OTVORENA JOŠ JEDNA SPORTSKA DVORANA...će projektiranje početi iduće godine. Na po-dručju Pisarovine imamo tri poslovne zone, ukupne površine preko 200 hektara, koje su koncipirane

Vodoopskrba

Prijedlog župana

Prihodi proračuna 280 milijuna kuna

Broj 35 ▪ studeni 2010. ▪ besplatni primjerak

str. 6-7

str. 4

Priprema projekata za europske fondove

Informativni bilten ISSN: 1846-6257

OTVORENA JOŠ JEDNA SPORTSKA DVORANA

Dugo Selo bilježi osjetan prirast stanovništva str. 16-17Promet str. 2-3

Čvor Zdenčina ubrzava razvoj

� BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: III Broj: 35, studeni 2010.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb,

[email protected]; www.zacorda.hr;[email protected]

Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak,

Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

studeni je obilježen s puno događanja u župa-niji, pa je veliki problem odabrati one najvažnije koji bi zaokupili Vašu pa-žnju. Vjerujem da ćemo i ovoga puta biti zanimljivi našim izborom informacija koje ocrtavaju ak-tivnosti u županiji.Sa žiro-računa Zagrebačke županije upla-ćeno je 23. studenog 5 milijuna kuna gra-dovima i općinama za sanaciju poplavljenih područja. Župan Stjepan Kožić utvrdio je pri-jedlog proračuna u iznosu od 280,4 milijuna kuna. Potpisani su ugovori o projektiranju za EU projekte sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda za investicije vrijedne 122 milijuna eura. Predsjednica Vlade RH Ja-dranka Kosor pustila je u promet čvor Donja Zdenčina na autocesti Rijeka-Zagreb.Otvorena je nova školska-sportska dvora-na u Dugom Selu, a potpisan je i Sporazum o gradnji zdravstvenog objekta “Zaprešić-sjever”. U prostoru zagrebačkog Boćarskog doma održani su “Dani Portugisca Plešivica”, a okrunjena je i nova Vinska kraljica župani-je. Potpisan je i ugovor za EU projekt “Žene na tržištu rada” kojeg je nositelj Regionalna ra-zvojna agencija. Održano je nekoliko izložbi - u Svetom Ivanu Zelina, Samoboru, Vrbov-cu, te u prostoru Turističke zajednice župa-nije, dok su Dan grada proslavili Dugo Selo i Jastrebarsko. Proslavljen je i Dan općine Pisa-rovina, održan je lovački bal, a “Županijske ce-ste Zagrebačke županije” spremne su za zim-sku sezonu 2010./11.

IMPRESSUM

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR U PROMET PUSTILA NOVOSAGRAĐENI ČVOR DONJA ZDENČINA NA AUTOCESTI RIJEKA - ZAGREB

Čvor treba potaknuti velike tvrtke da na ovom prostoru pronađu novo odredište

PROMETPROMET

Otvaranjem čvora Donja Zdenčina stvoreni su preduvjeti za snažniji razvoj gospodarskih zona u općinama Klinča Sela i

Pisarovina

Snovi se ostvaruju, treba biti uporan, ne odustajati kada želite doći do cilja - otvarajući čvor Donja Zdenčina na

autocesti Rijeka - Zagreb okupljenim mje-štanima poručila je premijerka Jadranka Kosor.

Aktivnosti oko gradnje čvora Donja Zdenčina počele su još 1997., a sama grad-nja u svibnju 2009.

- Otvaranjem čvora gospodarstvo ovoga kraja uključuje se u mrežu od 1222 kilome-tra autocesta u RH, a to znači i novi gos-podarski impuls. Na ovo područje dolaze mnoge jake tvrtke, a čvor je poziv i drugi-ma da se odluče za gospodarske zone ovo-ga kraja - rekla je premijerka, dodajući da je u ovim teškim vremenima ovo iznimno vrijedna investicija u koju je uloženo 65,8 milijuna kuna. Najavila je da će se i iduće

Miljenko Vučković, načelnik Klinča SelaOvaj je čvor snažan impuls

gospodarskom ra-zvoju naše opći-ne. U njegovoj ne-posrednoj blizini planirane su gos-podarske zone u ukupnoj površini od 107 hektara. U izradi su urbani-stički planovi nji-hova uređenja, tako da prve lokacijske do-zvole očekujemo u 2011. Povezivanjem ovog područja sa sustavom hrvatskih autocesta definitivno se otvara nova stranica u razvoju Klinča Sela. Blizina glavnog grada, udaljen je svega 14 kilometara, povoljni uvjeti koje pru-žamo investitorima, mogućnost brže i jeftini-je gradnje.., poziv su gospodarstvenicima da investiraju u poduzetničke zone naše općine. Trenutačno je jedan od najvećih investitora norveška grupacija “Verdispar” koja na površi-ni od 250 hektara planira graditi gospodarsku zonu i naselje za oko 5000 stanovnika sa svim pratećim javnim, društvenim i komercijalnim sadržajima.

Tomo Kovačić, načelnik PisarovineO t v a r a n j e m ovoga čvora

ispravljena je 38-godišnja neprav-da, zbog toga smo danas presretni! On za općinu Pisa-rovina znači goto-vo isto koliko i za općinu Klinča Sela, a još će veći značaj dobiti kada se do Pisarovine sagradi nova, brza cesta. Njezino će projektiranje početi iduće godine. Na po-dručju Pisarovine imamo tri poslovne zone, ukupne površine preko 200 hektara, koje su koncipirane na način da je gradnja komu-nalne infrastrukture vrlo povoljna, a cijena zemljišta u njima izuzetno niska. To nam, uz konfiguraciju terena na kojemu su smještene, daje za pravo da razmišljamo kako će se u nji-ma u dogledno vrijeme sagraditi oko stotinu gospodarskih objekata.

Dionica autoceste od Zagreba do Karlovca bilježi prosječni godišnji dnevni promet veći od 30.000 vozila, odnosno u turistič-koj sezoni njome dnevno prođe i 50.000 vozila. Prema europskim smjernicama i direktivama to otvara pretpostavku za ozbiljno razmišljanje o dogradnji treće vozne trake na ovoj dionici - rekao je Miro Škrgatić, predsjednik Uprave “Autoceste Rijeka - Zagreb”.

Treća vozna traka

Stjepan Kožić, njegovi zamjenici Damir Tomljenović i Rudolf Vujević, predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan te potpredsjednik Josip Sesan. Miro Škrga-tić, predsjednik Uprave “Autoceste Rijeka - Zagreb” napomenuo je da novosagrađe-ni čvor Donja Zdenčina ima karakteristike čvora koji će prije svega prometno pomoći lokalnom stanovništvu, ali isto tako pota-knuti i velike tvrtke da na ovom prostoru pronađu svoje novo odredište.

- Norveška kompanija “Verdispar” u bli-zini čvorišta planira graditi moderno urbano naselje, a ovdje su već prisutni “Kraš”, koji ima ozbiljnu namjeru sve svoje proizvod-ne pogone preseliti u općinu Pisarovina, te “Jamnica”. Izuzetno nam je bitno da teški teretni promet preusmjerimo na autocestu - istaknuo je Škrgatić.

godine investirati u cestovnu infrastruktu-ru, u skladu s uvjetima u kojima živimo, te da će se za tu namjenu osigurati četiri mi-lijarde kuna.

- Nastavit ćemo graditi kako bismo dali dodatni impuls gospodarstvu, kako bi gos-podarski rast bio i veći od onoga koji smo planirali, a sve u cilju ostvarenja glavnog cilja: izlaska iz gospodarske krize - rekla je premijerka.

Ministar mora, prometa i infrastruktu-re Božidar Kalmeta istaknuo je da je čvor Zdenčina važan i prometno i gospodarski, te dodao da gradnja autocestovne mreže u RH neće stati. Iako se neće graditi inten-zitetom kao proteklih godina, najavio je radove na autocesti za Ploče, na istarskom i bilogorsko-podravskom ‘ipsilonu’, na au-tocesti od Zagreba preko Velike Gorice do Siska, kao i na koridoru 5C.

Svečanosti su, uz premijerku Kosor te mi-nistre Božidara Kalmetu, Đuru Popijača i Dražena Bošnjakovića, prisustvovali župan

Aktivnosti oko gradnje čvora Donja Zdenčina počele su još 1997., a sama gradnja u svibnju 2009.

Ukupna vrijednost investicije je 65,8 milijuna kuna Čvor je s autocestom povezao jugozapadne dijelove županije

Autocesta Rijeka - Zagreb u cijelosti je u promet puštena 2008. godine


ODLUKE ŽUPANAODLUKE ŽUPANA

Prijedlogom proračuna za 2011. prihodi planirani u iznosu od 280,4 milijuna kuna

NASTAVLJA SE KAPITALNA GRADNJA ŠKOLA I SPORTSKIH DVORANA

Prijedlogom županijskog proračuna za 2011., koji je

na usvajanje upućen Skupštini, prihodi su planirani u iznosu od 280.466.896 kuna, što je, u odnosu na ovogodišnje, pove-ćanje za 0,7 posto. Predstavlja-jući prijedlog proračuna, župan Stjepan Kožić je istaknuo da je on planiran temeljem smjernica Vlade RH o rastu bruto društve-nog proizvoda za 1,5 posto, što

je u županiji - koja je godinama bila jedna od najbrže rastućih, a trenutačno je jedna od najstabil-nijih - realno za očekivati.

- Planiramo se i kreditno za-dužiti za 10 milijuna kuna, pri-je svega za nastavak kapitalne gradnje u školstvu. Unatoč tome što su decentralizirana sredstva za kapitalnu gradnju niža za 30 posto, i dalje želimo značajni-

je ulagati u gradnju osnovnih i srednjih škola i sportskih dvo-rana - rekao je župan, dodaju-ći da vjeruje kako će županija kroz kraće buduće vrijeme doći na stopu razvoja kakav je imala 2008., a time bilježiti i manju stopu nezaposlenosti. Govoreći o planiranim rashodima nagla-sio je da se u kapitalne investi-cije u školstvu planira iduće go-

dine uložiti 31 milijun kuna, što su, u odnosu na ukupni iznos proračuna, izuzetno značajna sredstva. Njima će se, dodao je, omogućiti i zaposlenost di-jela građevinske operative. Za mjere ruralnog razvoja, bitne za zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru, predviđeno je 5,7 milijuna kuna, dok će se općinama i gradovima, kroz

Upravni odjel za promet i ko-munalnu infrastrukturu, značaj-nije pomoći u pripremi projeka-ta koji će aplicirati na natječaje europskih fondova.

- Razvojnim projektima po-moći ćemo i razvoju gospo-darstva. Pokazatelji govore da će se u županiji oživljavanje gospodarstva značajnije osjetiti već u 2011. - rekao je župan.

Pet milijuna kuna za otklanjanje posljedica katastrofalne poplave

DODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Župan Stjepan Kožić potpisao je ugovore s gradonačel-nicima i načelnicima osam gradova i općina, kojima je

Županija za otklanjanje posljedica katastrofalne poplave u razdoblju od 21. do 29. rujna osigurala 5 milijuna kuna. Za raspodjelu tih sredstava fizičkim osobama na svome području nadležne su jedinice lokalne samouprave. Temeljem odluke Povjerenstva za izradu kriterija dodjele financijskih sredstava jedinicama lokalne samouprave (kojim je predsjedao zamjenik župana Rudolf Vujević, a u kojemu su, uz predstavnike Županije, bili i gradonačel-nici i načelnici općina za koje je župan proglasio elemen-tarnu nepogodu) Velika Gorica je dobila 2.922.397,33 kn (58,45%), općina Orle 694.702,80 (13,89%), Sveta Nedelja 590.658,04 kn (11,81%), Samobor 378.115,98 kn (7,56

%), Brdovec 350.615,26 kn (7,01%), Zaprešić 40.264,26 kn (0,81 %), Dubrava 14.650,56 (0,29%) i općina Marija Gorica 8.595,77 kn (0,17%). Grad Ivanić-Grad i općina Rugvica, za koje je također proglašena elementarna ne-pogoda, nisu dobili sredstva jer na njihovu području nisu evidentirane štete kod fizičkih osoba. Kriterij za raspodjelu sredstava bio je postotni iznos pro-cijenjene ukupne štete kod fizičkih osoba s područja sva-ke jedinice lokalne samouprave, utvrđene od strane ovla-štenih povjerenstava za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, i ukupno osiguranih sredstava za tu namjenu u proračunu županije. Jedinicama lokalne samouprave Županija je iznos upla-tila 23. studenoga.

Poduzetničke zoneUkupno 3,5 milijuna kuna do-dijeljeno je jedinicama lokalne samouprave za razvoj poduzet-ničkih zona. Po 500.000 kuna dodijeljeno je Velikoj Gorici (za izradu projektne dokumentaci-je i gradnju infrastrukture), Du-gom Selu (za izradu projektne i druge dokumentacije, uređenje infrastrukture, opremanje zone i otkup zemljišta), te Vrbovcu (za gradnju kanalizacije, ulice s nogostupima u zoni “Poduzet-nik” te projektiranje prometni-ce). Po 300.000 kuna odobreno je Jastrebarskom (za otkup ze-mljišta), Pisarovini (za gradnju odvodnje i električne opskrbne kabelske kanalizacije), te Bistri i Brckovljanima (za gradnju infra-strukture). Za otkup zemljišta Pokupskom, Mariji Gorici i Pušći odobreno je po 200.000 kuna, a isti je iznos dobila i Općina Gra-dec za osnivanje, registraciju i pokretanje Društva za upravlja-nje poduzetničkom zonom.

