P7_TA-PROV(2014)0119

Zakonodavstva država članica o žigovima ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na žigove (preinaka) (COM(2013)0162 – C7-0088/2013 – 2013/0089(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0162),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0088/2013),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 1,

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sustavnijoj metodi preinaka pravnih akata2,

– uzimajući u obzir članke 87. i 55. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A7-0032/2014),

A. budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

1 SL C 327, 12.11.2013., str. 42.2 SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

P7_TC1-COD(2013)0089

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. veljače 2014. radi donošenja Direktive 2014/.../EU Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na žigove

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114stavak 1., [Am. 1]

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora1,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom2,

budući da:

1 SL C 327, 12.11.2013., str. 42. 2 Stajalište Europskog Parlamenta od 25. veljače 2014.

(1) U Direktivu 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. treba

unijeti brojne promjene 1. Radi jasnoće, navedenu bi Direktivu trebalo preinačiti.

(2) Direktiva 2008/95/EZ uskladila je ključne odredbe materijalnoga prava o žigovima za

koje se u vrijeme usvajanja smatralo da najizravnije utječu na funkcioniranje

unutarnjeg tržišta ograničavanjem slobodnog kretanja robe i slobode pružanja usluga u

Uniji.

(3) Zaštita žigova u državama članicama supostoji sa zaštitom dostupnom na razini Unije

putem žigova Zajednice koji su intelektualno vlasništvo jedinstvena karaktera i

vrijede na cijelom području Unije kao što je utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br.

207/2009 2. Supostojanje sustava žigova na razini država i Unije zapravo je temelj

pristupa Unije zaštiti intelektualnog vlasništva.

1 Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o

usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (Kodificirana verzija) Tekst značajan za EGP (SL L 299, 11.2.1989., 8.11.2008., str. 125.).

2 Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, 24.3.2009., str. 1.).

(4) Nastavljajući se na komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2008. o Strategiji prava

industrijskog vlasništva za Europu1, Komisija je provela opsežnu procjenu

funkcioniranja cjelokupnog sustava žigova u cijeloj Europi, obuhvativši Uniju i

nacionalne razine te njihove međuodnose.

(5) U svojim zaključcima od 25. svibnja 2010. o budućem preispitivanju sustava žiga u

Europskoj uniji2 Vijeće je zatražilo od Komisije da iznese prijedloge za preispitivanje

Uredbe (EZ) br. 207/2009 i Direktive 2008/95/EZ. Pritom bi u preispitivanje potonje

trebalo uključiti mjere kako bi se dodatno uskladila s Uredbom (EZ) br. 207/2009,

čime bi se smanjila područja razilaženja unutar sustava žigova u Europi kao cjelini

zadržavajući nacionalnu zaštitu žiga kao zanimljivu opciju za podnositelje prijave. U

tom bi kontekstu trebao biti osiguran komplementarni odnos između sustava žiga

Europske unije i nacionalnih sustava žigova. [Am. 2]

1 COM(2008) 465.2 OJ C 140, 29.5.2010., str. 22.

(6) Komisija je u svojoj komunikaciji „Jedinstveno tržište za prava intelektualnog

vlasništva” od 24. svibnja 2011.1 zaključila da radi zadovoljenja zahtjeva dionika za

bržim, kvalitetnijim i jednostavnijim sustavima registriranja žigova, koji su dosljedniji,

pristupačniji, javno dostupni i u skladu s najnovijim tehnologijama, treba

modernizirati sustav žigova u cijeloj Uniji i prilagoditi ga internetskom dobu.

(7) Savjetovanjem i procjenom u svrhu ove Direktive pokazalo se da je, unatoč

prethodnom djelomičnom usklađivanju nacionalnih zakona, europska poslovna

okolina i dalje vrlo heterogena te da ograničava dostupnost zaštite žigova u cjelini i,

stoga, štetno utječe na konkurentnost i rast.

(8) Kako bi se ostvario cilj poticanja i stvaranja uspješnog jedinstvenog tržišta i

omogućivanja stjecanja i zaštite žigova u Uniji, važno je, stoga, nadići ograničeni

djelokrug usklađivanja postignut Direktivom 2008/95/EZ te proširiti usklađivanje na

sve aspekte materijalnoga prava o žigovima koji se štite putem registracije kao što

određuje Uredba (EZ) br. 207/2009.

1 COM(2011) 287.

(9) U svrhu lakšeg dobivanja i primjene registracije žigova diljem Unije, nužno je

uskladiti ne samo odredbe materijalnoga prava nego i pravila o postupanju. Stoga

treba uskladiti glavna pravila o postupanju u državama članicama i europskom sustavu

žiga, uključujući i ona gdje odstupanja uzrokuju velike probleme u funkcioniranju

unutarnjeg tržišta. U pogledu postupaka u sklopu nacionalnog zakona dovoljno je

odrediti opća načela te državama članicama prepustiti da uspostave podrobnija pravila.

(10) Temeljno je osigurati da registrirani žigovi uživaju jednaku zaštitu u pravnim

sustavima svih država članica te da je zaštita žigova na nacionalnoj razini jednaka kao

i zaštita europskih žigova Europske unije. U skladu s većom zaštitom dodijeljenom

europskim žigovima Europske unije koji imaju ugled u Uniji, veću zaštitu trebalo bi

dodijeliti i na nacionalnoj razini svim registriranim žigovima koji imaju ugled u

predmetnoj državi članici. [Am. 3 Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu .]

(11) Ova Direktiva ne bi trebala državama članicama uskratiti pravo da nastave štititi

žigove stečene uporabom, nego bi ih trebala uzeti u obzir samo u pogledu njihova

odnosa sa žigovima stečenima putem registracije.

(12) Da bi se postigli ciljevi prema kojima je usmjereno ovo usklađivanje zakona, nužno je

da uvjeti za dobivanje i održanje vlasništva registriranog žiga u načelu budu jednaki u

svim državama članicama.

(13) U tu je svrhu potrebno navesti primjere znakova koji mogu činiti žig, uz uvjet da se

pomoću tih znakova mogu razlikovati proizvodi i usluge jednog poduzetnika od

proizvoda i usluga drugog. Kako bi se ispunili ciljevi sustava registracije žigova

kojima se treba osigurati pravna sigurnost i dobro upravljanje, također je važno

zahtijevati da se znak može prikazati u registru na jasan, precizan, samostalan, lako

dostupan, trajan i objektivan način koji omogućava precizno određivanje predmeta

zaštite. Trebalo bi, stoga, dopustiti da se znak prikazuje u bilo kojem prikladnom

obliku, i to ne nužno grafički, sve dok prikaz upotrebljava opće dostupnu tehnologiju

i nudi zadovoljavajuća jamstva u tom smislu. [Am. 4]

(14) Nadalje, temelje za odbijanje ili ništavnost samoga žiga, uključujući izostanak bilo

kakvog razlikovnoga karaktera ili kad je riječ o sukobu žiga s ranijim pravima, treba

iscrpno navesti, čak i ako su neki od tih temelja navedeni kao mogućnost za države

članice, koje bi, stoga, te temelje trebale imati ili uvesti u svoje zakonodavstvo.

(15) Kako bi osigurala da se razine zaštite koje oznakama zemljopisnog podrijetla

osiguravaju drugi instrumenti zakona Unije ujednačeno i opsežno primjenjuju pri

ispitivanju apsolutnih i relativnih razloga za odbijanje u čitavoj Uniji, ova Direktiva

treba sadržavati iste odredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla kao Uredba (EZ) br.

207/2009.

(16) Zaštita koju pruža registrirani žig, čija je funkcija upravo zajamčiti žig kao oznaku

podrijetla, trebala bi biti apsolutna u slučaju istovjetnosti žiga i znaka te proizvoda i

usluga. Zaštita bi se također trebala primijeniti u slučaju sličnosti između žiga i znaka

te proizvoda i usluga. Neophodno je protumačiti pojam sličnosti s obzirom na

vjerojatnost dovođenja u zabludu. Vjerojatnost zabune, koja ovisi o brojnim

elementima, i to osobito o prepoznatljivosti žiga na tržištu, o dovođenju u vezu s

upotrijebljenim ili registriranim znakom, o stupnju sličnosti između žiga i znaka te

između obilježenih proizvoda ili usluga, trebala bi biti posebna okolnost za takvu

zaštitu. Načini na koje se može utvrditi vjerojatnost dovođenja u zabludu, a osobito

teret dokazivanja, trebali bi biti predmet nacionalnih pravila postupka koja se ovom

Direktivom ne bi trebala dovoditi u pitanje.

(17) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i potpuna podudarnost s načelom prvenstva, u

skladu s kojim ranije registrirani žig ima prednost pred kasnije registriranim žigovima,

važno je odrediti da ostvarivanje prava stečenih žigom ne dovodi u pitanje prava

vlasnika stečena prije podnošenja ili datuma prvenstva žiga. Ovo je u skladu s

člankom 16. stavkom 1. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga

vlasništva od 15. travnja 1994. (u nastavku: „Sporazum TRIPSˮ)1.

(18) Prikladno je osigurati da se povreda žiga može ustanoviti samo ako se utvrdi da se

kršeći žig ili znak upotrebljava u trgovini u svrhe razlikovanja proizvoda i usluga

prema njihovu komercijalnom podrijetlu. Uporabe u druge svrhe trebale bi biti

podložne odredbama nacionalnoga zakona.

1 SL L 336, 23.12.1994., str. 213.

(19) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i jasnoća, nužno je razjasniti da bi, ne samo u

slučaju sličnosti nego i u slučaju kad se istovjetni znak upotrebljava za istovjetne

proizvode ili usluge, žigu trebalo dodijeliti zaštitu samo ako i u mjeri u kojoj

negativno utječe na glavnu funkciju žiga, a to je jamčiti komercijalno podrijetlo

proizvoda ili usluga. [Am. 5]

(20) Povreda žiga trebala bi obuhvaćati i uporabu znaka kao zaštićenog imena ili slične

oznake sve dok se upotrebljava u svrhe razlikovanja proizvoda i usluga prema

komercijalnom podrijetlu.

