava predloæena rjeπenja kojimase uspostavlja dobra suradnja svlasnicima jer je to i garancija zaπtiteParka. Upravo zbog toga, srediπnjepitanje u raspravi se odnosilo napredloæenu maksimalnu kvadraturugraevina koja se dozvoljava u zonitradicijske gradnje. Odbor smatra danema osnova iznimno dozvolitipoveÊanje zatvorenog prostora iznad65 m2 unutar ukupne povrπinegospodarskog sklopa, ali je suglasans iznesenim prijedlozima da se poveÊadozvoljena povrπina otvorenog pros-tora.

Odbor je predloæio Saboru da donesepredloæenu Odluku uz Ëetiri aman-dmana. Amandmanskom interven-cijom u toËki I. Prijedloga odlukesamo se precizira tekst, jer iz Odlukemora biti razvidno da se ne objavljujetekstualni i grafiËki dio Plana, veÊsamo odredbe za provoenje Plana,

koje su sastavni dio Odluke. Uz isto jeobrazloæenje Odbor amandmanskiintervenirao i u toËki II. Prijedlogaodluke.

Prema Ëlanku 25. Prijedloga odlukeukupne povrπine gospodarskog sklo-pa u ovom Nacionalnom parku mogubiti najviπe 65 m2 zatvorenog pros-tora i 15 posto od te povrπinenatkrivenog otvorenog prostora i tona jednoj postojeÊoj parceli ili dijelupostojeÊe parcele koja se nalaziunutar zona tradicijske gradnje.Odbor uvaæava potrebe domicilnogstanovniπtva u ljetnim mjesecima iamandmanom predlaæe poveÊanjemaksimalne povrπine otvorenogprostora graevine ili graevinskogsklopa koja se dopuπta u zonitradicijske gradnje (umjesto 15predlaæe 50 posto od povrπinenatkrivenog otvorenog prostora), alise amandmanskom intervencijom uËlanku 27. uvjetuje da taj natkriveniprostor mora biti drvena konstruk-cija-pergola jer je to tradicijskielement kornatske kuÊe.

OOddbboorr zzaa ttuurriizzaamm raspravio jepredloæenu odluku kao zainteresiranoradno tijelo i to u dijelu koji se odnosina pitanja utvrivanja i praÊenjapolitike zaπtite i oËuvanja kakvoÊeturistiËkog prostora. U raspravi jenaglaπeno da Nacionalni park Kor-nati predstavlja prepoznatljivu iprirodnu atrakciju i time markuhrvatskog turizma te da je nuænopredloæenim prostornim planom osi-gurati njegovu autentiËnu ekoloπkuzaπtitu, ali i stvoriti pretpostavkeopstanka i unapreivanja kvaliteteæivota stanovnika tog podruËja.PolazeÊi od toga ovo je radno tijelozauzelo slijedeÊa stajaliπta: da je upostavkama i Koncepciji Prostornogplana, a posebno u pogledu mjera zanjegovu provedbu nuæno voditiraËuna da se radi o prostoru koji je uprivatnom vlasniπtvu; da je u postav-kama Plana kao i u mjerama zanjegovu realizaciju zanemarena ulogalokalne uprave i samouprave, a to seodnosi kako na upravljanje usta-novom, tako i na postupak utvri-vanja i upravljanja rentom; da izpredloæenog Prostornog plana neproizlazi jasna strategija uravno-teæenog odnosa izmeu turistiËkevalorizacije prirodne atrakcije Kor-nata i istovremeno zaπtite togprostora, odnosno strategije odræivograzvoja turistiËkih sadræaja u funkcijizaπtite prostora; da Nacionalni parkKornati predstavlja osobit kulturniprostor sa svojim prepoznatljivim

identitetom, pa je potrebno i pred-loæenim Prostornim planom, ili unjegovoj daljnjoj razradi predvidjetinaËine amortizacije resursa, a koji biujedno omoguÊili sustavnu zaπtitutog prostora; da vlasnici - stanovniciovoga nacionalnog parka Kornatitrebaju ujedno biti nositeljima zaπtitetog prostora i to uz nadzor, pomoÊ ipotporu Dræave, i konaËno da je uprovedbi predloæenog Plana nuænodonijeti strategiju odræivog gospodar-skog razvoja Kornata - tradicionalnapoljoprivreda, seoska domaÊinstva,turizam, a sve u cilju stvaranja viso-kovrijednog turistiËkog proizvoda.

