.

Seminarski rad iz predmetaMEUNARODNA EKONOMIJAParitet kupovne moi - teorija i praksa

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI PPP (Purchasing power parity) Utemeljitelj Gustav Cassel Teorija pariteta kupovne moi objanjava kretanje odnosa valuta dvije zemlje kretanjem odnosa kupovnih moi novca tih zemalja. Odnos kupovnih moi definiran je odnosom cijena. Zbog toga se paritet kupovne moi valuta dvije zemlje definira kao odnos razine cijena te dvije zemlje.

Teorija apsolutnog pariteta kupovne moi

Teorija apsolutnog pariteta kupovne moi govori da je ravnoteni devizni kurs izmeu dvije valute jednak odnosu nivoa cijena u dvije zemlje.

Teorija relativnog pariteta kupovne moi

Ovaj sofisticiraniji oblik, teorija relativnog pariteta kupovne moi, govori da promjena deviznog kursa treba da bude proporcionalna relativnoj promjeni nivoa cijena u dvije zemlje u istom periodu.

ZAKON JEDNE CIJENE

Zakon jedne cijene tvrdi da na konkurentnim tritima na kojima ne postoje trokovi prijevoza i slubene trgovinske prepreke (poput carina), jednaka dobra koja se prodaju u razliitim zemljama se moraju prodavati po istoj cijeni kada se njihove cijene izraze u terminima iste valute.

PRIMJERAko je teaj dolar/funta 1,50 dolara po funti, demper koji se prodaje za 45 dolara u New Yorku mora se prodavati za 30 funti u Londonu. Dolarska cijena dempera kada se prodaje u Londonu tada iznosi (1,50 dolara po funti) * (30 funti po demperu) = 45 dolara, to je jednako cijeni iz New Yorka.

Odnos izmeu PPP-a i zakona jedne cijene

Zakon jedne cijene odnosi se na pojedinana dobra dok se PPP odnosi na optu razinu cijena koja je sastavljena od cijena svih dobara koja ulaze u potroaku koaricu.

EMPIRIJSKI DOKAZ PPP-a I ZAKONA JEDNE CIJENE

1) Oekujemo da e PPP teorija raditi sasvim dobro (tj. vaie zakon jedne cijene) kada je rije o pojedinanim razmjenjivim proizvodima, kao to je penica ili elik, ali nee raditi sasvim dobro kada su u pitanju sva razmjenjiva dobra u cjelini, a nee uopte raditi dobro kada uzmemo sva dobra (to jest kada ukljuimo nerazmjenjiva dobra). (2) Za bilo koji nivo agregacije, PPP teorija radie poprilino dobro pri analizi vrlo dugog roka (mnogo decenija), ali ne tako dobro kada se posmatra period od jedne ili dvije decenije, a nimalo nee biti upotrebljiva na kratak rok. (3) PPP teorija radi dobro u sluaju isto monetarnih poremeaja i u vrlo inflatornim periodima, ali ne tako dobro u periodima monetarne stabilnosti, dok je potpuno neupotrebljiva u svim sluajevima kada se u privredi odvijaju strukturne promjene.

Teaj jen/dolar i relativne cijene izmeu Japana i SAD-a, 1960-2003 .

Objanjenje problema s PPP-om

Suprotno pretpostavci zakona jedne cijene, trokovi prijevoza i trgovinska ogranienja zasigurno postoje. Te trgovinske prepreke mogu biti dovoljno visoke da sprijee trgovinu nekim robama i uslugama izmeu zemalja.Monopoli i oligopoli na tritu dobara mogu meudjelovati s trokovima prijevoza i drugim trgovinskim preprekama te dodatno oslabiti povezanost izmeu cijena slinih dobara koja se prodaju u razliitim zemljama.Budui da se podaci o inflaciji u razliitim zemljama temelje na razliitim potroakim koaricama, nema razloga da promjene teaja nadoknade razlike u slubenim mjerama inflacije, ak i kada nema trgovinskih prepreka i kad se svim proizvodima trguje.

Trgovinske prepreke i nerazmjenjiva dobra

Trokovi prijevoza kidaju blisku vezu izmeu teajeva i cijena dobara na koju ukazuje zakon jedne cijene. to su vei trokovi prijevoza, vei je raspon u kojem se teaj moe kretati, uz date cijene dobara u razliitim zemljama. Na primjer, u prisutnosti trgovinskih prepreka, dolarom se u Londonu moe kupiti manje nego u Chicagu to je otkrio svako ko je bio u Londonu.

kolski primjer nerazmjenjiva dobra je ianje.Francuz koji eli ameriku frizuru morao bi se prevesti u SAD ili prevesti amerikog frizera u Francusku. U oba je sluaja troak prijevoza toliko veliki u odnosu na cijenu usluge koja se kupuje da (turisti iskljueni) francuskim frizerima odlaze samo Francuzi, a amerikim Amerikanci.