(21) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i potpuna podudarnost s određenim zakonima

Unije, prikladno je osigurati da vlasnik žiga ima pravo trećoj strani zabraniti uporabu

znaka u usporednom oglašavanju kad je takvo usporedno oglašavanje u suprotnosti s

Direktivom 2006/114/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća 1.

1 Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o

zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.).

(22) U cilju jačanja zaštite žiga i učinkovitijeg suzbijanja krivotvorenja te ne dovodeći u

pitanje pravila WTO-a, a posebno članak V. GATT-a o slobodi tranzita, nositelj

registriranog žiga trebao bi imati pravo spriječiti treće strane da u carinsko područje

države članice unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet ako

takva roba dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi žig koji je u biti jednak žigu

registriranom za tu robu. Time se ne bi trebao dovoditi u pitanje neometan tranzit

generičkih lijekova u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije, a posebno

u skladu s Deklaracijom o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju usvojenom na

ministarskoj konferenciji WTO-a u Dohi 14. studenog 2001. [Am. 55]

(22a) Nositelju žiga treba se omogućiti poduzimanje mjerodavnih pravnih radnji,

uključujući, između ostalog, pravo da traži od državnih carinskih vlasti da poduzmu

mjere u vezi s robom kojom se navodno krše prava nositelja kao što su zadržavanje i

uništenje u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1.

Carinske vlasti trebaju provesti mjerodavne postupke iz Uredbe (EU) 608/2013 na

zahtjev nositelja prava i na temelju kriterija analize rizika. [Am. 7]

(22b) Člankom 28. Uredbe (EU) br. 608/2013 utvrđuje se da je nositelj prava odgovoran

za naknadu štete posjedniku robe u slučaju da se, između ostalog, za robu naknadno

utvrdi da se njome ne krši pravo intelektualnog vlasništva. [Am. 8]

1 Uredba (EZ) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o provedbi carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva i stavljanju van snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 28.6.2013., str. 15.).

(22c) Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere za osiguravanje neometanog

tranzita generičkih lijekova. Stoga nositelj žiga ne bi trebao imati pravo, na temelju

uočene ili stvarne sličnosti između međunarodnog nezaštićenog imena (INN)

aktivnog sastojka u lijekovima i registriranog žiga, bilo kojoj trećoj strani da u

okviru trgovačke djelatnosti unosi robu u carinsko područje države članice. [Am. 9]

(23) Kako bi se učinkovitije spriječio ulazak krivotvorene robe, naročito u kontekstu

internetske prodaje kad se roba dostavlja u malim pošiljkama kako je utvrđeno

Uredbom (EU) br. 608/2013, nositelj valjano registriranog žiga treba imati pravo

zabraniti uvoz takve robe u Uniju, čak i kada jedino pošiljatelj krivotvorene robe

posluje u komercijalne svrhe.tijeku trgovine. U slučajevima u kojima su te mjere

poduzete, pojedincima ili subjektima koji su naručili robu pružaju se informacije o

razlozima tih mjera te o njihovim pravima u vezi s pošiljateljem; [Am. 10]

(24) Kako bi se vlasnici registriranih žigova uspješnije borili protiv krivotvorenja, trebali bi

imati pravo na zabranu stavljanja krivotvorenog žiga na proizvode te određene

pripremne radnje prije stavljanja žiga.

(25) Ekskluzivna prava koja omogućava žig ne bi trebala vlasniku dati pravo na zabranu

uporabe znakova ili oznaka koji se upotrebljavaju pošteno i u skladu s dobrom

poslovnom praksom u industriji i trgovini. Kako bi se stvorili jednaki uvjeti za

zaštićena imena i žigove uzimajući u obzir da se za zaštićena imena redovito odobrava

neograničena zaštita u odnosu na kasnija zaštićena imena, trebalo bi razmotriti da se u

takvu praksu uključi i uporaba vlastitog imena. Nadalje, trebala bi uključivati uporabu

opisnih ili nerazlikovnih znakova ili oznaka općenito. Vlasnik, usto, ne bi trebao imati

pravo sprečavati opću poštenu i pravičnu uporabu žiga za prepoznavanje ili upućivanje

na proizvode i usluge kao pripadajuće vlasniku.

(26) Iz načela slobodnog kretanja proizvoda proizlazi da nositelj žiga ne smije imati pravo

zabraniti trećoj strani njegovu uporabu u odnosu na proizvode koje je pod tim žigom

sam stavio u promet u Uniji ili je to učinjeno uz njegovu suglasnost, osim kada nositelj

žiga ima opravdane razloge za protivljenje daljnjoj komercijalizaciji proizvoda.

(27) Radi pravne sigurnosti i bez dovođenja u pitanje interesa nositelja ranijeg žiga, važno

je osigurati da potonji ne može više zahtijevati izjavu o ništavosti niti se može protiviti

uporabi žiga koji se pojavio nakon njegova, a čiju je uporabu svjesno dopuštao duže

vrijeme, osim ako prijava kasnijeg žiga nije podnesena u zloj vjeri.

(28) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i zaštitila zakonski stečena prava žiga, prikladno

je i nužno, bez utjecaja na načelo da kasniji žig ne može stupiti na snagu na štetu

ranijeg žiga, osigurati da vlasnici ranijih žigova ne mogu imati pravo na ostvarenje

odbijanja ili ništavnosti te da se ne mogu protiviti uporabi kasnijeg žiga ako je kasniji

žig stečen u vrijeme kad je raniji žig bio podložan ništavnosti ili opozivu, primjerice

zato što još uporabom nije stekao razlikovni karakter, ili ako raniji žig nije mogao

stupiti na snagu na štetu kasnijega jer nužni uvjeti nisu bili primjenjivi, primjerice ako

raniji žig još nije stekao ugled.

(29) Žigovi ispunjavaju svoju svrhu međusobnog razlikovanja proizvoda ili usluga te

omogućavanja potrošačima da donesu odluke na temelju stručnih mjerodavnih

informacija samo kada se doista upotrebljavaju na tržištu. Zahtjev za uporabu također

je potreban kako bi se smanjio ukupni broj žigova registriranih i zaštićenih u Uniji,

čime bi se smanjio broj mogućih sukoba među njima. Stoga svakako treba zahtijevati

da se registrirani žigovi doista upotrebljavaju za proizvode ili usluge za koje su

registrirani ili da se u slučaju neuporabe mogu opozvati u roku od pet godina od

datuma registracije. [Am. 11]

(30) U tom smislu, registrirani žig treba štititi samo u onoj mjeri u kojoj se doista

upotrebljava, a raniji registrirani žig svojem nositelju ne bi trebao dati pravo da se

protivi ili traži izjavu o ništavnosti kasnijeg žiga ako taj nositelj svoj žig nije izložio

stvarnoj uporabi. Nadalje, države članice trebale bi omogućiti da se žig ne može

uspješno pozvati u postupku zbog kršenja ako se zbog prigovora utvrdi da bi se žig

mogao opozvati ili se, ako se postupak vodi protiv kasnijeg prava, mogao opozvati u

vrijeme kad je kasnije pravo stečeno.

(31) Prikladno je, kada se za žig Europske Unije zahtijeva senioritet i kad je potom došlo

do odricanja ili isteka nacionalnog žiga, omogućiti da se valjanost nacionalnog žiga

ipak može osporiti. Osporavanje treba ograničiti na situacije u kojima je nacionalni žig

mogao biti proglašen ništavnim ili biti opozvan u vrijeme kad je žig uklonjen iz

registra.

(32) Zbog dosljednosti i radi komercijalnog korištenja žigova u Uniji, pravila koja se

primjenjuju na žigove kao predmete vlasništva trebala bi se uskladiti s već postojećim

pravilima za žigove Europske unije te uključivati i pravila o ustupanju i prijenosu,

odobrenju, stvarnim pravima, izvršenju i stečajnom postupku.

(33) Zajednički žigovi pokazali su se kao korisni instrumenti za promicanje proizvoda i

usluga s određenim zajedničkim osobinama. Stoga je prikladno nacionalne zajedničke

žigove podvrgnuti pravilima sličnima onima koja se primjenjuju na europske

zajedničke žigove.

(34) Kako bi se poboljšao i olakšao pristup zaštiti žiga te povećala pravna sigurnost i

predvidljivost, postupak za registraciju žigova u državama članicama treba biti

učinkovit i transparentan te treba slijediti pravila slična onima koja se primjenjuju na

žigove Europske unije. Radi postizanja dosljednog i uravnoteženog sustava žiga, kako

na nacionalnoj, tako i na razini Unije, svi središnji uredi za industrijsko vlasništvo

država članica trebali bi, stoga, ograničiti svoje ispitivanje po službenoj dužnosti o

tome zadovoljava li prijava žiga uvjete za registraciju samo na nepostojanje apsolutnih

razloga za odbijanje. Ovim se, međutim, ne bi trebalo dovesti u pitanje pravo tih ureda

da na zahtjev podnositelja prijave osiguraju pretraživanja ranijih prava na čisto

informativnoj osnovi te bez ikakvog utjecaja ili obvezujućeg učinka na daljnji

postupak registracije, uključujući naknadni postupak povodom prigovora. Državama

članicama treba se omogućiti da odluče treba li provesti ispitivanje po službenoj

dužnosti relativnih razloga za odbijanje. [Am. 12]

(35) Kako bi se osigurala pravna sigurnost u vezi s djelokrugom prava žiga i olakšao

pristup zaštiti žiga, označavanje i klasifikacija proizvoda i usluga koje pokriva

primjena žiga trebali bi se uskladiti s obilježavanjem i klasifikacijom primjenjivom na

žigove Europske unije. Kako bi nadležne vlasti i gospodarski subjekti mogli odrediti

granice zaštite žiga koja se traži samo na temelju primjene, označavanje proizvoda i

usluga trebalo bi biti dovoljno jasno i precizno. Uporaba općenitih izraza treba se

protumačiti kao da uključuje samo one proizvode i usluge koje doslovno značenje

izraza jasno obuhvaća.