AMANDMANI

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa aman-dmanski je intervenirao u tekstu-alnom dijelu u toËki 1. - Polaziπta zaizradu Plana, u podtoËki 1. 4. -SpecifiËna polaziπta i okolnosti, ustavku 9. briπuÊi alineju 2., a doda-vajuÊi odgovarajuÊi tekst. Predloæenaizmjena alineje 2. predlaæe se stogaπto je tijekom provoenja javne ras-prave o Prijedlogu prostornog planaizraæeno stajaliπte da se dozvolinaËelna i pojedinaËna legalizacijagraevina. Kako se u PolaziπtimaPrijedloga prostornog plana odbacujenaËelo vlasniπtva nad kornatskimposjedom kao temeljnog uporiπta zaostvarenje prava graenja, a za πto suse vlasnici zemljiπta na Kornatimazalagali, razumljiva je njihova bojazanda Êe im predloæenim rjeπenjima bitionemoguÊeno legaliziranje graevinana posjedu ili pripadajuÊem portu Ëijisu vlasnici. S tim u vezi predlaæe se iizrada prethodnih studija koje Êeuvaæiti obiËajno pravo i uzance, kao istvarne potrebe za gradnju, a Ëime bise djelotvorno razrijeπilo i pravovlasnika na gradnju kuÊa na pod-ruËju koje je obuhvaÊeno ovimprijedlogom Prostornog plana. Sukla-dno stajaliπtima izraæenim u obra-zloæenju prvog amandmana Klubzastupnika HSS-a amandmanskiintervenira u glavi 4. - Uvjeti graenjas namjerama zaπtite i ureivanjaprostora, u Ëlanku 29. briπuÊi stavak2. umjesto kojeg predlaæe neki drugitekst.

KonaËno, amandmanskom inter-vencijom u glavi 5. - Mjere za provo-enje Plana u Ëlanku 38. KlubraπËlambom druge toËke æeli pota-knuti razvoj starih zanata, tradi-cionalne agrokulture i hortikulture,

BROJ

352

72

ureenje cjelokupnog krajobraza, teπkolovanje odgovarajuÊih kadrovakoji Êe moÊi udovoljiti potrebama,kako tradicionalnog poljodjelstva istoËarstva, tako i drugim kom-plementarnim zanimanjima, uzpruæanje struËne zaπtite cjelokupnomkrajobrazu.

Amandmanski prijedlog imao je izastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)).Zastupnik je predloæio da se u toËki 5.Prostornog plana Nacionalnog parka”Kornati” (Namjena, ureenje i kori-πtenje prostora) doda nova podtoËka5.6. koja Êe glasiti - Reæim kretanjagospodarskih plovila - tankera kojiprevoze naftu i druge opasne terete. Stim u vezi zastupnik Tuπek naglaπavakako su Kornati danas prepoznatljivaturistiËka destinacija s jedinstvenomi najrazvedenijom otoËnom skupinomna cijelom Sredozemlju, te dapredstavlja ekoloπki biser Mediterana,pa je naπa temeljna zadaÊa, duænost iodgovornost u zaπtiti i Ëuvanju togprirodnog fenomena za buduÊe gene-racije. Ocjenjuje da je u cilju ekoloπkesigurnosti i zaπtite potrebno uspo-staviti punu kontrolu i nadzor nadreæimom kretanja gospodarskihplovila - posebno tankera koji prevozenaftu i opasne terete. Kontrola inadzor su potrebni iz nekoliko razlo-ga, nastavlja zastupnik. Prvi je iglavni razlog koji upozorava naekoloπke katastrofe koje proizvodetankeri, i koji zasigurno predstavljajunajveÊu opasnost za oËuvanje okoliπaodnosno ekoloπke sigurnosti. Drugije, razlog to πto mnogi upozoravaju dadanas Jadranskim morem krstarigomila starih tankera koji se nalazena rubu elementarne sigurnosti izaπtite. A treÊi razlog valja gledati unagovjeπtaju ”JANAF-a” (Jadranskognaftovoda) da za godinu dana moæemooËekivati znatno poveÊan broj ipromet tankera Jadranskim morem.

RASPRAVA

Rasprava je zapoËela istupom izvje-stitelja radnih tijela. Tako je ostavovima Odbora za prostornoureenje i zaπtitu okoliπa izvijestilaVVeessnnaa PPooddlliippeecc,, MMllaaddeenn GGooddeekk ostavovima Odbora za zakonodavstvo,a Odbora za turizam ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc.

U nastavku ponovno je dobila rijeËzastupnica PPooddlliippeecc, ali ovaj put da biiznijela stajaliπta Kluba zastupnikaSDP-a. Najprije je izrazila zado-voljstvo πto se u saborskoj raspravi

naπao joπ jedan prostorni plan podru-Ëja posebnih obiljeæja nakon πto suzastupnici ovog saziva Sabora veÊusvojili prostorne planove nacio-nalnog parka Mljet, Risnjak, Pakle-nica i Brijuni. Isto je tako iznijelaoËekivanje da Êe se u saborskojraspravi naÊi i prostorni planovi zasve preostale proglaπene nacionalneparkove i parkove prirode jer na toobvezuju Zakon o zaπtiti prirode iZakon o prostornom ureenju (oba iz1994. godine), a i s obzirom naËinjenicu da su za te namjene bilaosigurana proraËunska sredstva.

