Pi-<«»H»t* " Šibenik = = = = = I flustro - Ugarsku godišnje K. 1 4 - , polugodišnje I tromjesečno suraz-mjerno, mjesečno K. 1.20 Pojedini broj 10 para = Oglasi po cljenlku -Plativa I Mtuilvo u Šibeniku. =====

(irednlitvo I uprava nalaze se na trgu

• 1 sv. Frane iza obć. perivoja

Vlastnik, Izdavatelj 1 odgovorni ure-

•• dnik JOSIP bREZGf l .

Tisko : Hrvatska Zadružna Tiskara u

= = = = = = = = = Šibeniku, u. z. s. o. j .

lalaat N a l e t i o «

G o d . I. Šibenik^ 13 rujna 1913. Br . 19.

Otvorenje ve l ik realne gimnazije. U naš grad v e ć hrli s raznih

Strana naše Da lmac i j e p o n o s n a i n a d o b u d n a mladost , žel jna s u n c a prosvjete , že l jna uljudbe, napredka. N o v o m š k ć l s k o m g o d i n o m niža realka p o d i g n u t a je na veliku reformnu g i m ­naziju, č ime je n a š Š iben ik d o b i o

Iedini z a v o d o v e vrsti u Dalmacij i :oji ć e s v o j o m n a u k o v n o m o s n o v o m

i svoj im prednos t ima okupiti veliki broj š k o l s k e mladež i .

Reformna realna g imnazi ja , kakva je p o d i g n u t a u našem gradu, jest n e k o s topl jenje , mješav ina g imnazi je i realke, jer daje obuku u real is t ičkom i humanis t i čkom' pravcu. S v j e d o č b a izpita zrelosti o v a k o v e realne g i m n a ­zije ima vr i jednost v e ć u od s v j M o č b e zrelost i g imnaz i je ili realke n a p o s e , jer daje a b s o l v e n t i m a priliku za šire 1 raz l ič i tre nauke n e g o s v j e d o č b a zrelost i realke ili g imnazi je . S v j e d o č b a zrelosti reformne realne g imnazi je otvara a b s o l v e n t i m a vrata sveuč i l i š ta Za pravne i m e d i c i n s k e nauke; nadalje 2a s v e m o d e r n e jezike i real ist ičke p r e d m e t e te uz naknadni izpit iz g r č ­k o g a i za k las ičnu f i lologiju, povijest , m u d r o s l o v j e i b o g o s l o v j e ; n a p o k o n o s p o s o b l j u j e za pohadjanje v i sokih tehničkih škola , v i soke ško le za p o ­l jodje ls tvo , veter inarstvo, farmaceutiku, rudarske v i s o k e ško le itd. U jednu riječ, reformna realna g imnazi ja u n a š e m gradu pruža i roditeljima i djac ima najobsežnij i izbor zvanja, jer nakon dovršenih o s a m razreda o v e refornme realne g imnazi je djak m o ž e da izabere k o j e g o d zvanje , kao da je i zuč io i gimnaziju i realku.

O v a k a v jedan z a v o d , koji će Stopiti dva pravca naukovnih o s n o v a , humanist ički i realistički, b io je od prijeke potrebe za našu pokrajinu. T r e b a l o je, nakon naraštaja koji u laz io U ž ivot ili bez smis la za realnost ili Suviše realan a b e z idea l izma što g a daje učenje klasika, trebalo je da Udje u j vni ž ivot mladji naraštaj, oboružan pozi t ivnim znanos t ima uma 1 o p l e m e n j e n idea l ima d u š e , da s njim Udje u javno Ijelovanje novi e l e m e -iiat, bez gramat ičke o n e pedanteri je koja stvara birokratsku pedanteriju i Ukočenost , bez sofisterije i causeri je koje u n i š t a v a n s v e n a š e institucije, Sva ustavna a 'mnistrativna i z a k o n o ­davna tijela, ali i bez o n o g s vre^-j t n e n o g materijalizma kojemu je n o v a c B o g a trbuh d o m o v i n a . T r e b a m o na­raštaja koji će , b o g a t u m o m i d u h o m , pregnuti da vlastitim primjerom p o ­d i g n e s a m o s v j e s t naroda u n [egovu fizičku i d u š e v n u s n a g u , u b o g a t s t v o utrobe matere zemlje , u ne izerpivost prirodnih sila; koji ć e izvadjat č u d e s a na' polju industrije, t rgovine i p o l j o ­dje ls tva, a ne skučit s e u birokratske kancelarije ; koji n e ć e davati proleta­rijat inte l igenci je n e g o j ednu živu silu koja, ma , kako malena bila, dat ć e s e upotrebu, izkoristit u ve l ikom djela m o r a l n o g i soc i ja lno -ekOnom-« k o g p r e p o r o d a n a š e g a naroda. T r e ­b a m o n raštaja koji ć e stvarati onaj srednji stalež koji je s tvorio veliku Njemačku,, F r a n c u z k u i ; Britaniju, a bez „.oga n e m o g u ć a je jedna inten­zivna, konsenkventa i u sp je šna rad­nja za velike pol i t ičke ideje.