(36) Radi osiguranja učinkovite zaštite žiga, države članice trebale bi omogućiti učinkovit

administrativni postupak zapreke, koji vlasnicima prava na ranije žigove pružaju

mogućnost da zapriječe registraciju prijave žiga. Nadalje, kako bi ponudile učinkovite

načine za opoziv i proglašavanje žigova ništavnim, države članice trebale bi omogućiti

administrativni postupak za opoziv i proglašavanje ništavnosti sličan onome koji se na

žigove Europske unije primjenjuje na razini Unije.

(37) Središnji uredi za industrijsko vlasništvo država članica trebali bi surađivati

međusobno i s Agencijom Europske unije za intelektualno vlasništvo za žigove i

dizajne („Agencija”) na svim područjima administracije i registracije žigova radi

promicanja konvergencije praksi i alata, kao što je stvaranje i ažuriranje zajedničkih ili

povezanih baza podataka i portala za savjetovanje i pretragu. Uredi zemalja članica i

Agencija trebali bi nadalje surađivati na svim područjima svojih aktivnosti koje se tiču

zaštite žigova u Uniji.

(38) Ova Direktiva ne bi trebala isključiti primjenu odredbi prava država članica, koje nije

pravo o žigu, kao što su odredbe o nepoštenom tržišnom natjecanju, građanskoj

odgovornosti ili zaštiti potrošača, na žigove.

(39) Sve su države članice vezane Pariškom konvencijom za zaštitu industrijskog

vlasništva (Pariškom konvencijom) i Sporazumom TRIPS. Nužno je da odredbe ove

Direktive budu u cijelosti suglasne s odredbama navedene Konvencije i Sporazuma.

Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na dužnosti država članica koje su proizašle iz te

Konvencije i Sporazuma. Kada je primjereno, trebalo bi primijeniti članak 351.

Ugovora.

(40) Obvezu prijenosa ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo trebalo bi ograničiti na

one odredbe koje predstavljaju sadržajnu izmjenu u usporedbi s prethodnom

Direktivom. Obveza prenošenja odredbi koje nisu izmijenjene proizlazi iz prethodne

Direktive.

(41) Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova

za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu Direktive navedenih u dijelu B

Priloga I. Direktivi 2008/95/EZ,

(46a) Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s

člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća1,

koji je dao mišljenje 11. srpnja 20132. [Am. 13]

1 Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka SL L 8, 12/01/2001, p. 1–22

2 SL C 32, 4.2.2014., str. 23.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Poglavlje 1.

Opće odredbe

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na svaki žig vezano za proizvode i usluge koji su predmet

registracije ili prijave za registraciju pojedinačnog žiga, zajedničkog žiga, jamstvenog ili

certifikacijskog žiga u državi članici ili koji je predmet registracije ili prijave za registraciju

pri Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili međunarodne registracije koja ima učinak

u državi članici.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „ured” znači središnji ured za industrijsko vlasništvo države članice ili Ured

Beneluksa za intelektualno vlasništvo koji je zadužen za registraciju žigova;

(b) „Agencija” znači Agencija Europske unije za intelektualno vlasništvo Agencija

Europske unije za žigove i dizajne osnovana u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br.

207/2009; [Am. 15 Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu.]

(c) „registar” znači registar žigova koji neki ured vodi.

(ca) „raniji žigovi” znači:

(i) žigovi s datumom prijave za registraciju koji prethodi datumu prijave za

registraciju žiga, uzimajući u obzir, ako je primjereno, pravo prvenstva

traženo za te žigove, i to sljedećih vrsta:

žigovi Europske unije;

žigovi registrirani u državi članici ili, u slučaju Belgije, Luksemburga ili

Nizozemske, u Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo;

žigovi registrirani u skladu s međunarodnim sporazumima koji imaju učinak

u državi članici;

(ii) žigovi Europske unije za koje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 207/2009

pravovaljano zahtijeva senioritet u odnosu na žig iz druge i treće alineje

podtočke i., čak i kad ga se vlasnik odrekao ili je dopustio da istekne;

(iii) prijave za žigove iz podtočaka i. i ii. pod uvjetom da ih se registrira;

(iv) žigovi koji su na datum prijave za registraciju žiga ili, kada je primjereno, na

datum zahtjeva za priznavanje prava prvenstva za prijavu za registraciju žiga,

dobro poznati u državi članici, pri čemu izraz „dobro poznat” ima značenje iz

članka 6.bis Pariške konvencije. [Am. 16]

(cb) „jamstveni ili certifikacijski žig” jest žig koji je kao takav opisan u prijavi žiga i

koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga koje je odobrio nositelj žiga u

odnosu na zemljopisno podrijetlo, materijal, način proizvodnje proizvoda ili

izvedbe usluga, kakvoću, ispravnost ili druge karakteristike proizvoda i usluga koji

nisu na taj način odobreni; [Am. 17]

(cc) „Zajednički žig” znači žig koji je kao takav opisan u prijavi žiga i koji je prikladan

za razlikovanje proizvoda ili usluga članova udruge koja je nositelj tog žiga od

proizvoda ili usluga drugih poduzetnika. [Am. 18]

Poglavlje 2.

Pravni propisi o žigovima

ODJELJAK 1.

ZNAKOVI OD KOJIH SE ŽIG MOŽE SASTOJATI

Članak 3.

Znakovi od kojih se žig može sastojati

Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, posebno od riječi, uključujući osobna imena, od

crteža, slova, brojki, boja kao takvih, oblika proizvoda ili njegova pakiranja ili zvukova, pod

uvjetom da se primjenjuje opće dostupna tehnologija i da su prikladni za:

(a) razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugih

poduzetnika; i

(b) prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da

odrede točan predmet zaštite koja je pružena njegovu vlasniku nositelju.[Am. 19]

ODJELJAK 2.

RAZLOZI ZA ODBIJANJE ILI PROGLAŠAVANJE ŽIGA NIŠTAVNIM

Članak 4.

Apsolutni razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavnim

1. Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavnim:

(a) znakovi koji ne mogu činiti žig;

(b) žigovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter;

(c) žigovi koji se sastoje isključivo od znakova ili podataka koji u trgovini mogu služiti

za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog

podrijetla ili vremena proizvodnje ili pružanja usluge ili za označivanje drugih

karakteristika proizvoda i usluga;

(d) žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u

svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi;

(e) znakovi koji se sastoje isključivo od:

i. oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda;

ii. oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata;

iii. oblika koji proizvodu daje znatnu vrijednost;

(f) žigovi koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima;

(g) žigovi koji mogu javnost dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili

zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga;

(h) znakovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni ili

proglašeni ništavnim prema članku 6.ter Pariške konvencije za zaštitu industrijskog

vlasništva, dalje u tekstu „Pariška konvencija”;

(i) žigovi koji su isključeni iz registracije i ne smiju se više upotrebljavati u skladu sa

zakonodavstvom Unije ili međunarodnim sporazumima čija je potpisnica Unija,

kojima se osigurava zaštita oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

(j) žigovi koji su isključeni iz registracije u skladu sa zakonodavstvom Unije ili

međunarodnim sporazumima čija je potpisnica Unija, kojima se osigurava zaštita

jakih alkoholnih pića, tradicionalnih izraza za vina i zajamčenih tradicionalnih

specijaliteta; [Am. 20]

(ja) žigovi koji sadrže ili se sastoje od ranijeg naziva sorte registrirane u skladu s

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2100/941 u odnosu na istu vrstu proizvoda; [Am. 21]

2. Stavak 1. primjenjuje se neovisno o tome što razlozi za nemogućnost registracije

postoje:

(a) u državama članicama u kojima nije podnesena prijava za registraciju;

(b) samo ondje gdje je žig na stranom jeziku preveden ili prenesen u bilo kojem

pismu ili na bilo kojem službenom jeziku država članica. [Am. 22]

1 Uredba Vijeća (EZ) br. 2100/94 od 27. srpnja 1994. o zaštiti biljnih sorti Zajednice (SL l 227, 1.9.1994. str.1.).

3. Žig će biti podložan proglašenju ništavnosti ako je podnositelj podnio zahtjev za

registraciju žiga u zloj vjeri. Svaka država članica također može osigurati da takav

žig neće biti registriran.

4. Svaka država članica može osigurati da se žig ne registrira ili, ako je registriran, da

ga se proglasi ništavnim, kada i u mjeri u kojoj:

(a) uporaba žiga zabranjena je u skladu s odredbama drugog propisa koji nije

propis o žigu predmetne države članice ili Unije;

(b) žig obuhvaća znak velike simbolične vrijednosti, osobito religijski simbol;

(c) žig sadrži oznake, ambleme i grbove koji nisu obuhvaćeni člankom 6.ter

Pariške konvencije i koji su od javnog interesa, osim uz odobrenje nadležnog

tijela za njihovu registraciju u skladu sa zakonodavstvom države članice.

5. Registracija žiga ne odbija se niti se žig proglašava ništavnim, u skladu sa stavkom 1.

točkama (b), (c) ili (d), ako je prije datuma prijave za registraciju ili nakon datuma

registracije te svojom uporabom stekao razlikovni karakter. Žig se ne proglašava

ništavnim u skladu sa stavkom 1. točkama (b), (c) ili (d), ako je prije datuma

prijave za registraciju te svojom uporabom stekao razlikovni karakter. [Am. 23]

6. Svaka država članica može osigurati da se stavak 5. također primijeni ondje gdje je

razlikovni karakter stečen nakon datuma prijave za registraciju i prije datuma

registracije.

Članak 5.

Relativni razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavnim

1. Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavnim:

(a) ako je istovjetan ranijem žigu, a proizvodi ili usluge za koje je žig prijavljen ili

registriran istovjetni su proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen;

(b) ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili

sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu;

vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s

ranijim žigom.

