P 01 Glavne Mjere Broda

8/13/2019 P 01 Glavne Mjere Broda

http://slidepdf.com/reader/full/p-01-glavne-mjere-broda 1/76

Glavne mjere broda

Split, siječanj 2012.

Pripremio:

Capt.Goran Belamarić, mag.ing.

POMORSKI FAKULTET - SPLIT



Glavne mjere broda

• Ukupno su četiri glavne mjere broda (Ship

Tnnages):

- deplasman ili istisnina,

- nosivost,

- zapremnina (tonaža) i

- kapacitet.



Glavne mjere broda - Deplasman

• DEPLASMAN ili ISTISNINA• Deplasman (D) ili istisnina jednaki su težini vode

koju brod istiskuje svojim trupom, odnosno to jecjelokupna težina broda. To je jednako umnoškuvolumena uronjenog djela broda i specifičnetežine medija u kojem se nalazi ( D = V • δ )

- Specifična težina morske vode iznosi približno

(δ = 1,025 t/m³)

- Specifična težina slatke vode iznosi približno

(δ = 1,000 t/m³)




• Istisnina broda ( V ) je ona količina vodekoju je neki brod istisnuo svojim volumenom.

• ISTISNINA se može promatrati u tri oblika kao:

volumen, masa ili težina• Volumen istisnine = m3

• Masa istisnine D = * V kg il i t

• Težina istisnine W = g * * N il i kN il i MN

• Kod čeličnih brodova istisnina seproračunava unutar vanjskog ruba rebara (bez debljine oplate ) dok se kod drvenih

brodica uzima u obzir i debljina oplate.




• Volumen podvodnog dijela broda V često se

naziva volumen deplasmana.

• Deplasman se na evropskom kontinentu mjeri u

metričkim tonama (t = 1 000 kg).

• U Velikoj Britaniji i na Zapadu često se

upotrebljava i tzv. engleska tona ili duga tona

(Long ton) koja iznosi 1016 kg.

• Amerikanci upotrebljavaju tzv. kratku tonu (Short

ton), koja iznosi 907 kg.




• Prema zakonu plovnosti, mjera plovnostisluži uzgon koji se kao sila izražava utonama i jednak je deplasmanu D .

• Da bi ostvario uvjete plovnosti, brod uroni u

vodu sve dok se njegov deplasman neizjednači s težinom (D = P = V • y ). Budućida ukrcavajući teret brod postaje teži,deplasman se automatski regulira inadoknađuje iz veličine nadvodnog dijela broda. Na taj način nadvodni dio broda služikao zaliha plovnosti ili rezervni (pričuvni)

deplasman odnosno uzgon.






• Deplasman trgovačkih brodova je važan zbog toga što se s pomoću

njega vrše razni proračuni, izrađuju nacrti, tablice, dijagrami i sl.Međutim, deplasman nije prikladna mjera za označivanje veličinetrgovačkih brodova jer im se, zbog ukrcavanja ili iskrcavanja teretatežina neprestano mijenja.

• Razlikuju se dva deplasmana trgovačkih bro-dova:

- laki deplasman (Light Displacement).

- deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement)

• Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez goriva,kotlovne i pitke vode, hrane, posade, tereta itd., kojom prilikom brod

uroni do lake vodene linije.

• Kad se kod trgovačkog broda govori o deplasmanu potpunonakrcanog broda, misli na brod koji pod teretom uroni sve do oznake

nadvođa odnosno do konstrukcijske vodene linije (KVL).




• Deplasman ratnih brodova. Postoje dva deplasmana

ratnih brodova:- standardni deplasman (Standard Displacement)

- pun deplasman (Full load Displacement)

• Standardni se deplasman odnosi na ratni brod koji jeopremljen sa (već prema tome kako je u kojoj državiuobičajeno) zaliha goriva, municije, hrane, vode i drugih

brodskih zaliha. Konstrukcijska vodena linija ratnog broda odgovara standardnom deplasmanu. Za vrijememira, dakle u normalno vrijeme, ratni brodovi redovito

plove pod standardnim deplasmanom.

• U vrijeme rata svi ratni brodovi plove potpuno

nakrcani, što znači da imaju pun deplasman..




• Tablica deplasmana - Uz krivulju deplasmanaobično se konstruira još i tablica ili skaladeplasmana.

• Tablica deplasmana služi pomorcima u praktične

svrhe, prvenstveno za proračunavanje količineukrcanog i iskrcanog tereta i za proračunavanje promjene gaza broda u svezi s krcanjem tereta.

• Tablica deplasmana obično se konstruira zajedno stablicom nosivosti ili točnije, ona je sastavni diotablice nosivosti




• Deplasmana za promjenu gaza 1 cm odnosno 1 palac -

jest težina tereta koja uzrokuje promjenu srednjeg gaza broda 1 cm odnosno 1 palac. Ta je težina zapravovolumen 1 cm odnosno 1 palac visokog sloja vode kome

je osnovica površina vodene linije, s tim da se taj volumen

pomnoži specifičnom težinom vode (deplasman slojavisokog 1 cm jest d = v•y = FVL•0,01•y ). Na ovome sezapravo i temelji konstrukcija krivulje i tablice tone/cm itone/palac gaza.

• U praksi se najviše upotrebljava tablica tone/cm itone/palac koja je redovito sastavni dio tablice nosivosti.S pomoću te tablice može se zgodno i brzo odrediti

promjena gaza pri ukrcavanju ili iskrcavanju tereta

poznate težine.