Milo nam je, da je b a š takav z a v o d , koji će davati hrvatskom na­rodu nove naraštaje prama duhu vre ­mena i potrebama narodnim, pod ignut

• u Krešimirovu gradu, kaO p r v o m , in -dustrijalnorn gradu. Šibenik je d o n e ­davna bio u školstvu, kao i u os ta lom, pepe l juga , pa nije č u d o da je, uza

svu obdarenos t , o tvorenos t i ž i lavost gradjana, b io potisnut u javnom životu.' Zauz imanje nar. zast . dra. Dul ib ića razbilo je nerazpo loženje vlasti prama našemu gradu i tako s m o eto usre ­ćeni z a v o d o m , o koji ot imahu se toliki drugi gradovi . O p r a v d a n e su zato nade , da ć e nas nedaleka b u ­d u ć n o s t u p o v e ć a n o m razmjeru odštetiti za o n o u č e m bi jasmo pr i ' raćeni u prošlost i i da ć e naš grad dobiti d o m a ć u intel igenciju, koja će sjeknuti s v o m s n a g o m da Š ibenik b u d e na o d l i č n o m mjestu na s a k o m polju.

Nas tavn ic ima i mladeži naz iv l jemo d o b r o d o š l i c u . N a s t a v n o si le imaju da opravdaju nade koje vlasti i gradjan-s tvo po lažu o ovaj mladi zavod i da dadu gradu i zemlji pomladak koji ć e biti karakter i znanje. Nas tavna o s n o v a dai> im prilike, da u tom smieru razviiu svoju djelatnost , da u mladeži učvršćuiu zdrnv i boga t duh u zdravu tijelu, da d o b i j e m o za život s p o s o b n u mladost , d u š e v n o i fiz'čki jaku, zagrijanu za rodol jubne idea le , prožetu pravim hrvatstvom. Nastavnic i će taj zadatak izvršiti, ako, snabdje ­veni bogat im .znanjem i p e d a g o ž k o m rutinom, i s a m i ' s v o j i m činima, svoj im ž ivotom budu omladini svjetao pri­mjer gradjansklh vrlina, ako , da leko od stranačkih i lokalnih mizerija, budu mladež i uzor k r š ć a n s k o ? življenja i rodoljublja, utjelovljenje o n o g a :Hora-cova: „Frangar, non fleciar! Etsi frac-tus illabalur orbis, impavidum ferient rutnae".

Mladež i našoj hrvatskoj neka j e knjiga najmilijim drugom. U njoj ć e naći s p r e m e koja će je učinit s p o ­s o b n o m za zdravi, aktivni život, u njoj primjere i p o b u d e za najljepšu, najč išću , najuzvišeniju od c v i h ljubavi, za ljubav d o m o v i n e . O b o r u ž a n a tako znanjem, dignuta na krilima vjere i ideala , stupit ć e pos l i je u život, u borbu, da zamijeni nas starije, da nas dje lo tvornom ljubavlju za patnički naš hrvatski narod i nadkrili. U to ime : zdravo mladež i hrvatska !

Ših<?nik, 13. rujna. Zagonetna tajinstvenost u pitanju

izborne reforme. Ovo dana — kako na drugom mjestu javljamo — permanentni saborski odbor za izbornu reformu ob.drža-vao je svoju sjednicu te 7a podlogu raz-prave uzeo nacrt dr.a Smodlake.

Nije nam poznato, na kojim načelima osniva se nacrt dra, Smodlake. Ovaj čas to je za nas sporedno. Ali tajinstvenost, kojom se pertraktira ovo veoma važno pitanje, snebiva javno mnijenje i opravdan je upit, čemu tp ?

Drugdje, ovakpva pitanja javne naravi, kao što je izborna reforma, pertraktiraju se javno, izložena su sudu javnog mnijenja, a sjednice parlamentarnih odbora takodjer su javne. Stvar se tiče naroda, pa neznamo, zašto se tako važno pitanje obavija nekom koprenom tajinstvenosti.

*** Ta su obćine, tu gradovi, trgovačke kornere, veleposjed, tu razne korporacije koje su tangirane svakom i najmanjom preinakom izbornog reda, pa je red da se i njihova čuje. Treba čuti mnijenje porez­nika i širokih slojeva naroda, gradova i sela, posjednika i obrtnika, jer interesi nisu im uvijek isti.