2. „Raniji žigovi” u smislu stavka 1. znači:

(a) žigovi s datumom prijave za registraciju koji prethodi datumu prijave za

registraciju žiga, uzimajući u obzir, ako je primjereno, pravo prvenstva traženo za te

žigove;

i. europski žigovi;

ii. žigovi registrirani u državi članici ili, u slučaju Belgije, Luksemburga ili

Nizozemske, u Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo;

iii. žigovi registrirani u skladu s međunarodnim sporazumima koji imaju

učinak u državi članici;

(b) europski žigovi za koje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 207/2009 pravovaljano

zahtijeva senioritet u odnosu na žig iz točke (a) podtočke ii. i iii., čak i kad ga se

vlasnik odrekao ili je dopustio da istekne;

(c) prijave za žigove iz točaka (a) i (b) pod uvjetom da ih se registrira;

(d) žigovi koji su na datum prijave za registraciju žiga ili, kada je primjereno, na

datum zahtjeva za priznavanje prava prvenstva za prijavu za registraciju žiga, dobro

poznati u državi članici, pri čemu izraz „dobro poznat” ima značenje kao u članku

6.bis Pariške konvencije. [Am. 24]

3. Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavnim:

(a) ako je istovjetan ili sličan ranijem žigu neovisno o tome jesu li proizvodi ili

usluge za koje je prijavljen ili registriran istovjetni, slični ili nisu slični onim

proizvodima i uslugama za koje je registriran raniji žig, ako raniji žig ima

ugled u državi članici u odnosu na koju je podnesena prijava za registraciju

ili u kojoj je žig registriran ili, u slučaju europskog žiga Europske unije, ima

ugled u Uniji, a uporaba kasnijeg žiga bez opravdanog razloga nepošteno bi

iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili mu naštetila; [Am. 25]

(b) kad trgovački zastupnik ili predstavnik nositelja žiga podnese prijavu za njegovu

registraciju u svoje ime bez odobrenja nositelja žiga, osim ako takav zastupnik ili

predstavnik ne opravda svoj postupak;

(c) ako se žig zabunom može lako zamijeniti s prijašnjim žigom koji je zaštićen izvan

Unije, pod uvjetom da je u vrijeme podnošenja prijave prijašnji žig bio u stvarnoj

uporabi te da je podnositelj prijave djelovao u zloj vjeri;

(d) ako je isključen iz registracije i ne smije se više koristiti u skladu sa zakonodavstvom

Unije koje štiti oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla. [Am. 26]

4. Svaka država članica može osigurati da se žig ne registrira ili, ako je registriran, da

ga se proglasi ništavnim, kada i u mjeri u kojoj:

(a) prava na neregistrirani žig ili na drugi znak koji je u uporabi u trgovini bila su

stečena prije datuma prijave za registraciju kasnijeg žiga ili datuma zahtjeva za

pravo prvenstva za prijavu za registraciju kasnijeg žiga, a neregistrirani žig ili

drugi znak daju svojem nositelju pravo na zabranu uporabe kasnijeg žiga;

(b) uporaba žiga može se zabraniti na temelju ranijeg prava koje se razlikuje od

prava iz stavka 2. i točke (a) ovog stavka, a uključuje osobito:

i. pravo na ime;

ii. pravo na osobnu sliku;

iii. autorsko pravo;

iv. pravo industrijskog vlasništva.

5. Države članice mogu dopuštaju dopustiti da se u primjerenim okolnostima

registracija ne odbije i da se žig ne proglasi ništavnim ako je nositelj ranijeg žiga ili

drugog ranijeg prava suglasan s registracijom kasnijeg žiga. [Am. 27]

6. Svaka država članica može odrediti da se, odstupajući od odredbi stavaka 1. do 5.,

razlozi za odbijanje registracije ili proglašenja žiga ništavnim, koji su na snazi u toj

državi prije datuma stupanja na snagu odredaba potrebnih za usklađenje s

Direktivom 89/104/EEZ, primjenjuju na žigove za koje je prijava podnesena prije tog

datuma.

Članak 6.

Naknadno proglašavanje žiga ništavnim ili naknadni opoziv

Kada se žig Europske unije zahtijeva senioritet, kojeg se odreklo ili je istekao za nacionalni

žig, , ništavnost ili opoziv nacionalnog žiga može se utvrditi naknadno pod uvjetom da su se

ništavnost ili opoziv mogli proglasiti i u trenutku kad je došlo do odricanja žiga ili njegova

isteka. U tom slučaju senioritet više neće ostvarivati svoje učinke.

Članak 7.

Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavnim povezano sa samo nekim proizvodima ili uslugama

Kada razlozi za odbijanje registracije ili proglašavanje žiga ništavnim postoje u odnosu na

samo neke proizvode ili usluge na koje se taj žig primjenjuje ili za koje je registriran,

odbijanje registracije ili proglašavanje žiga ništavnim obuhvaća isključivo te proizvode i

usluge.

Članak 8.

Nedostatak razlikovnoga karaktera ili ugleda ranijeg žiga koji sprečava proglašenje registriranog žiga ništavnim

Registrirani žig neće se proglasiti ništavnim na temelju ranijeg žiga u bilo kojem od sljedećih

slučajeva:

(a) ako raniji žig, koji bi mogao biti proglašen ništavnim u skladu s člankom 4. stavkom

1. točkama (b), (c) ili (d), nije stekao razlikovni karakter u skladu s člankom 4.

stavkom 5. na dan podnošenja zahtjeva ili na datum prvenstva registriranog žiga;

(b) ako se zahtjev za proglašenje ništavnosti temelji na članku 5. stavku 1. točki (b), a

raniji žig nije postigao dovoljnu razlikovnost da bi podupro vjerojatnost dovođenja

javnosti u zabludu u skladu sa značenjem članka 5. stavka 1. točke (b) na dan

podnošenja zahtjeva ili na datum prvenstva registriranog žiga;

(c) ako se zahtjev za proglašavanje ništavnosti temelji na članku na točki (a) članka 5.

stavku 3., a raniji žig nije imao ugled u smislu točke (a) članka 5. stavka 3. na datum

podnošenja ili na datum prvenstva registriranog žiga. [Am. 28]

Članak 9.

Zabrana proglašavanja žiga ništavnim kao posljedice prešutnog pristanka

1. Kad u državi članici nositelj ranijeg žiga iz članka 5. stavaka stavka 2. i točke (a)

članka 5. stavka 3. u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno tolerira uporabu

kasnijeg žiga registriranog u toj državi članici, on više nema pravo na temelju ranijeg

žiga podnijeti zahtjev za proglašenje kasnijeg žiga ništavnim za proizvode ili usluge

za koje se koristi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijeg žiga

podnesena u zloj vjeri. [Am. 29]

2. Svaka država članica može zajamčiti da se stavak 1. primjenjuje na vlasnika bilo

kojeg ranije prava iz članka 5. stavka 4. točaka (a) ili (b).

3. U slučajevima iz stavaka 1. i 2. nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo

usprotiviti se uporabi ranijeg prava iako se nositelj ranijeg prava na to pravo više ne

može pozvati protiv kasnijeg žiga.

ODJELJAK 3.PRIJENOS PRAVA I OGRANIČENJA

Članak 10.Prava koja proizlaze iz žiga

1. Registracija žiga nositelju daje isključiva prava.

2. Bez dovođenja u pitanje prava nositelja stečena prije datuma podnošenja zahtjeva ili

datuma prvenstva registriranog žiga, nositelj registriranog žiga ima pravo svim

trećim stranama koje nemaju njegovo odobrenje spriječiti uporabu bilo kojeg znaka u

vezi s proizvodima i uslugama u trgovini ako:

(a) znak je istovjetan žigu i koristi se u odnosu na proizvode ili usluge koji su

istovjetni onima za koje je žig registriran te kad takva uporaba utječe ili može

utjecati na funkciju žiga da jamči potrošačima podrijetlo proizvoda ili usluga;

(b) ne dovodeći u pitanje točku a), znak je istovjetan ili sličan žigu te se koristi za

proizvode i usluge jednake ili slične proizvodima ili uslugama za koje je žig

registriran, ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu; vjerojatnost

dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu tog znaka i žiga;

(c) znak je istovjetan ili sličan žigu, neovisno o činjenici jesu li proizvodi ili usluge za

koje se žig koristi jednaki ili slični ili nisu slični onima za koje je registriran žig, te

ako potonji ima ugled u državi članici i ako uporaba tog znaka bez opravdanog

razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili mu šteti.

3. Sukladno odredbama stavka 2., može se osobito zabraniti sljedeće:

(a) isticanje znaka na proizvodima ili na njihovim pakiranjima;

(b) nuđenje proizvoda ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod

tim znakom ili nuđenje i pružanje usluga pod tim znakom;

(c) uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom;

(d) uporaba znaka kao trgovačkog naziva ili naziva trgovačkog društva ili dijela

trgovačkog naziva, odnosno dijela naziva trgovačkog društva;

(e) uporaba tog znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju;

(f) uporaba tog znaka u usporednom oglašavanju protivno Direktivi 2006/114/EZ.

4. Nositelj registriranog žiga također ima pravo na sprečavanje uvoza robe u Uniju u

malim pošiljkama prema definiciji iz Uredbe (EU) br. 608/2013 temeljem stavka 3.

točke (c) kada jedino njezin pošiljatelj posluje u trgovačke svrhe te ako ta roba,

uključujući pakiranje, bez odobrenja nosi žig koji je jednak registriranom žigu za

tu robu ili koji se u svojim ključnim aspektima ne može razlikovati od tog žiga. U

slučajevima u kojima su te mjere poduzete države članice osiguravaju da se

pojedincima ili subjektima koji su naručili robu pruže informacije o razlozima tih

mjera te o njihovim pravima u vezi s pošiljateljem;

5. Vlasnik Ne dovodeći u pitanje pravila WTO-a, a posebno članak V. GATT-a o

slobodi tranzita, nositelj registriranog žiga također ima pravo spriječiti sve treće

strane da u okviru trgovinske djelatnosti u carinsko područje države članice unose

robu koja u njoj nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući pakiranje,

dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi žig koji je jednak žigu registriranom za

tu robu ili koji se u svojim ključnim aspektima ne može razlikovati od tog žiga.