Glavne mjere broda - Nosivost

• NOSIVOST

• Nosivost je težina tereta pod kojom brod uroni od lake ili

neke druge vodene linije, a mjeri se u težinskim tonama

(metrička, duga ili kratka tona).

• Deplasman sadr žava tezinu praznog broda i nosivost(Deadweight), gdje ne nosivost jednaka ukrcajnom

kapacitetu broda, uključujuci bunker i druge neophodne

potrepštine za pogon broda. Nosivost ili deadweight u

svakom trsnutku predstavlje razliku izmedju stvarnog

deplasmana i težine praznoga broda, sve izraženo u

tonama:

deadweight = displacement - light weight




• Rijeć "ton" ne predstavlja uvijek istu količinu težine. Patako imamo izraze:

- “Metric ton” = 1,000 kg,

- “English ton” ili "Long ton" = 1,016 kg,

- "Short ton" = 907 kg (koji se koristi u U.S.A.)

• Težina praznog broda normalno se ne koristi zaoznačivanje veličine broda, budući da se “Deadweighttonnage” - DWT, temelji na ukrcajnom kapacitetu broda,uključujuci gorivo, mazivo, itd, za normalno operiranje

broda, mjereno u tonama kada je brod uronjen na nekojvodenoj liniji.

• Katkada, “deadweight tonnage” može također predstavljati projektirani gaz broda, ali u tom slučaju to

mora biti posebno navedeno.




• Ukupna nosivost (Nu) ili deadweight tonnage, jest masa tereta pod kojom brod uroni do

odgovarajuće teretne crte na oznaci nadvođa

• Ukupna je nosivost trgovačkog broda sastoji se

od korisne nosivosti (Nk) koju čini masa

komercijalnog tereta i posredne nosivosti (Np) koju čini masa brodskih zaliha, posade i ostalih

masa na brodu.




• Korisna je nosivost težina komercijalnog tereta,tj. onog tereta za koji brod naplaćuje vozarinu.

Korisna nosivost bit će veća ako je masa brodskihzaliha, dakle posredna nosivost manja.

Pri proračunavanju korisne nosivosti za neko putovanje broda polazi se od jednodnevnog potroška brodskih zaliha, tj. potroška za 24 sata

plovidbe.U kapacitetnom planu broda redovito nalazi podatak o tome kolika je dnevna potrošnja goriva pri određenoj brzini broda (Consumption per 24

hours).




• Posredna je nosivost težina tereta brodskihzaliha. U posrednu nosivost ubraja se, prije svega,

masa goriva, slatke vode, hrane, zalihe rezervnih

djelova, masa posade, kao i ostale nepoznate

težine (Mrtve težine – Constant) na brodu koje

proračunavamo “Draft Survey-om”.

• Posredna nosivost u trgovačkih brodova zavisi od

duljine predviđenog putovanja i odmjerava se

tako da korisna nosivost bude što veća.




• Proračun zaliha za određeno putovanje uobičajeno je da se proračunatom broju dana plovidbe, u

ljetnim mjesecima, za svakih pet dana plovidbe

dodaje još jedan dan, a u zimskim mjesecima za

svaka tri dana plovidbe dodaje jedan dan.

• Pri tome se za proračunati broj dana plovidbe

zaokružuje na broj djeljiv brojem 3 ili 5, prema

tome da li brod plovi zimskim ili ljetnim zonama.




• Mrtve težine (konstanta) na broduMrtvih težina kao sastavnog dijela posredne nosivosti a

ima je u višoj ili manjoj mjeri, na svakom trgovačkom

brodu.

U mrtve težine ubrajaju se u prvom redu voda i ostale

otpadne tekućine koje se skupljaju u kaljužama

(slivnicama) broda, neiskorišteni zaštitni materijal za

teret i dr. Pomorci redovito nastoje da količina mrtvih

težina na brodu bude što manja jer njihova težina ide na

štetu korisne nosivosti broda. Stoga je potrebno na

svakom brodu što češće ispražnjavati i čistiti brodske

kaljuže, čistiti tankove balasta, itd.




ZADACI

• PrimjerBrod krca u luci La Plata (Argentina) ljeti pšenicu za Trst.Putovanje od La Plate do Trsta, prema karti, traje 24 dana.Ukupna nosivost broda je 25200t. Potrošak goriva (teško gorivo)iznosi 32t za 24 sata, a potrošak slatke vode za 24 sata iznosi

približno 7t. U tankovima se nalazi ukupno 172 tone plinskog uljai 56 tona maziva. Masa posade i ostalih zaliha je 79 tona. Kolikotereta (Nk) pšenice može brod ukrcati.

Rješenje

• Broj rezervnih dana plovidbe iznosi 5 dana (25/5), prema tome potrošak brodskih zaliha treba proračunati za ukupno 29 dana (24+ 5). Potrebne zalihe goriva za glavne strojeve iznose 32 • 29 =928 t, a slatke vode 7 • 29 = 203 t. Ukupna masa brodskih zaliha(posredna nosivost) iznosi:




• teško gorivo …………………………. 928 t

• lako gorivo …………………………… 172 t

• mazivo ulje ........................................ 56 t

• slatka voda ......................................... 203 t

• posada i ostale zalih ………………….. 79 t• Konstanta …………………………….. 200 t

Ukupno Np = 1638 t

Korisna nosivost broda bit će:

Nk = Nu – Np = 25200 - 1638 = 23562 t

Prema tome, brod u luci La Plata može ukrcati 23562 t

tereta pšenice u rasutom stanju



Glavne mjere broda - Zapremnina

• ZAPREMNINA ili Tonaža

• Tonaža broda (Tonnage) ukupan prostor broda

izračunan nakon mjerenja, tj. Baždarenja. a prema

odredbama IMO konvencije o baždarenju brodova

(1969.) kao bruto i neto tonaža (Gross Tonnage -

GT, Nett Tonnage - NT).

