otpadne vode 11

7/21/2019 otpadne vode 11

1/8

2. Proiavanje otpadnih voda

2.1. Openito

Masti imaju dobra i loa svojstva. Naalost najee imamo posla s loim svojstvima.Ito onda, kada masti zaepe odvode otpadnih voda ili se otea proiavanje otpadne vode.ovjek bez masti ne moe ivjeti. Ta tvrdnja vrijedi samo tako duo, dok se mastikonzumiraju u odre!enoj mjeri, u protivnom nam prijeti debljina "pretilost#. No nemaju samoljudi problema s mastima. I sistem za odvodnju vode jako osjetljivo reaira, ako u njeadospije previe masti. $vatko, tko je ee bio upoznat s %uodnim& obavljanjem ienja'ijevi, ve je morao imati posla sa zaepljenim kuhinjskim odvodom. (ri tome je nerijetkomorao utvrditi, da je bilo teko, ako ne i nemoue odepiti 'ijev.

Naalost se ne moe uvijek sprijeiti da masti i ulja dospiju s otpadnom vodom u

odvod. Masti se sastoje od vrstih i topivih substan'i. vrste se tvari taloe na stjenkama'ijevi i uzrokuju zaepljenja. No to nije sve. ) sistemu se masti i ulja mijenjaju uslijedkemijskih i biolokih reak'ija u masne kiseline neuodnih mirisa. Te kiseline su izuzetnoaresivne i dovode do korozije. (oznati su sluajevi kod kojih su same masne kiseline otetilelijevane 'ijevi inae otporne na koroziju. *o su ore posljedi'e u postrojenjima za

proiavanje otpadnih voda. Tamo se masti i ulja taloe na aktivirani mulj i spreavajupotrebnu izmjenu kisika. +ioloko proiavanje otpadnih voda je time onemoueno. (odtim stanovitima jedino je loino da masti i ulja ne smiju u preopsenim koliinamadospijevati u kanaliza'ijski sistem. ) komunalnim propisima o odvodnji veinom se utvr!uje,da se po litri otpadne vode ne smije u kanaliza'ijsku mreu dovesti vie od - m ulja imasti. (reduvjet za to je da se kuni sudoper ne zloupotrebljava za ba'anje istih ostataka

masti iz tava i lona'a.

/ko su korisni'i dis'iplinirani i ako se toa pridravaju, u stambenim zradama nisupotrebne nikakve drue mjere za reten'iju. 0ruaije izleda u obrtnitvu i industriji, dje seisputaju otpadne vode koje sadre ulja i masti. (rimjena 0IN 1N 2 -3, 0IN 1N 4- i 0IN256372 propisana je od strane komunalnih propisa o odvodnji. (rema 0IN7u 256372 ta su

poduzea obavezna provoditi odvodnju preko ure!aja za odvajanje masti prema 0IN 8872 i0IN 9 887. Na taj nain odvodi iz kuhinja restorana, hotela, odmorita "na autoputu# ikantina moraju biti opremljeni ure!ajima za odvajanje masti, i to neovisno o broju por'ija

jela, koja se tu dnevno pripremaju. vrste se tvari taloe na stjenkama 'ijevi i uzrokujuzaepljenja. No to nije sve. ) sistemu se masti i ulja mijenjaju uslijed kemijskih i biolokih

reak'ija u masne kiseline neuodnih mirisa.

0a bi se neeljena substan'ija odstranila iz otpadne vode koristi se spoznaja, da mastpliva na povrini. Ima manju ustou od vode. im se voda koja sadri masti umiri, mast seskuplja na povrini. 9eina se ure!aja za odvajanje masti stoa sastoji od tri komore. (rvakomora slui kao septika jama. :vdje je vano odrati niskom brzinu teenja otpadne vode.;rute tvari, koje se nalaze u otpadnoj vodi, npr. mulj ili osta'i hrane, tei su od vode i tonu nadno. ) druoj se komori ustvari odvija odvajanje masti. ;omora je razmjerno velika, usljedea dolazi do umirivanja vode. Izme!u dvije uvlane "uronjive# stijenke masti i ulja se penjuna povrinu i tamo stvaraju stalno rastui masni sloj.


