Upload
sinisa-ristic
View
1.810
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
2 PREDAVANJE
RAZVOJ I RAZVOJNI POREMECAJI
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• UVOD:• Neurogeneza obuhvata nekoliko procesa, regulisanih
brojnih molekularnim i medjucelijskim interakcijama:
• 1. Proliferacija - vrijeme proliferacije neurona (dan rodjenja) utice na njegov konacni polozaj u mozgu
• 2. Migracija - pomjeranje perikariona iz proliferativne zone do krajnjeg odredista
• 3. Diferencijacija - rast aksona, dendrita, sinapsogeneza, mijelinizacija
• 4. Celijska smrt.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Inicijalno se formiraju sinapse u visku, potom slijedi njihova degeneracija, osim korektnih sinapsi koje definitivno ostaju.
• Prezivljavanje neurona zavisi od prisustva troficnih materija, koje u ogranicenim kolicinama stvaraju ciljni neuroni. Stoga do izrazaja dolazi “konkurencija medju neuronima”.
• Apoptoza (programirana celijska smrt) ucestvuje u eliminaciji neurona koji su ostvarili neadekvatne sinapticke veze. Na ovaj nacin, selektivno umire oko 50% inicijalno nastalih neurona.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• SINAPSOGENEZA
• Medjucelijske komunikacije u nervom sistemu u najvecoj mjeri pocivaju na sinaptickoj transmisiji.
• Sinapsogeneza je proces kojim se udaljene grupe neurona povezuju u neuronske mreze, pri cemu se neuroni povezuju sa ciljnim poljem,
• Korektna sinapsogeneza je uslov za prezivljavanje neurona.
• Tokom sinapsogeneze dolazi do razmjene hemijskih signala izmedju prei i postsinapsnog neurona.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Genetski je programirano mjesto gdje neuroni trebaju uspostaviti korektnu sinapsu, ali u nedostatku “adekvatnog cilj”, odlucujuci postaju faktori sredine.
• Prednjaceci dio neurona (akson) “isprobava” mnoge celijske povrsine, formirajuci tkz sinapse u prolazu, prije nego se konacno zadrzi na specificnom mjestu sa kojim formira definitivnu sinapsu.
• Za korektnu sinapsogenezu neophodna je vremenska i prostorna uskladjenost izmedju elemenata koji grade sinapsu
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Mehanizam prepoznavanja ciljne celije:
• celijski adhezioni molekuli (lektini, gangliozidi) na povrsini aksona prepoznaju komplementarna mjesta na povrsini postsinapticke membrane
• Ciljne celije proizvode signale (faktore diferencijacije) koji uticu na morfologiju i hemijski fenotip (neurotransmiter, neuropeptidi), modulacijacom ekspresije gena.
• Faktori rasta nervnog tkiva: NGF, BDNF (neurotroficni faktor mozdanog porijekla, neurotrofin-3), slicne su hemijske strukture i medjusobno unakrsno reaguju sa receptorima
Centralni nervni sistem (mozak I kičmenamoždina) se formira iz nervne cijevi
periferni nervni sistem (kranijalni I spinalninervi) se formira iz neurvnog grebena
Evolucija – filogeneza – nervni sistem: Strukturno I funkcionalno usloznjavanjenervnog sistema
Evolucija – nervni sistem
Figure 9-1: Evolution of the nervous system
JAJNA CELIJA
SPERMATOZOIDI
Inseminacija
•Tokom ejakulacije izbaci se oko 3,5 ml
sperme, što čini ejakulat
•Ejakulat zdravog muškarca sadrži 200
do 500 miliona spermatozoida
•Spermatozoidi se kreću brzinom od 2-4
mm/min, tako prvi spermatozoidi stižu
do ampule jajovoda 45 min. posle
ejakulacije
Oplođenje
• Brazdanje - Deobom zigota nastaju blastomere- Prva deoba posle 24-36 časova, ostale nakon 12-18 h
BRAZDANJE
Stadijum od 2 ćelije Stadijum od 4 ćelije
Stadijum od 8 ćelija Morula
Rana blastocista Kasna blastocista
Razvoj NS - neurogeneza
• Organizovanje I oblikovanje NS
– Umnozavanje celije
– Migracija celija – zauzimanje pravilnog polozaja
– Diferencijacija celija
– Adekvatno povezivanje celija -
– Selektivna smrt celija (do 75%)
Nervna ploča
• savijanje i zatvaranje nervne ploče → stvaranje cijevi → savijanje nervnecijevi
• Centralni nervnisistem se formira iznervne cijevi dok se periferni nervnisistem (kranijalni I spinalni nervi) formira iz nervnoggrebena
Neurulacija
Zatvaranje nervne cijevi
Formiranje nervne cevi
Savijanje neuralne cijevi
11 / 7
Normal cortex development
From: Allendorfer KL, Shatz CJ (1994): The subplate, a transient structure: Its role in the development of
connection between thalamus and cortex. Annu Rev Neurosci 17:185-218.