Zaštita okoliša

Distributivni centar za voće i povrćeZa 1,5 milijuna kuna Županija povećava svoj te-meljni ulog u trgovačkom društvu Distributiv-ni centar za voće i povrće, te će on iznositi 6,6 milijuna kuna, odnosno 75 posto temeljnog ka-pitala. Poljoprivredna zadruga “Zagrebački voćnjaci” u društvu ima ulog od 1,6 milijuna, a Grad Velika Gorica od pola milijuna kuna. Nedostatak ade-kvatnog prostora za prihvat, skladištenje, sorti-ranje, kalibriranje, pakiranje, certificiranje i dis-tribuciju voća i povrća prepoznat je kao najveća zapreka daljnjeg razvoja voćarske i povrtlarske proizvodnje, pa je inicijativom Županije osno-vano ovo trgovačko društvo. Ono je ove godine ishodilo potrebnu dokumentaciju za gradnju centra te je pokrenut postupak javne nabave za odabir najpovoljnijeg izvođača radova.

Kroz Upravni odjel za promet i komunalnu

infrastrukturu značajnije će se pomoći općinama i gradovima u pripremi

projekata koji će aplicirati na natječaje

europskih fondova

Zagrebačka županija, Grad Jastrebarsko, Jam-stvena agencije za poticanje razvoja maloga gospodarstva i Hypo Alpe-Adria-Bank sklopit će ugovor o suradnji u projektu “Jamstvena shema Zagrebačke županije”. Njime će poduzetnicima s područja Jastrebarskoga biti omogućeno do-bivanje jamstva za osiguranje povrata kreditnih sredstava. Županija će u proračunu za 2011. osi-gurati za ovu namjenu 25.000, a Grad Jastrebar-sko 100.000 kuna depozitnih sredstava, koja će banka (u omjeru 1:5) multiplicirati. Maksimalni iznos jamstva je do 50 posto glavnice odobrenog kredita, odnosno 50.000 eura. Inače, prvi ovakav ugovor potpisan je u prosincu prošle godine s Gradom Samoborom.

Jamstvo za poduzetničke kredite Vinske ceste Župan je donio Pravilnik o vin-skim cestama Zagrebačke župa-nije kojim se utvrđuju minimalni uvjeti koje one moraju ispunja-vati, kao i postupak njihova pro-glašenja, dodatna ponuda i uvjeti pružanja usluga. Vinske ceste, rečeno je za kolegija župana, bitan su dio selektivnog oblika turizma. Proizvođačima vina omogućuju izravnu proda-ju na gospodarstvu, dok ostalim poljoprivrednim proizvođačima omogućuju plasman vlastitih proizvoda (sir, suhomesnati pro-izvodi, meso, povrće, med) kroz vinski turizam.

Udruge koje se bave zaštitom okoliša i prirode, njih ukupno 21, podijelit će 240.000 kuna, koliko je, zaključkom župana, odobreno za realizaciju njihovih programa. Javni natječaj za do-djelu sredstava bio je raspisan u srpnju, a raspon odobrenih sredstava kreće se od 5.000 do 17.000 kuna.

Tuberkuloza govedaUdruzi uzgajatelja simental-skog goveda Vrbovec odobreno je interventnih 45.000 kuna za ublažavanje šteta nastalih usli-jed bolesti goveda (tuberkulo-ze). Mjere koje moraju poduzeti vlasnici bolesnih goveda obu-hvaćaju potpunu izolaciju gos-podarstva i ugroženih životinja (dezinfekciju, dodatne troškove pregleda i liječenja životinja, troškove izvanredne karantene kod nabavke novih životinja...).


VODOOPSKRBA I ODVODNJAVODOOPSKRBA I ODVODNJA

ULASKOM U EU HRVATSKA ĆE DOBITI PRAVO KORIŠTENJA SREDSTAVA KOHEZIJSKIH I STRUKTURNIH FONDOVA

U izradu studijsko-projektne dokumentacije Hrvatske vode ulažu 46,9 milijuna kuna

Na području županije, posebno u njezinom istočnom dijelu, ima

općina u kojima nema niti jednog metra javnog vodovoda

Aglomeracija Dugo Selo - Rugvica vrijednost ugovorene izrade studijsko-projektne dokumentacije 6,49 mi-lijuna kuna- izrada idejnih i glavnih projekata za lokacijsku dozvolu i glavnih projekata dijela sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Dugog Sela i Rugvice - izrada zahtjeva za ocjenu potrebe procjene utjecaja zahvata na okoliš procijenjena vrijednost investicije 20 milijuna eura

Aglomeracija Samobor vrijednost ugovorene izrade studijsko-projektne dokumentacije 8,9 mili-juna kuna- izrada idejnog projekta sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, te idejnih projekata i glavnih projekata za objekte sustava prikupljanja i odvod-nje otpadnih voda - izrada zahtjeva za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš gradnje susta-va prikupljanja i odvodnje otpadnih voda procijenjena vrijednost investicije 20 milijuna eura

Aglomeracija Velika Gorica vrijednost ugovorene izrade studijsko-projektne dokumentacije 7,35 mi-lijuna kuna- izrada projektne dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda- izrada idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole uređaja za pročišća-vanje otpadnih voda- izrada Studije utjecaja na okoliš gradnje sustava odvodnje i uređaja za pro-čišćavanje procijenjena vrijednost investicije 40 milijuna eura

Aglomeracija Vrbovec vrijednost ugovorene izrade studijsko-projektne dokumentacije 2,9 mili-juna kuna- izrada Studije utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje- izrada idejnih i glavnih projekata za sustav odvodnje otpadnih voda- izrada idejnih rješenja i idejnih projekata III. stupnja pročišćavanja otpadnih voda (dva uređaja) procijenjena vrijednost investicije 17 milijuna eura

Aglomeracija Zaprešić vrijednost ugovorene izrade studijsko-projektne dokumentacije 7,54 mi-lijuna kuna- izrada koncepcijskog rješenja i idejnog projekta sustava prikupljanja i od-vodnje otpadnih voda, idejnih projekata i glavnih projekata za objekte susta-va prikupljanja i odvodnje otpadnih voda- izrada zahtjeva za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš gradnje susta-va prikupljanja i odvodnje otpadnih voda procijenjena vrijednost investicije 25 milijuna eura

U izradu projekata vo-doopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda, nužnog preduvjeta za ‘po-vlačenje’ sredstava iz kohezijskih fondova EU, Hrvatske vode na području Zagrebačke županije ulažu 46,9 milijuna kuna - 33,7 milijuna kuna u izradu studijsko-projektne dokumentacije za pet projekata odvodnje i zaštite voda, te 13,25 milijuna kuna u projek-tnu dokumentaciju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb - istok. Ugovore s projektantskim kućama, odabranim javnim natje-

Radi se o značajnim iznosima koje nije moguće osigurati u proračunima općina i gradova, županije i

Hrvatskih voda, stoga je vrlo važno pripremiti projekte prema svim uzancama EU i njima ‘povući’ sredstva iz

njezinih fondova - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

čajem, te lokalnim komunalnim tvrtkama, kao naručiteljima rado-va, potpisao je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husa-rić.

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska će dobiti i pravo pristu-pa sredstvima kohezijskih i struk-turnih fondova. Kako bi iskoristila što više sredstava, Hrvatske vode su izradile prijedlog liste na kojoj se nalaze projekti javne vodoop-skrbe i odvodnje ukupne investi-cije 896 milijuna eura, od čega na područje Zagrebačke županije, za pet projekata odvodnje, otpada 122 milijuna eura, dok se ukupna investicija Regionalnog vodoop-skrbnog sustava Zagreb - istok cijeni na oko 75 milijuna eura.

- Moramo se riješiti zablude da novac EU fondova ‘negdje stoji’ i da ga mi samo trebamo ‘povući’. Nećemo ga dobiti bez kvalitetno

pripremljenih projekata. Tempi-rali smo izradu ovih projekata do kraja 2011., da budu spremni za europske fondove kad Hrvatska uđe u Uniju. Samo na područje Zagrebačke županije, za projekte vodoopskrbe i odvodnje, trebalo bi do 2016. ‘doći’ oko 200 mili-juna eura. Na ovim projektima radi preko 20 projektnih kuća i na njima je velika odgovornost da oni budu kvalitetno napravljeni i prihvaćeni od EU fondova - rekao je Husarić. Dodao je da se zavr-šetkom investicija - ako sve bude po planu, 2015., odnosno 2016. - očekuje da stupanj vodoopskr-be u županiji bude na europskoj razini, odnosno da se 90 posto stanovništva može priključiti na javni vodoopskrbni sustav, te oko 80 posto stanovništva na javnu odvodnju.

- Time se otvara mogućnost i za

brži gospodarski razvoj, konku-rentnost u privlačenju investitora i rast standarda građana - dodao je Husarić.

Župan Stjepan Kožić je rekao da je priprema pro-jekata krenula na vrijeme, te izrazio nadu da će oni biti realizirani bespo-vratnom potpo-rom strukturnih, odnosno kohezij-skih fondova EU.

- Radi se o zna-čajnim iznosima koje nije moguće osigurati u pro-računima općina i gradova, županije i Hrvatskih voda, stoga je vrlo važno pripre-miti projekte prema svim uzanca-ma Unije, koji će ‘povući’ sredstva

Na području županije 67 posto stanovništva ima mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav,

dok se na sustav javne odvodnje može priključiti svega 31 posto stanovništva

Moramo se riješiti zablude da novac

EU fondova ‘negdje stoji’ i da ga samo trebamo ‘povući’. Nećemo ga dobiti bez kvalitetno i na

vrijeme pripremljenih projekata - rekao je Jadranko Husarić, generalni direktor

Hrvatskih voda

iz njezinih fondova - naglasio je župan, dodavši da na području žu-panije, posebno u njezinom istoč-nom dijelu, ima općina u kojima

nema niti jednog metra javnog vo-dovoda.

U ime gradova i općina, u čije po-dručje Hrvatske vode ulažu novac, zahvalio je veli-kogorički grado-načelnik Dražen Barišić.

- Vodoopskr-ba je neophodna za daljnji razvoj županije, krenuli smo na vrijeme,

sistematski. Imamo dobrog par-tnera, Hrvatske vode, i vjerujem da ćemo ove projekte isfinancirati iz EU fondova - rekao je Barišić.

Ugovori su potpisani s projektantskim kućama i lokalnim komunalnim tvrtkama

Projekte treba pripremiti do ulaska Hrvatske u EU

U ime jedinica lokalne samouprave zahvalio je Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice

Izrada idejnih i glavnih projekata za gradnju komunalnih vodnih građevina na distribucijskom području:

REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV

- grada Dugog Sela i općina Brckovljani i Rugvica - vrijednost 1,46 milijun kuna - grada Ivanić-Grada i općina Križ i Kloštar Ivanić - vrijednost 1,03 milijuna kuna - grada Vrbovca i općina Dubrava, Farkaševac, Preseka, Rakovec i Gradec - vrijednost 10,74 milijuna kuna

ODVODNJA I ZAŠTITA VODA


GOSPODARSTVO

Prihvaćanje kritike dobar je put da neke stvari poboljšamo

LAZA

R GR

UJIĆ

(SU)

SKUPŠTINA

Sve do umirovljenja bio sam u gospodarstvu i uvijek sam nekako bio kritičan prema onima koji su donosili političke odluke, premda osobno u to vrijeme nisam imao političkih ambicija smatrajući da se zbog sukoba interesa istovremeno ne može biti dobar gospodarstvenik i

političar. Odlaskom u mirovinu mijenjaju se i prioriteti, stoga sam, smatrajući da svojim iskustvom i te kako mogu pridonijeti boljitku zajednice, krenuo i u političke vode.

PROMJENA POSLOVANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Hrvatska nema alternative, već sada je usmjerena na tržište EU

EU je izazov za one koji imaju snage, znanja i proizvod koji mogu plasirati na europsko tržište

Europska unija nikome neće do-nirati novac, stoga moramo imati pripremljenu dokumentaciju za europske fondove. Kroz kohe-zijske fondove, ako stvaramo kvalitetne projekte i programe, otvaraju nam se značajne mo-gućnosti - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da je dosad preko županijske Regionalne razvojne i Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, kojoj je Županija jedan od osnivača, iz EU fondova financirano 15 pro-jekata, a 25 ih je u fazi ‘čekanja’. Također je rekao da je vodstvu županije, u trenutačnoj gospo-darskoj situaciji, izuzetno bitno da se zadrže postojeća radna mjesta.

Kohezijski fondovi

Prema zadnjem istraživanju 70 posto građana RH s pra-vom glasa izašlo bi na re-

ferendum o pristupanju Hrvatske EU, od čega bi se njih 62 posto izjasnilo ‘za’ ulazak u Uniju, a to je ohrabrujući podatak - sudjelu-jući na okruglom stolu “Promje-na poslovanja malog i srednjeg poduzetništva prilikom ulaska u EU”, rekao je Andrej Plenko-vić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih inte-gracija. Dodao je da će 2011. biti godina kraja pregovora i potpisi-vanja ugovora o pristupanju Hr-vatske EU.

Olgica Spevec, predsjednica Vi-jeća Agencije za tržišno natjecanje i članica Pregovaračke skupine zadužena za poglavlje “Poduzet-ništvo i industrijska politika”, govoreći o izazovima i mogućno-stima za poduzetnike i obrtnike, rekla je da je Unija izazov za one koji imaju snage, znanja i proi-zvod koji mogu plasirati na eu-ropsko tržište, no s druge strane je ‘opasnost’ jer će u Hrvatskoj doći do veće konkurencije s europskog

tržišta nego što je to danas. - Ulaskom u EU Hrvatska će

‘dobiti’ 160 puta veće tržište, ali i naše će tržište postati interesan-tnije za uvoz iz Unije. Ipak, Hr-vatska nema alternative, već sada je vrlo usmjerena na tržište Unije ili je korisnik proizvoda i uslu-ga s toga tržišta - rekla je Olgica Spevec. S operativnim progra-mom “Regionalna konkurentnost u strukturnim fondovima 2012.-2013.” prisutne je upoznala Suza-na Vračević, voditeljica Odsjeka u Upravi za malo gospodarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Europska unija je globalna trgovinska sila, rekla je Olgica Spevec. Potkrijepila je to podacima prema kojima je Unija vodeći izvoznik roba (19,5 posto

svjetske trgovine), vodeći izvoznik usluga (25 posto svjetske trgovine), najveći svjetski investitor te među

najvećim primateljima stranih investicija.

