7/24/2019 PA4 Kasapovic Bliski Istokd

1/2

broj 4 - prosinac 2010. 57

POLITOLOKI POJMOVNIK: BLISKI ISTOK

Kad hrvatski mediji izvjeuju o dogaajima u Izraelu, Iraku,

Libanonu ili Gazi, sve ee govore o nemirnome i koniktnom

Srednjem istoku. Na hrvatskim titlovima amerikih ratnih, pi-

junskih i akcijskih lmova u kojima se radnja zbiva u Jeruzale-

mu, Bejrutu ili Bagdadu moe se proitati kako ratnici, pijuni

i pustolovi haraju Srednjim istokom. Sve je vie hrvatskih pri-

jevoda literarnih, publicistikih i znanstvenih djela s engleskog

jezika u kojima se lakonski rabi termin Srednji istok. Srednji istok

samo je djeli nezadrive bujice engleskih rijei i sintagmi to

prodiru u hrvatski jezik emu bitno pridonose jezina nepi-

smenost i strukovno neznanje mnogih akademskih i priuenih

anglista1 i mete pred sobom staro hrvatsko nazivlje. Tako pred

Srednjim istokom polako uzmie dobri hrvatski naziv za pro-

storno najveu, drutveno i kulturno najheterogeniju i politiki

najkoniktniju regiju u suvremenom svijetu Bliski istok.

Prije Prvoga svjetskog rata na to se podruje nije gledalo kao

na jednu zemljopisnu, kulturnu i politiku cjelinu. Zapadni dio

regije nazivao se Levant ili Bliski istok, a najee je oznaavao

zemlje u sastavu Osmanskog Carstva. Srednji istok povremeno

se koristio kao naziv za pustinjske predjele Perzije i istone Ara-bije koji su se nalazili izmeu Bliskog istoka i Indijskog Carstva.

U to su se doba, dakle, jo razlikovali Bliski i Srednji istok: Bliski

istok je oznaavao jugoistonu granicu Europe, a Srednji istok

sjeverozapadnu granicu Indijskog oceana (Smith, 1968:5). Unu-

tar regije koja je kasnije nazvana Srednjim istokom bilo je pre-

poznatljivo vie manjih cjelina: Magreb u Sjevernoj Africi, koji

je obuhvaao Alir, Maroko i Tunis, a katkad mu se pribrajala i

Libija; Mezopotamija, koja se odnosila na zemlje Perzijskoga, a

esto i Arapskog zaljeva; Levant, koji je oznaavao uzak medite-

ranski pojas na kojemu su se prostirali Libanon, Sirija i povijesna

Palestina, na tlu koje su kasnije formirani Jordan, Izrael i Pale-

stinska samouprava. Za Europu je Levant bio najvaniji, jer su s

njime europske drave, ponajprije Italija i Francuska, stoljeima

odravale trgovinske i kulturne veze. U njemakoj literature ta

se regija do Drugoga svjetskog rata jednostavno nazivala Ori-

jentom. Naziv je preuzet iz starog pojmovlja Rimskog Carstva u

kojemu su se Orijentom nazivale sve regije istono od Rima, a

napose Perzijsko Carstvo. Podjelom Rimskog Carstva 395. naziv

se poeo rabiti za Istono Rimsko Carstvo, a kad su Arapi poeli

zauzimati dijelove tog Carstva od 7. stoljea Ni jemci i Europljani

pod Orijentom su mislili na Arape i islam, ne pravei bitne razli-

ke izmeu Arapa, Perzijaca i Turaka. Od pada Konstantinopolja

1453. Orijent se uglavnom izjednauje s Osmanskim Carstvom,

pa se u 19. stoljeu pod "orijentalnim pitanjem" mislilo na "tur-

sko pitanje", odnosno na budunost Osmanskog Carstva (Krau-

se, 1993:4-5; Schlch, 1986:11. i d.).