Generalno gledano zaπtiÊeni dijeloviprirode od interesa za RH uæivajuposebnu zaπtitu, a postiæe sedonoπenjem kvalitetnih prostornihplanova kojima se ureuju mjerezaπtite, naËin ureenja ili uvjetikoriπtenja prostora. Za razliku odvaæeÊeg plana koji je danas na snazi,u predloæenom prostornom planuNacionalnog parka Kornati nacjelovit i sveobuhvatan naËin reguli-rana su sva pitanja nuæna za zaπtituParka, a sve sa ciljem da se odredeparametri za razvitak tog prostora.Prostorni plan definira naËin upo-trebe svih dijelova zaπtiÊenog podru-Ëja (krajolika) u cjelini kao prirodnogfenomena na kopnu i moru, a izmeuostalog, i naËin upotrebe izgraenihprostora u prostoru koje provodevlasnici posjeda na svojim parcelama,odnosno graevinama. Tako npr.izvan zona tradicijske gradnje nijemoguÊe graditi nove kuÊe, a tzv.kornatsku kuÊu moguÊe je graditisamo pod posebnim uvjetima, uzpropisanu veliËinu i uz uvjet i svrhuodræavanja posjeda, a time i zaπtiteprostora.

Klub dræi da je dobro πto je kodizgradnje odnosno rekonstrukcijeovih kuÊa uvaæeno naËelo da istanuæno mora zadovoljavati i opÊe-prihvaÊene civilizacijske standarde, teda je moguÊe osigurati smjeπtaj zaËlanove proπirenog domaÊinstva, ali ituriste ukljuËene u kornatsku obitelj-sku zajednicu. »lankom 25. odreenaje povrπina takvog gospodarskogsklopa od 65 m2 zatvorenog prostorai joπ 15 posto od te povrπine natkri-venog otvorenog prostora. Uvaæa-vajuÊi Ëinjenicu da vlasnici posjeda

tih izgraenih graevina moguprihvaÊati goste i pruæati usluge, aprema uvjetima Javne ustanove (ustvarnosti je to sluËaj), Klub predlaæeda se poveÊa povrπina moguÊeg nat-krivenog prostora na 50 postozatvorene povrπine.

Klub u cijelosti podræava predloæenemjere realizacije Plana (etapne su), aponajprije upuÊuje na potrebu selek-tivne sanacije prostora. Za Prostorniplan Nacionalnog parka Kornatirekla je da je razvojno planski doku-ment koji na zadovoljavajuÊi naËinureuje odnose korisnika u prostoruParka s interesima πire zajedniceuvaæavajuÊi da je prostor obiljeæenprirodnim vrijednostima i vrijed-nostima stvorenim ljudskim radom.

U slijedeÊem razdoblju nuæno jerealizirati i πto prije rijeπiti pitanjeopskrbe energijom za graevineNacionalnog parka kako je to ipredvieno u odredbi za provoenjeProstornog plana Nacionalnog parkaKornati (Ëlanak 30.). Klub smatra daje prostorni plan uvaæio sve spoznajeo zaπtiti i koriπtenju prostora poπ-tujuÊi pritom meunarodne kon-vencije i europske smjernice zazaπtiÊeno podruËje kao i struËne iznanstvene stavove sa simpozija oKornatima. Posebno se podræavanaËin na koji je Plan izraen te dobrasuradnja pojedinih resora i lokalnogstanovniπtva πto se vidi i po dugoj iiscrpno provedenoj javnoj raspravi.Sve to ukazuje da se temeljito priπloizradi Plana, te da je zadovoljenazakonska procedura u kojoj sudirektno sudjelovali korisnici Plana,pa Êe zbog svega navedenog Klubzastupnika SDP-a veÊ u prvom Ëitanjuprihvatiti odluku o donoπenju pros-tornog plana Nacionalnog parkaKornati, zakljuËila je zastupnicaPodlipec.

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa pozdravljadonoπenje Prostornog plana Nacio-nalnog parka Kornati kao kvalitetanpomak ka stvaranju preduvjeta zaodræiv razvoj ovog najosebujnijeg oto-Ëja Europe, rekao je Boæidar Kalmeta.U cjelini gledano Prijedlog prostor-nog plana preteæito je pozitivan, alipozornost izaziva Ëinjenica da je predzastupnike stigao dvije godine nakonjavne rasprave, i Ëak sedam godinanakon najavljene izrade ovoga Plana,nastavio je Kalmeta te izrazio bojazanda Êe cijena tog zakaπnjenja u oblikurazmahane bespravne gradnje bitivisoka. Da je prostorni plan usvojenubrzo nakon javne rasprave, i dainterregnum do ove saborske raspra-

IHS15. I. 2003.