Ukupni izvoz RH u 2009. bio je 10,4

milijarde dolara, od čega na zemlje EU

otpada 60 posto, dok je ukupni uvoz bio 21,2

milijarde dolara, od toga iz zemalja Unije 63

posto

Ulaskom u EU Hrvatska će ‘dobiti’ 160 puta veće tržište

Na referendum o ulasku RH u Uniju izašlo bi 70 posto građana

Od presudne je važnosti riješiti problem odlaganja otpada. Treba razvijati svijest da je 90 posto kućnog otpada moguća sirovina za preradu. Stoga se otpad ne treba deponirati na dosadašnji način, koji nije ni

ekološki prihvatljiv, već ga treba separirati i, radi li se o anorganskom otpadu, vraćati u proizvodni proces, odnosno kompostirati organski otpad - kaže vijećnik Grujić

Sukreator je osnivanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koje će kao savjetodavno

tijelo pomoći Vladi RH da prilikom razmatranja problematike umirovljeni-ka, uz njihovu pomoć, donese što kva-litetnija rješenja. Predsjednik je Stranke umirovljenika (SU) i koordinator Bloka

“Umirovljenici zajedno”, te ističe da u budućnosti želi još kvalitetniju suradnju s partnerima, kako na razini županije, tako

i cijele države. - Izuzetno sam zadovoljan surad-

njom s premijerkom Kosor, stoga ne vidim razloge

da se tako dobra su-radnja ne prenese i na županijsku razinu, gdje se sada time baš i ne možemo pohvaliti. No, na-dam se da ćemo sve nesporazume rješavati za sto-lom, što i priliči ozbiljnim ljudi-ma koji se, na isti način, sma-traju i političa-rima - kaže La-zar Grujić čija stranka (SU)

u Županijskoj skupštini ima tri vijećnika. Kao dugogodišnjem gospodarstveniku, na-glašava, afiniteti u Skupštini profesionalno su vezani uz gospodarstvo kao pokretačku snagu i za rješavanje umirovljeničke pro-blematike.

- Smatram da se u županiji u mnogim segmentima, posebno gospodarskom sek-toru, može još puno toga učiniti što bi, gle-dajući posljedično, imalo pozitivne efekte i na standard umirovljenika - kaže Grujić, dodajući da svojim iskustvom može pomo-ći i u kreiranju projekata koji bi se mogli financirati novcem predpristupnih fondova EU.

- Mislim da se raspoloživi ljudski kapa-citeti u županiji ne koriste ni blizu svojih mogućnosti, što je i jedna od mojih glavnih zamjerki radu vladajuće koalicije - kaže. Školskim rječnikom, dosadašnji rad Skup-štine ocjenjuje dobrim.

- Moramo biti i samokritični, pa kazati da za sve ono što smo uradili nismo zaslu-žili visoke ocjene. Prihvaćanje kritike do-bar je put da neke stvari poboljšamo, tako da mandat odradimo što je moguće bliže petici. No, za takvu ocjenu moramo ipak dati puno više - kaže Grujić. No, peticu daje kolegama vijećnicima za dosadašnju suradnju, bilo da se radi o onima iz vlada-juće koalicije, kojoj i sam pripada, ili pak onima iz oporbe.

Zašto politika?

predsjednik Stranke umirovljenika (SU) koordinator Bloka “Umirovljenici zajedno” sa suprugom Nevenkom i sinom Goranom živi u

Svetoj Nedelji

10 BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

ZDRAVSTVOSKUPŠTINAZDRAVSTVO

KONSTITUIRAN SAVJET ZA ZDRAVLJE, SAVJETODAVNO TIJELO SKUPŠTINE

Koliko specijalista pripada Zagrebu, a koliko županiji?

Mrežom javne zdravstvene službe predviđeni su zajednički timovi specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke djelatnosti za područje županije i grada Zagreba

Konstituirajuću sjednicu održao je Savjet za zdravlje, savjetodavno tijelo Županijske skup-

štine. Raspravljajući o mreži javne zdravstvene službe, kojom je određen potreban broj timova u zdravstvenim djalatnostima, dogovoreno je da se županu predloži upućivanje prijedloga Ministarstvu zdravstva o razdvajanju mreže specijalističko-kon-zilijarne i dijagnostičke djelatnosti od grada Zagre-ba. Naime, kako je pojašnjeno za sjednice, mrežom javne zdravstvene službe nisu predviđeni timovi specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke djelatno-

sti za područje županije, kao primjerice kod primar-ne zdravstvene zaštite, nego jedinstveni (zajednič-ki) timovi za područje Zagreba i županije. Članovi Savjeta mišljenja su da se ova djelatnost, bez obzira što na području županije nema opće bolnice, treba razdvojiti u interesu pacijenata, jer postoji moguć-nost da u budućnosti, odlaskom liječnika-specija-lista u mirovinu, županija ostane bez nekoliko ti-mova specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke djelatnosti. Naime, mrežom nije definirano koliko timova pripada Zagrebu, a koliko županiji.

Provodeći reformu zdravstvenog sustava na području županije, a kojom je povećana uloga jedini-ca regionalne samouprave u po-stavljanju smjernica zdravstvene zaštite, Županija je s liječnicima opće medicine, stomatolozima, ginekolozima, pedijatrima, liječ-nicima laboratorijske dijagno-stike i onima koji pružaju njegu u kući, potpisala 363 koncesije o obavljanju zdravstvene djelat-nosti.

Reforma zdravstvenog sustava

Prevencija ovisnostiŽupanija će financijski pomoći provođenje preventivno-eduka-tivnog programa “Budi svoj - budi čist”, koji provodi zelinska Udruga “Znanje daje sigurnost”. Program, u cilju suzbijanja zloporabe opoj-nih droga i prevencije ovisnosti, obuhvaća informativno-eduka-tivna predavanja, radionice, tri-bine, stručne skupove, sportske susrete te izradu edukativnih materijala.

Logopedske vježbe Zaključkom župana financijski će se pomoći programi logopedskih vježbi što ih provode Gradsko društvo Crvenog križa Ivanić-Gra-da, u svome Centru za psihoso-cijalnu pomoć i podršku “Uvijek tu”, te Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, u čiji se odgojno-obrazovno-rehabilita-cijski program upućuju i djeca s područja županije.

Braillovo pismoŽupanija će pomoći velikogorič-kom Športskom društvu osoba s tjelesnim invaliditetom u nabav-ci opreme i pomagala za slijepe i slabovidne osobe. Opremom, među kojom je i stroj za Braillovo pismo, koristit će se slijepi učenici koji redovito pohađaju OŠ Euge-na Kumičića.

Asistent u nastaviEdukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Županija će platiti edu-kaciju koju je pohađalo 29 osoba koje u osmogodišnjim školama, u sklopu Programa javnih radova, rade kao pomoćnici djece s teško-ćama u razvoju (asistenti u nasta-vi). Kroz ovaj projekt privremeni posao dobile su osobe koje su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile nezaposlene dulje od tri godine.

Etno-suveniriNa petodnevnoj kulturnoj mani-festaciji “Croatian Cultural Herita-ge - CRO UNESCO projekt”, koja će se početkom iduće godine održati u New Yorku, sudjelovat će i Mod-ni salon za izradu etno-suvenira “Ivančica” iz Velike Gorice. Manife-stacija će tematski biti vezana za 14 UNESCO-vih kulturnih dobara u RH. Sudjelovanje “Ivančice” na ovoj manifestaciji financijski će pomoći i Zagrebačka županija.

POTPISAN SPORAZUM O GRADNJI ZDRAVSTVENOG OBJEKTA “ZAPREŠIĆ - SJEVER”

Logičan slijed podizanja standarda zdravstvene zaštite

Sporazum o gradnji zdrav-stvenog objekta “Zaprešić - sjever”, investicije koja

se cijeni na oko 8,7 milijuna kuna, potpisali su gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, ravna-telj Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslav Bergman, ravnatelj županijskog Zavo-da za javno zdravstvo Davorin Gajnik i ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Zvjezdana Dobrinčić.

U objektu će biti smješte-ne ordinacije opće (obiteljske) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i žena, den-talne medicine te kardiološka dijagnostika (srčana stanica) i ljekarna. Prostor će dobiti i Za-vod za javno zdravstvo.

- Bit će to biser među našim zdravstvenim objektima - kaže V. Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije. Željko Turk, gradonačelnik Za-

prešića, pojašnjava da je ovaj grad tijekom zadnjih desetak godina s 21.000 narastao na nepunih 30.000 stanovnika, te da je gradnja ovog centra logi-čan slijed podizanja standarda zdravstvene zaštite. Novom zdravstvenom centru, za čiju su gradnju ishođene sve potrebne dozvole i koja bi, nakon odabira

najpovoljnijeg izvođača radova, trebala početi u proljeće iduće godine, gravitirat će oko 6000 stanovnika. Posebnu zahvalu što se zdušno zalagala za njego-vu gradnju gradonačelnik Turk uputio je županijskoj vijećnici, liječnici Pauli Radišić-Huzjan.

Potpisivanju sporazuma, među ostalima, prisustvovali su župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Rudolf Vujević. Župan je ustvr-dio da će centar značajno podići kvalitetu zdravstvene zaštite u Zaprešiću, te dodao da je svaka investicija u ovom recesijskom vremenu dobro došla.

- Ovime pripomažemo i gra-đevinskoj operativi, koja trenu-tačno ne stoji dobro, da uposli dio svojih kapaciteta - rekao je župan. Najavio je da će u skorije vrijeme, nakon što se obave sve potrebne pripreme za registraci-ju, radom početi županijski Za-vod za hitnu medicinu.

Sporazumom je utvrđena ob-veza sufinanciranja gradnje zdravstvenog objekta u po-stotku koji je razmjeran povr-šini poslovnog prostora koju će njegovi potpisnici dobiti u vla-sništvo. Dom zdravlja će osigu-rati 51 posto potrebnog iznosa, Zavod za javno zdravstvo 31 posto, a Ljekarne Zagrebačke županije 18 posto. Grad Zapre-šić u projekt ulaže komunalno opremljeno zemljište.

Obveze potpisnika sporazuma

Za gradnju centra ishođene su sve

potrebne dozvole, a gradnja bi, nakon

odabira najpovoljnijeg izvođača radova, trebala početi u proljeće iduće

godine

Tijekom zadnjih desetak godina

Zaprešić je s 21.000 narastao na grad s nepunih 30.000

stanovnika

Potpisnici sporazuma

Centar će se prostirati na zemljištu ukupne površine 3160 četvornih metara

Savjet ima 14

članova

Potpredsjednica Skupštine Marija Ledinski-Anić i predsjednik Savjeta Goran Maričić, ravnatelj Specijalne bolnice “Naftalan”

1� BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

VIJESTI VIJESTI

TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA PROSVJETU

Neće se odustati ni od jedne kapitalne investicije!

U planu je gradnja nove osmogodišnje škole u Jastrebarskom i dogradnja srednje škole u SamoboruOd 2001. do rujna 2010.

Županija je u gradnju, do-gradnju, opremanje i popravke školskih objekata uložila oko 216 milijuna kuna, a ulaganja u školstvo i dalje će se nastaviti - najavio je zamjenik župana Rudolf Vujević sudjelujući na tematskoj sjednici skupštinskog Odbora za prosvjetu, kulturu i šport.

- Iako su decentralizirana sredstva za kapitalnu gradnju

Županija je osnivač 31 osnovne i 15 srednjih

škola

Ulaganja nema bez podrške resornih ministarstava

Županija će se i kreditno zadužiti

OKRUGLI STOL POVJERENSTVA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Razvijanje kulture nenasiljaOkrugli stol “Razvijanje kul-

ture nenasilja”, u prigodi 25. studenoga, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, organiziralo je u Velikoj Gorici županijsko povjerenstvo za rav-nopravnost spolova. Mirela Ga-jić, predsjednica Povjerenstva, rekla je kako je nasilje u obitelji ozbiljan društveni problem te da je svakih petnaestak minuta jed-na žena u Hrvatskoj zlostavlja-na. Osnovni cilj okruglog stola,

Edukativna akcija “Živim život bez nasilja”ŽUPANIJA PODRŽALA AKCIJU MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA

dana protiv nasilja nad ženama, akciju je provela Policijska upra-va zagrebačka. Tim je povodom, uoči njezina završetka, održana tiskovna konferen-cija na kojoj je Tomi-slav Buterin, načelnik PUZ-a, pojasnio da je ona organizirana s ciljem senzibiliziranja javnosti, a naročito žrtava, da prijave na-silje u obitelji. - Već nekoliko godina provodimo edukativne aktivnosti kako bismo smanjili obiteljsko na-silje koje generira i nasilje među mladima. Statistički pokazatelji govore da je obiteljsko nasilje u opadanju, ali i samo jedan doga-đaj baca sjenu na sve ono što smo

dobro napravili. Stoga, dok bilje-žimo i jedan slučaj obiteljskog nasilja, smatramo da naša uloga nije do kraja obavljena - rekao je

Buterin. Tijekom provedbe akcije održano je niz predavanja u osmo-godišnjim školama kroz koja je prošlo 500 osnovaca i nji-hovih roditelja. Sudjelujući na ti-skovnoj konferen-

ciji, župan Stjepan Kožić je rekao da je obitelj temelj svih odnosa u društvu te da Zagrebačka župani-ja, kao jedna od najsigurnijih re-gija u RH, kontinuirano sudjeluje u preventivnim akcijama koje or-ganizira policija.

nasilja u obitelji primarna zada-ća zaštititi interese djeteta, dok je Slavica Kušić, koordinatorica Poduzetničkog centra “Rosa”, napomenula da je najveća pomoć zlostavljanim ženama dolazak u ‘sigurnu kuću’ (ženska sklo-ništa). No, nakon što izađu iz

‘sigurne kuće’, žene se, najviše zbog ekonomskih prilika, vraća-ju zlostavljaču. Stoga ih “Rosa”, dodala je, educira kako doći do vlastitih sredstava za život. Rekla je, također, da je u porastu eko-nomsko nasilje, odnosno da ono sve više izlazi iz ‘sive zone’.