• Zapremina ili tonaža, eng. Registered Tonnage, jest

volumen svih zatvorenih prostorija broda izražen utzv. registarskim tonama.




• Definicija i značenje zapremineZapremina ili tonaža, eng. Registered Tonnage, jest

volumen svih zatvorenih prostorija broda.

Registarska zapremina predstavlja obujam brodskog prostora iskazanog u registarskim tonama.

Regstarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100

kubičnih stopa ili 2,832 m3 . Ta mjera izražava prosječan volumen koji zaprema jedna tona tereta.




• Podjela zapremine

1. Bruto Tonaža (BT) (eng. Gross Tonnage (GT))2. Neto Tonaža (NT) (eng. Net Tons (NT))

• Baždarenjem dobivena zapremina broda izražena u

registarskim tonama zove se ukupna ili bruto registarskazapremina.

• Bruto Tonaža (BT) ili zapremina obuhvaćaukupni zatvoreni brodski prostor bez nekih prostorija kao

što su kormilarnica, prostor pomoćnih brodskih strojeva,kuhinja i WC-a.




• BT predstavlja veličinu unutarnjeg volumena broda u

skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja, iširoko se koristi u praksi.

- Po bruto zapremini brodovi se upisuju u Registar. Registar

vode lučke kapetanije i sjedište lučke kapetanije

automatski postaje luka pripadnosti broda

- Po bruto zapremini obično se računa veličina trgovačke

mornarice jedne države.

- dokovanje trgovačkih brodova naplaćuje prema jednoj BT.

- Bruto zapremina broda važna je i zbog toga što se iz nje

proračunava neto registarska tonaža.




• Netto zapremina se odnosi na zatvoreni

brodski prostor koji je namijenjen prijevozu robe- Neto zapremina služi za određivanje izračuna

lučkih taksa i taksa za plovidbu kanalima, za

plaćanje peljarskih usluga, poreza, carine i si.Upravo zbog toga što je neto zapremina povezana snovčanim davanjima brodara, a katkada inaručioca, propisi o određivanju neto tonaže vrlo

su precizni i strogi.• Podaci o bruto i neto zapremini nekog broda nalaze

se u njegovoj svjedodžbi o baždarenju.




• Odnos zapremine i deplasmana broda

Pri projektiranju broda i za razne praktične zadatke

često je potrebno na brzinu odrediti deplasman na

temelju poznate bruto tonaže broda ili obratno.

Približna formula za takav odnos glasi:

D= 1,5 - 2,0 BT

• Kod teretnih brodova s malim volumenom

navodnog dijela, ovaj se odnos povećava do 2,5

BT, a kod većih putničkih brodova iznosi 1,1 do

1,3 BT.





Glavne mjere broda - Kapacitet

• KAPACITET

• Kapacitet za teret, (engl. Capacity Tonnage) jestraspoloživi prostor za teret izražen u kubičnim metrima(m³) ili kubičnim stopama (ft³).

Kapacitet je vrlo važna mjera trgovačkog broda jer služiza pravilan raspored tereta po pojedinim skladištima i zasastavljanje plana tereta. Kapacitet za teret ujednoobuhvaća kapacitet spremišta za brodske zalihe, kapacitettankova, za gorivo, pitku i kotlovnu vodu, balast i sl.

• Razlikuju se dva kapaciteta:

• kapacitet za žito (eng. Grain Capacity),

• kapacitet za bale (engl. Bale Capacity).




• Kapacitet za žito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek

veći od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr. žito, ispunjavasav prostor skladišta uključujući i prostor između rebara iizmeđu sponja

• Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i

pakovanu robu, dakle na generalni teret. U kapacitet za balenije uračunat prostor koji komadni i pakovani tereti nemogu zauzeti, npr. prostor između zaštitnih trenica (priboja)na bočnim stijenama skladišta i prostor između sponja.

• Prilikom proračunavanja kapaciteta za žito i kapaciteta za bale nekog brodskog skladišta odbija se prostor kojizauzimaju upore, sponje, zaštitne trenice, cjevovodi i drugeslične konstrukcije. Ako je prostor za teret razdijeljen u

posebne odjele (ćelije), kapacitet se svakog odjela računaosebno.




• Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za bale

nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo onaj prostorkoji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istodobno potpunoiskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada bi kapacitet za teret bio

potpuno iskorišten i brod bi uronio do oznake nadvođa.

U pomorskoj se praksi za takav slučaj kaže da je brod nakrcan»full and down«.

U praksi se, međutim, to rijetko događa. Kad je brod nakrcannekim teškim i kompaktnim teretom, npr. rudačom ili žitaricama,on će redovito iskoristiti nosivost, ali ne i kapacitet.

Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi kapacitet,ali ne i nosivost. To je osobito karakteristično za suvremenigeneralni teret, koji je tako pakovan da zauzima relativno mnogo

prostora. Samo vrlo rijetko, ako se prikladno kombinira lagani iteški teret, brod može potpuno iskoristiti nosivost i kapacitet




• Kapacitetni plan broda je nacrt broda (uzdužni i poprečni presjek) na kojem su označeni prostori

za teret, spremišta brodskih zaliha i brodski

tankovi, a u posebnim tablicama dat je njihov

kapacitet i često položaj težišta. Uz plan se obično

ucrtava i tablica nosivosti. Na nacrtu je označeno

koji se tankovi protežu preko cijele širine broda, a

koji su nepropusnom pregradom pregrađeni ulijevi i desni tank. Kod pregrađenih tankova u

tablici je dat posebno kapacitet za desni, a

posebno za lijevi tank.










• Kapacitet tankova. U brodske tankove može se smjestiti

tekuće gorivo, ulje za podmazivanje, razna biljna ulja, pitkavoda, kotlovna voda i morska voda kao vodeni balast.

• Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba da ostaneslobodnog prostora za širenje tekućine kad joj se temp.

poveća. Prazan prostor koji se ostavlja iznosi 2 do 5%volumena tanka.

• Brodskih tankova uvijek ima veći broj da bi im se tako pojedinačni kapacitet smanjio i na taj način donekle otklonio

štetan utjecaj slobodnih površina tekućina na stabilitet broda.• Svaki brodski tank ima:

- otvor "za punjenje,

- zatim odušnu cijev i

- cijev za sondu




• Kod tekućina koje na dnu tanka ne ostavljajutalog mjeri se visina tekućine u tanku od dna

tanka do gornjeg ruba tekućine, a kod tekućina

koje ostavljaju talog (npr. loživo ulje) mjeri se

visina praznog prostora ili tzv. Ullage, od

površine tekućine u tanku do vrha tanka.. Svi su

brodski tankovi kalibrirani, pa se na temelju

visine tekućine ili visine praznog prostora s pomoću posebnih tablica određuje količina

tekućine u tanku.

Gl j b d K it t




• Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor

Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati još i faktor slaganjatereta, (engl. stowage factor).

• Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima jednatona dobro složenog tereta, izraženo u kubičnim metrima ili kubičnimstopama.

• Pri određivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv.izgubljeni proctor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor uzrokujuomoti (ambalaža) i zaštitni materijal upotrijebljen prilikom slaganjatereta na brodu, zatim krivine i stršeći dijelovi brodskog skladišta(rebra, sponje, uporoe i dr.), pa se nijedan teret ne može idealnosložiti.

• Ako se faktor slaganja pomnoži količinom tereta u tonama, dobije sevolumen prostora (u kubičnim metrima ili kubičnim stopama) koji ćeteret zauzeti u brodu. Nakon toga se na temelju kapacitetnog plana

planira smještaj tereta u pojedina skladišta i druge teretne prostore na brodu.

Gl j b d K i




t C

3[ ]t C p f m [ ]t

C p MT

f

- prostor koji zauzima teret

p - težina tereta

f - faktor slaganja tereta

Ako se faktor slaganja pomnoži količinom tereta u tonama,

dobije se volumen prostora (u kubičnim metrima ilikubičnim stopama) koji će teret zauzeti u brodu. Nakontoga se na temelju kapacitetnog plana planira smještajtereta u pojedina skladišta i druge teretne prostore nabrodu.

Gl j b d K i




• Da bi faktor slaganja tereta izražen u cft (ft³ - kubnim

stopama) pretvorili u faktor slaganja izražen u m³ dotočnifaktor slaganja treba pomnožiti brojem 0,028 (1cft =

0,028317 m³).

• Da bi faktor slaganja tereta izražen u m³ pretvorili u faktor

slaganja izražen u cft dotočni faktor slaganja treba

pomnožiti brojem 35,314 (1 m³ = 35,314 cft).

35,314 [ ] s m f f cft

3

0, 028 [ ]m s f f m

Gl j b d K it t




• Faktor kapaciteta i proračun težina za uzdužni raspored

teretaPri krcanju tereta mora se posebna pozornost obratiti nauzdužni raspored tereta kako bi brod po završetku ukrcajatereta plivao na ravnoj kobilici ili imao trim kakav mu je

potreban• Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se kapacitetza bale ili kapacitet za žito svakoga pojedinog brodskogskladišta ili teretnog odsjeka broda (skladište zajedno smeđupalubnim prostorom iznad njega) podijeli ukupnim

kapacitetom za bale odnosno za žito, prema tome da li brodkrca opći ili rasuti teret. Kad se korisna nosivost broda

pomnoži faktorom kapaciteta skladišta, odnosno teretnogodsjeka, dobije se masa tereta koja otpada na to skladište ili

teretni odsjek.

Gl j b d K it t




• - kapacitet teretnog prostora

• C - ukupni kapacitet broda

• p - težina koja se krca u određeni teretni prostor

• fc - faktor kapaciteta

• Nk - težina ukupnog tereta (korisna nosivost)

Težina tereta koja otpada na neki teretni odsjek ili skladište računa se po formuli:

[ ]

o

c

C

f MT C

oC

[ ]k c p N f MT

Gl j b d K it t




• Kada se svi faktori kapaciteta svakog pojedinogskladišta zbroje, mora se dobiti 1 (jedan), a kada

se zbroje sve težine / mase p , mora se dobiti

korisna nosivost broda Nk . Ovo služi samo kao

matematički dokaz da je proračun pravilno

izveden.

Gl j b d K it t




ZADACI

Primjer br.1:

• Na brodu »XXX« kapacitet za bale teretnog odsjeka broji (skladišta

broj 1 i međupaluba broj 1) iznosi 2728m³, a ukupni kapacitet za bale16994m³. Koliki je faktor kapaciteta teretnog odsjeka broj 1?