NACIONALNI PARK ”KORNATI”

BROJ

352

73

Daljnje toleriranje stihijskog inekontroliranog posjeÊivanjaNacionalnog parka ”Kornati”neodræivo je.

IHS15. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

ve nije bio tako dug, Klub vjeruje dabi veÊ danas Plan davao rezultate kaojedna kvalitetna podloga za una-preenje zaπtite i odræivog razvitkaKornata. Ovako Klub dræi da Êeumjesto prvenstveno zaπtitne irazvojne funkcije Prostorni plan, prijesvega, imati sanacijski karakter.

Povijest Kornata zapravo je povijesttzv. malog Ëovjeka (ribara, pastira,zemljoradnika) koji se od najstarijihvremena borio sa æegom, vjetrom imorem, i uvijek baπ uvijek siro-maπtvom. Ako danaπnja generacijaljudi dopusti da nestane tradicijskinaËin æivota na Kornatskom prostorutada moramo biti svjesni da Êe nestatii Kornati kakve poznajemo, nastavioje zastupnik Kalmeta. Stoga je, kaæe,na svima koji donose zakonsketemelje i provedbene mjere odgo-vornost da saËuvaju Kornate i predajuih buduÊem naraπtaju u danaπnjemobliku najprepoznatljivijeg krajolikaJadrana i Mediterana.

Prijedlog prostornog plana Nacio-nalnog parka Kornati napravio jebitan iskorak u prepoznavanju Kor-nata kao kulturnog fenomena idomicilnog stanovniπtva kao subjektai najboljeg jamca njegove zaπtite iunapreenja. Ponuenim Planomdominira upravo taj zaπtitni konceptu kojem je vlasnik posjeda glavniakter zaπtite tog dragocjenog pros-tora, Ëime se hrvatska dræavaprikljuËuje svjetskim trendovimazaπtite prostora od osobite nacionalnevrijednosti. Naπi Kornatari, smatraKlub, moraju biti svjesni da eksklu-zivnost njihova vlasniπtva nad ovimprostorima povlaËi i ekskluzivnostobveza u njegovom koriπtenju ioËuvanju. Kornatari su tog svjesni,smatra Kalmeta, ali odmah dodajekako nitko nema pravo niti æelioËekivati od njih da se prilagodenaËinu æivota svojih predaka kako biKornati ponovno postali nekadaπnjisklad suæivota Ëovjeka i prirode. Zatobi dræavna tijela trebala omoguÊiti datradicijski naËin æivota ujedno bude iekonomski isplativ naËin æivota nakornatskim prostorima. Voen timstavom Klub smatra da se u mjeramaprovoenja Plana nije posvetilodovoljno pozornosti mjerama poti-canja tradicijskog stoËarstva, poljo-privrede i ribarstva, za koje dræi da ihtreba razraditi i konkretizirati. Skonkretnim mjerama provedbe uovom dijelu Prostorni bi plan biovjerodostojniji. Ovako Klub imadojam da se Prostorni plan u ovomsegmentu svodi samo na naËelnu

deklaraciju. Jednako tako dræi ”da Êedræavni poticaji i subvencije biti jedinisnaæni motivi da se i ono malomohikanaca na Kornatima ne ostavimotike”.

Preusko odreene zone i tzv.

lokaliteti gradnje

Klub pozdravlja viziju razvoja turi-zma prezentiranom u Prostornomplanu, i naglaπava kako se ovimPlanom s jedne strane odriËemoindustrijskog turizma, a s drugestrane dajemo prednost masovnomorganiziranom posjeÊivanju gostiju izreceptivnih centara, izvan granicaNacionalnog parka Kornati. No,postavlja se odmah pitanje je litehniËki moguÊe opsluæivati tolikibroj gostiju izvornim doæivljajimaKornata.

Klub zastupnika HDZ-a se slaæe dabi trebalo strogo nadzirati sidrenje, aliisto tako misli da ne bi trebalo ukidatipostojeÊih 150 mjesta sidriπta uuvalama πto Plan predvia s rastombroja organiziranih posjetitelja Parka.S ekonomskog glediπta to svakakonije kapacitet koji bi s obzirom napovrπinu Nacionalnog parka (217km2) ugrozio njegovu ekoloπkuravnoteæu. Uz to, valja znati da jeovdje rijeË o kategoriji posjetitelja kojisu kontinuirano prisutni tijekom svihgodiπnjih doba, i koji Kornatarimamogu biti izvor prihoda tijekom cijelegodine. Osim toga, prihod koji seubire od takvog individualnog posje-titelja u cijelosti se zadræava uNacionalnom parku, dok se prihod odorganiziranih masovnih posjetanajveÊim dijelom zadræava na kopnu.To je joπ jedan razlog zbog kojeg seKlub zastupnika HDZ-a neÊe sloæiti skoncepcijom minimiziranja individu-alnih posjeta, a makismaliziranjemorganiziranih masovnih posjeta,podvukao je Kalmeta.