[Am. 30 i 56]

6. Kada se na temelju prava države članice uporaba znaka pod uvjetima iz stavka 2.

točke (b) ili (c) ne može zabraniti prije stupanja na snagu odredaba potrebnih za

usklađenje s Prvom Direktivom Vijeća 89/104/EEZ1 u predmetnoj državi članici,

prava koja proizlaze iz žiga nisu dovoljna da se spriječi daljnja uporaba znaka.

1 Prva direktiva Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 1989., L 40, str. 1.).

7. Stavci 1., 2., 3. i 6. ne utječu ni u jednoj državi članici na odredbe za zaštitu uporabe

znaka u druge svrhe osim za razlikovanje proizvoda ili usluga, ako uporaba tog

znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled

žiga ili im šteti.

Članak 11.

Kršenje prava nositelja uporabom opreme, pakiranja ili drugih sredstava

Ako je vjerojatno da će se oprema, pakiranja ili druga sredstva na kojima je žig istaknut

upotrebljavati u vezi s proizvodima ili uslugama te da će se uporabom u vezi s tim

proizvodima ili uslugama kršiti prava nositelja u skladu s člankom 10. stavcima 2. i 3.,

nositelj ima pravo zabraniti sljedeće:

(a) isticanje tijekom trgovine znaka istovjetnog ili sličnog koji je kao što je to utvrđeno

u članku 5. stavku 1. ove Direktive istovjetan ili sličan žigu na opremi, pakiranju

naljepnicama, etiketama, sigurnosnim značajkama, oznakama autentičnosti ili

drugim sredstvima na kojima žig može biti istaknut.; [Am. 31]

(b) nuđenje ili stavljanje na tržište, ili skladištenje u te svrhe, ili uvoz ili izvoz opreme,

pakiranja naljepnica, etiketa, sigurnosnih značajki, oznaka autentičnosti ili drugih

sredstava na kojima je žig istaknut. [Am. 32]

Članak 12.

Navođenje žigova u rječnicima

Ako navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim publikacijama ostavlja dojam da je taj

žig generički naziv za proizvode ili za usluge za koje je registriran, izdavač te publikacije, na

zahtjev nositelja žiga, mora osigurati da najkasnije u sljedećem izdanju publikacije navođenje

žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran.

Članak 13.

Zabrana uporabe žiga registriranog na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika

1. Kad je žig registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika osobe koja je

nositelj tog žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj žiga ima pravo na jedno od

sljedećega:

(a) uložiti prigovor zbog toga što se njegov trgovački zastupnik ili predstavnik

koristi njegovim žigom;

(b) zahtijevati od trgovačkog zastupnika ili predstavnika prijenos žiga u svoju

korist.

2. Stavak 1. neće se primjenjivati ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravdaju

svoj postupak.

Članak 14.

Ograničenje učinka žiga

1. Žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu:

(a) njezina imena ili adrese;

(b) znakova ili podataka koji nisu razlikovni ili koji se odnose na vrstu, kakvoću,

količinu, namjenu, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili

pružanja usluge ili druge karakteristike proizvoda ili usluga;

(c) žiga u svrhu prepoznavanja ili upućivanja na proizvode ili usluge kao

vlasnikovih, osobito ako je uporaba žiga nužna za označavanje predviđene

svrhe proizvoda ili usluge, osobito ako je riječ o dodatnim ili rezervnim

dijelovima.

(i) potrebna da bi se naznačila namjena proizvoda ili usluge, posebno ako je

riječ o priboru ili rezervnim dijelovima;

(ii) korištena u komparativnom oglašavanju u skladu sa svim uvjetima iz

Direktive 2006/114/EZ;

(iii) opravdana kako bi se skrenula pozornost potrošača na preprodaju izvornih

proizvoda koji su prvotno prodani sa suglasnošću ili bez suglasnosti nositelja

žiga;

(iv) korištena kako bi se izradile legitimne alternative proizvodima ili uslugama

nositelja žiga;

(v) korištena u svrhe parodije, umjetničkog izražavanje, kritike ili komentiranja;

Ovaj stavak Prvi podstavak primjenjuje se samo kad se treća strana koristi žigom u skladu s

dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. [Am. 33]

2. Ako treća strana upotrebljava žig, smatra se da to nije sukladno poštenim praksama,

posebice u sljedećim slučajevima:

(a) kada se tom uporabom stvara dojam da postoji komercijalna povezanost

između treće strane i nositelja žiga;

(b) kada se tom uporabom bez opravdanog razloga iskorištava razlikovni karakter

ili ugled žiga ili mu se nanosi šteta. [Am. 34]

2a Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu žiga iz opravdanog

razloga i u nekomercijalne svrhe. [Am. 35]

3. Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti trećoj strani da se u trgovačkom prometu

koristi ranijim pravom koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo

priznato prema zakonodavstvu predmetne države članice i u granicama područja na

kojem je priznato.

Članak 15.

Iscrpljenje prava koja proizlaze iz žiga

1. Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti njegovu uporabu za proizvode koji su

stavljeni na tržište u Uniji pod tim žigom od strane samog nositelja žiga ili uz

njegovo odobrenje.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se kada postoje zakoniti razlozi zbog kojih se nositelj žiga

protivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda, osobito kad je stanje proizvoda

promijenjeno ili pogoršano nakon što su stavljeni na tržište.

Članak 16.

Uporaba žigova

1. Ako se u pet godina od datuma registracije nositelj nije stvarno koristio žigom u

državi članici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva

uporaba suspendirana tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, žig podliježe

ograničenjima i sankcijama iz članka 17., članka 19. stavka 1., članka 46. stavka 1. te

članka 48. stavaka 3. i 4., osim ako za neuporabu ne postoje opravdani razlozi.

2. Ako država članica omogućava postupak povodom prigovora nakon registracije,

razdoblje od pet godina iz stavka 1. računa se od datuma kad se na žig više ne može

podnijeti prigovor ili, ako je prigovor podnesen i nije povučen, od datuma kada

odluka o okončanju postupka povodom prigovora postaje konačna.

3. S obzirom na žigove registrirane na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u

državi članici, razdoblje od pet godina iz stavka 1. računa se od datuma kad se žig

više ne može odbiti ili se na njega uložiti prigovor. Ako je prigovor podnesen i nije

povučen, razdoblje se računa od datuma kada odluka o okončanju postupka povodom

prigovora postaje konačna.

3a. Datum početka razdoblja od pet godina iz stavaka 1., 2. i 3. unosi se u registar.

[Am. 36]

4. Uporabom u smislu stavka 1. također se smatra sljedeće:

(a) uporaba žiga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju

razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran, bez obzira na

to je li žig u obliku u kojem se upotrebljava također registriran na nositelja;

(b) obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja u predmetnoj državi

članici samo za potrebe izvoza.

5. Uporaba žiga uz odobrenje nositelja smatra se uporabom od strane nositelja.

Članak 17.

Neuporaba kao način obrane u postupcima zbog povrede

Nositelj žiga ima pravo zabraniti uporabu znaka samo u onoj mjeri koja je potrebna da

njegova prava, kada se podnese tužba zbog povrede, ne budu opozvana u skladu s člankom

19.

Članak 18.

Interventno pravo nositelja kasnije registriranog žiga kao način obrane u postupcima zbog

povrede

1. U postupcima zbog povrede nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije

registriranog žiga ako se kasniji žig ne proglasi ništavnim u skladu s člankom 8.,

člankom 9. stavcima 1. i 2. te člankom 48. stavkom 3.

2. U postupcima zbog povrede nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije

registriranog europskog žiga Europske unije ako se kasniji žig ne proglasi ništavnim

u skladu s člankom 53. stavcima 3. i 4., člankom 54. stavcima 1. i 2. ili člankom 57.

stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009.

3. Ako nositelj žiga nema pravo zabraniti uporabu kasnije registriranog žiga u skladu sa

stavcima 1. i 2., nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo zabraniti uporabu

ranijeg žiga u postupcima zbog povrede, iako se na to pravo više ne može pozivati

protiv kasnijeg žiga.

ODJELJAK 4.

OPOZIV PRAVA ŽIGA

Članak 19.

Izostanak stvarne uporabe kao razlog za opoziv

1. Žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju od pet godina nije stvarno

koristio u državi članici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne

postoje opravdani razlozi za neuporabu.

2. Nitko ne može zahtijevati da se prava nositelja na žig opozovu ako je u razdoblju

između isteka petogodišnjeg razdoblja i podnošenja zahtjeva za opoziv došlo do

početka ili nastavka stvarne uporabe žiga.

3. Početak ili nastavak uporabe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju

zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutoga

petogodišnjeg razdoblja neuporabe, ne uzima se u obzir ako su pripreme za početak

ili nastavak uporabe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv

može biti podnesen.

Članak 20.

Razvoj prema uobičajenom nazivu ili obmanjujuće oznake kao razlog za opoziv

Žig može biti opozvan ako nakon datuma registracije:

(a) zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja postane u trgovini uobičajeni naziv za

proizvod ili uslugu za koje je registriran;

(b) zbog uporabe od strane nositelja žiga ili uz njegovo odobrenje, a u odnosu na

proizvode ili usluge za koje je registriran, može javnost dovesti u zabludu, posebno u

pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnog podrijetla tih proizvoda ili usluga.

Članak 21.

Opoziv povezan sa samo nekim proizvodima ili uslugama

Kada razlozi za opoziv žiga postoje u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je taj

žig registriran, opoziv obuhvaća isključivo te proizvode i usluge.

ODJELJAK 5.

ŽIGOVI KAO PREDMETI VLASNIŠTVA

Članak 22.