• Rješenje: Faktor kapaciteta teretnog odsjeka broj 1 bit će:

27280,161

16994

oc

C f

C

Glavne mjere broda Kapacitet



Glavne mjere broda - KapacitetPrimjer br.2:

• Brod »XXX« treba ukrcati u luci Split homogeni teret od 9020Mp cementa za

Indiju. Faktori kapaciteta pojedinih teretnih odsjeka jesu:Odsjek broj 1....... 0,161

Odsjek broj 2....... 0,248

Odsjek broj 3....... 0,217

Odsjek broj 4....... 0,214

Odsjek broj 5....... 0,160

1,000

Koliko tereta otpada na svaki teretni odsjek?

• Rješenje: Na svaki teretni odsjek otpada ova težina tereta:

Za odsjek broj 1 težina tereta je p = 9020 • 0,161 = 1448 MpZa odsjek broj 2 težina tercta je p = 9020 • 0,248 = 2240 Mp

Za odsjek broj 3 težina tereta je p = 9020 • 0,217 = 195SMp

Za odsjek broj 4 težina tereta je p = 9020 • 0,214 = 1935Mp

Za odsjek broj 5 težina tereta je p = 9020 • 0,160 = 1439Mp

Nk = 9020Mp

Glavne značajke broda - Dimenzije duljine



Glavne značajke broda Dimenzije duljine

Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa. Razlikuju se dimenzije

duljine, širine i visine, istisnina i registarska zapremina.

Dimenzije duljine jesu:

LOA - duljina preko svega je duljina mjerena između dva okomita pravca

koji prolaze kroz krajnje točke broda na pramcu i krmi, u što je uključengumeni profil i ugrađena oprema ali bez vanjskog kormila.

LPP - duljina između okomica. Služi za pojedine hidrostatičke proračune i za

dimenzioniranje elementa trupa prema pravilima klasifikacijskih društava.

LWL - duljina na vodnoj liniji je vodoravni razmak između krajnjih točaka KWL

LREG - baždarska duljina je vodoravni razmak između unutrašnje strane oplate naramcu i na krmi. Služi za određivan e za remine broda.

Glavne značajke broda - Dimenzije širine



G a e ačaj e b oda e je š e

Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa.

Razlikuju se dimenzije duljine, širine i visine, istisnina i registarska zapremina.

Dimenzije širine jesu:BMAX - najveća širina sa svim privjescima i nadogradnjama.

B - širina glavnog rebra. Mjeri se na vanjskom rubu glavnog rebra.

BCWL - najveća širina na CWL (KWL). Najčešće je jednaka širini glavnog rebra.

BREG - baždarska širina je najveća unutrašnja širina između unutrašnje dvene

oplate na obje strane broda. Služi za određivanje zapremine broda.

Glavne značajke broda - Dimenzije visine



j j

Dimenzije visine jesu:

H - bočna visina se mjeri na polovici duljine broda i to na boku od gornjeg ruba

razme ili linije palube do donjeg ruba laminata dna ili gornjeg ruba kobilice.Služiza proračun čvrstoće , stabiliteta, nepotopivosti i za dimenzioniranje elementa trupa

prema pravilima klasifikacijskih društava.T - gaz se mjeri po boku broda , na polovici duljine, od plovne vodne linije do

osnovice. Ne mora biti jednak po cijeloj duljini broda pa se razlikuje:

TK - gaz na krmi

TP - gaz na pramcu

TS = ( TK+TP ) / 2 - srednj gaz

TMAX - najveći gaz je okomita udaljenost između plovne vodne linije i najnižetočke uronjenog dijela broda

Glavne značajke broda Dimenzije visine



Glavne značajke broda - Dimenzije visine

F - nadvođe je vertikalni razmak mjeren po

boku broda na polovici

njegove duljine od plovne vodne linije do gornjeg rubaopločenja palube.

Razlikuje se:

ff - nadvođe mjereno na pramcu,fa - nadvođe mjereno na krmi; a kod brodica s izvanbrodskim

motorom mjereno na mjestu gdje voda može najprije ući ubrodicu ,

fm - nadvođe mjereno na polovici duljine broda i

F = ( ff + fa + fm ) / 3 - srednje nadvođe.SK, SP - zakrivljenost ili skok palube je okomiti razmak ruba

palube na prednjoj (SP) i stražnjoj (SK) okomici iznad

najniže točke palube.

b - preluk palube je okomiti razmak od sredine spone do ruba

palube, na najširem mjestu palube.

Dijelovi trupa



Dijelovi trupa

Opisivanje forme broda može biti

jednostavnije ukoliko se forma podijeli

na karakteristične dijelove. Svaki od

djelova ima kako funkcionalnu tako ioblikovnu osobitost.

Di jel ov i t rupa - poprečni pres jek t rupa

Di je lov i t rupa - uzdu žni presjek trupa

Dijelovi trupa Dno



Dijelovi trupa - Dno

Područje dna broda može biti zaobljeno (najčešće kod manjih brodova) ili

ravno s nagibom ili bez njega. Veliki trgovački brodovi redovito imaju dio dna

u obliku ravnine. Time se postiže maksimalna nosivost i pojeftinjuje gradnja

broda.

Granica ravnog dn a

Dijelovi trupa Krma i krmeni okvir



Dijelovi trupa - Krma i krmeni okvir

Krma i posebno krmeni okvir je dio forme broda na kojem se događaju velike

promjene oblika. Tu se nalaze dva važna elementa broda: kormilo i vijak

odgovorni za upravljanje i pogon broda.