Nacrt dra. Smodlake i cijeli elaborat saborskog odbora mora doći pred javnost, da se pruži prilika da se svačija čuje i svaka dobra da se uvažf.

Iz kratke vijesti „Narodnog Lista" ra-zabiremo, da osnova dra. Smodlake ide za tim, da ladanjske obćine padnu podpuno

pod upliv gradova, koji bi prestali sačinja­vati posebnu gradsku kuriju. Suviše ta osnova ide za tim, da ojača veleposjed. Seljački naš svijet osnovom predsjednika demokratske stranke bio bi u velike pri-krać'-r! izključivo na korist inteligencije. Takova načela niti su narodna niti demo­kratska i držimo, da bi takovu osnovu svaka pučka stranka a limine morala od­biti.

Vijećanju saborskog odbora, i ako samo pri kraju, nr^ustvovao je dr. Drin-ković, koji misli da još može govoriti u ime stranke nrava. Iz priohćenog commu-niquea o vijećanju ne razabiremo, da hi dr. Drinković bio ustao oroti nacrtu dra. Smodlake te iznio svoju posebnu osnovu, kako ju jednom zamišljao. I s ove strine mi pravaši nemožemo da budemo mfrni i da se ne bojimo iznenadipni?.

Potrebito t» H a M o , da c'jeli materi'al izborne reforme izadie na vidjelo, da se stvar putem novinstva obSirno razpr?vi, što će svakako biti od d o b r p upute i velike koristi 7a Zemaliski Odbor pri sastavljanju zakonske osnove.

Iz Ujfava sfnn^fe prsva. Članak 3.

M i e s t n i k l u b o v i .

Mjestni klub stranke prava sač i -njaju pristaše stranke iz d o t i č n o g mjesta, o b ć i n e ili okol i ša , koji p o d -pišu ovaj pravilnik te plaćaju odredjeni mjesečni ili godišnj i dopr inos u b la ­gajnu toga kluba.

Oni biraju izmedju s e b e odbor , koji ravna sa svim pos l ima n j i h o v o g kluba za vrijeme koje klub odredi .

Z a d a ć a mjes tnog kluba j e s t : 1. Poticati rad stranke u do t i čnoj

obćini . 2 . Držati što č e š ć e sastanke , te

na njima razpravljati o obć im d o m o ­vinskim, shannčk im i mjestnim te obć inskim prilikama.

3 . Prije svake o b ć e skupšt ine razpravljati prema njez inom d n e v n o m redu o potrebom stranke u svom p o ­dručju i 'zaključke javiti upravi stranke. Ako okolnost i to zahtjevaj'i, tražiti o d uprave stranke, da se stanoviti pred-l o g d o n e s e na pretres pred skupšt inu. Ali to treba da se učini barem 8 dana prije o n o g a dana za koji je skupšt ina urečena.

•4. Brinuti s e o urednom sastavu izbornih listina svoje o b ć i n e - o d n o s n o i c i je log kotar::.

5. Slati najmanje s v a k o g p o l u ­godiš ta izvješća o broju č lanova , o važnim zaključcima i potrebam s v o g a područja upravi stranke.

6. U d o g o v o r u sa ostalim k lubo­vima d o t i č n o g i zbornog sreza predla­gati vijeću-stranke k a n d i d a t e z a sabor .

7. Izabrati izaslanike na vijeće stranke i davati im o d n o s n e naputke.

8. Postavljat: kandidate na o b ć i n -ske i s v e druge mjestne časti .

9 . U djelo provadjati zaključke stranke te širiti njezin ug led i u javnim posl ima, pomoć i svojim č lanov ima i pristašama, e d n o s n o tu p o m o ć tražiti od uprave stranke.

10. Širiti stranačku štampu i skr­biti za t o č n e i br/..' obavijest i stra­načkih glasi la .

Mjesnu klub v& svoje č l a n o v e odredjiva prema p»llikama redoviti mjesečni ih godišnji dopr inos za p o ­kriće stranačkih posala i te dopr inose utjeriva te od njih doprinaša u sre­dišnju blagajnu stranke najmanje p o ­lovicu.

Mjesmi klub, koji ima najmanje dese t č lanova , ima pravo birati j e d n o g a izaslanika na vijeće Strünke. Klubovi ,

koji imaju d o 3 0 č lanova , biraju 2 izaslanika, a na svakih daljnih 3 0 č l a n o v a još p o j ednoga , nu nikad v i še o d 10. Ovi m o g u g lasovat i i p o p u n o m o ć i .

Izaslanici na vijeće imaju se i z -kazati p i smom podpi san im od k lub-s k o g odbora .

Članak 5. V i j e ć e s t r a n k e .

Članovi vijeća su : 1. svi č lanovi uprave s t ranke , 2 . svi č lanovi s a b o r s k o g k l u b a ; 3 . izaslanici mjestnih klubova; 4 . oni č lanovi stranke, koje v i ­

j eće prema odredbam s v o g unutarnjeg pravilnika u svoju sredinu primi.