TERATOGENI FAKTORI
KONGENITALNE MALFORMACIJE
GRESKE U RAZVOJU NERVNE CIJEVI
• SPINA BIFIDA – bolest rascijepljenogkičmenog stuba do koje dolazi ukoliko se nervna cijev ne zatvori u jednom dijelu
• ANENCEFALIJA – potpuni nedostatak mozga koji se javlja ako se nervna cijev ne zatvori u području glave
HYDROCEPHALUS
• Nakupljanje cerebrospinalne tečnosti umoždanim komorama (šupljinama unutarmoždanog tkiva) pa okolno moždano tkivotrpi pritisak I strada glava postaje velikaA
salamander kokoš čovjek
prednji mozak
neuralna cijev
srednji mozak
stražnji mozak
glava
tijelo
28. dan
dan 1: oplodnja dan 2: dioba dan 15zametni disk 18 dana
neuralna ploča
21 dan
neuralna ploča neuralni utor
22 dana
neuralni utor se zatvara
neuralna cijev
ventrikul
23 danaprednji neuralni nabor
neuralna cijev
24 dana
neuralna cijev
prednji mozak u razvoju
srce u razvoju
28. dan
25 dana 35 dana 40 dana 50 dana 100 dana
5 mjeseci 6 mjeseci 7 mjeseci
8 mjeseci 9 mjeseci
FAZE RAZVOJA MOZGA
1. Razvoj neurona/glije iz prekursora
2. Migracija
3. Diferencijacija
4. Sazrijevanje
5. Sinaptogeneza
6. Stanična smrt i podrezivanje sinapsi
7. Mijelinizacija vlakana
Kora velikog mozga:
• neurogeneza 7. - 20. tjedna
• migracija 8. – 29. tjedna
• ventrikularna zona: primitivna mapa korteksa predispozicija mjesta migracije
površina mozga
primitivni korteks
izdanci radijalnih glija stanica
migrirajudi neuron
tijelo radijalne glija stanice
ventrikularna zona
smjer kretanja
migrirajudi neuron
izdanci radijalnih glija stanica
• debljina slojeva: timing
• diferencijacija: geni, lokalni kemijski signali
novorođenče
dob (mjeseci)
sazrijevanje 20. tjedan – nakon rođenja
razvoj dendrita: grananje i rast izdanaka (µm/dan)
filopodije
rastudi čunjid
vrijeme (min)
du
ljin
a (m
m)
razvoj aksona (mm/dan): rastudi čunjid filopodi cilj
molekule: susjedne stanice +, -CAMs
ciljne stanice tropične (netrini)
mjeseci godinemjeseci
porod
Bro
j sin
apsi
(x
10
11 )
sinaptogeneza i podrezivanje sinapsi
• ljudski korteks: 1014 sinapsi
• hiperprodukcija neurona i sinapsi odumiranje:
NEURONI: kompeticija za neurotrofične faktore apoptoza
SINAPSE: simultana aktivacija eliminacija
mijelinizacija rođenje – 18. godina
• pokazatelj konačnog sazrijevanja neurona
rana mijelinizacija: jednostavna motorika i osjeti
kasna mijelinizacija: složene mentalne funkcije
akson
soma
REZ
Schwannova stanica
izdanci aksonaodumirudi akson
Schwannove st. se dijele
Schwannove st. tvore mijelin
akson
mijelin
Gliogeneza prije rođenja – smrt
• popravak oštedenog neurona u perifernom živčanom sustavu
- odumiranje presječenog aksona -mikroglija debris
- Schwannove st. utiru put -izdanci aksona slijede put
- mijelinizacija -povratak funkcije
CNS:
1) astroglija ožiljak smetnja ponovnom rastu neurona
2) oligodendroglija se ne dijeli utiranje puta
3) oligodendroglija NOGO repelent „krivim“ aksonima
Korelacija između razvoja mozga i ponašanja
2 mjeseca 4 mjeseca 10 mjeseci
usmjerava ručicu prema predmetu i pokušava ga zgrabiti
grabi predmet stiskom cijele šake
može primiti mali predmet između palca i kažiprsta
moždana struktura sazrijevanje ponašanje iskustvo
plastičnost
Razvoj motorike:
MIJELINIZACIJA AKSONA
Razvoj govora:
• rođenje
• 6 tjedana
• 2 mjeseca
• 3 mjeseca
• 4 mjeseca
• 6 mjeseci
• 9 mjeseci