Krmeni okvi r s kormi lom i vi jkom

Dijelovi trupa - Pramac




Pramac je prednji istureni dio forme broda na kojem se događaju velike

promjene oblika. Bulb pramac je danas primijenjen na skoro svakom

modernom prekooceanskom brodu. Dokazana je korist ugradnje bulba kao

posljedica značajnih istraživanja u posljenjih 20-tak godina. Bulb pramac jeskuplji od konvencionalne forme pramca ali je dobit opravdala to ulaganje.

Forma pramca





PREDNOSTI BULB PRAMCA

a. Bulb stvara svoj val koji interferencijom s valovima koje stvara brod

smanjuje pramčani val i tako povećava energetsku korisnost broda.

b. Produžava vodnu liniju u odnosu na konvencionalni pramac pa je pogodanza postizanje veće brzine.

c. U slučaju sudara ima ulogu apsorbiranja kinetičke energije pa takopovećava sigurnost broda u slučaju naleta na greben.

d. Omogućava smještaj porivnika na većem kraku u odnosu na glavno rebro itako poboljšava upravljivost kod pristajanja i otplovljavanja.

e. Smanjuje posrtanje povećanjem prigušenja kod vertikalnih gibanja.

Dijelovi trupa - Bok



Dijelovi trupa - Bok

Bokovi broda redovito nisu jače formirani i kod većine trgovačkih brodova suravni s prelazom u krmu ili pramac odnosno uzvoj.

Ravni bok

Dijelovi trupa - Paluba



Dijelovi trupa - Paluba

Paluba zatvara brod odozgo. Na palubi se smještaju uređaji za teret, privezniuređaji itd. Oblik palube mora omogućiti brzo otjecanje mora koje je dospjelona palubu uslijed loma valova. Zbog toga vanjska paluba ima preluk tj.

sredina palube je na većoj visini od palube na bokovima. Oblik uzvoja je kodmanjih brodova redovito paraboličan a kod većih trapezan.

Paluba

Dijelovi trupa - Krilna tijela



Dijelovi trupa - Krilna tijela

Krilna tijela se susreću na praktičkisvim vrstama brodova podmornica i

zrakoplova. Krilna tijela se razlikuju

ovisno o brzini za koju su projektiranai o gustoći medija u kojem se gibaju.

Krilna tijela namijenjena brodovima

gibaju se u mediju čija je gustoća 800

puta veća od zraka pa redovito manje

površine generiraju dovoljne sile.

Zrakoplovna krilna tijela redovitonapreduju znatno većom brzinom

(treba se sjetiti da sile rastu s brzinom

na kvadrat).

Kriln a ti jela podmorn ice: Korm ilo, Stabil izator,

K iosk

Dijelovi trupa - Privjesci



Privjesci brodskoj formi su svi

dodaci koji nisu uklopljeni u osnovnu

formu, već zbog svoje funkcije, ilidrugih razloga, moraju biti istaknuti

ili odvojeni.

Ti privjesci obavljaju nekoliko

fundamentalno važnih funkcija kao

što su pogon i upravljanje testabilizacija i prigušenje ljuljanja

broda.

Dvovijčani (ili tro-odnosno četvero-

vijčani) brodovi imaju više mogućihrješenja krme. Kod otvorenogrješenja, vratilo propelera je izloženomoru dok je kod zatvorenog rješenjavratilo je potpuno unutar skega ili

velike nogavice.

Dijelovi trupa - PrivjesciO i db l ij k ji d il k j j



Otvorena izvedba propulzijskog sustava sastoji se od vratila na kojem je

brodski vijak, skroka koji drži krmeni ležaj vratila, te kormila koje je u ovoj

izvedbi najčešće visećeg balansnog tipa. Na mjestu izlaska vratila iz trupa

pojavljuju se manje nogavice koje daju povoljni strujni oblik.

Pr iv jesc i o t vorene izvedbe k rme

Pr iv jesc i na k rm i

Ljuljne kobilice i stabilizatori služe prigušenju ili umanjenju ljuljanja broda.

Ljuljne kobilice su dugačke oko 1/3 duljine broda a mogu biti i u oblikunekoliko posebnih nepokretnih peraja.

Stabilizatori su pokretne peraje upravljane posebnim hidrauličkim sustavomkoje umanjuju ljuljanje broda.

Pored vijka, osovine, skroka, nogavica i kormila, postojavljuju se i žrtveneanode koje imaju funkciju zaštite od galvanskih struja. Njihov oblik predstavlja

poremećaj strujanja.

Dijelovi trupa - Dodaci formi



Dijelovi trupa Dodaci formi

DODACI FORME – su oni djelovi brodske forme koji nisu obuhvaćeni opisom

osnovnom teoretskom formom uglavnom zato jer imaju pretežno lokalni

karakter. Volumen tih dodataka, kod nekih tipova brodova, može predstavljati

zamjetni dio istisnine a pored toga je redovito smješten tako da utječe i na trimbroda putem pomaka apscise težišta istisnine.

Blister

Blisteri su dodatni volumeni na bokovima koji se ponekad dodaju u cilju

poboljšanja stabilnosti ili povećanja uzgona ili zaštiti od podvodnih eksplozija

(kod ratnih brodova). Protežu se redovito na više od polovine duljine. Uzdužnosu oblikovani tako da čim manje remete strujnice.