Vijeće stranke s a s l u š a v a izvještaj s a b o r s k o g kluba i o radu n j e g o v o m odlučuje , prosudjiva rad pojedinih odbora i novinstva , bira _ iz svo je sredine upravu stranke i razpravlja o god i šn jem izvještaju njez inom, bira nazorni odbor za preg ledanje računa g l a v n e blagajne, zaključuje o potrebitim političkim i administrativnim pitanjima stranke, proglasuje u sporazumu sa mjestnim klubovima kandidate za sabor , sudi o stranačkim razmiricama, te ih pravoval jano i bez priziva riješava, 6d lučuje o promjeni pravilnika o r g a ­nizacije, u d e š a v a u sporazumu sa z a ­ključcima glavnih skupšt ina taktiku stranke prema drugim strankama.

Vijeće stranke sastaje se najmanje dva puta na g o d i n u .

Nutrnie p o s l o v a n j e vi jeća ure-djeno "je p o s e b n i m pravilnikom.

* ' »* *

Ovaj izvadak iz Ustava naše stranke d o n o s i m o , da time p o t a k n e m o na rad sve pristaše stranke prava. B e z organizaci je nema jakosti n ikakova stranka.

Jakost je naša u mjestnim k lu­bov ima, jer jed ino time šire m a s e osjećaju da su oni o s lon i jakost stranke. N a š a stranka vazda je išla za time, da okupi p o mogućnos t i v a s hrvatski narod, p o s e b n o naš seljački e lemenat .

Na rad, intensivni rad, prijatelji! Organizujmo se Što j a č e !

Političke vijesti. 6ds';up i r o f s fjierchtolda. Iz Berlina

javljaju, da je odstup grofa Berchtolda go­tova stvar. Njemu će se još dati prilike da opravda svoju politiku pred delegaci­jama, a onda će otići. Zamijenio bi ga sadanji poslanik u Rimu Merey.

Protuaustrijske i protukatoličke d s -monstracije u "Rimu. Dne 8. ov. mj. došlo je ii Rimu do velikih izkaza proti Austriji i proti Vatikanu, t b g dana bio je medjunarodnr kongres katoličkih gimnasti­čara . Vlada je povorku ginuiasta zabranila te su katolički gimnastičari u skupinama od 2 0 ljudi savitih zastava morala ići spo­rednim ulicama da dodju Vatikana. Množtvo je demonstrirah.) proti gimnastičarima] a pred austro-ugarskim posianičtvom klicalo proti Austriji, za talijanski Trst i Trento. Demonstracije ponovile se u utorak. Voj-ničtvo je oba dana moralo raztjerivati niiiužt'vo. Uapšeuo je 50 osoba, medju njima, i jedan ćastnik u civil''.

Granice izmedju Grnegore i Alba­nije. Za Crnu Goru sad je od najvećeg interesa rad komisije za razgraničavanje s Albanijom, koja će, po prilici, uskoro otpočeti svoj rad. Većina velikih sila već je odredila svoje delegate.

Granice imaju za Crnu Goru dvojak značaj: oba od velike važnosti. S jedne

. strane strategijski, s druge ekonomski. Oba se momenta gotovo poklapaju, tako da će

najbolje strategijske'granice biti u isto vn jeme i najbolje ekonomske. Taj najpovolj­niji minimum u granicama bio bi, počinju;'' •d mora :

Obje obale, pri ušću Bojani, pa onda Bojanom, tako da Taraboš ostane Cr. Goti, dalje preko jezera, preko Vrake na Marinu] pa preko visokih Prokleti ja, dok sidje na Drin, kod uvora riecice Suraj. Na taj način bHo bi osigurano Crnogorsko primorje, po reguliranje Bojane i isušivanje Skadarskog jezera, a na sjeveru od jezera dolina r. Cijevne, koja je vrlo važna za saobraćaj sa Gusinjem, Plavom, Peći i Gjakovicom,

Sa takvom granicom znatno bi se ublažio gubitak Skadra i Crna Gora b; bila obezbijedjena s te strane i strategijski bi dobila jake pozicije za ekonomski razvitak.

Aneksija novih srbskih kraljeva Kralj Petar posebnim ukazom izrekao je aneksiju novo osvojenog teritorija i odre­dio granice novoj velikoj srbskoj državi. Sto se tiče granica, mjerodavne su ove odl ike : Prema Bugarskoj vrijedi odluka bukareštanskog mira. Prema Grčkoj prego­vori, što će ih voditi zastupnici srbske i grčke vlade. Prema Albaniji dijelom demarkacijona linija, a dijelom odluke londonske reunije, te će to vrijediti sve dotle, dok medjuna-rodna komisija ne odredi stalnih granica. Dotle ostaje demarkacijona linija okupirana od srbskih četa. Prema Crnoj Gori kako bude sklopljena pogodba izmedju ove dvije države. Prema Bosni ostaje stara granica.