Big Mac

.U ljeto 1986. god. asopis Economist proveo je opseno istraivanje cijena Big Maca u McDonalds-ovim restoranima diljem svijeta. Jedan nain tumaenja Economistova istraivanja jest da je rije o testu zakona jedne cijene. Gledano u tom smislu, rezultati poetnog testa bili su prilino iznenaujui. Dolarska cijena Big Maca pokazala se prilino razliitom u razliitim zemljama. Cijena Big Maca u New Yorku bila je 50 posto via nego u Australiji i 64 posto via nego u Hong Kongu. S druge strane, pariki Big Mac stajao je 54 posto vie nego njujorki dvojnik, a tokijski je bio jo 50 posto skuplji. Samo je u Britaniji i Irskoj dolarska cijena Big Maca bila bliska razini iz New Yorka.

.

Odstupanja od slobodne konkurencije

U januaru 2003., na primjer, cijena Volkswagen Passata bila je 39 posto via u Njemakoj nego u Grkoj uprkos tome to te zemlje imaju istu valutu (euro) i uprkos naporima Europske unije tijekom mnogo godina da uklone unutareuropske trgovinske prepreke. Takve diskriminacijske politike teko bi se provodile kad potroaima ne bi bilo skupo kupiti automobile u Grkoj i dovesti ih ili prevesti u Njemaku ili kad bi potroai gledali na jeftinije automobile u Njemakoj kao dobre zamjene Passata.

Zato su razine cijena nie u siromanijim zemljama?

Dolar, kada se pretvori u lokalnu valutu po trinom teaju, u pravilu daje vie u siromanoj zemlji nego u bogatoj. Radna snaga siromanih zemalja je manje proizvodna od one u bogatim zemljama u sektoru razmjenjivih dobara, ali su meunarodne razlike u proizvodnosti u sektoru nerazmjenjivih dobara zanemarive.

Razine cijena i realni dohotci, 2000

Kvalitet ivota prema kupovnoj moi

PARITET KUPOVNE MOI U PRAKSI

Temelji se na naeluPravila jedne cijenekoje kae da se roba na svim mjestima mora prodavati po istoj cijeni.

Apsolutni paritet kupovne moi u praksi

.

Stvarni i PPP devizni kurs dolara 1973-2005.

Relativni paritet kupovne moi u praksi

Prema teoriji relativnog pariteta kupovne moi, valuta u zemljama sa viom inflacijom bi trebalo da depresira, dok bi valuta u zemljama sa niom inflacijom trebalo da apresira.

Inflacioni diferencijali i devizni kursevi, 1973-2005.

PODACI PPP-a BIH I REGIONA

BiH za Europom kaska 42 godineNa samom dnuVeliki deficitDomaa tednja slaba

Eurostatov grafikon o paritetu BDP-a i kupovne moi graana

BiH na dnu liste po kupovnoj moi u regionu

Bruto domai proizvod (BDP) po stanovniku prema standardu kupovne moi u BiH prole godine je iznosio 29 posto od prosjeka EU, a stvarna individualna potronja 37 posto, podaci su Eurostata.

GDP po stanovniku (PPP) u BiH tokom godina

ZAKLJUAK Doli smo do zakljuka da je pitanje konkurentnosti izuzetno vano za BiH s obzirom na veoma nizak ivotni standard i visok vanjskotrgovinski deficit, pa su ekonomski rast proteklih godina i projektirani srednjoroni rast nedovoljni za dostizanje standarda razvijenih zemalja u razumnom vremenu.Zaostajanje ivotnog standarda rezultat je relativno niskih plaa u BiH, koje su posljedica slabe pozicioniranosti zemlje u meunarodnoj podjeli rada, gdje bh. firme esto dobijaju poslove jeftine dorade ili prerade, koji, uglavnom, ukljuuju niskokvalificiranu jeftinu radnu snagu.

LITERATURA

Knjige:

1. Mate Babi, Meunarodna ekonomija, 4. izdanje, Zagreb: MATE d.o.o., 1996.2. Dominik Salvatore, Meunarodna ekonomija, 9. izdanje, Beograd: UGURA Print, 2009.3. Olivier Blanchard, Makroekonomija, Obnovljeno izdanje, Zagreb: MATE d.o.o., 2011.4. Kovaevi R., Meunarodne finansije, 2. izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd: Centar za izdavalaku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2000.5. Paul R. Kraugman i Maurice Obstfeld, Meunarodna ekonomija, Teorija i ekonomska politika, 7. izdanje, Zagreb: MATE d.o.o, 2009.

Internet izvori:

6. Dnevni avaz, http://www.avaz.ba/clanak/157414/bih-za-evropom-kaska-42-godine (pristupljeno 23. 03. 2015.)7. Magazin Plus, http://www.magazinplus.eu/clanak/bih-na-dnu-liste-po-kupovnoj-moci-u-regionu/ (pristupljeno 26. 03. 2015.)8. Index Mundi, http://www.indexmundi.com/g/g.aspx?c=bk&v=67 (pristupljeno 22. 03. 2015.)

Hvala!.