2/8

0ok je kod svih ure!aja za odvajanje masti prin'ip =unk'ioniranja isti, postoje znatnerazlike u rukovanju. Najjednostavnija je varijanta ure!aj za odvajanje, koji se isti manualno.+udui da se ure!aj zbo toa mora otvoriti i da je posljedi'a toa izuzetno neuodan miris,treba a se instalirati iskljuivo na otvorenom. )re!aj se na dovoljnoj udaljenosti od zradesmjeta u zemlju zatien od smrzavanja. Iako ure!aj treba uraditi izvan prometnih zona,

treba paziti na to, da vozilo za odvoz otpada moe doi do ure!aja.

Nedostatak kod smjetaja ure!aja za odvajanje masti izvan kue je da je potrebanpoprilino du dovod za otpadne vode, a s time postoji i opasnost da se mast ohladi ve usamoj dovodnoj 'ijevi i da je zaepi. >jeenje predstavljaju ure!aji za odvajanje s napravomza ispiranje. ;od tih ure!aja se sadraji usitnjavaju i interno se prepumpavaju. Na kraju seizdvojeni proizvod odvodi preko vrsto instalirano voda i vlastite pumpe ure!aja u vozilo zaodvoz otpada. Nije potrebno otvaranje ure!aja. +udui da tako ne mou nastati optereujuimirisi kod ienja, ure!aj za odvajanje masti moue je smjestiti i u primjeri'e podrumzrade. / to znatno skrauje 7 kod spretno rasporeda 7 put teenja otpadne vode, koja sadrimasti.

) manjim poduzeima, u kojima se ne odvaja toliko masti, ta vrsta odvajanjaekonomski ba nije isplativa. ;ao rjeenje u tom se sluaju mou upotrijebiti ure!aji zasamoodstranjivanje masti. ;od njih se septika jama nalazi na povienom, tako da mulj moeotje'ati preko kulaste "s=erine# pipe bez mirisa u posudu, koja se nalazi ispod nje. ) ure!ajuza odvajanje masti, mast struji, budui da pliva na povrini vode, preko preljeva u druu

posudu. Ta se posuda tako!er moe zatvoriti pomou kulaste "s=erine# pipe. ;ada su objeposude pune, sam korisnik ih moe odvesti do odlaalita otpada. Tamo se masti nakonviestepenih pro'esa ienja dalje prera!uju u tehnike masti ili slue kao sirovina zakozmetiku industriju. 0a bi ure!aj za odvajanje masti moao izvriti svoj zadatak, do njease smije dovoditi otpadna voda koja sadri samo masti i ulja. Na taj nain ure!aj za

proiavanje vode iz kuhinje postaje sistem za sebe. 0a bi ure!aj za odvajanje masti moaoizvriti svoj zadatak, do njea se smije dovoditi otpadna voda koja sadri samo masti i ulja.

Na taj nain ure!aj za proiavanje vode iz kuhinje postaje sistem za sebe. ) ure!aj ne smijedotje'ati kini'a ili voda s =ekalijama, jer bi a to preopteretilo, tj. dovelo u pitanje njeovu=unk'iju. :dljevna mjesta za vodu koja sadri masti i ulja moraju biti opremljena sa zaporomzadaha "si=onom#.

0ovodi do ure!aja trebaju biti postavljeni s minimalnim padom od ?. 0a se mast nebi putem ohladila i stvrdnula, vodovi s vie od - m duljine moraju biti toplinski izolirani, ilijo bolje opremljeni s popratnim rijanjem.