• 12 mjeseci
• 24 mjeseca
• 36 mjeseci
• 4 godine
• 5 godina
• 6 godina
• 12 godina
• umiruje ga ljudski glas
• reagira na ljudski glas, čini glasove ugode, doziva plačem
• razlikuje zvukove, gugude
• okrede glavu prema glasu, glasom reagira na nečiji govor, ritmički mumlja
• proizvodi tonove različite visine, imitira tonove
• imitira zvukove
• shvada značenje kroz intonaciju, imitira intonaciju odraslih
• razvija rječnik (5-10 riječi)
• imenuje predmete koji ga okružuju (200-300 riječi)
• slaže jednostavne rečenice (900-1000 riječi)
• rečenice postaju složenije, postavlja brojna pitanja (1500 riječi)
• riječima opisuje osjedaje, počinje čitati (1500-2200 riječi)
• razvijeni svi aspekti govora, služi se s 2400, a razumije 20 000 do 24 000 riječi
• koristi preko 50 000 riječi
Razvoj kognitivnih sposobnosti
1 godinapredmet postoji iako ga ne vidi
5 godina ! volumen se promijenio
4 stadija kognitivnog razvoja:
• senzoričko-motoričko razdoblje(rođenje do 18-24 mjeseci)
• predoperativni period (2-6
godina)
• konkretno operativni period (7-11 godina)
• formalno operativni period (nakon
12. godine)
• odvajanje sebe od ostatka svijeta, objekti postoje iako ih ne vidimo, osnove uzročno-posljedičnih veza
• stvaraju mentalne slike stvari, mogu ih izraziti riječima i crtežima
• mogu mentalno manipulirati idejama (volumen tekudina, dimenzije objekata)
• sposobnost apstraktnog mišljenja.
Skokoviti razvoj mozga:
3-10 mjeseci, 2-4, 6-8, 10-12, 14-16 godina mozak > 5-10%
glija, sinapse, krvne žile
koincidencija s fazama kognitivnog razvoja
kognitivni testovi na djeci i mladim majmunima
1. test
15 s
nakon što subjekt nauči koji predmet donosi nagradu
pokaže mu se novi predmet
čiji odabir donosi nagradu
prepoznavanje objekta temporalni režanj
2. test
test se ponavlja
po jedan objekt iz svakog para donosi nagradu
učenje pokušajem i pogreškom bazalni gangliji
12 mjeseci18 mjeseci
Utjecaj okoline na razvoj mozga
1) vanjski podražaji: iskustvo
poticajna okolina
standardni laboratorijski uvjeti
Donald Hebb pokus
Hebb-Wiliamsov labirint
TEST INTELIGENCIJE
laboratorij
poticajna okolina
• bolji uspjeh u labirintu
• vedi mozak
• više sinapsi
• više astrocita
iskustvo inteligencija
normalni razvoj zatvoreno oko
djetinjstvo
adolescencija
odrasla dob
L D L D L L D L D L
OPTIČKI TEKTUM:
koincidirajuda električna aktivnost dolazedih neurona vrpce aksona dijelovi vidnog polja
kritični period: poticaj iz okoline razvoj
mačid: zatvaranje oka 30. – 60. dana nakon rođenja organizacija korteksa
IMPRINTING: učenje privrženosti nekom objektu
prepoznavanje svoje vrste
pravilno usmjeren spolni nagon
• nagli porast broja sinapsi u regiji prednjeg mozga
? nenormalno iskustvo razvoj mozga
Hebb: psi u mraku
ne reagiraju na ljude, druge pse, bolne podražaje
loše rješavaju labirinte, ne mogu naučiti trikove
atrofija dendrita kortikalnih neurona
Harry Harlow: majmuni odvojeni od majki
smanjene intelektualne sposobnosti
abnormalno socijalno ponašanje
Ceauşescu: nezbrinuta djeca u Rumunjskoj
nakon usvajanja:
• opseg glave: 2 sd od prosjeka
• testovi kognitivnog i motoričkog razvoja retardacija
nakon 2 godine:
• mlađi od 6 mj. poboljšanje
• stariji stagnacija
testosteron/estrogen: - utječe na broj nastajudih i odumirudih neurona