Kao turistiËki resurs Kornatimoraju biti πto viπe u svojoj funkciji, iKlub se ne slaæe s tim da bi ulogaovoga nacionalnog parka trebala bitiobogaÊivanje turistiËkog imidæa πireg

podruËja (Zadra, Biograda, ©ibenika).Kornati su najvrednija turistiËkametafora Hrvatske i njima se promo-vira ukupna turistiËka ponuda Hrvat-ske, ali se postavlja pitanje kako seKornatarima vraÊa ta neprocjenjivamarketinπka vrijednost npr. od cijenekarte za posjetitelje Parka. Akodnevno u prosjeku Kornatima proe(minimalno) 1000 posjetitelja izorganiziranih izleta, a cijena takvogizleta bila je 260 kn po osobi, tada bitrebalo utvrditi koliki udio od tih260.000 kn dnevno ostaje nacio-nalnom parku, i kakvu korist od togaimaju Kornatari.

VeÊ u Polaziπtima za izradu PlanaodbaËeno je naËelo vlasniπtva nadkornatskim posjedom kao temeljnimuporiπtem za ostvarenje prava gra-enja. Umjesto toga graenje jedopuπteno samo unutar zona tradi-cijske gradnje objekata vlasnikaposjeda. Iako je potpuno razumljivoprez podnositelja Plana, a naposebojazan da bi posljedica pravagraenja temeljem vlasniπtva nadposjedom bila rasprπena izgradnjakoja bi nepovratno razruπila oblikKornata, ostaje Ëinjenica da se zone ilokaliteti gradnje utvreni Planomodreuju u preuskom opsegu, ipredstavljaju gotovo potpuno izraeniprostor, upozorava Kalmeta. Za Klubje osobito sporno utvrivanje loka-liteta tradicijske gradnje. Te su zone,kao i tzv. lokaliteti gradnje utvrenikrajnje proizvoljno i mogli biopravdano iznova izazvati nezado-voljstvo Kornatara i potaknuti novubespravnu gradnju na Kornatima.ZakljuËujuÊi raspravu zastupnikKalmeta je joπ rekao da Klub zastu-pnika HDZ-a podræava donoπenjeProstornog plana Nacionalnog parkaKornati kao i amandmane Odbora zaprostorno ureenje i zaπtitu okoliπa.

U ime Kluba zastupnika Hrvatskogbloka govorio je IIvvoo BBaaiiccaa. U odnosuna vaæeÊi prostorni plan Parka pred-loæeni je uspio, koliko je to bilomoguÊe, uspostaviti povoljniji odnosdræave prema vlasniku, poglavito usmislu moguÊnosti ishoenja doku-mentacije za graenje u zonamatradicijske gradnje (”porat”), a to oËitonajviπe zanima privatnog vlasnika. Utom smislu Klub smatra da bi natemelju predloæenih rjeπenja i tajprivatan vlasnik mogao vidjeti ilisagledati svoj interes, a na opÊukorist.

Glede posjeÊivanja Kornata Klubsmatra da je predloæeni godiπnji po-sjet od oko 250 tisuÊa posjetitelja vrlo

BROJ

352

74

Donoπenje Prostornog planaNacionalnog parka Kornatikvalitetan je pomak kastvaranju preduvjeta za odræivirazvoj ovog najosebujnijegotoËja Europe.

znaËajan pomak u odnosu na sada-πnjih 90 tisuÊa registriranihposjetitelja. Meutim, samim Prostor-nim planom Nacionalnog parkaKornati neÊe se rijeπiti svi problemiKornata i Kornatara. Prostorni plansamo postavlja kriterije koji morajubiti zakon za sve, nadleæna mini-starstva, Upravu Nacionalnog parka,a takoer i za vlasnike (posjednike) naKornatima. Ove potonje mora seuvjeriti i pomoÊi da shvate da suodreena pravila ponaπanja i unjihovom interesu, podvlaËi zastupnikBajica. Klub Hrvatskog bloka pokretaza modernu Hrvatsku u potpunostipodræava stajaliπta Odbora za turi-zam, a kako predloæeni prostorni planNacionalnog parka Kornati pred-stavlja bolje rjeπenje od sada vaæeÊegpodræava i donoπenje toga Plana,zakljuËio je ovaj zastupnik.