U engleskom se jeziku do kraja 19. stoljea rabio izraz Istok

(East) kao opi naziv za Osmansko Carstvo i podruja istono od

njega. Kinesko-japanski rat 1894-1895. i krvavi nemiri u Osman-

skom Carstvu prvi su put osvijestili injenicu da na Istoku ima

vie koniktnih regija, te se poinju razlikovati Bliski istok (NearEast) i Daleki istok (Far East). Od poetka 20. stoljea u britanskoj

politici i literaturi sve se ee koristi izraz Srednji istok (MiddleEast). Prvotno nije precizno oznaavao neku regiju, nego se od-nosio na "skupinu drava izmeu Europe i Sovjetskog Saveza na

zapadu i sjeveru, te monsunske Azije i tropske Afrike na istoku

i Jugu" (Smith, 1968:3). Preciznije, regija se oznaavala kao po-

druje od Libije na zapadu, Turske na sjeveru, Jemena na jugu i

Irana na istoku, a ponekad su joj pribrajane jo neke zemlje, po-

put Sudana i Afganistana. Neki autori upuuju na to da se izraz

Srednji istok prvi put pojavio 1902. u dokumentima o britanskoj

pomorskoj strategiji na podruju Perzijskog zaljeva, koja je na-

Mirjana Kasapovi, redovita profesorica komparativne politike na Fakultetu politikih znanosti. Predaje, meu ostalim, kolegij "Bliski istok i Izrael" na diplomskom Studijupolitologije. Nedavno joj je izala knjiga Politiki sustav i politika Izraela (Zagreb, Politika kultura, 2010). E-pota: mkasapovic@fpzg.hr

Bliski ili

Srednji istok?

Mirjana Kasapovi

7/24/2019 PA4 Kasapovic Bliski Istokd

2/2

58 POLITIKEanalize

Politoloki pojmovnik: Bliski Istok

stala istodobno s jaanjem ruskog utjecaja na Kaspijskom moru

i nastojanjima Njemake da izgradi eljeznicu izmeu Berlina i

Bagdada. Izraz se najprije uvrijeio u novinskim kolumnama u Ti-mesu, a potom se prenio u politiku i znanost (Manners i Parmen-ter, 2004:9). Poslovino precizni njemaki autori dodaju da je

naziv Srednji istok prvi upotrijebio jedan ameriki mornariki a-

snik, oznaujui njime strateki vano podruje za pomorski put

od Sueza do Singapura. Britanci su preuzeli taj naziv od njega i

uinili ga standardnim terminom meunarodne politike (Krause,

1993:5). Srednji istok izvorno je oznaavao vrlo iroko podruje

izmeu Bliskog istoka, koje su Britanci u osnovi izjednaavali s

teritorijem pod osmanskom vlau, te Ruskog Carstva u Srednjoj

Aziji i Indije. U Prvome svjetskom ratu oni su svoje vojne snage

na tome irokom podruju dijelili na srednjoistone snage smje-

tene u Mezopotamiji i bliskoistone snage smjetene u Egiptu.

Nakon Prvoga svjetskog rata Britanci spajaju svoje srednjo-

istono i bliskoistono vojno zapovjednitvo kako bi smanjili

trokove odravanja, pa se otada poinje koristiti naziv Srednji

istok za oba ta podruja. Tijekom vremena naziv je instituciona-

liziran, najprije u saveznikim vojnim zapovjednitvima u Dru-

gome svjetskom ratu, a kasnije u specijaliziranim agencijama

UN-a. Sukladno svojoj povijesti, Smith (1968:6) zakljuuje da

je izraz Srednji istok bio "curious accident" britanske vojne no-

menklature. Premda je u meuvremenu iroko prihvaen, te je

postao standardan naziv za regiju u anglosaksonskoj znanosti,

novinarstvu i politici, Srednji istok nipoto nije sretno odabran

naziv. Logiki gledano, on bi trebao oznaavati podruje koje

se nalazi "na sredini", izmeu Bliskoga i Dalekog istoka, neku vr-

stu meuprostora ili meuzemlja (land-in-between), analognoshvaanju Srednje Europe kao prostora izmeu Zapadne i Isto-

ne Europe (Zwischeneuropa). No u suvremenoj politici i znanostito se razlikovanje uvelike izgubilo, te se pojmovi Srednji i Bliski

istok uglavnom koriste kao istoznanice. U anglosaksonskoj tra-

diciji posve se uvrijeio Srednji istok, dok se u europskoj kon-

tinentalnoj tradiciji obino govori o Bliskom istoku. Katkad se

za to podruje ili njegove pojedine dijelove koriste i drugi na-

zivi: Srednji istok i Sjeverna Afrika, Zapadna Azija, Prednja Azi-

ja, Prednji Orijent, Prednji istok, Arapski svijet, Levant (Schlch,

1986:12; Anderson, 1987; Bailey, 1990:2; Trautner, 1997; Perthes,

2000:9; Beck, 2002; Aronson i dr., 2007:xvii; Solingen, 2007). I u

hrvatskoj znanosti, publicistici i politici uvrijeio se izraz Bliski

istok u starijim radovima esto se koristila runa skraenica

Blistok (Pavi, 1968:201. i d.) premda se nailazilo i na Srednji

istok (Rudolf, 1968:226. i d.; Baleti, 1982:13. i d.).Oba naziva, Bliski i Srednji istok, skovana su iz eurocentrine