U porastu je ekonomsko nasilje koje sve više izlazi iz ‘sive zone’

Na području Policijske uprave zagrebačke 2009. prijavljeno je 2595 slučajeva nasilja u obitelji

dodala je, jest pobuditi kolek-tivnu svijest o kulturi nenasilja, posebno u malim sredinama. Na području Policijske uprave za-grebačke, rečeno je, u 2009. pri-javljeno je 2595 slučajeva nasilja u obitelji, od čega su najviše zlo-stavljane žene.

O aktivnostima centara za so-cijalnu skrb govorila je Marija Žirović, ravnateljica velikogo-ričkog Centra, rekavši da je kod

Dosad su povjerenstva za ravnopravnost spolova osnovana u Samoboru, Križu i Dubravi

Okruglom stolu prisustvovali su i učenici srednjih škola

FINANCIRANJE PROJEKATA I PROGRAMA UDRUGA

Za dodjelu sredstava postaviti jasne uvjete O financiranju projekata i

programa udruga civilnog društva sredstvima državnog, od-nosno županijskih i lokalnih pro-računa govorilo se na seminaru “Primjena kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje fi-nancijske potpore programima i pro-jektima udruga na regionalnoj i lokal-noj razini”, što ga je za predstavnike Županije te jedinica lokalne samouprave organizirao Ured za udruge Vla-de RH.

Trenutačno je u Hrvatskoj, re-čeno je, registrirano oko 42.000 udruga, od čega njih 2400 djeluje

u Zagrebačkoj županiji. - Organizacije civilnog društva

sve su razgranatije, pa je i sve više zahtjeva za njihovo financi-ranje. Stoga za dodjelu sredstava

treba postaviti jasne kriterije - rekao je Igor Vidaček, pred-stojnik Ureda za udruge.

Rudolf Vujević, zamjenik župana, upoznao je sudioni-ke seminara s aktiv-nostima udruga na području županije, te financijskom po-

drškom koju ostvaruju iz župa-nijskog proračuna. Govorio je i o nužnosti njihova umrežavanja kao važnog preduvjeta za ‘povla-čenje’ sredstava iz EU fondova.

Umrežavanje udruga važan je preduvjet za

‘povlačenje’ sredstava iz EU

fondova - rekao je zamjenik župana

Rudolf Vujević

Seminar je organizirao Vladin Ured za udruge

Broj udruga u stalnom je porastu

u proračunu za 2011. smanjena za 32 posto, ne odustajemo ni od jedne investicije. No, dina-mika njihove realizacije ovisit će o vremenu u kojemu živimo, odnosno raspoloživim sred-stvima proračuna, a planiramo se i kreditno zadužiti - rekao je Vujević, podsjetivši da Žu-panija, kontinuirano, najviše u

RH ulaže u školstvo, što ne bi bilo moguće bez podrške dvaju ministarstava - znanosti, obra-zovanja i športa, te regionalnog razvoja.

U narednom razdoblju, po-jasnio je Vjeran Štublin, pro-čelnik za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu, ulagat će se, među ostalim, u školske

objekte u Klinča Selima, Bistri, Posavskim Bregima, Mariji Gorici, Luki, Križu, Rakovcu, Nespešu, Rakitju, Brdovcu... U Jastrebarskom se, kada ta-mošnja gradska vlast odredi lokaciju, planira graditi nova osmogodišnja škola, a u planu je i dogradnja, te rekonstrukcija samoborske Ekonomske, trgo-vačke i ugostiteljske škole.

Ministarstvo unutarnjih po-slova RH i Agencija za odgoj

i obrazovanje, u suradnji s Mini-starstvom znanosti, obrazovanja i športa, te uz potporu Programa UN-a za razvoj u RH, organizirali su akciju “Živim život bez nasilja”. Na području Zagreba i županije od 8. do 24. studenoga, u prigo-di obilježavanja Međunarodnog

Želi se senzibilizirati

javnost, a naročito žrtve,

da prijave nasilje u obitelji


VIJESTIVIJESTI

U sklopu EU-IPA programa “Žene na tržištu rada” Regionalna razvojna agencija provodi projekt “Certificirane dadilje na tržištu rada Zagrebačke županije”. Vrijednost projekta je 127.000 eura, od čega je EU osigurala 83 posto potrebnog iznosa. Partneri projekta su pučka otvorena učilišta Iva-nić-Grad, Samobor i Velika Gorica, te Hrvatski zavod za zapošljavanje. U projekt će biti uključeno 60 nezaposlenih žena, a nakon 12 mjeseci njego-ve provedbe, očekuje se da će njih minimalno 30, kroz 200 nastavnih sati, uspješno završiti obrazovanje te položiti završna testiranja. One kojima to uspije, dobit će certifikat (upisuje se u radnu knjižicu) koji omogućuje otvaranje obrta za čuvanje djece. Tijekom stručnih radionica, treninga i prakse u vrtićima, žene će dobiti temeljna znanja iz psihologije, pedagogije, komunikacije i bontona, o hra-njenju i presvlačenju djece, pripremanju jednostavnih zdravih jela, hitnoj pomoći, o dječjim igrama i dječjoj književnosti, informatici, medijskoj kul-turi, organizaciji vremena, higijeni i zaštiti na radu, kao i o poduzetništvu. Nezaposlene žene koje žele sudjelovati u projektu mogu se, radnim da-nom od 8 do 15 sati, javiti savjetnicima za zapošljavanje u svim ispostava-ma HZZ-a na području županije.

Projekt “Certificirane dadilje na tržištu rada”

KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Susret s nacionalnim manjinama

Dan ljudskih prava, 10. pro-sinca, u županiji će biti

obilježen svečanom sjednicom Koordinacije za ljudska prava na kojoj će se kraćim progra-mom, na njihovom materinjem jeziku, predstaviti nacio-nalne manjine koje u Zagrebačkoj žu-paniji imaju svoje predstavnike, od-nosno vijeća. Sjednica će se, na prijedlog Marije Ledinski-Anić, predsjednice Koordinacije, odr-žati u Bistri.

- To je jedan od načina da na-cionalnim manjinama približimo

rad Koordinacije, savjetodav-nog tijela Županijske skupštine, te da ih bolje upoznamo i sa žu-panijom u kojoj žive - kaže M. Ledinski-Anić, dodajući da će

na sjednicu biti po-zvani i predstavnici veleposlanstava Al-banije, Mađarske, Češke, Srbije, Crne Gore, Bosne i Her-cegovine te Make-

donije, čije nacionalne manjine djeluju u županiji. Ovakav su-sret, uz predsjednicu Koordina-cije, predložila je Lena Đapić, predstavnica makedonske naci-onalne manjine.

Nacionalnim manjinama želi se približiti rad Koordinacije

Sjednica će se održati u Bistri

OPERATIVNI PROGRAM ODRŽAVANJA PROMETNICA U ZIMSKOM RAZDOBLJU

O prohodnosti 1570 kilometara cesta brine 29 mobilnih ekipa

Prvim danom studenoga, teme-ljem Operativnog programa

održavanja lokalnih i županijskih cesta u zimskom razdoblju, radom je počela zimska služba. Osigura-no je 29 mobilnih ekipa (kamiona, odnosno unimoga opremljenih ra-licom i posipačem) koje će brinuti o prohodnosti oko 1570 kilometa-ra županijskih i lokalnih promet-nica, podijeljenih u dvije razine prednosti. U prvoj razini je većina županijskih cesta te lokalne ce-ste većeg prometno-ekonomskog značaja s autobusnim linijama, prilazne ceste željezničkim po-

stajama te važnijim industrijskim i turističkim centrima, kao i neke gradske ulice, dok u drugu razinu prednosti ulaze županijske ceste manjeg prometno-ekonomskog značenja, kao i sve lokalne ceste koje nisu u prvoj razini. Temeljem Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta prometnice prve razi-ne prednosti moraju biti prohod-ne, nakon što prestanu padaline, u roku od pet sati u nizinskom,

odnosno osam sati u planinskom području, dok se prohodnost osta-lih županijskih, odnosno lokalnih cesta mora osigurati najkasnije u roku od 24 sata od prestanka pa-dalina.

Županijska uprava za ceste (ŽUC) radove zimske službe ugo-vorila je s tvrtkom Županijske ceste Zagrebačke županije, te je osigurala 3000 tona soli i 4500 prostornih metara sipine. Planira-ni troškovi zimske službe za raz-doblje od 1. studenoga ove do 15. travnja iduće godine iznose 17,7 milijuna kuna.

Osigurano je 3000 tona soli i 4500 prostornih

metara sipine

Goričica, Zagrebačka 34, tel. 2065-103Ivanić-Grad, Jalševec Breški, tel. 2888-177Jastrebarsko, Murat Brijeg bb, tel. 6281-219Samobor, Čudomerščak 1, tel. 3360-760Velika Gorica, Glavna ulica 2a, Okuje, tel. 6219-067 Vrbovec, Zagrebačka bb, tel. 2791-213Zaprešić, Veliki vrh 1, tel. 3310-828

MJESTA PRIPRAVNOSTI

Planirani troškovi zimske službe iznose

17,7 milijuna kuna

Održavanje je ugovoreno s tvrtkom Županijske ceste Zagrebačke županije

Akcija “Orkan 91”

Uoči 19. obljetnice borbene ope-racije “Orkan 91” predsjednik RH Ivo Josipović primio je pred-stavnike 151. brigade Hrvatske vojske, predstavnike obitelji bra-nitelja poginulih u toj operaciji te predstavnike Udruge branite-lja liječenih od PTSP-a Virovitič-ko-podravske županije. U svom obraćanju predsjednik je poseb-no istaknuo jedinstvo građana u obrani Hrvatske, te našu obvezu da danas u obavljanju svojih duž-nosti budemo na razini onih koji su bili spremni dati ono najviše što su imali u borbi za slobodu i neovisnost. U ime prisutnih pred-sjedniku je zahvalio Adolf Paar, ratni zapovjednik 151. samobor-ske brigade.

DVA I POL DESETLJEĆA ZELINSKOG “FINDAS-a”

Sva ‘pamet’ tvrtke ostaje u obitelji

Dva i pol desetljeća rada pro-slavila je zelinska tvrtka

“Findas” koja se bavi obradom metala skidanjem strugotina. Stje-pan Findri, vlasnik ove obiteljske tvrtke, s ponosom kaže da ona u najkraćem roku može izraditi go-tovo svaki zamjenski dio ili sklop za alatne strojeve, poljoprivrednu i građevinsku mehanizaciju.

- Da bismo to postigli, opre-mljeni smo s pedesetak alatnih strojeva, mjernim laboratorijem kojim se dičimo i na kojemu nam zavide i mnogo veće firme, a ko-jim postižemo minimalno odstu-

panje u gabaritima zamjenskog dijela, dok nam softverska podrš-ka omogućuje 3D modeliranje, programiranje, simulaciju... - pri-povijeda Findri, dodajući da sva ‘pamet’ ove tvrtke ostaje u obite-lji. Naime, i njegova kćerka Anita diplomirala je strojarstvo i ostala u obiteljskom biznisu.

- Unatoč tome što trenutačno nema ozbiljnije proizvodnje, a ono što biste i proizveli, ne mo-žete naplatiti, optimističan sam! Svijet ne može stati, našu će uslugu uvijek netko trebati - kaže Findri.

Prometnice prve razine prednosti

u nizinskim predjelima moraju

biti prohodne u roku od pet sati

od prestanka padalina

Gradnja staze za kružne utrkeSPORTSKI CENTAR U OPĆINI BISTRA

S izgradnjom polivalentnog sportskog centra u Gospodarskoj zoni Bistra (ukupne vrijednosti oko 250 milijuna eura) koji bi sadržavao karting i sta-

zu za kružne utrke, te heliodrom i hotel, župana Stjepana Kožića, njegova zamjenika Damira Tomljenovića i predsjednika Županijske skupštine Damira Mikuljana upoznali su načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić, direktor tvrtke “Eksedra” Branko Mihaljević, projekt menadžer tvrtke “Bramgrad projekt” Mićo Diklić te glavni tajnik Hrvatskog auto i karting saveza Zrinko Gregurek. Do sada je u realizaciju ovog projekta uloženo oko 53 milijuna kuna. Centar bi se prostirao na 1,2 milijuna četvornih metara te bi se na njemu mogle održavati automobilističke, motociklističke i kamionske utrke, kao i utrke formule. Ovaj projekt - iznimno važan za općinu Bistra, grad Zaprešić, Zagrebačku županiju, ali i Hrvatsku u cjelini - dobio je podršku Hrvatskog olimpijskog odbora, Vlade i predsjednika RH. Podršku je dao i prvi čovjek Svjetske automobilističke organizacije Jean Todt. Stazu polivalentnog sportskog centra, rečeno je, projektirat će Herman Til-ke, njemački arhitekt koji je dosad dizajnirao i nekoliko staza za održavanje utrka Formule 1.

Tvrtka je opremljena s pedesetak

alatnih strojeva

Dan županije, i blagdan svoga zaštitnika Sv. Martina, proslavila je 11. studenoga Vukovarsko-srijemska županija. Svečanoj sjednici, uz druge uzvanike, pri-sustvovao je i predsjednik Skup-štine Zagrebačke županije Damir Mikuljan.