Prijenos registriranih žigova

1. Žig se može prenijeti neovisno o bilo kojem prijenosu poduzetnika, u odnosu na neke

ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran.

2. Prijenos cijelog poduzetnika uključuje i prijenos žiga, osim ako postoji sporazum u

kojemu se navodi drukčije ili okolnosti koje jasno nalažu drukčije. Ova se odredba

primjenjuje na ugovornu obvezu prijenosa poduzetnika.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., prijenos žiga obavlja se u pisanom obliku s

potpisima stranaka ugovora, osim ako prijenos proizlazi iz sudske odluke; u

protivnom prijenos je ništavan. [Am. 37]

4. Na zahtjev jedne od stranaka prijenos se upisuje u registar i objavljuje, ako je

stranka koja upućuje zahtjev dostavila uredu dokumentarni dokaz o prijenosu.

[Am. 38]

5. Sve prijenos nije upisan u registar dok ured ne zaprimi zahtjev za registraciju

prijenosa, , pravni slijednik ne može se pozivati na prava koja proizlaze iz

registracije žiga prema trećim stranama. [Am. 39]

6. Kad se u odnosu na ured moraju poštovati određeni rokovi, pravni slijednik može

uredu podnijeti odgovarajuće izjave nakon što je ured zaprimio zahtjev za upis

prijenosa.

Članak 23.

Stvarna prava

1. Žig se neovisno o poduzetniku može dati u zalog ili biti predmetom stvarnih prava.

2. Na zahtjev jedne od strana, prava navedena u stavku 1. unose se u registar i objavljuju.

Članak 24.

Izvršenje

1. Žig može biti predmetom izvršenja.

2. Na zahtjev jedne od strana izvršenje se unosi u registar i objavljuje.

Članak 25.

Stečajni postupak

Kad je žig predmet stečajnoga postupka, na zahtjev nadležnog državnog tijela ta se činjenica

upisuje u registar i objavljuje.

Članak 26.

Izdavanje licencija

1. Žig može biti predmet licencije za dio proizvoda ili usluga ili za sve proizvode ili

usluge za koje je registriran, te za cijelo ili dio područja predmetne države članice.

Licencija može biti isključiva ili neisključiva.

2. Nositelj žiga može se pozvati na prava koja proizlaze iz žiga protiv stjecatelja

licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na:

(a) njezino trajanje;

(b) registracijom obuhvaćen oblik u kojem se žig može koristiti;

(c) opseg proizvoda ili usluga za koje je izdana licencija;

(d) područje na kojem se žig može isticati; ili

(e) kakvoću proizvedenih proizvoda ili usluga pruženih od stjecatelja licencije.

3. Ne dovodeći u pitanje odredbe ugovora o licenciji, stjecatelj licencije može pokrenuti

postupak zbog povrede žiga samo uz suglasnost nositelja žiga. Međutim, stjecatelj

isključive licencije može pokrenuti takav postupak ako nositelj žiga nakon službene

obavijesti sam ne pokrene postupak zbog povrede žiga u odgovarajućem roku.

4. U svrhu dobivanja naknade za štetu koju je pretrpio, stjecatelj licencije ima pravo

umiješati se u postupak zbog povrede koji je pokrenuo nositelj žiga.

5. Na zahtjev jedne od stranaka, izdavanje ili prijenos licencije u odnosu na žig upisuje

se u registar i objavljuje.

Članak 27.

Prijava žiga kao predmet vlasništva

Članci od 22. do 26. primjenjuju se na prijave žiga.

ODJELJAK 6.

JAMSTVENI ŽIGOVI, CERTIFIKACIJSKI ŽIGOVI I ZAJEDNIČKI ŽIGOVI

Članak 28.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka, primjenjuje se sljedeće:

(1) „Jamstveni ili certifikacijski žig” jest žig koji je kao takav opisan u prijavi žiga i koji je

prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga koje je odobrio vlasnik žiga u odnosu na

zemljopisno podrijetlo, materijal, način proizvodnje proizvoda ili izvedbe usluga, kakvoću,

ispravnost ili druge karakteristike proizvoda i usluga koji nisu na taj način odobreni;

(2) „Zajednički žig” jest žig koji je kao takav opisan u prijavi žiga i koji je prikladan za

razlikovanje proizvoda ili usluga članova udruge koja je vlasnik tog žiga od proizvoda ili

usluga drugih poduzeća. [Am. 40]

Članak 29.

Jamstveni žigovi i certifikacijski žigovi

1. Države članice mogu omogućiti registraciju jamstvenih ili certifikacijskih žigova.

2. Države članice mogu omogućiti da se jamstveni ili certifikacijski žigovi ne

registriraju ili da se opozovu ili proglase ništavnim iz razloga koji nisu navedeni u

člancima 3., 19. i 20. ako tako zahtijeva funkcija tih žigova.

3. Jamstveni ili certifikacijski žig koji se sastoji od znakova ili podataka koji u

trgovačkom prometu mogu služiti kao oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda ili

usluga ne daje pravo nositelju da trećoj strani zabrani uporabu takvih znakova ili

podataka u trgovačkom prometu, pod uvjetom da se njima koristi u skladu s dobrom

poslovnom praksom u industriji i trgovini. Osobito se na takav žig ne može pozvati

protiv treće strane koja ima pravo rabiti zemljopisni naziv.

Članak 30.

Zajednički žigovi

1. Države članice omogućuju registraciju zajedničkih žigova.

2. Udruge proizvođača, pružatelja usluga ili trgovaca koje, sukladno zakonu koji se na

njih primjenjuje, u svoje ime mogu ostvarivati prava i preuzimati obveze svake vrste,

sklapati ugovore ili poduzimati druge pravne radnje, tužiti i biti tužene, kao i pravne

osobe na koje se primjenjuje javno pravo, mogu podnositi prijave zajedničkih žigova.

3. Odstupajući od odredaba članka 4. stavka 1. točke (c), znakovi ili oznake koji u

trgovačkom prometu mogu služiti za označivanje zemljopisnog podrijetla proizvoda

ili usluga mogu se zaštititi kao zajednički žigovi.

Zajednički žig ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu

tih znakova ili oznaka, pod uvjetom da ih rabi u skladu s dobrom poslovnom praksom u

industriji i trgovini. Osobito se na takav žig ne može pozvati protiv treće strane koja ima

pravo rabiti zemljopisni naziv.

Članak 31.

Propisi koji uređuju uporabu zajedničkog žiga

1. Tražitelj zajedničkog žiga prilaže podnosi uredu pravilnik o njegovoj uporabi.

[Am. 41]

2. Propisi kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga moraju sadržavati popis osoba

ovlaštenih za uporabu takva žiga, uvjete članstva u udruzi i uvjete za uporabu žiga,

uključujući kazne. Propisima kojima se uređuje uporaba žiga iz članka 30. stavka 3.

mora se dopustiti svakoj osobi čiji proizvodi ili usluge potječu iz određenog

zemljopisnog područja da postane članicom udruge koja je nositelj žiga.

Članak 32.

Odbijanje prijave

1. Osim razloga za odbijanje prijave za registraciju žiga predviđenih člancima 4. i 5.,

prijava za registraciju zajedničkog žiga odbija se ako nisu zadovoljene odredbe

članka 28. stavka 2., članka 30. ili 31., ili ako su propisi koji uređuju njegovu

uporabu protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima.

2. Prijava za registraciju zajedničkog žiga također se odbija ako postoji vjerojatnost

dovođenja javnosti u zabludu u odnosu na karakter ili značenje žiga, osobito ako

postoji vjerojatnost da ga se smatra nečim drugim, a ne zajedničkim žigom.

3. Prijava se ne odbija ako podnositelj prijave nakon izmjene propisa kojima se uređuje

uporaba žiga zadovoljava uvjete iz stavaka 1. i 2.

Članak 33.

Uporaba zajedničkih žigova

Zahtjevi iz članka 16. bit će zadovoljeni ako bilo koja osoba koja je ovlaštena za korištenje

zajedničkim žigom taj žig doista upotrebljava u skladu s člankom 16.

Članak 34.

Izmjena propisa kojima se uređuje uporaba zajedničkog žiga

1. Nositelj zajedničkog žiga mora uredu podnijeti sve izmijenjene propise koji uređuju

uporabu takva žiga.

2. Ta se izmjena navodi u registru osim ako izmijenjeni propisi ne zadovoljavaju uvjete

iz članka 31. ili ako uključuju neki od razloga za odbijanje iz članka 32.

3. Članak 42. stavak 2. primjenjuje se na izmijenjene propise koji uređuju uporabu.

4. U svrhu ove Direktive izmjene propisa kojima se uređuje uporaba stupaju na snagu

tek od datuma upisa podatka o izmjeni u registar.

Članak 35.

Osobe koje imaju pravo pokrenuti postupak zbog povrede

1. Članak 26. stavci 3. i 4. primjenjuju se na svaku osobu koja je ovlaštena rabiti

zajednički žig.

2. Nositelj zajedničkog žiga ima pravo zahtijevati naknadu u ime osoba koje su

ovlaštene rabiti žig ako su pretrpjele štetu koja je posljedica neovlaštene uporabe

žiga.

Članak 36.

Dodatni razlozi za opoziv

Osim zbog razloga za opoziv predviđenih člancima 19. i 20., prava nositelja zajedničkog žiga

opozivaju se na temelju zahtjeva podnesenoga uredu ili na temelju protutužbe u postupku

zbog povrede, ako:

(a) nositelj ne poduzme razumne mjere kojima bi spriječio da se žig rabi na način koji

nije sukladan uvjetima uporabe, a utvrđeni su u propisima koji uređuju uporabu, čije

su izmjene, gdje je to prikladno, navedene u registru;

(b) način na koji ovlaštene osobe rabe žig uzrokuje to da žig dovodi javnost u zabludu na

način utvrđen u članku 32. stavku 2.;

(c) izmjena propisa koji uređuju uporabu žiga navedena u registru nije u skladu s

odredbama članka 34. stavka 2., osim ako nositelj žiga daljnjim izmjenama propisa

koji uređuju uporabu uspije zadovoljiti uvjete tih odredbi.