Drinopoljski vilajet proglasuj« sa nazav i sn im. Prema vijestima iz Carigrada, cijeli drinopoljski vilajet proglasio se ne­zavisnim. Muftije, odličnici i uleme u Gimil-džini, Dedeagaču, Ksantiu, Košikavakuj Ahi-Čelebiju, Dahideru i Kirdžaliju priobćili su svoju odluku o proglašenju nezavisnosti listovima i obrazložili to tim, da su nepri­jatelji džamije pretvorili u crkve, muslimane silom krstili, a da se boje obešćašćenja žena i drugih grozota, ako se Bugari po drugi put vrate u njihova mjesta. Oni iz­javljuju, da će u borbi pomagati Grke, ta sc nadaju, da Porta njihovih krajeva nt će ostaviti Bugarima.

Šibenik, 13. rujna. Splitska .Sloboda", da otupi i obez-

krijepi prigovore »aše i vlč. Prodana protiv postupka dra. Krstelja i dra. Drinkoviča radi njihova rovarenja proti stranci i šu-rovanja sa protivnicima stranke bez i mimo stranke, pita „Hrvatsku Krunu", kako to da se ne skandalizira i ne pozove na red dra. Dulibića i drugove u Šibeniku, koji da bi bili voljni „bez i mimo stranke" sklopiti sa demokratskom strankom sporazum, izjavljujuć se spremni raditi i glasovati za dojučerašnje „bezvjerce, framasune i nepri­jatelje vjere i crkve"/ Upit je uperen na vlč. Prodana, a radi o nama, pa zato i odgovorit ćemo.

Predsjednik pokrajinske naše orga­nizacije vlč. Prodan znade veoma dobro, da je za nas u svemu i svačemu mjerodavna samo volja stranke, dotično odluka njezinih mjerodavnih organa. Stranka prava nije protivna nastojanju za okupljanje narodnih sila, pače je to njen najpreči posao i naj-uzvišeniji zadatak. Nikada stranka prava nije odbijala zajednički rad sa drugim strankama, kada su u tome sve stranke vodili nesebični, narodni motivi. Takovu spremnost pokazala je stranka prava i pri­godom poznatog sastanka u Zadru, i bal dr. Dulibić bio jc jedan od onih. koji su se za stvar bili iskreno založili.

Naš list je uvijek dosljedno zastupao to stanovište, a zastupa ga i danas. Nego ozbiljnim nastojanjem za zajednički, nese­bični, obćenarodni rad ne možemo nipošto smatrati spletkarenja pojedinaca sa poli­tičkim protivnicima, bez, iza ledja, pače i protiv stranke.

• Složna braća oko „Rieči", .Slobode"

I .Narodnoga Lista" podigla hajku na nas, jer smo žigosali postupak bosanske vlade proti pravaiima u Bosni. Vele, da sc kitimo tudjim perjem, jer da klub, koji je bosan ska vlada zabranila, nije naših nego Drin-kovtćevih sumišljenika. Mi za te Drinkovi-ćeve sumišljenike u Bosni ne znamo, niti nam je poznato da bi se Hrvati Bosne odrekli hrvatskog državnog prava i hrvat­stva, kako ih se odrekao dr. Drinković. Niti obstoji kakva Drinkovićeva dotično Sunarićeva stranka prava, nego postoji jedna Uranka prava koja je preko svojih glasila već osudila Drinkovićevu izdajničke

rabotu, a k «joj pripada i dr. Sunarić »dru­govima. •

U . . . -kleru je dra. Drinkovića, da izvraća. On fo čini kada prikazuje kao da „Hrvatski Dnevnik" odobrava zabranu bo­sanske vlade proti Sunarićevu klubu, dočim ,,H. D." taj postupak najoštrije osudjuje. što smo već prenijeli u prošlom broju, kako je osudu svojedobno i razpust srbskih druž-tava. Ak< onda, nije bosanska vlada jedna­kom mjerom mjerila i družtvima pravaša „Hrvatski;., Dnevnika", nije ni ostalim hr­vatskim družtvima, pa ni Sunarićevim.