Blagdan Sv. Martina

Festival vina

Županija je bila pokrovitelj 5. međunarodnog festivala vina i kulinarstva, održanog u hotelu The Regent Esplanade. Posje-titelji su mogli kušati više od tisuću vina iz cijeloga svijeta. Festival je otvorio ministar po-ljoprivrede Petar Čobanković.


ŠKOLSTVOŠKOLSTVO

SVEČANO OTVORENA NOVOSAGRAĐENA SPORTSKA DVORANA UZ DUGOSELSKU OSMOGODIŠNJU ŠKOLU IVANA BENKOVIĆA

‘Svaka kuna koju ulažemo u mlade ide u pravom smjeru’

Gradnja trodjelne dvorane, u kojoj će nastavu tjelesne kulture pohađati 750 učenika lani otvorene škole, koštala je 11,9 milijuna kunaNovosagrađenu školsku

sportsku dvoranu uz OŠ Ivana Benkovića, u čiju

je gradnju Ministarstvo regional-nog razvoja, šumarstva i vodno-ga gospodarstva (u okviru pro-grama EIB II) uložilo 60 posto potrebnih sredstava, a Županija i Grad Dugo Selo po 20 posto, na prigodnoj je svečanosti otvorio potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić. Gradnja trodjelne dvo-rane, u kojoj će nastavu tjelesne kulture pohađati 750 učenika škole (sagrađene lani), koštala je 11,9 milijuna kuna.

- Bit će ovo prostor za troše-nje silne energije naših učenika. Muci je došao kraj, jer nastavu tjelesnoga dosad smo održavali u holu škole te prostoru, sada ure-đene, školske knjižnice - rekao je Branko Goleš, privremeni ravna-telj ove dugoselske osmoljetke. Zahvalio je donatorima koji su pomogli u njezinu opremanju te pozvao sve koji mogu podržati akciju “Napunimo knjigama našu novu školsku knjižnicu” da to i učine, napomenuvši da za potpu-

Izrada strategijskih planova REGIONALNI RAZVOJ

Željka Kovačić, ravnateljica Agencije za regionalni razvoj RH, uručila je (uoči svečanosti otvaranja novosagrađene dugoselske školske sportske

dvorane) potvrde regionalnih koordinatora Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije (RRA) i zagrebačkom Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada. S ciljem učinkovitije koordinacije i poticanja regio-nalnog razvoja, RRA je dobivenom potvrdom ovlaštena za izradu strategija i strategijskih planova, kao i koordiniranje aktivnosti jedinica lokalne samou-prave vezanih uz regionalni razvoj te poticanje zajedničkih razvojnih proje-kata kroz međuregionalnu i prekograničnu suradnju. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić rekao je tom prigodom kako treba pripremati kvalitetne projekte koji će konkurirati za sredstva europ-skih fondova.

no opremanje knjižnice nedostaje još oko 25.000 kuna.

Otvarajući dvoranu, simbolič-no ‘ispucavši’ loptu prema golu, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić istaknuo je da svaka kuna uložena u mlade ide u pra-vom smjeru.

- Zadaća nam je u svakom kutku Lijepe naše stvoriti uvje-te za uspješan obrazovni sustav - poručio je. Dodao je da svima treba biti na ponos što u Dugom Selu ima sve više djece, te kako će novosagrađena dvorana po-moći mladima da još kvalitetnije razvijaju sportske aktivnosti i na-tječu se u većem broju sportova.

Sportom se u Dugom Selu, rekao je gradonačelnik Vlado Kruhak, bavi više od 1200 osnovaca, a u taj grad dolazi živjeti i sve više mladih, visokoobrazovanih obi-telji.

- Grad smo mladih, po indek-su nataliteta u samom smo vrhu RH - s ponosom je rekao Kruhak. O ulaganjima u mlade kao naji-splativijoj investiciji govorio je i župan Stjepan Kožić, rekavši da je dvorana u Dugom Selu primjer kako se zajedništvom lokalne i regionalne samouprave i držav-nih ministarstava može mladima omogućiti kvalitetan život i rad.

Plesna skupina učenica drugog razreda

Atraktivni nastup Plesnog kluba “Lana”

Kaubojski ples Potpis za uspomenu

Školu polazi 750 učenika

Plesalo se, recitiralo, pjevalo...

Sve više mladih, visokoobrazova-nih ljudi dolazi u

Dugo Selo potražiti egzistenciju i zasno-vati obitelj (gradona-čelnik Vlado Kruhak)


GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

DUGOSELSKI OBRTNICI ORGANIZIRALI 5. SAJAM OBRTNIŠTVA I PODUZETNIŠTVA

Potvrda ozbiljnosti i tradicije sajmovanja u Dugom Selu

Gase se obrti, najviše trgovački, ugostitelj-ski i građevinski, i to je zabrinjavajuće!

Lani smo u Udruženju imali 670, a sada 540 obrtnika - rekao je Stjepan Valjak, predsjednik Udruženja obrtnika Dugog Sela koje je i ove godine, zajedno s Gradom i dugoselskom Tu-rističkom zajednicom, organiziralo sajam obrt-ništva i poduzetništva.

- Sajam je prešao granice Dugog Sela, što mi je posebno drago, pa ove godine imamo i izlagače iz drugih krajeva Hrvatske - dodao je Valjak.

Otvarajući sajam, župan Stjepan Kožić je na-glasio da je on potvrda ozbiljnosti, kontinuiteta i tradicije sajmovanja u Dugom Selu, a time i na prostoru županije.

Dugoselski sajam obrtništva i poduzetniš-tva, koji je ove godine održan peti puta, ubuduće će ući u katalog sajmova Hrvat-ske obrtničke komore - najavio je dugo-selski gradonačelnik Vlado Kruhak. - Sajam je prilika da dugoselski obrtnici pokažu što znaju, a na nama je da im, po-državajući ga, u tome pomognemo - rekao je Kruhak.

Katalog sajmova HGK

Ploča zahvale Sv. MartinuKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “PREPOROD”

Kulturno-umjetničko društvo “Pre-porod” i izaslanstvo Dugog Sela,

predvođeno zamjenikom gradona-čelnika Ivanom Gerecijem, posjetili su talijansku Paviju i francuski Tour. U oba grada članovi “Preporoda” pred-stavili su se pjesmama i plesovima Se-svetskog prigorja, Hrvatskog zagorja i Međimurja, dok se izaslanstvo grada sastalo sa zamjenicima gradonačelni-

ka Pavije (Gian Marcom Centinaiom) i Toursa (Alainom Dayanom). U Toursu su “preporodaši” nastupili u prigodi proslave blagdana Sv. Martina koju je organizirao Antoine Selosse, ravna-telj Europskog kulturnog centra “Sveti Martin”. Osim nastupa, posjet Toursu iskorišten je i za otkrivanje ploče za-hvale Sv. Martinu koja je postavljena u kripti ovog sveca.

Sajam je prilika za promociju obrtnika te njihovo što bolje

pozicioniranje na tržištu

- Ovakav način prezentacije obrtnika dobar je marketing kako privući pozornost te se što bolje pozicionirati na tržištu - rekao je župan, dodajući da su sajmovi ujedno i potpora razvi-janju gospodarstva. Podsjetio je na niz županij-skih mjera kojima se nastoji pomoći obrtništvu i poduzetništvu, najbitnijim pokretačima uku-pnog razvoja RH.

- Godišnje s gotovo 5 milijuna kuna subven-cioniramo kamate poduzetničkih kredita kako bi taj teret poduzetnicima bio što manji - dodao je.

Đurđica Vukovarac, načelnica u Upravi za obrt Ministarstva gospodarstva, predstavila je za okruglog stola “Poticanje razvoja obrtništva i poduzetništva” poticajne mjere Ministarstva.

Sudjelovali su i članovi Pčelarske

udruge “Maslačak”

Starih je zanata sve manje...

Dugoselcima se predstavila Turistička zajednica Biograda na moru

Tradicionalno, za svečanosti su uručena javna priznanja. Nagradu za životno djelo primio je Borislav Zorić, za poseban doprinos razvoju demokracije, dok su godišnje nagrade primili Trgovačko društvo HELB (za 20 godina uspješnog poslovanja) i Dario Cebić (za doprinos u razvoju glazbene kulture). Zahvalnice su primili NK Dugo Selo, RK Dugo Selo, Veronika Đivan, Anica Galović, dok je posebna nagrada, stipendija tijekom srednjoškolskog obrazova-nja, dodijeljena Anti Kalebu, najboljem igraču ove godine održanog Europskog kadet-skog prvenstva u rukometu.

Nagrada za životno djelo Borislavu Zoriću

DUGO SELO PROSLAVILO DAN GRADA I BLAGDAN ŽUPE SV. MARTINA

Prioriteti su gradnja nadvožnjaka preko pruge i sustav odvodnje

Izmjenom Plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH omogućeno je

proširenje gospodarske zone za stotinu hektaraDan grada i blagdan župe

Sv. Martina, svoga zaštit-nika, proslavilo je Dugo

Selo. Za svečane sjednice Grad-skog vijeća njezin predsjednik Stjepan Bertek govorio je o aktiv-nostima tijekom proteklih godinu dana potkrijepivši ih podacima o ulaganju u komunalnu infrastruk-turu, gospodarski razvoj, kulturu, sport, obrazovanje... Jednom od značajnijih aktivnosti istaknuo je proširenje poduzetničke zone za stotinu hektara, te pozvao in-vestitore da ulažu na području ovoga grada.

- U narednom razdoblju priori-tet je gradnja sustava odvodnje, tzv. kanalizacijskog ipsilona, sa zajedničkim pročistačem otpad-nih voda u susjednoj općini Ru-gvica - rekao je Bertek. Gradona-čelnik Vlado Kruhak istaknuo je da je Grad ove godine bio ‘prisi-ljen’ raditi u daleko složenijim i nepovoljnijim financijskim uvje-tima, no da unatoč recesiji, koja je utjecala na ukupno poslovanje, planirana gradnja komunalne in-

je, iznimno je bitno što je Grad, zajedno s projektnim biroom Hr-vatskih željeznica, u prostorno-plansku dokumentaciju uvrstio rekonstrukciju pruge i dugosel-skog željezničkog kolodvora, te gradnju četiri nadvožnjaka, od kojih je onaj kod nove osmogo-dišnje škole prioritet.

- Iduće godine, zajedno sa Županijom, planiramo izradi-ti projektnu dokumentaciju za novu prometnicu od tog (budu-ćeg) nadvožnjaka do izlaza na autocestu u Rugvici - najavio je Kruhak. U ime Županije sjednici su prisustvovali potpredsjednici Skupštine Josip Sesan i Marija Ledinski-Anić, koja je naglasila da Županija skrbi da se razvoj svih gradova i općina potiče i od-vija jednako.

- U ovim teškim vremenima iznalazimo mogućnosti za ulaga-nje u one projekte koji rezultate ne daju odmah, ali su zalog za budućnost, poput gradnje novih škola - rekla je M. Ledinski-Anić.

frastrukture nije stala. Posebno se osvrnuo na važane dugoročne projekte - gradnju sustava odvod-nje otpadnih voda, te donošenje izmjena i dopuna Plana raspo-laganja poljoprivrednim zemlji-štem u vlasništvu RH, čime je omogućeno proširenje gospodar-ske zone. Osim toga, istaknuo

U ovim teškim vremenina iznalazimo mogućnosti

za ulaganje u one projekte koji rezultate ne daju odmah, ali su zalog

za budućnost- rekla je Marija Ledinski-Anić

Potpredsjednica Skupštine Marija Ledinski-Anić

Javna priznanja uručili su Vlado Kruhak i Stjepan Bertek

�0 BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

JASTREBARSKO 13. STUDENOGA PROSLAVILO DAN GRADA

Pokrenut projekt gradnje nadvožnjaka preko pruge

Pčelinji proizvodi - lijek iz košnice PRODAJNA IZLOŽBA MEDA PČELARSKE UDRUGE “LIPA”

Pčelarska udruga “Lipa”, uz pokrovi-teljstvo Ministarstva poljoprivrede,

upriličila je u Jastrebarskom, u Grad-skom muzeju i galeriji, 6. dane meda. Članovi ove udruge, koja okuplja 83 pčelara s prostora od Žumberka do Po-kuplja, uz med su izložili medne rakije, medenjake i kolače od meda, razne pri-pravke, poput cvjetnog praha i propoli-sa, te ukrase od voska - svijeće i raznoli-ke figure. - Ove smo godine proslavili stotu obljet-nicu pčelarenja u Jaski i dvadesetu

godišnjicu našeg društva, na što smo posebno ponosni - kaže Darko Vancaš, predsjednik Udruge “Lipa”. Naglašava da je ova godina, zbog bolesti pčela te ne-povoljnih vremenskih prilika, za pčela-renje bila loša. No, unatoč tome, dodaje, potražnja za medom jako je dobra. - Na tržištu ga nema dovoljno, pa ga Hrvatska i uvozi - kaže Vancaš. Jaskan-ski pčelari, brojni od njih priznanja (re-dovito) primaju i na županijskoj izložbi meda, na tržište uglavnom plasiraju med bagrema, livade i kestena. U udruzi je osamdesetak pčelara

Sjednice Gradskog vijeća uskoro će se web kamerama uživo prenositi na gradskim internet stranicama

U spomen na 13. studenoga kada je 1991., nakon dugo-

trajnih pregovora, Jastrebarsko napustila tadašnja jugo-vojska, ovaj grad slavi svoj dan. Obilje-žen je, među ostalim, svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, ko-joj je u ime Županije prisustvo-vao potpredsjednik Skupštine Josip Sesan.

Nenad Strizrep, predsjednik jaskanskog Gradskog vijeća, rekao je da je odlaskom jugo-vojske završila mračna faza u povijesti grada, no kako ima i drugih značajnih datuma u nje-

govoj povijesti na koje iznova treba podsjećati kako bi ostali ukorijenjeni u svijesti građana. Najavio je modernizaciju rada Gradskog vijeća, rekavši da će se uskoro, među ostalim, sjednice Vijeća, posredstvom web kame-ra, uživo prenositi na gradskim internet stranicama. Dodao je da su na čelu Jastrebarskoga mladi ljudi koji imaju viziju njegova razvoja, te da će znati prijeći sve prepreke koje pred njima stoje.