3/8

2.2. Mehaniko proiavanje otpadnih voda

2.2.1. Grubo i fino mehaniko proiavanje otpadnih voda sa egalia!ijom.

$irova otpadna voda pritjee na ure!aj za proiavanje kroz dotoni kanal s rubimmehanikim reetkama, dje se odstranjuje vei kruti otpad. 0jelomino mehaniki

proiena otpadna voda ulazi na vrlo =inu automatsku rota'ionu reetku sa kompaktiranjem iispiranjem sitnije otpada "oko 6 mm#. (ijesak i masnoe iz otpadne vode izdvajaju se umastolovu i pjeskolovu. :tpad s rube i =ine automatske reetke, te pijesak iz pjeskolovazbrinjavaju se na radskom odlaalitu otpada. Aino mehaniki proiena otpadna vode izkompaktno ure!aja "sito, pjeskolov i mastolov# uputaju se u poseban armirano7betonski

bazen, dje se vri ealiza'ija tj. ujednaenje optereenja i reten'ioniranje vrnih dotoka. )ealiza'ijski se bazen uputaju i muljne vode iz zuivaa mulja i strojne dehidra'ije mulja.+azen je opremljen sustavom tlane aera'ije na dnu, putem koje se vri mijeanje otpadnevode u svrhu sprjeavanja i prekidanja anaerobnih pro'esa. Iz ealiza'iono bazena voda se

pomou 'rpki i pripadajue tlano 'jevovoda tlai u sredinji 'ilindar bioloko bloka.

2.2.2. "loata!ija #metoda otplavljivanja$

Alota'ija se primjenjuje ispred taloni'a i bioloko pro'esa proiavanja da bi seubaenim zrakom prethodno uklonile masti i ulja sa dijelom =ino lebdee nanosa koji seteko taloi. :vim postupkom sprijeava se obrada plivajue kore koja smeta pri daljnjojobradi. (otronja zraka je oko , m@Bmpri zadravanju od @ minute. /ko se pred taloni'omza mulj postavi taloni'a za pijesak zrak pod pritiskom se uvodi u ornjoj treini taloni'e za

pijesak pri brzini teenja od ,@ 7 ,8 mBs. :statak ulja sa druim otpa'ima se spaljuje ilizakopava. :ranske masti mou se uba'ivati u trulite radi dobivanja plinova.

2.2.%. &alo'ni!e a pijesak

Taloni'e za pijesak slue za otklanjanje pijeska i slinih neoranskih materija izotpadnih voda da ne bi ometale rad 'rpnih postrojenja i ure!aja u =azi daljnje proiavanja.(ostoje razne vrste taloni'aC

:bine podune taloni'e sa brzinom proti'anja v D ,@ mBs sa stepenastim presjekomzbo promjena u proti'anju,

9ertikalne taloni'e za pijesak, ;rune taloni'e sa koritenjem 'entri=ualnih sila.

2.2.(. &alo'ni!e a organske primjese

:ve taloni'e se koriste za uklanjanje oranskih materija. 9rijeme zadravanjaotpadnih voda zavisi od naina taloenja, a obino je od 2,- 7 sata.


4/8

Taloenje se moe ubrzati prethodnom koaula'ijom. (ostoje nekoliko vrsta taloni'aC jednokatne horizontalne taloni'e 7 voda otjee 'jelom irinom, brzinom od v D ,@

mBs sa prosjenim zadravanjem T D 2,- sati, vertikalne taloni'e 7 mou biti plitke i duboke, okrule ili kvadratne sa proti'anjem

od ore prema dolje ili obrnuto, dvokatne taloni'e 7 sastoje se iz horizontalne taloni'e u ornjem dijelu objekta i

trulita u donjem dijelu objekta. )ra!ene konstruk'ije onemouavaju uspon plinovai dijelova mulja iz trulita u pro'tor za taloenje.

2.%. )ioloko proiavanje otpadnih voda

(redvi!en bioloki dio sastavljaju bazeni za nitri=ika'iju i denitri=ika'iju. ) sredinjiarmirano7betonski 'ilindar kombi bazena tlanim se 'jevovodima dovodi ealizirana i =inomehaniki proiena otpadna voda i aktivni povratni mulj. ) ovom se bazenu vrlo brzo

uspostavlja anoksino stanje. +akterije aktivno mulja odovorne za denitri=ika'iju poinjutroiti kisik iz prisutnih nitrata u ealiziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri emu seizdvaja duik u plinovitom stanju i uz pojaano mjeanje sadraja u 'ilindru otplinjava se uatmos=eru tj. vri se denitri=ika'ija duinih spojeva. ) sredinjem 'ilindru odvija se i I.stupanj pojaane boloke elimina'ije =os=ornih spojeva. Iz anoksino dijela voda otjee u

bioaera'ijski bazen u kojem se vri =inalno bioloko proiavanje, preteno aerobnastabiliza'ija mulja, nitri=ika'ija duinih spojeva i =inalna pojaana bioloka elimina'ija=os=ora "-74-?#. :sim toa, u bazenu se vre i oksida'ija oranskih spojeva saosloba!anjem enerije i E:, te oksida'ija aktivno mulja u mineralni mulj sa osloba!anjemenerije i E:.