Stavove Kluba zastupnika HSS-aobrazloæio je AAnnttee MMaarrkkoovv. Izmeuindividualnih i organiziranih posje-titelja predlagatelj ove odluke viπe seopredijelio za ove potonje, primijetioje ovaj zastupnik. To je otprilike, kaæeMarkov, kao kada ministrica turizmakaæe ”nismo za masovni turizam negoza turizam koji ima jedne viπeelemente kvalitete u sebi”. U Prijed-logu prostornog plana nacionalnogparka Kornati cilja se na organiziraneskupine posjetitelja, i zastupnikMarkov shvaÊa nakanu predlagateljada joπ æeπÊe zaπtiti taj prostor. No istoje tako jasno, kaæe, da najkvalitetnijidio posjetitelja Ëine nautiËari, ljudikoji imaju u sebi odreene kulturnenavike i æelju i volju za poπtivanjemprincipa prirodnih i kulturnih resur-sa.

OpÊenito gledajuÊi predloæeniprostorni plan ovog Parka Klubocjenjuje solidnim, Ëak i dobrim jer jeuvaæio prirodni i kulturni fenomenKornata, prepoznao ljude (vlasnikeposjeda) kao bitan faktor ovog pros-tora i uoËio da zaπtiÊeni prostor morabiti u skladu s vlasnicima posjeda kojitu æive, a napose s temeljnim naËelimazaπtite takvog prostora. Meutim,Plan ne prepoznaje lokalnu samo-upravu kao svog Ëimbenika. AKornati se nalaze u okviru odreeneregionalne, odnosno lokalne samo-uprave, podsjeÊa zastupnik i dodajepritom da je vrlo bitno i nuæno daimamo osjeÊaj da je lokalna samo-uprava vrlo kvalitetno interpoliranane samo kod izrade ovoga dokumenta(podnoπenje amandmana, javna ras-prava) nego i u odreenom funkci-onalnom, odnosno upravljaËkomsmislu.

Zastupnik je podsjetio i na aman-dmane Kluba zastupnika HSS-a, kojesmo naprijed veÊ prikazali. Timamandmanima Klub na specifiËannaËin, ne æeleÊi uniπtiti filozofijupredloæenog prostornog plana, poku-πava intervenirati u stvarima kojenisu do kraja pogoene, i kojeonemoguÊuju praktiËnu primjenuPlana. Isto tako Klub vjeruje da Êe seprihvaÊanjem tih amandmana ostva-riti oËekivanje veÊine klubova zastu-pnika koji su tijekom raspraveiznosili svoje primjedbe i miπljenja, ana najbolje moguÊi naËin su inter-polirani upravo u amandmanimaHSS-ovaca. ”PrihvaÊanjem tih aman-dmana prihvatit Êemo i Prostorni planNacionalnog parka Kornati”, zaklju-Ëio je Ante Markov.

Visoka razina uvaæavanja

primjedbi

Uslijedila je pojedinaËna rasprava.BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) smatra da je uovom dokumentu premalo reËeno ozaπtiti mora Nacionalnog parkaKornati. Pojaπnjava da pitanje zaπtitemora ”otvara” radi ozbiljnijeg ili moæ-da odgovornijeg promatranja cjelinepomorskog prometa. Nema, kaæe,pokazatelja iz kojih bi vidjeli kolikogospodarskih plovila, odnosno tan-kera koji prevoze naftu i opasne tereteprolaze pored Kornata. Nemapokazatelja iz kojih bi vidjeli πto taplovila provoze, i u kakvom su stanjutankeri. S tim u vezi odmah podsjeÊana amandmane πto ih je podnio natekst Prijedloga odluke o donoπenjuprostornog plana Nacionalnog parkaKornati.

Zastupnik se osvrnuo i na poglavljedokumenta koje se odnosi na prometi infrastrukturu Parka. Kada je rijeËo opskrbi energijom ovoga prostora,a napose o vodoopskrbi, odvodnji iodlaganju otpada, zastupnik Tuπeksmatra da bi trebali tu koristitiiskustva razvijenih zemalja Medi-terana (©panjolske i Francuske).