Gradonačelnik Mihael Zmajlo-vić rekao je da su, unatoč teškoj i zahtjevnoj godini, pokrenuti

projeki gradnje nadvožnjaka na željezničkoj pruzi te gradnje ‘in-dustrijske’ ceste u Gospodarskoj zoni “Jalševac”, a intenzivira-na je i izrada prostorno-planske dokumentacije, među ostalim i za gradnju nove osmogodišnje škole.

- Grad nije puki promatrač podizanja standarda u školstvu. Djeca su naše najveće bogatstvo

i na tome temeljimo mnoge naše projekte - rekao je Zmajlović, dodavši da se ne zaboravlja ni najstarija populacija stanovniš-tva koja je stvarala ovaj grad.

Potpredsjednik Skupštine Jo-sip Sesan rekao je da će Župani-ja, u skladu s mogućnostima, i u idućoj godini pružati ravnoprav-nu potporu svim dobrim projek-tima.

Nagrada za životno djelo uručena je svećenicima Josipu i Stjepanu Balo-banu, nagradu grada primili su Pčelarsko društvo “Lipa”, Mladen Čop, Zvo-nimir Kirin i Stjepan Popović, a plaketu grada Judo klub Jaska, Radmila Stanković te posthumno Božidar Fresl-Fiat.

Nagrađeni Jaskanci

U ime Županije sjednici je prisustvovao Josip Sesan

U PRIGODI DANA PISAROVINE OTVORENA NOVOSAGRAĐENA VETERINARSKA AMBULANTA

Stočni fond u blagom porastuVeterinari žele pomoći

malim obiteljskim gospodarstvima da

prerastu u ozbiljnije robne proizvođače

Veterinarska stanica Jastre-barsko otvorila je u Pisa-

rovini, u prigodi dana ove opći-ne i blagdana njezina zaštitnika Sv. Martina, novosagrađenu ve-terinarsku ambulantu i ljekarnu, u što je uložila 4 milijuna kuna. Na području Pisarovine, rečeno je, ima više od 70 stočara s pre-ko deset muznih krava, a tu je i farma tvrtke “Kraš” s više od stotinu krava u sustavu krava-tele.

- Osobno smatram da je ovaj sustav pravi model za starija domaćinstva koja sve teže zado-

Prioritet je gradnja državne cesteSVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Za svečane sjednice Općinskog vijeća Pisarovine načelnik Tomo Kovačić je

posebno značajnim za daljnji razvoj ove, površinom najveće općine županije ista-knuo otvorenje čvora Zdenčina na autoce-sti Rijeka - Zagreb (vidi str. 2-3), te gradnju državne ceste od ovog čvora (u općini Klinča Sela) do mosta na rijeci Kupi (u op-ćini Pisarovina). - Poduzeli smo sve korake da s Hrvatskim cestama sklopimo sporazum o sufinan-ciranju projekata ove ceste, za što ćemo

u ovoj godini izdvojiti 500.000, a Općina Klinča Sela 300.000 kuna. Time bi ova pro-metnica dobila prioritet u gradnji. S obzi-rom na potrebnu dokumentaciju, realno je očekivati da gradnja počne u 2012. - rekao je Kovačić.Zamjenik župana Rudolf Vujević obećao je daljnju pomoć Županije rekavši da vod-stvo Pisarovine ima jasnu viziju razvoja ovog kraja u kojemu mladi ljudi ostaju ži-vjeti. Također je zahvalio Vladi RH za ono što je dosad učinila za razvoj županije. Dobitnici općinskih priznanja

voljavaju vrlo visoke kriterije u proizvodnji mlijeka. Uz pomoć Hrvatske poljoprivredne agen-cije, savjetodavne službe i nas vete-rinara takva bi do-maćinstva mogla opstati u stočar-skoj proizvodnji - rekao je Dragutin Štetner, direktor Veterinarske stani-ce Jastrebarsko, dodavši da se u Pisarovini razvija i značajan svinjogojski repro centar u vla-sništvu tvrtke “Krmiva”.

- S velikim zadovoljstvom mogu zaključiti da se stočni fond, za razliku od drugih po-

dručja koja po-kriva naša stani-ca (Jastrebarsko, Krašić, Klinča Sela, Žumberak), nije smanjivao, već pokazuje bla-gi rast - naglasio je Štetner, rekavši

da je želja veterinara pomoći malim obiteljskim gospodar-stvima u njihovu prerastanju u ozbiljnije robne proizvođače.

Objekt je simbolično otvorio Gordan Jerbić, načelnik Uprave za veterinarske inspekcije

U gradnju ambulante

uloženo je 4 milijuna kuna

Na području Pisarovine ima

više od 70 stočara s preko deset muznih krava

�� BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

LOVSTVOTURIZAM

VELIKOGORIČKI LOVNI URED BIO DOMAĆIN 7. DANA LOVSTVA

Zaplesali na lovačkom balu

Lovni ured Velike Gorice, koji objedinjuje 18 lovačkih udruga

s oko 600 lovaca, bio je domaćin 7. dana lovstva Zagrebačke županije što ih je u Okuju organizirao župa-nijski Lovački savez.

- Gospodarimo s tri državna i 13 županijskih lovišta, a uglavnom uz-gajamo sitnu divljač, poput fazana, zeca i divlje patke. Od krupne div-ljači u našim je lovištima najviše srne i divlje svinje - kaže Čedomil Postić, predstojnik velikogoričkog Lovnog ureda. Osobno se već tri-desetak godina bavi lovstvom, što objašnjava obiteljskom tradicijom.

- Privukao me život s prirodom - kaže. Vladimir Cvetko, predsjed-nik Lovačkog saveza Zagrebačke

županije, kaže da lovci sve manje love, a sve više se bave prihranom divljači.

- Družimo se, organiziramo pre-davanja, bavimo se lovnim stre-ljaštvom, kinologijom... I mi smo ljubitelji životinja i prirode - nagla-šava.

U sklopu Dana lovstva, osim tradicionalnog lovačkog bala, upri-ličena je izložba lovačkih trofeja te okrugli stol “Vuk u Hrvatskoj nekad i danas”. Zanimljivo pre-davanje o vuku, kojih je u Hrvat-skoj (uglavnom na području Like i Gorskog Kotara) oko 230, održao je Đuro Huber sa zagrebačkog Ve-terinarskog fakulteta, ekspert za velike zvijeri.

Najuspješnijima na natjecanji-ma u lovnom streljaštvu i kino-logiji uručene su plakete. Primili su ih: Saša Sedmak za osvojeno prvo mjesto na 14. kupu Hrvat-skog lovačkog saveza u lovnom streljaštvu, ekipa Lovačkog društva “Šljuka” iz Lukavca ta-kođer za prvo mjesto u lovnom streljaštvu na kupu HLS-a, Bo-jan Bilandžić za osvojeno prvo mjesto na 2. lovno-kinološkom kupu “Sveti Hubert” u pojedi-načnoj konkurenciji, te Nenad Bačurin, Vladimir Mirenić i Zo-ran Postić za osvojeno prvo mjesto na kupu “Sveti Hubert” u ekipnoj konkurenciji. Plaketu je primila i ekipa županijskog Lovačkog saveza (Ivan Đuretić, Ivan Trcak, Vlado Klepec, Neven Kurešić, Dražen Starešina, Da-vor i Franjo Garašić) koja je lani osvojila prvo mjesto na držav-nom prvenstvu u lovnom stre-ljaštvu u disciplini trap.

Najuspješniji primili plakete

Izloženi su bili trofeji velikogoričkih lovaca

U županiji je oko 4000

lovaca

BESPOVRATNE POTPORE MINISTARSTVA TURIZMA ZA 55 RAZVOJNO-TURISTIČKIH PROJEKATA

Unapređenje turističke ponude na kontinentu

Marijan Pavković, Brezovac Žumberački

Od 2006. obnavljam tradicijsku žumberačku kuću, građenu od

kamena i drva, u kojoj namjeravam urediti prenoćište sa šest soba.

IZDVOJENO

Želja je sačuvati proizvod-nju, i domaće proizvode ponuditi gostima na vla-

stitom gospodarstvu, u tradicij-skoj žumberačkoj kući koju ob-navljam. Ona je moja djedovina, sagrađena je 1935. kombinacijom kamena i drva, te je jedinstveni primjer arhitekture u ruralnom prostoru s temeljnom dokumen-tacijom za gradnju. Obnavljam je već četiri godine i zasad sam na pola puta, a krajnji je cilj urediti

Turizam je bitna gospodarska grana, pa smo ove godine mili-jun kuna iz proračuna osigurali za razvojne programe u turizmu, s milijun kuna sufinanciramo tu-rističke manifestacije, 700.000 kuna namijenili smo projektima Turističke zajednice, a 300.000 kuna agencijama koje na prostor županije dovedu goste. Za sva-kog dovedenog gosta agencije stimuliramo s 35 kuna - istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Subvencije turističkim agencijama

la RH, a time i poboljšati odnos turističkog prometa. Naime, u uskom pojasu uz obalu ostvaruje se 95 posto turističkog prometa, a u kontinentalnom dijelu države svega 5 posto - rekao je Mujo, do-davši da je u posljednje tri godine Ministarstvo turizma za turističke projekte u Zagrebačkoj županiji izdvojilo nešto više od 3 milijuna kuna. Ove godine potpore su do-dijeljene za sedam programa, a u sklopu jednoga od njih, “Izvorni suvenir”, sredstva je dobila Mari-ja Šinko iz Igrišća. Utrošit će ih u razvoj likera i džemova inovativ-nih okusa: limete, naranče i kave, naranče i cimeta, naranče i vanili-je, grejpa, limuna, šipka...

- Poslujemo tri godine, a proi-zvode plasiramo u hotele, suve-nirnice, duty free shopove... Tre-nutačno uređujemo i kušaonicu - kaže Marija.

Za turističke projekte u županiji Ministarstvo

je zadnje tri godine izdvojilo više od 3

milijuna kuna

Ove godine bilježimo 5 posto više dolazaka i 7 posto više noćenja,

trend je uzlazni, i to konstantni i kontinuirani

- rekla je direktorica županijske Turističke

zajednice mr. sc. Ružica Rašperić

Bespovratne potpore raspoređene su kroz sedam programa: “Zelena brazda”, “Baština u turizmu”,

“Izvorni suvenir”, “Manifestacije u turizmu”, “Turizam bez zapreka”, “Unapređenje kvalitete ugostiteljske

industrije” te “Promocija zanimanja”

prenoćište sa šest soba - govori Marijan Pavković iz Brezovca Žumberačkog, nositelj, kako sam kaže, tipičnog OPG-a koji se bavi govedarstvom, svinjogojstvom, ovčarstvom, vinogradarstvom... Uređenje njegove tradicijske kuće jedan je od 55 razvojno-tu-

Marija Šinko, IgrišćePotporu sam dobila za gastro-suvenire koje plasiram u hote-

le, suvenirnice, duty free shopove... Radi se o proizvodima inovativnog okusa.

Drago Goić, Šumečani Obnavljam dva tradicijska, dr-vena objekta u kojima planiram

organizirati edukativne radionice, te ih urediti i za kušanje domaćih proizvoda.

rističkih projekata koje u ovoj go-dini, temeljem raspisanog javnog poziva, bespovratnim potporama pomaže Ministarstvo turizma. Za projekte na području županije, s ciljem podupiranja raznolikih ra-zvojno-turističkih projekata koji promiču i unapređuju kvalitetu hrvatske turističke ponude, Mini-starstvo je osiguralo 1,3 milijuna kuna, a ugovore s korisnicima potpora potpisao je državni tajnik Ivo Mujo.

- Zajednički nam je cilj pre-poznati i potaknuti turističke potencijale kontinentalnog dije-

Potporu je dobio i obrt “Srčeko” Silve Krajačić (u sredini)

Ugovori su potpisani s državnim tajnikom Ivom Mujom


TURIZAMOGLAS

KRETANJA U TURIZMU I SMJERNICE ZA NJEGOV DALJNJI RAZVOJ

Povezivanje nuditelja usluga nije konkurencija, već nužnost

Naglašena je potreba turističkog brendiranja županije te njezinih

gradova i općina

Daleko više treba raditi na turističkom klasteru, udruživanju i poveziva-

nju nuditelja usluga i proizvoda u pojedinim geografskim po-dručjima županije - zaključak je skupštinskog Odbora za turizam koji je na tematskoj sjednici ra-spravljao o kretanjima u turizmu i smjernicama za njegov daljnji razvoj. Rečeno je da županija svo-jim povoljnim geografskim polo-žajem, te raznolikim prirodnim i kulturno-povijesnim resursima, ima izvrstan turistički potencijal, no velik broj turističkih resursa nije dovoljno formiran kao pre-poznatljiva sastavnica turističke ponude. Ukazano je i na nužnost zajedničkog marketinškog nastu-pa turističkih zajednica županije i grada Zagreba, kao i na razvoj turizma za mlade. Predloženo je također da Regionalna razvojna agencija bude koordinator vođe-nja razvojnih turističkih projekata koji će konkurirati za sredstva eu-ropskih predpristupnih fondova.

Palma Klun Posavec, predsjednica Od-bora

Imamo prirodne resurse, poput termalne vode u Zelini, Svetoj Jani (Svetojanske toplice), Sa-moboru (Šmidhen), ali oni, na žalost, nisu u funkciji razvoja turizma. Imamo i “Naftalan”, no ni tu nismo puno napravili.