$ve navedeno se vri putem aerobnih mikrooranizama "aktivno mulja# uz umjetnounoenje potrebne koliine kisika pomou aera'ijskih rana sa suvremenim membranskimaeratorima. (otrebna koliina kisika se unosi upuhivanjem komprimirano zraka

proizvedeno na puhalima smjetenim u kompresorskoj stani'i. >eula'ija unosa potrebnekoliine zraka vri se automatski putem pro'esora, a prema mjerenim podat'imakon'entra'ije otopljeno kisika putem :7sonde. Nakon odre!eno vremena zadravanja u

bioaera'ijskom bazenu smjesa oiene otpadne vode i bioaktivno mulja odvodi se izbioaera'ijsko bazena sa dna preko pripadajue povrinsko preljeva na vanjskom obodu usabirno okno te dalje si=onskim 'jevovodima u sredinju razdjelnu ra!evinu sekundarnetaloni'e. ) sredinjoj razdjelnoj ra!evini dolazi i do direktno taloenja dijela najteeaktivno mulja u lijevak sredinje muljno udubljenja i do zavrno otplivavanja preostalo

duika. Ainalno razdvajanje proiene otpadne vode i mulja vri se u preostalom vanjskomprstenu taloni'e u kojem se uspostavlja preteno horizontalno strujanje ka preljevnimkonzolnim ljebovima na vanjskom obodu taloni'e.

(roiena i izbistrena otpadna voda preljeva se preko preljevno praa u odvodnilijeb odakle se 'jevovodom odvodi i uputa u izlazni kontrolno7mjerni lijeb u kojem suura!eni kontrolno7mjerni instrumenti kao to su mjera protoke, mjera pF vrijednosti i : 7sonda. Iz sekundarne taloni'e se mulj vraa u bioloki stupanj u svrhu odravanja potrebnekon'entra'ije aktivno mulja u bioaera'ijskom bazenu. ) pro'esu bioloko proiavanjadolazi i do nastanka vika mulja koji se usmjeruje ka klasinom ravita'ijskom zuivau ispremitu vika sekundarno mulja.

-


5/8

(rirodno bioloko proiavanje se obavljaC

*atapanjem emljitakoje treba prethodno dobro prouiti jer je korisno obzirom navlaenje i njojenje zemlje "iskoristivi =os=or, kalijum, sumpor,...# ali i tetni obziromna razne otrove "industrijski ispusti# masti, ulja, biljni paraziti i dr.

"iltra!ija kro emljiteobavlja se na dovoljno prpoustljivim, eventualno dreniranimzatvorenim prostorima "manjim od ,- ha#, izme!u malih nasipa koji se postepenodiu -7 'm. ) ove svrhe upotrebljavaju se naputene ljunare i drui materijalnirovovi.

Otvoreni vodoto!i i ribnja!iproiavaju otpadnu vodu koristei rastvoreni kisik irazvijenu =aunu. 9odu treba to vie izloiti ozraivanju "preljevi, kaskade i sl.#

)ioloki filterise izvode od kruno ili etvrtasto oblika sa zidovima visine @, m od

kanalske opeke, kamena ili betona sa ispunom od ljake, lomljeno kamena ili sl. 9odapo izlasku iz prethodne taloni'e se rasprskava preko ispune na kojoj se =ormirapokoi'a od mikrooranizama koji uz prisustvo zraka razra!uju oranske materijesadrane u vodi. Iza bioloko =iltera e==luent se uvodi u naknadnu taloni'u.