U zakljuËnom dijelu Tuπek jeupozorio na manje spominjanu alivaænu Ëinjenicu da je predlagatelj oveodluke priznao uz (uvaæio) mnogeprimjedbe graana iznesene tijekomjavne rasprave o Predloæenoj odluci. Stim u vezi Ëak ispravlja, kaæe, netoËanpodatak iz dokumenta da je bilo okotridesetak primjedbi na predloæenidokument. Zastupnik tvrdi da ih jebilo 112, a od tog broja Ëak njih 75prihvaÊeno je ili djelomiËno uvaæeno.Na taj je naËin uvaæeno gotovo 70posto miπljenja lokalnog stanovniπtvaπto je, podvlaËi Tuπek, izuzetno afir-mativno, pa tako treba nastaviti i daljeraditi. Uspostavljena je visoka razinauvaæavanja primjedbi, πto je dobarprimjer kako treba kontrolirati nekeprocese, izbjeÊi konflikte i moguÊeincidente. U konaËnici ljudi suzainteresirani za svoj razvoj i razvojsvoje obitelji, a na kraju je bitno touklopiti u funkciju razvoja ovogotoËja, naπeg turizma, i na kraju cijeleHrvatske, zakljuËio je zastupnikTuπek.

Posljednji sudionik rasprave bio jedr.sc. IIvviiccaa KKoossttoovviiÊÊ. Ovaj Êe Parkkoristiti Ëak Ëetiri vrste graana,primjeÊuje ovaj HDZ-ov zastupnik.Jedni Êe biti vlasnici posjeda koji naovom prostoru imaju puno pravograditi i koristiti ga (loviti ribu).Drugi Êe biti posjetitelji s plaÊenomulaznicom za Park u sklopu orga-niziranog posjeta, dok Êe treÊukategoriju Ëiniti ljudi koji Êe se svojimplovilom privezati na tamoπnji vez jeridu u gostionu. KonaËno, svi ostaliposjetitelji koji æele uæivati u prirodiKornata neÊe se s vremenom niti moÊiusidriti nego u tri nagomilana,neprivlaËna i potpuno neprilagoenapriveziπta pa Êe uËiniti ono πto se veÊdogaa - privezati se i spavati u uvaliTelaπÊica, a po danu obiÊi Kornate,upozorava ovaj zastupnik. Dræi da jeprostorni plan Nacionalnog parkaKornati vrlo dobro rijeπio sva pitanjabespravne gradnje, ali nije dobrorazradio problem posjeta i koriπtenjaParka, posebno ne za individualneposjetitelje.

NajveÊi apsurd vidi u predloæenomËlanku 16. prema kojem je pristupobali dozvoljen samo na mjestimautvrenim ovim planom i namije-njenim za pristane, kupanje i drugeaktivnosti uz more. Dakle, tamo se nemoæe stati plovilom, skoËiti i otplivatido obale, pa se onda postavlja pitanjeπto se onda uopÊe moæe tamo Ëiniti.Zastupnik predlaæe da se u doku-mentu predvide kvalitetnija rjeπenja

IHS15. I. 2003.

NACIONALNI PARK ”KORNATI”

BROJ

352

75

Predloæeni Prostorni planKornata preteæito je pozitivanali pozornost izaziva Ëinjenicada je pred zastupnike stigaodvije godine nakon javnerasprave, i Ëak sedam godinanakon najavljene izradePlana.

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i odgovornog

urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirjana MiliÊ, Jasna RodiÊ, Mario Selnik,

Jasenka ©arlija, Sanja ©urina i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 2390001-1100016162

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Hrvatskog sabora

MIROVNA MISIJA UN-a

76

glede individualnih posjeta posje-titelja Parka, i pritom koriste sta-tistiËki podaci (sada je u obzir uzetasamo 2001. godina) procjene ipetogodiπnje odnosno desetogodiπnjeanalize. Umjesto nesigurnog sidriπtai nedovoljnog pristaniπta, valja osi-gurati kvalitetniju zaπtitu brodovakoji se nau u neveri, podvlaËi

gospodin KostoviÊ. Zastupnik je imaoprimjedbu i na nazive kornatskihotoka. Dok Dræavni hidrografskizavod spominje (i piπe) o otocima AbaVela i Aba Mala, u ovom sedokumentu govori o Abi Donjoj i Abigornjoj pa to moæe izazvati zabununpr. kod stranca koji doslovno plovi skartom spomenutog Zavoda.

TTiimmee jjee rraasspprraavvaa zzaakklljjuuËËeennaa.. VVeeÊÊii--nnoomm ggllaassoovvaa ((9966 ””zzaa”” ii 55 ””ssuuzzddrrææaanniihh””))zzaassttuuppnniiccii ssuu pprriihhvvaattiillii PPrriijjeeddllooggooddlluukkee oo ddoonnooππeennjjuu PPrroossttoorrnnoogg ppllaannaa””NNaacciioonnaallnnoogg ppaarrkkaa KKoorrnnaattii””,, aa ssvveepprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddllooggee ii mmiiππlljjeennjjaauuppuuttiillii VVllaaddii,, rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa ooddlluukkee..

JJ..©©..