Ružica Rašperić, direktorica TZ Imamo premalo smještajnih kapaciteta, a

nedostaju nam i kampovi za tranzitni turizam. Također, bitno je da se marketinški vežemo uz grad Zagreb, jer kad gost na internetu traži de-stinaciju, neće ‘ukucati’ Zagrebačka županija, nego Zagreb.

Zdravko Režek, županijski vijećnikImamo averziju od udruživanja, još uvijek

mislimo da smo jedni drugima konkurencija, a time, dugoročno, ne činimo dobro.

Damir Halužan, županijski vijećnikTrebamo odrediti manifestacije od županij-

skog značaja. Ne možemo svakome dati malo, treba se točno odrediti što će Županija u pojedi-nom gradu stimulirati.

Mirko Žužić, županijski vijećnikBlizina grada Zagreba mora biti ključ razvo-

ja turizma u županiji. Moramo odrediti destina-cije koje ćemo promovirati kao našu specifič-nost.

Gordana Županac, pročelnica za poljo-privredu

Vinske ceste se razvijaju na zavidnom nivou, a u planu je i razvoj tematskih puteva meda i sira. To su procesi koji ne idu od danas do sutra. No, u ovom trenutku vlasnici agroturističkih gospo-darstava još nisu shvatili da je udruživanje u kla-stere njihova budućnost

Vlado Horina, županijski vijećnikTreba mijenjati mentalitet ljudi, normalno

je da se ugostitelji međusobno povezuju. No, i na državnoj se razini treba napraviti zaokret. Tek sada se počelo govoriti o kontinentalnom turiz-mu i to je dobar znak.

Zlatko Herček, direktor RRAZbog blizine Zagreba premalo se koriste (u

županiji otvoreni) smještajni kapaciteti za višed-nevni boravak gostiju, no zato je njegova blizina prednost za izletnički turizam.

Krunoslav Pilko, v.d. pročelnika za gos-podarstvo

Županija ima atrakcije, ali nema turističkog pro-izvoda koji bi zadržao goste duže od jednog dana (noćenja). Također, nema ni povezivanja pružatelja usluga na zajedničkom proizvodu.

IZDVOJENO

Na području županije, rečeno je, nema potrebe za velikim ho-telima za masovni smještaj gostiju, no nedostaju mali poslovni (‘biznis’) hoteli, a još uvijek postoji i otpor da se županija defi-nira kao ‘piknik destinacija’ grada Zagreba. Također je prisutan i nizak stupanj turističke opremljenosti, jer gosti koji borave u županiji, unatoč prirodnim ljepotama, žele komforne, moder-no uređene sobe. Županiju karekterizira i skromna sportsko-rekreacijska ponuda. No, unatoč nedostacima, u 2009. u žu-paniji se bilježi porast turističkih dolazaka za 7 posto te porast noćenja za 2 posto.

‘Piknik destinacija’ grada Zagreba

Ana Zelić Matić, Vlado Horina, Zdravko Režek, Mirko Žužić

Nedostaje smještajnih kapaciteta

Na temelju Zaključka s 1. sjednice Županijske koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije održane 16. ožujka 2010. godine, a sukladno Odluci o osnivanju i zadaćama Županijske koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke župani-je“ broj 26/09) i točke III. Odluke o osnivanju i zadaćama Županijske koordinacije za ljudska prava („Glasnik Zagrebačke županije“,

broj 8/02 i 5/10) Županijska koordinacija za ljudska prava na 2. sjednici, dana 9. lipnja 2010. godine donosi

TEME I PODRUČJA LJUDSKIH PRAVA:

Temeljne slobode i ljudska prava;Osobna i politička prava i slobode; Gospodarska, socijalna i kulturna prava.

PLANSKE ZADAĆE:

♦ Provođenje edukacije o ljudskim pravima i programima kroz se-minare i radionice po sljedećim temama:

a) suzbijanje diskriminacije (diskriminacija na radnom mjestu, uznemiravanje/spolno uznemiravanje, mobbing);

b) djeca i mladi (tolerancija, nasilje među mladima/bulling, cyber-crime);

c) zaštita obitelji i nasilja u obitelji (prava roditelja, samohrani roditelji, zaštita djece i žena, rad sa zlostavljačima, psihološ-ka pomoć i sl.);

d) skrb o posebno osjetljivim skupinama u društvu; e) skrb o nacionalnim manjinama; f) ravnopravnost spolova i osnaživanje žene, suzbijanje trgova-

nja ljudima (politička participacija žene, reproduktivna prava žene/umjetna oplodnja i abortus, žena na tržištu rada, prosti-tucija i sl., suzbijanje trgovine ženama i djecom);

g) vjerska prava i slobode; h) pravo na zdrav život i okoliš; i) suzbijanje korupcije.

♦ Prikupljanje saznanja o kršenju ljudskih prava i sloboda od stra-

ne svih članova Koordinacije i iz svih legalnih izvora:- televizija, radio, tisak, internet i slično; - putem zahtjeva i prigovora građana upućenih Koordinaciji

za ljudska prava; - putem osobnih saznanja; - policija, škole, socijalne i druge ustanove bitan su izvor in-

formacija kršenja ljudskih prava i sloboda koje će Koordi-nacija koristiti na način da će se obratiti pismenim dopisom čelnicima tih institucija koje djeluju na području Zagrebač-ke županije i tražiti da iste obavijeste Koordinaciju o even-tualnim pojavama kršenja ljudskih prava.

♦ Omogućavanje medijskog praćenja sjednica, kao i objava tele-fona, adresa, e-maila u medijima i tisku, te organizacija upozna-vanja s određenim temama Županijske koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije na lokalnim radio postajama, kao i lokalnom tisku, radi senzibiliziranja javnosti u prepoznavanju kr-šenja ljudskih prava.

♦ Rješavanje pojedinačnih slučajeva:- aktivna uloga u rješavanju pojedinačnih slučajeva kršenja

ljudskih prva kroz lobiranje u nadležnim institucijama; - programi poticanja na rješavanje problema u zajednici; - mogućnost stručnog savjetovanja i podrška kroz Županijske

službe; - medijska akcija prozivanja i poticanja odgovornih za nerje-

šavanje postojećih pojedinačnih problema kršenja ljudskih prava.

♦ Pokretanje izrade brošure ili vodiča na temu prava mladih. Gra-

fičkim rješenjem, prilagođenom mladim ljudima, odgovaralo bi se, između ostalih, na pitanja gdje se mladi mogu javiti ako se hoće obrazovati, zaposliti, zaštititi mentalno i fizičko zdravlje, ostvariti jednakost pred zakonom, kreativno koristiti slobodno vrijeme.

♦ Postavka web stranice Županijske koordinacije za ljudska prava putem koje bi se moglo postavljati pitanja, primjedbe, prijedloge, komentare itd. U okviru mogućnosti trebalo bi portal upotpuniti korisnim linkovima (Ureda za ljudska prava Vlade RH, HHO, Amnesty International, Ured pravobranitelja, razne udruge…).

♦ Formiranje radnih grupa po određenim područjima, prema po-trebi.

♦ Uspostava kontinuirane suradnje s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava.

♦ Pronalaženje mogućnosti za osiguravanje financijskih sredstava za rad i praćenje Plana rada Županijske koordinacije za ljudska prava (mogućnosti financiranja s viših razina, kroz donacije i dru-go).

♦ Poticanje osnivanja Koordinacija za ljudska prava u gradovima i općinama Zagrebačke županije, te pružanje pomoći gradovima i općinama pri izradi njihovih planova.

KLASA: 021-04/10-21/04URBROJ: 238/1-01-10-03Zagreb, 9. lipnja 2010.

PREDSJEDNICA KOORDINACIJE ZA LJUDSKA PRAVA Marija Ledinski Anić, v.r.

PLAN RADA ŽUPANIJSKE KOORDINACIJE ZA LJUDSKA PRAVA


POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

TRADICIONALNO DRUGE SUBOTE U STUDENOME OKRUNJENA NOVA VINSKA KRALJICA ŽUPANIJE

Kristina Vugrin na kraljevskom tronu

Samoborka Kristina Vu-grin, diplomirana ekono-mistica, direktorica foto-

agencije “Blue studio”, narednih će godinu dana nositi krunu vin-ske kraljice Zagrebačke župani-je. Okrunjena je, tradicionalno, druge subote u studenome u zagrebačkom hotelu “Westin”. Izazov je prihvatila družeći se s plešivičkim vinarom Dragom Kurtaljem i Samoborcem Toni-jem Filipecom (proizvodi ber-met), no presudnu je ulogu, kod prijave na izbor, odigrala njezi-na prijateljica Sandra Starjački.

- Veselim se obvezama koje sa sobom nosi titula kraljice, a posebno me raduje što je ona po prvi puta ‘otišla’ u Samobor. Hvala prijateljima koji su me podržali, bez čije se potpore ne bih ni kandidirala - rekla je Kri-stina primivši krunu iz ruke do-tadašnje kraljice Ivane Puhelek. Ona je deveta u nizu županijskih kraljica koje svojom osobnošću

simboliziraju vinsku kulturu te županijsko vinogradarstvo i vi-narstvo, a s ciljem širenja kruga ljubitelja, potrošača i prijatelja vina. Odabrana je nakon poka-zanog znanja o općoj kulturi, vinogradarstvu i vinarstvu, tra-diciji i običajima, sljubljivanju vina i jela... Za prvu pratilju vinske kraljice za 2011. izabra-na je Martina Aščić.

Izbor kraljice, koji je danas poprimio i nacionalni karakter, pokrenut je 2002. u županij-skom Upravnom odjelu za po-ljoprivredu. Predajući novoo-krunjenoj kraljici i pripadajuću

lentu župan Stjepan Kožić je rekao da kroz ovaj projekt, ali i niz drugih potpora, Županija pomaže vinarima u promociji njihovih proizvoda. Josip Kra-ljičković, državni tajnik u Mi-nistarstvu poljoprivrede, dodao je da izabrana kraljica treba biti na ponos i svojoj obitelji i vina-rima i upravi Zagrebačke župa-nije, a potom je govorio o, ove godine pokrenutom, višegodiš-njem projektu Ministarstva po-ljoprivrede kojim se vinarima želi pomoći u promociji vina te stvaranju hrvatskog izvoznog proizvoda.

Prvu zadaću novookrunjena kraljica odradila je odmah na-kon svečanosti u “Westinu”. U pratnji zamjenika župana Da-mira Tomljenovića posjetila je u zagrebačkom Boćarskom domu proizvođače portugisca koji su, u organizaciji svoje udruge, (vidi str. 28) sudjelovali na “Da-nima Portugisca Plešivica”.

Prva zadaća kraljice

Kraljica svojom osobnošću simbolizira

vinsku kulturu, a s ciljem širenja kruga

ljubitelja, potrošača i prijatelja vina

Za prvu pratilju vinske kraljice za 2011.

izabrana je Martina Aščić

Vino vinske kraljice bit će

rajnski rizling Drage Kurtalja

Dosadašnja kraljica Ivana

Puhelek s proizvođačima

portugisca

Krunidba je upriličena u

zagrebačkom Hotelu “Westin”

Kušalo se mlado vino

“Portugizac Plešivica”

BOGATSTVO OKUSA KISELOGA ZELJA

Sarmijada u Laktecu

Najukusnija je sorta fuji UDRUGA “BUBAMARA“ ORGANIZIRALA OCJENJIVANJE PLODOVA JABUKE

Uoči Dana jabuka, manifestacije koja će se početkom prosinca, u organiza-ciji Udruge voćara “Bubamara”, a pod pokroviteljstvom Županije, održati

u Velikoj Gorici, upriličeno je tradicionalno, 9. ocjenjivanje plodova jabuke. Ocjenjivači (potrošači) su kušali 18 sorata jabuke - one koje se najviše uzgaja-ju, ali i neke od onih koje su u pokusnom uzgoju, a kao najukusniju odabrali su sortu fuji. Velikogorička “Bubamara”, kaže njezin predsjednik Franjo Meštrović, okuplja četrdesetak voćara s oko 120 hektara pod jabukama, po desetak hek-tara pod breskvama i šljivama, te s oko pet hektara poljoprivrednih površina pod kruškama. - Ovakva su ocjenjivanja smjernice našim proizvođačima koje sorte saditi - kaže Meštrović, dodajući da se i dalje najviše (gotovo 70 posto) sadi sorta idared, čiji je uzgoj u odnosu na ostale sorte manje zahtjevan, a i na tržištu je odlično prihvaćena. Naglašava da su se voćnjaci do lani intenzivno podizali, no da je ove godine sadnja jabuke stala. Ove su godine, dodaje, i manji prino-si, a zbog iznimnog uroda mandarine, jabuka se trenutačno i slabije prodaje. Tržište će je, kaže Meštrović, više tražiti tek nakon nove godine, pa će najbolje proći oni koji je dotad mogu adekvatno uskladištiti. Franjo Meštrović

Među trideset pripremljenih, sarma Božice Riđan, Milice

Petek i Biserke Bistrički, ekipe iz Gornje Drenove, najviše je doj-mila ocjenjivački sud koji je na 5. sarmijadi u Laktecu kušao jela od kiseloga zelja.

Priznanja najboljima uručio je župan mr. sc.

Stjepan Kožić

organizatora Sarmijade kaže Bri-gitte Berulec.

Kiselo zelje “Laktec” kiseli se na stari, prirodan način, samo uz dodatak kuhinjske soli. Trideset dana fermentira, a trideset sazri-jeva.