- pojačava rast stanica
- smanjuje/povedava grananje dendrita
- utječe na stvaranje i regulaciju sinapsi
muški mozak ženski mozak: spolno ponašanje i kognitivne funkcije
lateralno medijalno
2) unutarnji podražaji:
a) hormoni
ozljeda frontalnog korteksa
kortikalni neuron u odrasloj dobi
ozljeda 1. dana ozljeda 10. dana
b) ozljeda (alkohol, nikotin, kofein, psihoaktivne tvari)
kod ljudi: kritično zadnje tromjesečje prenatalno i prva 2 mjeseca postnatalno
kod štakora u odgovarajude doba: manji mozak, atrofija kortikalnih neurona, kognitivni deficit u ponašanju
kasnija ozljeda (~ 6 mj. -2 g.) kompenzacija
zdravo dijete retardirano dijetec) poremedena ekspresija gena
• razvoj neuralne cijevi spina bifida, anencefalija
• diferencijacija neurona mentalna retardacija
• migracija neurona epilepsija, shizofrenija
4. – 6. mj. embrionalnog razvoja: abnormalni razvoj frontalnog režnja i orijentacija piramidalnih neurona u hipokampusu
hipokampus
organizirani piramidalni neuroni dezorganizirani piramidalni neuroni
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• PLASTICNOST NERVNOG SISTEMA:
• reorganizacije nervnog sistema izvan perioda normalnog razvoja
• osnov opstanka jedinke u promjenjivim uslovima sredine, putem modifikacije ponasanje
• ukljucena je u regeneraciji nervnog sistema nakon povrede
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• REPARACIJA NERVNOG TKIVA NAKON OSTECENJA:
• Neuroni se ne stvaraju de novo tokom zivota odrasle osobe
• Uspostavljanje novih sinaptickih veza je takodje ograniceno.
• Kod mladjih jedinki, kod kojih procesi razvica jos nisu definitivno zavrseni, postoji veca mogucnost regeneracije i uspostavljanja normalne funkcije nakon povrede CNS, reorganizacijom plana razvoja neostecenih dijelova CNS (plasticnost CNS)
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Mehanizmi plasticnosti nervnog sistema ukljuceni u njegovu regeneraciju nakon ostecenja
• aktiviranje “nijemih” sinapsi
• preuzimanje ostecenih funkcija od strane dupliranih zona, puteva i sinapsi
• funkcionalna reorganizacija neostecenih dijelova CNS
• zamjena funkcije ostecenog dijela CNS, funkcijom koja je u nadleznosti neostecenog dijela CNS.
PLASTIČNOST:
Odlike kortikalnog tkiva u toj meri mogu varirati pod uticajem raznovrsnih uticaja, da to podržavapretpostavku o izvesnom stepenu slobode, promenljivosti (ekvipotencijalnosti?) neokorteksa u ranom razvojnom periodu
PLASTIČNOST JE SPECIFIČNA, GENETSKI ODREĐENA
SPOSOBNOST NERVNOG TKIVA DA MODIFIKUJE SVOJU
STRUKTURU I FUNKCIJU POD UTICAJEM ODREĐENIH FAKTORA
OGRANIČENJA I PITANJA ZA DALJE:
• Nalazi ne govore za apsolutnu ekvipotencijalnost nezrelog
cerebralnog tkiva, niti za univerzalnu mogućnost njegove potpune
reorganizacije
• Plastiĉnost je relativni fenomen
• Plastiĉnost moţe biti patološka (epilepsije)
• Pravila ispoljavanja plastiĉnosti ne poznajemo dovoljno
(eksperimentalni podaci na drugim vrstama primata ili ĉak niţih
sisara)
• Kliniĉka fenomenologija nakon ranih moţdanih ozleda je pokazatelj
(srazmerne) neuspešnosti plasticiteta nezrelog mozga da kompenzuje
efekte nastale štete
OBLICI PLASTIČNOSTI:
• PLASTIČNOST PRI NORMALNOM SAZREVANJU
• PLASTIĈNOST KOD MOŢDANE OZLEDE (doprinosi oporavku)
• PATOLOŠKA PLASTIĈNOST (npr: epilepsije, AUTIZAM?)