Složna braća bubnjaju nešto o Suna­rićevu opozicionalstvu. Držimo dajepogrje-sna mjer* iko se za taksametar rodoljublja bosanskil: političara uzimlje okolnost, da li je tko za radnu većinu ili za opoziciju. Srbski zakupnici u Bosni na primjer su ogromnom većinom za saborsku većinu, isto tako i „Srbska Riječ", na programu kako ga iznijesmo u prošlom našem broju, a cijenimo da gg. Marko Mirković i. Pero Magazin, srbski radikali i prijatelji Drinko-vićevi, neće zato anatemisati dra. Srškića i drugove. I baš ta okolnost, da će po svoj prilici u bosanskom saboru biti moguća grupacija saborske većine i manjine bez obzira na vjeru, dokazom je da ni vragovi oko .Hrvatskog Dnevnika" nisu tako crni kada mogu stati skupa sa Šolom, Srškićem i drugovima. U najgorem slučaju zaslužit će bar toliko obzira koliko gospoda bano­vinski koalicijonaši.

Nije uostalom mnogo od vremena, kada dr. Drinković i dr. Krstelj nisu smagali dovoljno riječi da se nahvale nadbiskupa Stadlera i nije tome davno da su baš tome istome Stadleru skupa sa Mandićem, Suna-riće n, Vancašem i drugim bosanskim pra-vašima prepuštali riješenje hrvatsko-srbskog spora. Može danas Drinković izvraćati koliko hoće, ali to su činjenice o kojima mogu da posvjedoče toliki pravaški prvaci iz Banovine i same Dalmacije, kudikamo vjerodostojniji od firme Krstelj i drug.

Domaće vijesti. Kriza u Banovini imala bi se do­

skora rijeiiti sporazumom izmedju baruna Skerlecza i koalicije. Izbori za sabor imali bi se obaviti već 18. ili 25. OT. mj.

Za Izbornu reformu. .Narodni List" donosi: Na 7. i 8. o. m. bio je okupljen u Zadru medjustranački odbor za reformu izbornog reda za dalmatinski sabor. Odbor je zaključio, da se uzme kao podloga ras­prave nacrt, koji je u svoje doba izradio zastupnik Dr. Smodlaka.

Po tom nacrtu bile bi tri kurije : kurija obćeg izbornog prava (19 mandata), kurija srednjeg poreza (21 mandat) i kurija višeg poreza (14 mandata), a trgovačko-obrtničke komore birale bi, kao do sada, 3 zastupnika. Bilo bi dakie ukupno 57 zastupnika biranih i 2 viriliste (katolički nadbiskup i pravoslavni episkop).

Predstavnici saborskih klubova, čla­novi odbora, izviestit će o pregovorima i zaključku odbora svoje klubove, te će kroz šest sedmica priobćiti zaključke dotičnih klubova. Materijal bit će po tom ustupljen zemaljskom odboru za izradjenje eventualne zakonske osnove.

P r o g r a m r a d n a vać ina b o s a n s k o g s a b o r a , o kojem smo javili u prošlom broju, predstavlja — kako veli „Hrvatski Dnevnik" — maksimum zahtjeva, što ih može sabor za sada staviti na eksekutiva te bečku, peštansku i na zajedničku vl*du. Iz programa su doduše privremeno izpu-štene neka tačk« — kao n. pr. jezično pitanje — ali će se bez sumnje umetnuti naknadno, svakako prije nego što će stranke pregovarati s ministrom. Nema sumnje, da će se kod tih pregovora u programu što ita mijenjati ili bar donekle modificirati: zahtjevi ćt se reducirati na onaj minimum, s kojim su bez dvojbe računali sastavljači toga programa.

Ogroman je to program, tako obsežan i krcat •vim mogućim osnovama i refor­mama iz svih područja javne uprave, da bi trebalo nekoliko decenija, dok se uz naj­intenzivniji rad i uz puna zemaljske blagajne sve to provede.

Temeljna ideja ovomu programu jest zajednički rad svih triju konfesija. Već je ministar Bilinski naglasio da on hoće pošto poto, da i adi sa sve tri konfesije i da on neće pružili ruku jednoj saborskoj većini, koja bi i/.ključivala Jednu od ovih triju konfesija, Kad j« dol io do lomljenja kraha,

i kada su Srbi odkazali svaku surafllju, uijt se ministar doduše ustručavao primiti uslugu od uključivo hrvatsko-muslimanske većine (zakon o željeznicama), ali nije baš nuždno, da bude netko ministar, pa da se osvjedoči o tom, da u Bosni ne može biti trajnoga i uspješnoga rada, iz kojega bi se jedna konfesija svojevoljno ili na silu izklju-čivala. Baron Pitner je u svoje vrijeme pokušao, da skalupi srbsko-musiimansku većinu. To mu nije uspjelo, ali je donekle uspio, da oslabi i onesposobi hrvatsko-muslimansku većinu. Razmjer medju konfe­sijama je takav, da se mora pri svakom ozbiljnom radu u našoj zemlji računati na sva tri elementa. Polazeći sa ovoga stano­višta pokušali su gg. dr. Mandić, dr. Srškić i Šerif Arnautović da sastave spomenuti program, u kojem su nastojali da prikupe sve ono, što bi moglo sve tri grupe složiti k zajedničkom radu, a s druge strane da eliminiraju sve ono, što ove tri skupine razstavlja. To bi bile u prvom redu speci­fično hrvatske i specifično srbske političke tendencije. Hrvatskom državopravnom sta­novištu u tom se programu ne prejudicira,' a jednako ostavlja taj program srbskim težnjama širom otvorena vrata.