Petnaest ekipa, trideset jela

Vrednovao se izgled, miris i okus jela

- Pripremljena je onak’ kak’ su je radile naše bake, od svinjskog i ju-nećeg, s dodatkom sušenog mesa, a kuhale smo je na laganoj vatri oko 2,5 sata - kažu pobjednice. Uz sarmu, pripremale su natjecatelj-ske ekipe i sekeli gulaš s vepro-vinom, musaku od kiseloga zelja, rižine okruglice s kiselim zeljem, salatu od kiselog zelja s orasima,

štrudlu od kiselog zelja... - Osnovna je zamisao promovi-

rati našu robnu marku - kiselo ze-lje “Laktec”, a veseli što su se ove godine odazvale ekipe iz Gradeca, Vrbovca, Svete Nedelje, Samobo-ra, Brckovljana, Zeline... - ispred

Njihova je sarma

najukusnija


POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

Irena Majcenović, 2000 trso-va portugisca

Stariji Zagrepčani prepoznaju portu-gizac, no naša je zadaća širiti krug po-trošača i na mlađe naraštaje. Udruga smo malih proizvođača koji se zajed-nički moraju promovirati, pri čemu županijska robna marka garantira kvalitetu proizvoda.

Robert Braje, 2800 trsova portugisca

Nikada se nije sadilo ono što se ne može prodati! Šteta je ne iskoristiti tradiciju portugisca kojeg su stariji Zagrepčani prihvatili kao ‘povratak u svoju mladost’. No, najbitnije je da se portugizac prepozna kao sorta vina koja dolazi s Plešivice.

Ivanka Šember, 3000 trsova portugisca

Stvaranjem županijske robne marke ponovno se pobudio interes za ovu sortu vina. Stoga smo i sadili nove nasade portugisca, koji je danas na zagrebačkom tržištu definitivno pre-poznat. Naša ga obitelj prodaje kao mlado vino.

IZDVOJENO

U BOĆARSKOM DOMU ODRŽANI “DANI PORTUGISCA PLEŠIVICA”

Kulturološki fenomen plešivičkog vinogorja

Portugizac se vratio u Zagreb, ali još uvijek nije doživio puni

sjaj. Treba proći vrijeme da mlada generacija otkrije ono što su njihovi djedovi cijenili, u čemu su uživali - zbori o mladom vinu s Plešivice Damir Režek, jedan od sudionika ovogodišnjih “Dana portugisca Plešivica”, što ih je, prvi puta sa-mostalno, organizirala Udruga pro-izvođača marke vina “Portugizac Plešivica”. Za ovogodišnji portugi-

kaže da ga je uzgajao i u vremeni-ma kada su ga drugi krčili, te da je proizvodnju održao zahvaljujući stalnim konzumentima.

- Portugizac je sorta koja se na Plešivici uzgaja od pamtivijeka, no njegovi su proizvođači dugo bili prepušteni sebi samima. Za opsta-nak ove sorte, a onda i ponovnu sadnju, puno je pomoglo brendira-nje portugisca kao županijske rob-ne marke - kaže Gregorić.

zac kaže da je solidan, svjež, lije-pe boje, ali nižih alkohola i tanjeg tijela. Franjo Gregorić, u čijem je vinogradu 5000 trsova portugisca,

Robna marka portugisca na tržištu je od 2000. godine Udruga ima četrdesetak članova

NA ZAGREBAČKOM JELAČIĆ PLACU ODRŽANA SAJAMSKA PRIREDBA “MARTIN JE U ZAGREBU”

Gost se mora osjećati kak’ da je došel pri nas v hižu

Ovakvi su sajmovi odlična promocija naših vinara i seoskih turističkih gospodarstava - istaknula je mr. sc. Ružica Rašperić, direktorica TZ

Zagrebačke županijeLjudi cijene portugizac, i to

je dobro! Dolaze ga kušati oni koji znaju što je vino, a

posebno raduje što ga je na ovom sajmu kušalo i društvo iz Istre, i njime bilo oduševljeno. Dosad ga nisu pili, te je on za njih bio ne-što posve novo - zadovoljno je komentirao Josip Braje, vinar s Plešivice, sudionik 5., jubilarne sajamske priredbe “Martin je u Zagrebu”, ove godine održane na zagrebačkom Jelačić placu (prote-klih se godina održavala na Cvjet-nom trgu, op.a.)

Ljudi još uvijek ne znaju da je Plešivica

samo 25 minuta vožnje od Zagreba - kaže

plešivički vinar Drago Kurtalj

sajmovi, prije svega, odlična pro-mocija vinara i seoskih turističkih gospodarstava. Svjesni su toga Stjepan Jakševac iz Šenkovca i Darko Matezović iz Brckovljana, koji su obiteljska izletišta (“Staru prešu” i Seosko domaćinstvo Ma-tezović) predstavili na zajednič-kom štandu.

- Istom se djelatnošću bavimo na dva različita kraja županije, a na ovakvim se sajmovima pojavljuje-mo zajedno, želeći time promovi-rati zdravu konkurenciju. Zagreb je milijunsko tržište i posla ima za sve! - govore Stjepan i Darko. Stjepan dodaje da se ništa ne može preko noći, te se pita zašto se i mi ne bismo mogli ponašati kao susje-di Slovenci koji, kad odu na godiš-nji, na svom lokalu izvjese natpis: Na odmoru smo, ali preporučamo vam da posjetite ‘taj i taj’ restoran. Kaže da upravo takav odnos gradi s prijateljem Matezovićem, pa se, primjerice, gostima njihovih izleti-šta dijele i letci ‘konkurencije’.

- Kad gost dođe u naš restoran, želimo da se osjeća kak’ da je do-šel pri nas v hižu. Takav mu ugođaj pružamo - kaže Stjepan, a Darko dodaje da je izletište (s ribnjacima) otvorio prije dvije godine te da ga nakon ovakvih sajmova uvijek po-sjećuju i neki novi ljudi.

- Još uvijek ljudi ne znaju da im je Plešivica samo 25 minuta vo-žnje od Zagreba. Zato su ovakve manifestacije, a koje pomaže i Žu-panija, dobrodošle - kaže Kurtalj.

Zamjenik župana Damir Tomlje-nović pozvao je za otvorenja sajma

Zagrepčane da posjete županiju, njezina turistička gospodarstva, vinotočja, vinske ceste...

- Puno vam toga nudimo, prije svega zdravu hranu i kvalitetna vina, u što se možete uvjeriti i na ovome sajmu - rekao je Tomlje-

nović, dok je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice, posebno istaknula ponudu dviju županijskih vinskih cesta, Pleši-vičke i Zelinske, na kojima uslugu pruža 46 obiteljskih gospodarsta-va. Također je rekla da su ovakvi

Zamjenik župana Damir Tomljenović pozvao

je za otvorenja sajma Zagrepčane da posjete

županiju, njezina turistička gospodarstva, vinotočja, vinske ceste...

- Ovo je odlična lokacija, trgom prolazi mnoštvo ljudi, pa može-mo ostvariti puno više kontakata - dodao je Braje. Složio se s njime i Drago Kurtalj, također s Plešivi-ce, naglasivši da u Hrvatskoj nema kraja s tako širokom paletom vina (vinskih sorata) kao što je Plešivi-ca, ali...

Na županijskim vinskim cestama uslugu pruža 46 obiteljskih gospodarstava

Županija je bila

pokrovitelj sajma

Na sajmu je sudjelovalo

tridesetak izlagača iz

županije

Upriličen je i ceremonijal

krštenja mošta

Ovo mlado vino, već godinama simbol

zagrebačke jeseni, na kušanje je ponudilo 18

plešivičkih vinara

�0 BROJ 35 | STUDENI 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA STUDENI 2010. | BROJ 35

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

VEČER MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE

I dalje njegujte nacionalni ponos

Promjenama Ustavnog zakona o zaštiti nacionalnih manjina Mađari su dobili dopunsko pravo glasa

Uz popis stanovništva, iduće godine održat će se i manjinski izbori

Mađarsku večer, druženje pripadnika mađarske naci-

onalne manjine koji žive u župa-niji upriličio je u Velikoj Gorici njihov predstavnik Imre Berkeš. Uz predsjednika Županijske skup-štine Damira Mikuljana i zamje-nika župana Rudolfa Vujevića, susretu se odazvao i zastupnik u mađarskom Parlamentu, gradona-čelnik Somogyvára József Attila Móring, te predsjednik Hrvatske samouprave grada Kaposvára Ti-bor Čuč.

- Njegujte svoj nacionalni po-nos - poručio je sunarodnjacima József Attila, dodavši da će ula-skom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati i Mađari doći bliže još jed-

ni drugima. Predsjednik Mikuljan je rekao da vjeruje kako će Hrvat-ska ući u EU u vrijeme mađarskog predsjedanja, te kako je odnos prema nacionalnim manjinama, njihovu jeziku i kulturi znak koli-ko je neki narod napredovao.

- Ponosni smo na mađarsku, ali i sve druge nacionalne manjine u županiji. A kako bi intenzivirali suradnju s našim mađarskim pri-jateljima, želimo suradnju i s ne-kom od mađarskih regija - rekao je Mikuljan.

Izaslanstvo županije pozvano je da 18. siječnja iduće godine posje-ti Kaposvár, kao početak buduće suradnje Zagrebačke i mađarske županije Somogy.

Na Interliberu, godišnjem sajmu knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu, i ove je godine na izložbenom prostoru Zagrebačke županije predstav-ljena izdavačka djelatnost pučkih otvorenih učilišta, knjižnica, muzeja, ogranaka Matice hrvatske... Interliber je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a po svome značenju nadilazi nacionalni i ima međunarodni značaj. Svoja izdanja na sajmu su predstavile gradske knjižnice Dugo Selo, Jastre-barsko, Samobor i Velika Gorica, pučka-otvorena učilišta Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, Muzej Sveti Ivan Zelina, Samoborski mu-zej, ogranci Matice hrvatske Samobor i Zaprešić, Zavičajno ekološko druš-tvo Zaprešić, “Plemenita opčina turopoljska”, Turistička zajednica županije i Turistička zajednica grada Jastrebarskog. Zagrebačka županija jedina je hrvatska županija koja na ovakav način, već devet godina za redom, predstavlja izdavačku djelatnost na svome području.

Izdavačka djelatnost županije na Interliberu

OČUVANJE TRADICIJSKE BAŠTINE KROZ PJESMU I PLES

Narodno ruho TuropoljaAnsambl u fundusu ima oko 14.000 kompleta

narodnih nošnji iz cijele Hrvatske

NARODNE NOŠNJE NA STARIM RAZGLEDNICAMA

Riznica kulturne baštine

Izložba “Narodne nošnje Zagrebačke županije i Grada Zagreba na starim razglednicama”, za koju

je tijekom godine dana, koliko je trajala njezina pri-prema, otkupljeno, posuđeno, odnosno pregledano oko 800 razglednica, postavljena je u Muzeju Sveti Ivan Zelina.

- Stare su razglednice slikovni dokument jednog vremena, važan izvor za proučavanje naše kultur-ne baštine. Nastale prije stotinu ili više godine one vjerno oslikavaju odjeću i običaje, naša sela, grado-ve i crkve. Pripremajući ovu izložbu shvatili smo da su stare razglednice prava riznica kulture, narod-ne baštine i umjetnosti. Predmet našeg istraživanja

prvenstveno su bile narodne nošnje, te vjerujemo da su rezultati do kojih smo došli dragocjeno po-lazište i za neka buduća istraživanja - za otvorenja izložbe rekao je Mladen Houška, ravnatelj zelin-skog Muzeja, dodavši da je želja da se ova izložba prikaže u svim županijskim gradovima koji za to iskažu interes, te da se nada da će prikupljena građa biti objavljena i u nekoj budućoj knjizi, jer bi na najbolji način mogla predstaviti kulturno-povijesnu baštinu županije.

Izložbu je otvorio župan Stjepan Kožić, rekavši da ona na najbolji način prikazuje negdašnje običa-je te nošnje koje su se odijevale.

Prikazane su nošnje od Žumberka do Moslavine, od Bistre do Turopolja i

Moslavine

Izložba je postavljena uz podršku Županije i Grada Svetog Ivana Zeline

Izloženo je nekoliko serija umjetničkih razglednicaPrvi je puta izložena i svečana zelinska plemenitaška nošnja

U sklopu proslave 35. obljetnice Folklornog

ansambla Turopolje, u pro-storu županijske Turistič-ke zajednice (u zagrebač-koj Preradovićevoj ulici) postavljena je izložba narodnih nošnji “Ruho iz riznice ansambla”. Ova kulturno-umjet-nička udruga, kaže njezina predsjednica Zlata Cundeković,

u fundusu ima oko 14.000 kompleta narodnih nošnji iz cijele Hrvatske, od kojih su neke - tu-ropoljske, posavske, pokupske te nošnje iz Vukomeričkih gorica - starije i od 150 godina. Tijekom protekla 3,5 desetljeća kroz an-sambl je prošlo više od 2500 mla-dih osoba, danas ih u njegovu radu aktivno sudjeluje od 380 do 420, a ansambl u svakom trenutku može izvesti jednu od 36 uvježbanih ko-reografija.

- Za svaku koreografiju imamo vlastite kostime. Na osnovu starih, sačuvanih, radimo njihove replike - kaže predsjednica društva, doda-jući da je ansambl dosad gostovao na svim kontinentima osim Južne Amerike.

- Potencijal i kvalitetu našeg ansambla prepoznali su folklorno-etnografski stručnjaci i etno muzi-kolozi, i domaći i strani, te su nas nagradili brojnim priznanjima - s ponosom kaže Zlata Cundeković.

Koncerte u prigodi 35. obljetnice ansambl priređuje 11. prosinca u Velikoj Gorici, te 1. siječnja 2011. u

zagrebačkom kazalištu “Komedija”

Posavska bunda od čoje i lisičjeg krzna

Za svaku od 36 uvježbanih koreografija ansambl ima vlastite nošnje

Krunu Vinske kraljice slje-dećih godinu dana nosit će Samoborka Kristina Vugrin. Okrunjena je druge subote u studenome u zagrebač-kom Hotelu “Westin”.

str. 26-27

Okrunjena Vinska kraljica

Documents

OTVORENA JOŠ JEDNA SPORTSKA DVORANA...će projektiranje početi iduće godine. Na po-dručju Pisarovine imamo tri poslovne zone, ukupne površine preko 200 hektara, koje su koncipirane