KOJI FAKTORI (NORMALNO) UZROKUJU MODIFIKACIJE
NEURONSKE STRUKTURE?
DA LI JE SREDINA JEDAN OD TIH FAKTORA?
PRIMER 1: Razvojna zrelost korteksa kod gluve dece je izmenjena
u odnosu na normalno očekivanu
Wolf i Thatcher, 1990Eksperiment:Poređenje koherence EEG signala kod dece oštećenog sluha
različitog uzrasta sa ‘normativnim’ podacima zdravih vršnjaka
Rezultat:nivo diferencijacije/razvojna zrelost leve hemisfere u gluvih je
značajno niži nego kod zdrave dece
nivo diferencijacije/razvojna zrelost okcipitalnih oblasti i desne
hemisfere u slušno deprivirane dece je proporcionalno veći nego
kod zdravih
PRIMER 2: Karakteristike senzornih evociranih odgovora (ERP)
kod gluvih osoba značajno su izmenjene u odnosu na normalno
očekivane
Neville i Lawson, 1988Eksperiment:Registrovanje evociranih potencijala na vizuelne draži kod gluvih
osoba.
Rezultat:Vizuelni evocirani odgovori kod gluvih se registruju iznad regija
normalno zaduženih za auditivnu obradu
Evocirani odgovori na stimulus apliciran u periferiju vidnog polja
višestruko su uvećani u odnosu na tipične
Zaključak:
Odsustvo iskustva modifikuje funkcionalne karakteristike kortikalnog tkiva
Dopunjena definicija plastičnosti:
PLASTIČNOST JE SPECIFIČNA, GENETSKI ODREĐENA
SPOSOBNOST NERVNOG TKIVA DA MODIFIKUJE SVOJU
STRUKTURU I FUNKCIJU POD UTICAJEM SPOLJNIH I
UNUTRAŠNJIH ČINIOCA
TEORIJSKI MODELI UTICAJA SREDINE NA CEREBRALNO SAZREVANJE
Changeaux i Dehaene, 1989
Stabilizacija veza aferentnom aktivacijom
• KAKO SE ‘PORUKA’ IZ SREDINE (ISKUSTVO) BELEŢI U NEURONSKOM
TKIVU TOKOM RANOG RAZVOJNOG PERIODA?
• MODEL SE OSLANJA NA OBRAZAC HIPERPRODUKCIJE PRAĆENE
REGRESIJOM ZABELEŢEN U ĆEKIJSKOJ DIFERENCIJACIJI I
METABOLIZMU TOKOM PRVIH GODINA ŢIVOTA
rane neuronske veze nalaze se u jednom od tri moguda stanja: labilnom, stabilnom ili regresivnom;
za tek uspostavljene veze karakteristično je labilno stanje. Labilna sinapsa je visoko plastična
Labilna sinapsa biva aktivirana inpulsima koji pristižu do nje (signali uneti iz spoljnog sveta ili nastalih iz aktivnostideteta)
rezultat ove aktivacije može biti uspešan ili neuspešan u odnosu na uporedno prostiranje signala drugim putevima
(ponavljana) uspešna aktivacija ‘stabilizuje’ sinapsu, dok neuspešna vodi ga regresiji veze
ontogenetski razvoj ovih veza je određen retrogradno, u zavisnosti od kombinacije signala koji dolaze iz postsinaptičke delije
Changeaux i Dehaene, 1989Stabilizacija veza aferentnom aktivacijom
Greenough (Grinaf), 1987
Modifikacija neuronskih veza u ‘senzitivnom’
periodu razvoja
• PO ĈEMU JE RANO UĈENJE POSEBNO?
• NA KOJIM (SPECIFIĈNIM) MEHANIZMIMA SE ZASNIVA?
• ZAŠTO JE SENZITIVNI PERIOD OGRANIĈENOG
TRAJANJA?