Gdja su ti Drinkovićavi . n a r o d n i " svaćan ic i 7 Svećenstvo metkovićkog deka­nata (15 svećenika i redovnika) priobćuje u .Danu" slijedeću izjavu:

„Hrvatska Rieč" je u zadnje doba više puta naglasila, da u svojim nazorima, koje razvija od nekoliko vremena dr. Drinković, nije osamljena, nego da iza sebe imade mnogo t. zv. narodnih svećenika: mi, koji smo dr. Drinkovića kandidaturu nosili 1911. i za nju se izlagali, i sa kojima je dr. Drin­ković više bio u doticaju nego sa svećen­stvom koga drugoga kotara, slutimo, da u takove svećenike koga i od nas mogao bi brojiti.

Primorani smo izjaviti, da mi medju takove svećenike ne spadamo i da se sa mišljenjem sadašnjim dr. Drinkovića ne sla­žemo; naprotiv izjavljujemo, da se slažemo sa onim dr. Drinkovićem, kakav je bio i zalagao se na skupštini 1910. u Šibeniku, pred saborom 1911. i prigodom agitacije za carev, vijeće u ovom kotaru".

Naknadni izbor za bosanski s a b o r u prvoj srbskoj kuriji inteligencije obavljen je dne 9. ov. mj. Uzprkos živahnoj agitaciji pristupilo je k izboru u Sarajevu kao i u okružju jedva 50 po sto birača. U Sarajevu je razmjer glasova nakon zajedničkog gla­sovanja bio slijedeći: Kandidat „Srbske Rie»" i vlade Vukanović 197 glasova, kompromisni oporbeni kandidat Pejanović 143 glasa, samostalni kandidat novinar Čokorilo 24 glasa. Pošto je Vukanović i u okružjima dobio pretežni broj glasova, pobjedio je Vukanović sa preko 100 glasova većina nad obojicom kandidata.

Ravnateljem valika raalka u Splitu imenovan je g. Petar Macanović, profesor na hrvatskoj gimnaziji u Zadru. G. Maca­nović poznat je kao vrstan, strog ali pra­vedan nastavnik, pa mu na zasluženom Imenovanju čestitamo.

Dobrotvorka obć ina Volosko-Opat i ja . U Opatiji preminula je pred malo dana grofica Adela del Mistro i ostavila oporučno cijeli svaj imetak od 600.000 kruna obćini Volosko-Opatija. Rodjaci pokojne grofica aapali su oporuku i namjeravaju povesti parnicu jer drže, da je na sastav oporuke djelovao jedan hrvatski prvak.

Banovina baz učitelja. Hrvatska vlada bila je razpisala natječaj za 130 učiteljskih mjesta, ali nitko se nije natjecao, jer mladi ljudi radi lošeg financijalnog stanja učitelja neće u učitelje. Govori se, da će vlada dovući učitelje Čehe, gdje je do 6000 uči­teljskih sila bez službe.

Paziv svim p č e l a r i m a u pokraj ini . Pčelarska zadruga u Janjini pozivlje na prvi kongres dalmatinskih pčelara koji će se držati u foveru obćinskog kazališta u Spljetu dne 16 oktobra o. g. u 9 sati jutro. Na dnevnom je redu : I. Pozdravni govor sazivača ; II. Izbor predsjednika, zapisni­čara i dvaju dvjerovitelja; III. Pčelarstvo u Dalmaciji i njegova korist u obće ; IV. Organizacija dalmatinskih pčelara; V. Even-tualia.

Mole se gg. predavači, da bi rukopis svojeg predavanja poslali na adresu pče­larske zadruge u Janjini.

Tko želi imati izkaznicu za pogodnost vožnja na parobrodima parobrodarskog druitva .Dalmatia", nek sc obrati gosp. Dinku Baselli, obćinskam tajniku u janjini.

Barba groždja. Pišu nam iz Stanko-vaca: Vinogradi ovdje uspijevaju divno. Ima mnogo godina da groždje nije bilo zdravije i čistije negoli je ove godine. Sre­ćom krupe nije bilo nimalo. Berba ne će početi prije nego groždje podpuno a t sazori. Trgat će se tek poslije 25 ovog mjeseca. Mašta će biti mnogo, budući da je ovdje vinogradarstvo dobro razvijeno.