+labo optereeni bioloki filterisa optereenjem od 24- +(;-na m@=ltera na dan,odnosno - stBm@. :tpadna voda dovodi se na litre povremeno "Milerov si=on#

,isoko optereeni bioloki filterisa zapreminskim optereenjem od 64- +(;-nam@ =ltera na dan, odnosno - stBm@. :tpadna voda dovodi se na litre povremenoneprekidno. 1=ekt ovih =iltera poveava se re'irkula'ijom.

Potopljeni bioloki filteri ine naslae od lomljeno kamena, koksa i azbest'ementnih ploa potopljenih u otpadnoj vodi sa posebnim dovodom zraka pod

pritiskom. 0olaze u obzir za otpadne vode od pranja vune, prerade alkohola ili vodekoje sadre =enol.

)ioaera!ija predstavlja pojaano samoproiavanje otpadne vode iz primarnihtaloni'a biolokim muljem. (otrebe bakterija za kisikom obezbje!uju se dovodomzraka pod pritiskom. +azeni za bioaera'iju su obino dui i uski za djelovanje po

povrini ili dubini 7@ m. Trajanje postupka bioaera'ije zavisi od optereenosti vode

oranskim materijama.


6/8

sustavom korijenja djelovati protiv zaepljenja tla. (roiena otpadna voda odvodi sesustavom drenanih 'ijevi preko izlazno kontrolno7mjerno okna u re'epijent.

2.(. Prerada i koritenje mulja

) zuivau se viak aktivno mulja ravita'ijski uuuje. )ueni mulj se sa dna

zuivaa povremeno 'rpi direktno u 'entri=uu. ) svrhu pospjeivanja e=ekata dehidra'ije utlani 'jevovod za dovod zueno mulja u 'entri=uu injektira se odovarajua otopina=lokulanta putem dozirnih 'rpki iz posebno rezervoara sa pripremljenom otopinom=lokulanta. 0ehidrirani mulj se isputa iz 'entri=ue na opremu za =inalnu obradu mulja

pomou neaeno vapna i na taj se nain dodatno stabilizira i ukruuje te se kao takavodvozi. Izdvojena se muljna voda s 'entri=ue i zuivaa vraa preko ealiza'ijsko bazenana ponovno bioloko proiavanje.

:brada mulja se vri sljedeim redoslijedomCPrethodni gunjivai mulja.(rimarni mulj iz prethodnih talonika podie se pomou 'rpkeza primarni mulj u dva prethodna zunjivaa mulja. :vdje se odvija zunjavanje primarnomulja na nain da se koliina suhe tvari od ulaznih ''a. 8 ? povea na ''a. 3.- ?. $vaki

prethodni zunjiva opremljen je jednim aterom.


7/8

vodu, 'rpna stani'a za tehnoloku vodu, instala'ijski kanali za kablove, vanjskarasvjeta i dr.

2.. Mali ure-aji a proiavanje

Mali ure!aji za proiavanje sanitarno7=ekalnih otpadnih voda do - 1$"ekvivalentnih stanovnika# koriste se za de'entralizirano proiavanje otpadnih voda.(rednost malih ure!aja za proiavanje dolazi do izraajaC

kada je prikljuak otpadnih voda korisnika na javnu kanaliza'iju tehniki neizvodljivili su trokovi prikljuka izuzetno visoki "neizra!ena kanaliza'ijska mrea, prevelikaudaljenost od javne kanaliza'ije, lokalni propisi i sl.#,

kada se treba zadovoljiti odovarajui zahtjev prilikom isputanja otpadnih voda ure'epijentC rijeku, potok, upojni bunar i sl.

Mali ure!aji za proiavanje se izvode kao kompaktni kontejnerski ure!aji koji sebrzo mou premijestiti na druu loka'iju, ili kao monolitno7betonski spremni'i za uradnju uzemlju, a sukladno normi F> 1N 2-33. eaktor# ispunom vrlo je slino sa pro'esom proiavanja u ure!aju sabioaera'ijskim bazenom bez A+> ispune. +itna razlika je u tome to se u bioaera'ijski bazen

6


8/8

smjeta A+> ispuna na kojoj se prijanjaju "=iksiraju# bakterije i mikrooranizmi. )nos kisikavri se u donoj zoni bioaera'ijsko bazena, ispod A+> ispune.

5

Documents

otpadne vode 11