Greenough, 1987 Modifikacija neuronskih veza u ‘senzitivnom’ periodu
dve vrste informacija koje mozak usvaja kroz interakciju sa sredinom - dve vrste izmena do kojih dolazi putem sredinskih uticaja:
• 'Iskustveno-očekivano‘ učenje (izvorno: 'experience-expectant')zasniva se na selektivnim gubitkom viška sinapsi (iskustvo određuje koje
de ‘opstati’) vezano za senzitivni period razvojausvajaju se (skladište) oni aspekti sredine koji su zajednički za sve
članove vrste (na primer, gravitacija, svetlo, zvuk, jezik okruženja
• 'iskustveno-zavisno' učenje (izvorno: 'experience-dependant') zasniva se na generisanju novih sinaptičkih veza, mogudno celog životabeleže se iskustva specifična za jedinku, njena posebna znanja i veštine
ARGUMENT U PRILOG MODELA: dva suprotna a međusobno komplementarna procesa u savladavanju jezika i prepoznavanja lica
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• MEHANIZMI UKLJUCENI U REPARACIJU NERVNOG SISTEMA:
• selektivna adhezivnost, modulacijom ekspresije adhezivnih molekula
• pracenje mehanickih putokaza
• pracenje elektricnih polja
• troficni uticaj materija koje luci deaferentisano ciljno tkivo
• Ovi mehanizmi vode akson do cilja, a drugi mehanizmi ucestvuju u prepoznavanju cilja i signaliziraju da li je uspostavljena korektna sinapsa
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• KOLATERALNA AKSONOGENEZA I SINAPSOGENEZA TOKOM REPARACIJE CNS
• Nakon ostecenja neurona dolazi do kolateralnog izrastanja njegovih produzetaka koji pokusavaju da se sinapticki povezu sa susjednim neostecenim neuronima (kolateralna aksonizacija i sinapsogeneza).
• Kolateralna aksonizacija i sinapsogeneza omogucavaju ostecenom neuronu da pokusa stupanje u kontakt sa ciljnom celijom, sto mu omogucava prezivljavanje, nakon gubitka prvobitne sinapticke veze.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Signal za kolateralnu aksonizaciju i sinapsogenezu potice od deaferentiranih ciljnih neurona.
• Ciljni neuroni luce, neurotroficne faktore (npr NGF I dr) koje preuzimaju presinapticki neuroni.
• Kada je sinapticka veza ostecena, neurotroficni faktori se luce u vecim kolicinama i difunduju u okolinu te predstavljaju aktivisuci signal za kolateralnu aksonizaciju i sinapsogenezu
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• ULOGA GLIJE U RAZVOJU I REPARACIJI CNSa:
• Lokalne glija celije (mikroglija, makrofagi) infilitrisu prostor oko degenerisanog aksona nakon cega ga fagocituju.
• U nastanak kolateralne aksonogeneze i sinapsogeneze najvjerovatnije su ukljuceni astrociti.
• Astrociti u pocetnoj fazi regeneracije CNS imaju ulogu vodica aksona koji izrasta prema deaferentisanom postsinaptickom neuronu.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• U kasnijim fazama, astrociti otezavaju aksonogenezu formiranjem oziljnog tkiva.
• Oligodendrociti inhibiraju regeneratorne procese u CNSu, ekspresijom glikopoteina na membrani koji sprecavaju adhezione procese izmedju celija i onemogucavaju izrastanje aksona preko tih povrsina
• Glija celije podrazene ostecenjem mogu, kao i osteceni neuroni, luciti NGF koji potice izrastanje novih nastavaka neurona i usmjeravaju ih ka ciljnim neuronima.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
• Za razliku od CNSa, u PNS glija celije djeluju stimulatorno na regeneraciju aksona.
• Svanove celije svojom bazalnom laminom trasiraju put rastucem aksonu ka deaferentisanoj ciljnoj celiji
• Ugradnja transplantata aksona na mjestu lezije perifernog nerva sprecava astrocite da stvore oziljak.
• Preko transplantata aksoni brze izrastaju i spajajaju ostecene dijelove perifernog nerva.
FORMIRANJE SINAPTICKIH VEZA TOKOM RAZVOJA I REPARACIJE NERVNOG TKIVA
Transplantacije mozdanog tkiva kao pokusaj terapije nekihneurodegenerativnih oboljenja”
• Osteceno mozdano tkivo i transplantat moraju pripadati istomNtr sistemu, da bi transplantat prezivio i uspostavioreciprocne veze sa mozdanim tkivom primaoca.
• Parkinsonova bolest (ledirani DOPA nigristrijatni putevi): Fetalni DOPA neuroni substantie nigre, prezivljavaju u mozguovih bolesnika i uspostavljaju privremene sinapse sa ciljnimcelijama.