perspektive, pa se smatraju terminolokim izdancima klasi-

noga europskog kolonijalizma. Bliski istok oznauje podruje

koje je blizu Europi, Daleki istok podruje koje je daleko od nje,

dok bi Srednji istok logiki trebao oznaavati podruje izmeu

Bliskoga i Dalekog istoka. No suvremeni pojam i naziv Srednji

istok ukljuuju Bliski istok ili se poklapaju s njime, to stvara ne-

malu semantiku, zemljopisnu, kulturoloku i politoloku zbrku.

Ako, naime, Srednji istok obuhvaa i Bliski istok, to je "sredina"

na koju izraz upuuje? Drugim rijeima, Srednji istok morao bi

podrazumijevati postojanje Bliskoga i Dalekog istoka izmeu

kojih se smjestio kao meuprostor. Kako nije tako, uporaba na-

ziva Srednji istok prijeporna je ve na zdravorazumskoj razini.

Zakljuno, ispravno je govoriti o Bliskome, Srednjem i Dalekom

istoku. Ispravno je govoriti i o Bliskome i Dalekom istoku. Posve

je, pak, nelogino govoriti samo o Srednjem i Dalekom istoku.Stoga bi bilo poeljno drati se tradicije i rabiti naziv Bliski istok.

Biljeke

1 Noviji je primjer prijevod knjige Pantera u podrumu (Zagreb,Fraktura, 2010) klasika izraelske i svjetske knjievnosti Amosa

Oza. Osim uporabe izraza Srednji istok, prevoditeljica Biljana

Romi nainila je i druge grube previde i pogreke. Posebno

upada u oi doslovni prijevod engleskog izraza White Paperkao Bijeli papir, premda je rije o Bijeloj knjizi kao standard-nome "tehnikom" terminu u meunarodnoj politici. Taj se

termin koristi i u nacionalnim politikama, pa je svojedobno

u Hrvatskoj bila znana uvarova Bijela knjiga. Prevoditeljii-na napomena uz MacDonaldov "Bijeli papir" nikako se nije

smjela pojaviti u knjizi (str. 19).

Literatura

Anderson, L. (1987). The State in the Middle East and North Afri-

ca. Comparative Politics. (20) 1:1-18.Aronson, G. i dr. (2007). The Middle East. Washington: CQ Press.Bailey, S. D. (1990). Four Arab-Israeli Wars and the Peace Process.

London: Macmillan.

Baleti, M. (1982). Povratak idova u zemlju Izraelovu. Zagreb:Globus.

Beck, M. (2002). Friedensprozess im Nahen Osten. Rationalitt, Ko-operation und politische Rente im Vorderen Orient. Wiesbaden:Nomos.

Fieldhouse, D. K. (2006). Western Imperialism in the Middle East1914-1958. Oxford: Oxford University Press.

Krause, R. F. (1993). Orient, Naher und Mittlerer Osten. Geograp-

hische Rundschau. (45) 1:4-9.Manners, I. R., Parmenter McKean, B. (2004). The Middle East: A

Geographic Preface. U: Gerner, D. i Schwedler, J. (ur.). Under-

standing the Contemporary Middle East. London: Lynne Rie-ner Publ., str. 5-32.

Pavi, R. (1968). Politiko-geografske implikacije suvremenog

arapsko-izraelskog sukoba. Politika misao. (5) 2:201-222.

Perthes, V. (2000). Vom Krieg zur Konkurrenz: Regionale Politikund die Suche nach einer neuen arabisch-nahstlichen Or-

dnung. Baden-Baden: Nomos.Rudolf, D. (1968). Izraelsko-arapski sukobi pred Generalnom

skuptinom i Vijeem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Politikamisao. (5) 2:226-250.

Schlch, A. (1986). Palestina im Umbruch 1856-1882. Stuttgart:Franz Steiner Verlag.

Smith, G. C. (1968). The Emergence of the Middle East. Journal ofContemporary History. (3) 3:3-17.

Solingen, E. (2007). Pax Asiatica versus Bella Levantina: The Fo-

undations of War and Peace in East Asia and the Middle East.

American Political Science Review. (101) 4:757-780.Trautner, B. J. (1997). Hegemonialmchte im Vorderen und Mit-

tleren Orient. Die dritte Partei in internationalen Konikten.

WeltTrends. 16:7-42.