Članak 37.

Dodatni razlozi za ništavnost

Osim zbog razloga za ništavnost predviđenih člancima 4. i 5., zajednički žig koji je registriran

protivno odredbama članka 32. proglašava se ništavnim osim ako nositelj žiga izmjenama

propisa koji uređuju uporabu uspije zadovoljiti uvjete iz članka 32.

Poglavlje 3.Postupci

ODJELJAK 1.

PRIJAVA I REGISTRACIJA

Članak 38.

Uvjeti kojima prijave moraju udovoljavati

1. Prijava za registraciju žiga mora sadržavati barem [Am 42]:

(a) zahtjev za registraciju,

(b) podatke o podnositelju prijave,

(c) popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija,

(d) izgled žiga.

2. Prijava žiga podliježe plaćanju pristojbe za prijavu te, ako je to potrebno, pristojbe za

jedan razred ili više njih.

Članak 39.

Datum podnošenja

1. Datum podnošenja prijave žiga jest datum na koji je podnositelj prijave uredu podnio

dokumente koji sadrže informacije navedene u članku 38.

2. Osim toga, države članice mogu omogućiti da odobrenje datuma podnošenja prijave

podliježe plaćanju temeljne pristojbe za prijavu ili registraciju.

Članak 40.

Označavanje i klasifikacija proizvoda i usluga

1. Proizvodi i usluge za koje se prijavljuje registracija klasificirat će se u skladu sa

sustavom klasifikacije koji je uspostavio Nicanski sporazum o međunarodnoj

klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957. (dalje u

tekstu: „Nicanska klasifikacija”).

2. Podnositelj prijave mora dovoljno jasno i precizno identificirati proizvode i usluge za

koje se traži zaštita žiga kako bi nadležna tijela i gospodarski subjekti isključivo na

temelju prijave mogli odrediti opseg zaštite koja se traži. Popis proizvoda i usluga

dopušta da se svaki od njih klasificira u samo jedan razred Nicanske klasifikacije.

3. U svrhu stavka 2. mogu se upotrebljavati opći podaci uključeni u naslove razreda iz

Nicanske klasifikacije ili drugi opći izrazi pod uvjetom da zadovoljavaju potrebne

standarde jasnoće i preciznosti.

4. Ured će odbiti prijavu na temelju nejasnoće i nepreciznosti izraza ako podnositelj

prijave za tu svrhu ne podnese prihvatljiv tekst unutar roka koji odredi ured. U

interesu jasnoće i pravne sigurnosti, uredi će međusobnom suradnjom sastaviti popis

koji odražava njihove pojedinačne administrativne prakse u pogledu klasifikacije

proizvoda i usluga.

5. Uporaba općih izraza, uključujući opće podatke o naslovima razreda iz Nicanske

klasifikacije, tumačit će se tako da obuhvaća sve proizvode i usluge koje jasno

pokriva doslovno značenje oznake ili izraza. Uporaba takvih izraza ili oznaka neće se

tumačiti kao da obuhvaća potraživanja prema proizvodima i uslugama koji se tako ne

mogu shvatiti.

6. Kad podnositelj prijave zatraži registraciju više od jednog razreda, proizvodi

podnositelj prijave grupira proizvode i usluge grupiraju se prema razredima iz

Nicanske klasifikacije, s tim da svakoj grupi prethodi broj razreda kojem ta grupa

proizvoda ili usluga pripada te ih se predstavlja po redoslijedu razreda. [Am. 43]

7. Klasifikacija proizvoda i usluga služi samo u administrativne svrhe. Proizvodi i

usluge neće se smatrati međusobno sličnima na temelju toga što se pojavljuju u istom

razredu prema Nicanskoj klasifikaciji, a ne trebaju se ni smatrati međusobno

različitima na temelju toga što se pojavljuju u različitim razredima prema Nicanskoj

klasifikaciji.

Članak 41.

Ispitivanje po službenoj dužnosti

Uredi ograničavaju svoje ispitivanje po dužnosti o tome zadovoljava li prijava žiga uvjete za

registraciju samo na nepostojanje apsolutnih razloga za odbijanje predviđenih člankom 4.

[Am. 44]

Članak 42.

Primjedbe trećih strana

1. Prije registracije žiga, svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koji

predstavljaju proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače mogu uredu

podnijeti primjedbe u pisanom obliku u kojima se obrazlaže na temelju kojih razloga

navedenih u članku 4. žig ne smije biti registriran po službenoj dužnosti. Oni nisu

stranke u postupku pred uredom.

2. Osim razloga navedenih u stavku 1., svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili

tijelo koji predstavljaju proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače mogu

uredu podnijeti primjedbe u pisanom obliku u kojima se obrazlaže na temelju kojih

konkretnih razloga navedenih u članku 32. stavcima 1. i 2. prijava za registraciju

zajedničkog žiga treba biti odbijena.

2a. Države članice koje su uvele postupke prigovora na temelju apsolutnih razloga iz

članka 4. nisu dužne provesti ovaj članak. [Am. 45]

Članak 43.

Podjela prijava i registracija

Podnositelj prijave ili nositelj žiga može podijeliti prijavu ili registraciju žiga na jednu ili više

odvojenih prijava ili registracija putem podnošenja izjave uredu.

Članak 44.

Pristojbe

Svaki razred proizvoda i usluga nadređen prvom razredu podložan je dodatnim troškovima pri

registriranju i produljenju žiga.

ODJELJAK 2.

POSTUPCI PRIGOVORA, OPOZIVA ILI PROGLAŠENJA NIŠTAVNOSTI

Članak 45.

Postupak prigovora

1. Države članice u svojim uredima osiguravaju učinkovit i brz administrativni

postupak za odbijanje registracije prijave žiga na temelju osnova omogućenih

člankom 5.

2. Administrativnim postupkom iz stavka 1. predviđeno je da barem nositelj ranijeg

prava iz članka 4. stavka 1. točke (i), članka 5. stavka 2. i članka 5. stavka 3., točke

(a) može podnijeti prigovor. Obavijest o prigovoru može se podnijeti na osnovi

jednog ili više ranijih prava, pod uvjetom da svi pripadaju istom nositelju, te na

osnovi dijela ili cjelokupnih proizvoda ili usluga u odnosu na koje je ranije pravo

registrirano ili za koje je podnesena prijava, te se može usmjeriti protiv dijela ili

cjelokupnih proizvoda ili usluga u odnosu na koje se primjenjuje osporavani žig.

[Am. 46]

3. Podnositelju prigovora i podnositelju prijave odobrava se, na njihovo zajedničko traženje,

najmanje dva mjeseca tijekom postupaka prigovora kako bi pregovarali o

sporazumnom rješavanju spora. [Am 47]

Članak 46.

Neuporaba kao način obrane u postupcima prigovora

1. U upravnim postupcima prigovora kada je na datum podnošenja prigovora ili na

datum prvenstva kasnijeg žiga petogodišnje razdoblje iz članka 16. tijekom kojega je

raniji žig bio u stvarnoj uporabi isteklo, na zahtjev podnositelja prijave nositelj

ranijeg žiga koji je podnio prigovor mora dokazati da je tijekom petogodišnjeg

razdoblja koje je prethodilo datumu podnošenja prigovora ili datumu prava prvenstva

kasnijeg žiga raniji žig bio u stvarnoj uporabi, kako je predviđeno u članku 16., ili da

su postojali valjani razlozi za neuporabu. U nedostatku dokaza prigovor se odbacuje.

2. Ako je raniji žig rabljen u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je

registriran, za potrebe ispitivanja prigovora kako je određeno stavkom 1. smatra se

da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ako je raniji žig žig Europske unije. U tom slučaju,

stvarna uporaba žiga Europske unije određuje se u skladu s člankom 15. Uredbe

(EZ) br. 207/2009.

Članak 47.

Postupak opoziva ili proglašenja ništavnosti

1. Države članice u svojim uredima osiguravaju učinkovit i brz administrativni

postupak za opoziv ili proglašenje žiga ništavnim. [Am. 48]

2. Administrativni postupak za opoziv osigurat će opoziv žiga u skladu s osnovama u

člancima 19. i 20.

3. Administrativni postupak za proglašenje ništavnosti osigurat će proglašenje

ništavnosti žiga ako su zadovoljene barem sljedeće osnove:

(a) žig se nije smio registrirati jer ne zadovoljava zahtjeve iz članka 4.;

(b) žig se nije smio registrirati zbog postojanja ranijeg prava u skladu sa značenjem

članka 5. stavaka 2. i 3.;

4. Administrativni postupak osigurat će da barem sljedeći mogu podnijeti prijavu za

opoziv ili proglašenje ništavnosti:

(a) u slučaju stavka 2. i točke (a) stavka 3., svaka fizička ili pravna osoba i svaka

grupa ili tijelo koji su ustrojeni s ciljem predstavljanja interesa proizvođača,

pružatelja usluga, trgovaca ili potrošača, koji sukladno uvjetima mjerodavnog

prava mogu podnijeti tužbu i biti tuženi;

(b) u slučaju točke (b) stavka 3., nositelj ranijeg prava iz članka 5. stavka 2. i 3.

4a. Zahtjev za opoziv ili proglašenje ništavnim može biti usmjeren protiv dijela ili cijelog

proizvoda ili usluge u odnosu na koje je osporavani žig registriran. [Am. 49]

4b. Zahtjev za proglašenje žiga ništavnim može se podnijeti na temelju jednog ili više

ranijih prava, pod uvjetom da svi pripadaju istom nositelju. [Am. 50]

Članak 48.