Gradske vijesti. Za Družbu S S . Ćirila i Metoda pri­

mili smo od omladine u Murteru K 20"—, sakupljenih prigodom sajma Male Gospe. ŽivlH darovatelji! Napred za Družbu!

Veliki k o n c e r a t umjetnika . Našem gradjanstvu pruža se vanredan umjetnički užitak. Dne 18. ov. mj. u kazalištu Mazzo* leni bit će veliki koncerat operne pjevačice Cvijete pi. Cindro, violiniste Armanda Me-neghella-Dinčica i pianiste Josipa Bozzotti.

O gdjici Cindro stručnjačko je mnije­nje^ kao o vrstnoj i rutiniranoj pjevačici, obsežnog i milog glasa te izvrstne inter-pretaeije.

Vrline violiniste g. Meneghello-Din-čića poznate su i van Splita. Nego g. Meneghello-Dinčić prestavit će nam se i kao komponista i to jednom piecom iz opere „Povratak". Kako je istoimenu operu skjadao i Hatze, bit će zanimiva uporedba. Tko je imao prigode da zaviri u partituru ova Meneghellove opere, uvjerava nas da je pravo glazbeno biserje i žalit je, da g. Meneghello, sa poznate svoje čednosti, ne izadje s operom na daske.

Mladi pianista g. Bozzotti svratio je na se pažnju još kao glazbeni diletant; konservatorij stvorio je iz njega virtuoza.

Program ovog koncerta vrlo je biran, ima 11 taČaka sa 15 komada od prvih svjetskih glazbenika. Ulaznice, sjedala i lože prodavaju se u brijačnici g. Cosola, Ulazne cijene : prvi redovi sjedala sa ulaz-ninom k 4, ostali redovi sjedala sa ulaz-ninom K 2.80; ulaznina za parter i lože K 2 ; ulaznina za djake, vojnike i djecu K l . — ; ulaznina za galeriju 80 para; lože u II redu K 4., lože u III redu K 3.

Redjenje mladomisnika. Sutra će presv. .biskup po prvi put rediti od presbi-terata u crkvi sv. Lovre djakona fra Jeru Matica iz Skradina redodržave Presv. Od« kupitelja. Bilo sretno!

Porota. Jučer je vodjena razprava proti Sfmi Aleksiću iz Skradina, nastanjenom u Kotoru, radi prevare. Bio je osudjen na 3 godine.

+ Marija Grubiš lć . Prekjučer je pre­minula Marija Grubišić Krstunova, milovidna djevojka, u 23. godini života. Jučer u jutro bio joj dirljiv i krasan sprovod. Mnogo­brojne vijence vukla su posebna kola, a neki nošeni su od naših krasotica. Težkoj ucviljenoj obitelji i. tužnom zaručniku naše žalovanje u golemoj tuzi, a dobroj pokoj­nici bilo rajsko naselje !

Eujen P a n c e r u Š iben iku . Poznati hrvatski recitator i humorista g. Eugen Pancer, absol". bečke dram. akademije, stigao je u 5 benik, pa će nam sutra prirediti šaljivu literarnu zabavu sa vrlo biranim razporedom, Pobliže na oglasima. Početak točno u 8 sati n. večer. Ulaznina I. Mjesto K 1.30, II. Mjesto K 1.—, III. Mjesto 70 hel. Stajanje 50 hel. Djaci 30 hel.

Kako je g. Pancer postigao u Zadru kao i širom Hrvatske te u Beču i inozem« stvu svagdje najveći uspjeh, nada se i ovdje brojnom odzivu.

The Edison K i n e m a t o ^ r a p h , nakon dvomjesečnog praznikovanja, počet će predstavama sutra. U prostorijama učinjene su ponovno neke preinake, te se vlastnici trse da pruže obćinstvu sve moguće udobnosti.

Obala u fyaslini. Nakon neumornog zauzimanja nar. zast. dra. Dulibića, počelo se napokon gradnjom obale u Raslini.

Knj i ža ra i P a p i r n i c a

Juraj Grimani :-: Šibenik. Ima sve p r o p i s a n e ško lske knj ige z a c. K- K e f o r m n u R e a l k u , <5ra-:-: d jansku i Pučku Š k o l u . : , ;

S v e ško lske r isaće i p i s a ć e pred« m e t e uz na jumjeren i je c i j e n e *

STAN ZA DJAKE sa p o d p u n o m o b s k r b o m m o ž e se dobit i k o d g r a d j a n s k * obi te l j i . S t a n u d o b a n sa b a š ć o m . P o d p u n

n a d z o r nad n a u k o m , T k o že l i d o b r o smjestit i svo je d i ­j e t e , neka se obra t i na uredn ič tve fcaseg l ista, g d j e ć e dobi t i p o b l i ž e

obav i jes t i .