Dijelovi trupa - Dodaci formi



Nogavice su posebno formirani dio oplate u područjuizlaza propelernog vratila iz broda. Najčešće sesusreću kod brodova s više vijaka (propelera).

Funkcija im je da nose ležaj vratila i istovremeno dajučim povoljniji oblik strujanju. Dodatni volumenunutar nogavica ponekad omogućava pomak

krmenog dijela stroja prema krmi.

Postoje i negativni dodaci brodskoj formi. najčešćesu to pramčani porivnici (bow thrus ter ) smješteni upoprečnim cijevima (tunelima) na pramcu i ponekadna krmi broda. Funkcija im je ostvarivanje bočnogporiva putem propelera smještenog u tunelu. Na tajnačin brod kod male brzine može preciznomanevrirati bez pomoći remorkera.Volumen porivnika je slobodno naplavljiv i ne

ostvaruje hidrostatičku uzgonsku silu pa ga treba

oduzeti od istisnine.

Nogavice

Tunel pramčanog porivnika

Koordinatni sustav i tri projekcije




Forma broda definirana je u pravokutnom koordinatnom sustavu. Najčešće seprimjenjuje desni pravokutni koordinatni sustav kojem su osi ( x , y , z )

određene kao sjecišta triju parova uzetih od ortogonalnih ravnina: P1 , P2 i P3.

Koordinatne ravnine su:

P1 - ravnina osnovice

P2 - simetralna ravnina

P3 - ravnina glavnog rebra

Koordinatne osi su definirane kao presječnice triju koordinatnih ravnina:

x - os je presječnica simetralne ravnine s ravninom osnovice, pozitivna premapramcu broda.

y - os je presječnica ravnine glavnog rebra i ravnine osnovice, pozitivna premalijevoj strani broda.

z - os je presječnica ravnine glavnog rebra i simetralne ravnine, pozitivnaprema gore.





Slika-1.2 -Ravn ine p rojekc ija





Simetralna ravnina - je uzdužna ravnina koja dijeli brod na lijevu i desnupolovicu tako da je svaka točka na oplati lijeve strane broda jednako udaljenaod analogne točke na oplati desne strane broda. Simetralna ravnina je okomita

na ravninu konstrukcijske vodne linije.Većina brodova je simetrična, premda postoje brodovi asimetrične forme (naprimjer: nosači zrakoplova i venecijanske gondole), a postoje i brodovi koji susimetrični premda se sastoje od dvaju trupova koji su svaki za sebe asimetrični(na primjer neki katamarani). Ukoliko brod nije simetričan, umjesto simetralneravnine uzima se uzdužna ravnina okomita na ravninu konstrukcijske vodne

linije, koja siječe brodsku formu tako da ploština površine presjeka budemaksimalna.

Ravnina vodne linije - je ravnina površine mirne vode na kojoj brod pluta.

Konstrukcijska vodna linija - je presječnica forme broda i ravnine vodne linije

za koju je brod osnovan. Na toj vodnoj liniji brod redovito postiže i najvećunosivost.

Ravnina glavnog rebra - je poprečna ravnina okomita na ravninu osnovice i naravninu konstrukcijske vodne linije a uzdužno je postavljena na poziciji

središnje okomice.

Okomice (perpendikulari)



(p p )

Krmena okomica (krmeni perpendikular ) - je pravac okomit na ravninu

konstrukcijske vodne linije, koji prolazi presjecištem konstrukcijske vodne

linije s krmenim bridom krmene statve ili s krmenim bridom statve kormila ili

s osi kormila ako prethodno navedena presjecišta ne postoje (to jest ako brod

nema statve kormila ili ako vodna linija ne siječe statvu).

Pramčana okomica (pramčani perpendikular ) - je pravac okomit na ravninu

konstrukcijske vodne linije koji prolazi probodištem prednjeg brida pramčane

statve i ravnine konstrukcijske vodne linije, odnosno odgovarajućimprobodištem prednjeg brida utora pramčane statve kod drvenih brodova.

Središnja okomica (središnji perpendikular ) je (pomoćna) okomica koja se

nalazi na sredini duljine broda na jednakoj udaljenosti i od pramčane i od

krmene okomice.

Nacrt rebara



Nacrtom rebara prikazana su teoretska rebra dobivena presijecanjem trupa

broda nizom poprečnih međusobno paralelnih ravnina. Važno je napomenuti dateoretska rebra služe samo prikazivanju forme i ne moraju biti na pozicijamagrađevnih rebara. Nacrt građevnih rebara se izrađuje posebno u okviru izradedetaljnog projekta broda. Zbog simetrije, prikazuju se najčešće samo rebra jednog boka. Obzirom da je glavno rebro na sredini broda to bi prikazivanje svih

presjeka istog boka rezultiralo mnogobrojnim međusobnim presjecanjemkrivulja rebara krme i pramca i otežalo praćenje oblika krivulja. Usvojena jekonvencija po kojoj se prikazuju na lijevoj strani crteža rebra iza glavnog rebra(dakle rebra desne strane broda) a na desnoj strani nacrta rebra ispred glavnog

rebra (dakle rebra lijeve strane broda) ako se gleda u smjeru pozitivne apscise

broda.

Slika - 1.3 - Nacr t rebara

Nacrt rebara



Numeracija rebara je uobičajeno takva da se rebro na krmenoj okomici označavabrojem 0 a rebra prema pramcu redom 1,2,...NR, a rebra iza krmene okomice -1,

-2....itd. U praksi američke brodogradnje pristup je suprotan tj. rebro 0 je na

pramčanoj okomici a broj rebra raste od pramca prema krmi.