Neuporaba kao način obrane u postupcima za proglašenje ništavnosti

1. U administrativnim postupcima za proglašenje ništavnosti na temelju registriranog

žiga s ranijim datumom podnošenja ili ranijim datumom prvenstva, ako nositelj

kasnijeg žiga to zatraži, vlasnik ranijeg žiga mora dokazati da je tijekom razdoblja od

pet godina koje prethodi datumu podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga

ništavnim, raniji žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno člankom 16. u odnosu

na proizvode ili usluge za koje je registriran i koje navodi kao razlog za svoj zahtjev

ili mora dokazati da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je

razdoblje od pet godina unutar kojeg je raniji žig trebao biti u stvarnoj uporabi

istekao na datum podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavnim. [Am. 51]

2. Ako je na datum podnošenja prigovora ili na datum prvenstva kasnijeg žiga

petogodišnje razdoblje iz članka 16. tijekom kojega je raniji žig bio u stvarnoj

uporabi isteklo, nositelj ranijeg žiga mora, osim dokaza koji se traže prema stavku 1.,

podastrijeti dokaze da je tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo datumu

podnošenja prigovora ili datumu prava prvenstva žig bio u stvarnoj uporabi ili da su

postojali valjani razlozi za neuporabu.

3. U nedostatku dokaza iz stavaka 1. i 2., prijava za proglašenje ništavnosti na temelju

ranijeg žiga bit će odbačena.

4. Ako je raniji žig rabljen u skladu s člankom 16. u odnosu na samo dio proizvoda ili

usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga

ništavnim smatra se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.

5. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se ako je raniji žig Europske unije. U tom slučaju,

stvarna uporaba europskog žiga Europske unije određuje se u skladu s člankom 15.

Uredbe (EZ) br. 207/2009.

Članak 49.

Posljedice opoziva i ništavnosti

1. Smatra se da registrirani žig nema učinke navedene u ovoj Direktivi od datuma

podnošenja zahtjeva za opoziv u mjeri u kojoj su prava nositelja opozvana. Moguće

je da se na zahtjev jedne od stranaka u odluci utvrdi i neki raniji datum, na koji se

pojavio neki od razloga za opoziv.

2. Smatra se da registrirani žig nema učinke navedene u ovoj Direktivi od samog

početka, u mjeri u kojoj je taj žig proglašen ništavnim.

ODJELJAK 3.

TRAJANJE I PRODULJENJE REGISTRACIJE

Članak 50.

Trajanje registracije

1. Žigovi se registriraju za razdoblje od deset godina od datuma podnošenja prijave.

2. Registraciju je moguće produljiti u skladu s člankom 51. za daljnja razdoblja od

deset godina.

Članak 51.

Produljenje

1. Registracija žiga produljuje se na zahtjev nositelja žiga ili na zahtjev osobe koju je

on izričito ovlastio, pod uvjetom da su plaćene pristojbe za produljenje.

2. Ured pravodobno obavještava nositelja žiga i sve druge osobe koje imaju neko pravo

upisano u registar u odnosu na žig o isteku registracije prije spomenutog isteka.

Izostanak ove obavijesti ne podrazumijeva odgovornost ureda.

3. Zahtjev za produljenjem podnosi se, a pristojbe za obnavljanje plaćaju, u roku od šest

mjeseci, koji završava posljednjeg dana u mjesecu u kojem zaštita prestaje. Ako se to

ne učini, zahtjev se može podnijeti u dodatnom roku od šest mjeseci od dana

navedenoga u prvoj rečenici. Pristojbe za produljenje i dodatna pristojba platit će se

unutar dodatnoga roka.

4. Kad je zahtjev podnesen ili kad su pristojbe plaćene u odnosu na samo neke

proizvode ili usluge za koje je žig registriran, registracija se produljuje samo za te

proizvode ili za te usluge.

5. Produljenje stupa na snagu od dana nakon datuma na koji istječe postojeća

registracija. Produljenje se upisuje u registar i objavljuje.

ODJELJAK 3.A

KOMUNIKACIJA S UREDOM

Članak 51.a

Komunikacija s uredom

Stranke u postupcima ili, ako su imenovani, njihovi zastupnici određuju službenu adresu u

jednoj državi članici za svu službenu komunikaciju s uredom. [Am. 53]

Poglavlje 4.

Administrativna suradnja

Članak 52.

Suradnja na području registracije i administracije žigova

Države članice osiguravaju da uredi djelotvorno surađuju međusobno jedni s drugima i s

Agencijom u cilju promicanja konvergencije praksi i alata i postizanja usklađenih rezultata pri

provjeri i registraciji žigova. [Am. 52]

Članak 53.

Suradnja na drugim područjima

Države članice osiguravaju da uredi djelotvorno surađuju s Agencijom na svim područjima

svojih aktivnosti, osim onima koja su navedena u članku 52., koja su važna za zaštitu žigova u

Uniji. [Am. 54]

Poglavlje 5.Završne odredbe

Članak 54.

Prenošenje

1. Države članice donose zakone, propise i upravne odredbe potrebne za usklađivanje s

člancima od 2. do 6., od 8. do 14., 16., 17., 18., od 22. do 28. i od 30. do 53.

najkasnije 24 mjeseca nakon što ova Direktiva stupi na snagu. Države članice

Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.

Kad države članice donesu navedene odredbe, u njima se prilikom njihove službene

objave upućuje na ovu Direktivu ili su popraćene takvim upućivanjem. Njima se

obuhvaća izjava da se u postojećim zakonima i drugim propisima pozivanja na ovu

Direktivu, stavljena izvan snage ovom Direktivom, smatraju pozivanjima na ovu

Direktivu. Države članice utvrđuju način takvog upućivanja i način oblikovanja te

izjave.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje

donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 55.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2008/95/EZ stavlja se izvan snage od [dana nakon datuma iz prvog podstavka

članka 54. stavka 1. ove Direktive], ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu

rokova za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu Direktiva iz dijela B Priloga I.

Direktivi 2008/95/EZ.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Direktivu i

čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu.

Članak 56.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadeset dana od dana objave u Službenom listu Europske

unije.

Članci 1., 7., 15., 19., 20., 21. i 54. do 57. primjenjuju se od [dana nakon datuma iz prvog

podstavka članka 54. stavka 1. ove Direktive].

Članak 57.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 2008/95/EZ Ova Direktiva

Članak 1. Članak 1.

--- Članak 2.

Članak 2. Članak 3.

Članak 3. stavak 1. točke od (a) do (h) Članak 4. stavak 1. točke od (a) do (h)

--- Članak 4. stavak 1. točke (i) i (j)

--- Članak 4. stavci 2. i 3., prva rečenica

Članak 3. stavak 2. točke od (a) do (c) Članak 4. stavak 4. točke (a) do (c)

Članak 3. stavak 2. točka (d)

Članak 3. stavak 3., prva rečenica

Članak 3. stavak 3., druga rečenica

Članak 4. stavci 1. i 2.

Članak 4. stavak 3. i stavak 4. točka (a)

---

Članak 4. stavak 4. točka (g)

---

Članak 4. stavak 4. točke (b) i (c)

Članak 4. stavak 4. točke od (d) do (f)

Članak 4. stavci 5. i 6.

---

Članak 5. stavak 1., prva uvodna rečenica

Članak 5. stavak 1., druga uvodna rečenica

Članak 5. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 5. stavak 2.

Članak 4. stavak 3., druga rečenica

Članak 4. stavak 5.

Članak 4. stavak 6.

Članak 5. stavci 1. i 2.

Članak 5. stavak 3. točka (a)

Članak 5. stavak 3. točka (b)

Članak 5. stavak 3. točka (c)

Članak 5. stavak 3. točka (d)

Članak 5. stavak 4. točke (a) i (b)

---

Članak 5. stavci 5. i 6.

Članak 8.

Članak 10. stavak 1.

Članak 10. stavak 2., uvodna rečenica

Članak 10. stavak 2. točke (a) i (b)

Članak 10. stavak 2.

Članak 5. stavak 3. točke od (a) do (c)

---

Članak 5. stavak 3. točka (d)

---

---

Članak 5. stavci 4. i 5.

---

---

---

Članak 6. stavak 1. točke od (a) do (c)

---

Članak 6. stavak 2.

Članak 7.

Članak 8. stavci 1. i 2.

---

Članak 9.

Članak 10. stavak 1. prvi podstavak

---

Članak 10. stavak 1. drugi podstavak

Članak 10. stavak 2.

Članak 10. stavak 3.

Članak 11. stavak 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 11. stavak 3.

Članak 11. stavak 4.

---

Članak 12. stavak 1. prvi podstavak

Članak 12. stavak 1. drugi podstavak

Članak 10. stavak 3. točke od (a) do (c)

Članak 10. stavak 3. točka (d)

Članak 10. stavak 3. točka (e)

Članak 10. stavak 3. točka (f)

Članak 10. stavci 4. i 5.

Članak 10. stavci 6. i 7.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 13.

Članak 14. stavak 1. točke od (a) do (c)

Članak 14. stavak 2.

Članak 14. stavak 3.

Članak 15.

Članak 26. stavci 1. i 2.

Članak 26. stavci 3. do 5.

Članak 9.

Članak 16. stavak 1.

Članak 16. stavci 2. i 3.

Članak 10. stavak 4.

Članak 10. stavak 5.

---

Članak 48. stavci 1. do 3.

Članak 46. stavak 1.

Članak 17.

Članak 17., članak 46. stavak 2. i članak 48. stavak 4.

Članak 18.

Članak 19. stavak 1.

Članak 12. stavak 1. treći podstavak

Članak 12. stavak 2.

Članak 13.

Članak 14.

---

---

---

Članak 15. stavak 1.

Članak 15. stavak 2.

---

Članak 16.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 19. stavak 2.

Članak 19. stavak 3.

Članak 20.

Članci 7. i 21.

Članak 6.

Članci 22. do 25.

Članak 27.

Članak 28.

29. stavci 1. i 2.

Članak 29. stavak 3.

Od članka 30. do članka 54. stavak 1.

Članak 54. stavak 2.

Članak 55.

Članak 56.

Članak 57.

_____________