NNaa ppoosslljjeeddnnjjoojj ssjjeeddnniiccii uu 22000022..ggooddiinnii HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee bbeezz rraasspprraavvee,,vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa nnaazzooËËnniihh zzaassttuu--ppnniikkaa,, ddoonniioo OOddlluukkuu oo ssuuddjjeelloovvaannjjuuhhrrvvaattsskkiihh vvoojjnniihh pprroommaattrraaËËaa uummiirroovvnnoojj mmiissiijjii UUNN--aa uu ZZaappaaddnnoojjSSaahhaarrii ((MMIINNUURRSSOO)).. TToo jjee bbiillaa iissuuggeessttiijjaa nnaaddlleeæænniihh rraaddnniihh ttiijjeellaa --OOddbboorraa zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt ii OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo.. NNaavveeddeennoomm ooddlluukkoommpprreeddvviieennoo jjee ddaa ÊÊee PPrreeddssjjeeddnniikkRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, kkaaoo vvrrhhoovvnniizzaappoovvjjeeddnniikk OOrruuææaanniihh ssnnaaggaa RRHH,, uussppoommeennuuttuu mmiirroovvnnuu mmiissiijjuu ((uuttrraajjaannjjuu oodd ggooddiinnee ddaannaa)) uuppuuttiittii ddvvaaËËaassnniikkaa OOrruuææaanniihh ssnnaaggaa RRHH,, uussttaattuussuu vvoojjnniihh pprroommaattrraaËËaa..

U obrazloæenju navedene OdlukepodsjeÊa se na Ëinjenicu da RepublikaHrvatska posjeduje viπegodiπnjeiskustvo u sudjelovanju u mirovnimmisijama UN-a. Sudjelovanje u mirov-noj operaciji MINURSO od interesa jeza naπu zemlju iz viπe razloga. Naime,Zapadna Sahara je potencijalno æari-πte krize relativno blizu Mediteranu i

Juænoj Europi. To je prostor Ëije jeneposredno okruæenje obuhvaÊenoNATO-ovim tzv. Mediteranskim dija-logom regija, te stoga predstavljapodruËje vanjsko-politiËkog interesaRepublike Hrvatske. Njeno sudje-lovanje u spomenutoj operacijipoduprlo bi naπ strateπki srednjoroËnicilj ulaska u NATO. Osim toga,moguÊa iskustva hrvatskih Ëasnika izmisije MINURSO na vojno-promatraËkoj razini, te zajedniËkodjelovanje i razmjena iskustava saËasnicima iz dræava koje su ËlaniceNATO-a, mogu samo koristiti ipomoÊi u ostvarenju strateπkih ciljevaRepublike Hrvatske u vezi s njenimulaskom u NATO i EU. Naglaπava se,takoer, da sudjelovanjem u mirov-nim misijama UN-a RepublikaHrvatska, kao Ëlanica UN-a, imaaktivniju ulogu u globalnom dopri-nosu svjetskome miru i stabilnosti,πto je naroËito bitno u svjetlu njenekandidature za status nestalne ËlaniceVijeÊa sigurnosti UN-a u 2007.godini. Osim toga, sudjelovanje u

mirovnim misijama je i jedan odpartnerskih ciljeva Republike Hrvat-ske dogovorenih s NATO-om, usklopu provoenja postupka pristu-panja u NATO kroz stupanje u Mem-bership Action Plan (MAP) proces.

Prema navodima Vlade provoenjeove Oluke odvijat Êe se na teretfondova UN-a i sredstava DræavnogproraËuna RH predvienih na stavciMinistarstva obrane, u sklopu godi-πnjeg plana aktivnosti. Sudjelovanjeu misiji (u trajanju od godine dana)minimalno Êe opteretiti Dræavni pro-raËun, buduÊi da su smjeπtaj i preh-rana vojnih promatraËa osigurani zasve vrijeme boravka na vojno-promatraËkim team-site-ovima, aterenska dnevnica UN iznosi 50 USD.

BBuudduuÊÊii ddaa ssee nniittkkoo oodd zzaassttuuppnniikkaanniijjee jjaavviioo zzaa rriijjeeËË,, pprreeddssjjeeddaatteelljj jjee ddaaoonnaa ggllaassoovvaannjjee pprreeddllooææeennuu OOddlluukkuu..DDoonneesseennaa jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa nnaazzoo--ËËnniihh zzaassttuuppnniikkaa ((111111 ggllaassoovvaa ““zzaa”” ii 1111ssuuzzddrrææaanniihh))..

MM..KKoo..

PRIJEDLOG ODLUKE O SUDJELOVANJU HRVATSKIH VOJNIH PROMATRA»A U MIROVNOJ

MISIJI UN-a U ZAPADNOJ SAHARI (MINURSO)