Broj rebara koji se prikazuje u nacrtu u principu može biti proizvoljan, međutimpromjenjivi razmak i broj rebara nespretan je za vizualizaciju forme pa se

redovito prikazuju rebra prema slijedećem rasporedu: rebro 0 na krmenoj

okomici a rebro 10 ili 20 ili 40 na pramčanoj okomici. Između tih rebara na

pozicijama okomica umeće se potrebni broj rebara na jednolikim razmacima odLPP /10, LPP /20 ili LPP /40. Ovome se dodaju rebra iza krmene okomice na istim

razmacima i rebra ispred pramčane okomice također na istim razmacima. Ovisno

o duljini prevjesa na krajevima broj dodatnih rebara varira.

Opis s 10 razmaka (tj. 11 rebara) je nedovoljno detaljan osim za jednostavne

forme. S druge strane 40 razmaka rezultira velikim brojem rebara koja su

nepotrebno gusta u sredini broda gdje je tijek krivulja malo promjenjiv. U praksise tako uobičajio prikaz forme s 20 razmaka tj 21 rebro+rebra krme i pramca

izvan duljine LPP. Ponekad se ovom opisu dodaju međurebra na krmenom ipramčanom dijelu broda u području naglih promjena oblika. Dobar opis formetako sadrži od 23 do 29 rebara.

Nacrt vodnih linija



j

Vodne linije nastaju presjecanjem forme broda nizom ravnina paralalnih ravnini

osnovice odnosno projektne vodne linije. Vodne linije dobro opisuju oblik

bokova dok dno broda bolje opisuju uzdužnice i širnice.

Slika - 1.3 - Nacr t vodnih l in i ja

Nacrt uzdužnica



Uzdužnice (ili vertikale) su krivulje dobivene presjecanjem forme broda

ravninama paralalnim simetralnoj ravnini. Oblik uzdužnica je posebno koristankod definiranja širokih i plitkih krmenih dijelova broda koji su slabo opisani

drugim krivuljama.

Slika - 1.3 - Nacrt uzdužnica



Prikaz linija broda



j

Teoretska forma broda redovito se prikazuje nacrtom brodskih linija.

Taj nacrt predstavlja prikaz niza presječnih krivulja s teoretskom formom broda

Sl ika-2 - Nacrt l in i ja r ibarskog b roda

Redovito se nacrt linija sastoji od 4 ili 5 crteža smještenih na zajednički nacrt. Svaki od

tih crteža predstavlja ortogonalnu projekciju presjeka teoretske forme i niza jednolikorazmaknutih međusobno paralelnih ravnina, slično izohipsama na zemljopisnoj karti.

Redovito se prikazuju crteži rebara, vodnih linija i uzdužnica. Ovom nacrtu se čestododaje i crtež svih tih krivulja u izometrijskom prikazu (Sl-2 ). Dodatni crtež možesadržavati presjeke forme ravninama koso položenim prema simetralnoj ravnini broda

- crtež širnica.

KOEFICIJENTI FORME BRODA



KOEFICIJENTI FORME BRODAKoeficijent punoće vodene linije ()

Ovaj koeficijent je omjer površine vodene linije (VL) i oko nje opisanog pravokutnika

dužine L i širine B. Vrijednost ovog koeficijenta može varirati kod raznih tipova

brodova od 0.7-0.95, ali nikad njegova vrijednost ne može biti veća od 1.

f VL

= --------L * B

Koeficijent punoće glavnog rebra ()

Glavno rebro je od svih rebara najkarakterističnije za brod. Njegova punoća utjećetakođe mnogo na otpor broda pa se i ona prikazuje kao koeficijent.Koeficijent punoće glavnog rebra bit će dakle odnos između površine glavnog rebra ipovršine pravokutnika širine B i visine T koji je opisan oko glanvog rebra. Vrijednost

ovog koeficijenta obično iznosi od 0.8-0.98 ali nikad njegova vrijednost ne može bitiveća od 1.

F

= ---------L * B





ZADACI



ZADACI

2. Izračunaj glavne faktore: koeficijent punoće glavnog rebra (CM ili )

CM koeficijent punoće vodne linije (CWL ili ) CWL koeficijent punoćebroda (Cb ili ) CB i uzdužni prizmatični koeficijent (CP ili ) za brod

slijedećim izmjera:

Lpp = 100 m B = 20 m T = 7 m D = 8652 t

PR = 1.005 AM = 133 m2 AWL = 1400 m2 = 1.025 t/m3

CWL = AWL / (L * B) = 1400 / (100 * 20) = 0.70

Cb = D / (Lpp * B * T * * PR ) = 8652 / ( 100 * 20 * 7 * 1.025 * 1.005) = 0.60

CM = AM / (B * T) = 133 / (20 * 7) = 0.95CP = CB / CM = 0.60 / 0.95 = 0.632

ZADACI



ZADACI

3. Brod ima površinu vodne linije AWL = 1050 m2, te plovi u moru

gustoće = 1.025 t/m3, na brod se ukrca teret P = 105 t. Koliko se

poveća gaz uslijed ukrcaja tereta?

T = P / D1CM

D1CM = AWL* T1CM * = 1050 * 0.01 * 1.025 = 10.763 t

T = 105 / 10.763 = 9.76 cm

T = 0,0976 m

Documents

P 01 Glavne Mjere Broda