9

1.

OTKUD TOLIKA NEJEDNAKOST?

Zato Aboridini nisu iz Australije napali Englesku?

Sve bebe raaju se podjednako goliave. Ali ubrzo zatim neke od njih uvijaju se u preskupu odjeu, kupljenu u najboljim buticima, dok veina biva odjevena u prnje. Kad malo poodrastu, one prve mrte se svaki put kad im roaci i kumovi donesu jo odjee (jer vie vole poklone druge vrste), dok one druge sanjaju o tome da jednoga dana moda odu u kolu u cipelama bez rupa.

To je jedna strana nejednakosti koja karakterizira na svijet. Moda esto slua o toj nejednakosti, ali je ne vidi pred sobom jer, istini za volju, u tvoju kolu ne idu djeca koja inae ine veliku veinu djece svijeta i koja su osuena na ivot prepun odricanja, pa ak i nasilja. Poznato mi je pak da, bar u teoriji, dobro zna da veina djece na ovom svijetu nije poput tebe i tvojih kolskih drugova. Nedavno si mi postavila pitanje: Otkud tolika nejednakost? Moj odgovor nije bio zadovoljavajui ni za... mene samog. Zbog toga se nadam da e mi dopustiti da pokuam ponovo i da ovaj put, umjesto odgovora, i ja postavim pitanje.

JANIS VARUFAKIS

10

Budui da ivi i odrasta u Australiji, u koli koju pohaa u Sydneyu esto si gledala predstave i pratila predavanja o Aboridinima o nepravdama koje su im nanesene, o njihovoj kulturi koju su bijeli kolonizatori iz Britanije gazili itava dva stoljea, o siromatvu u kojem, to je veliki skandal, jo i sad ive. Jesi li se, meutim, ikada zapitala zato su Britanci napali Australiju, otimajui iz ista mira zemlju Aboridina (i zapravo ih istrebljujui), umjesto da se dogodi obrnuto? Zato se aboridinski ratnici nisu iskrcali u Doveru i, brzo nadirui, krenuli k Londonu, ubijajui pritom svakog Engleza koji bi im se usudio suprotstaviti? Mogu se kladiti da u tvojoj koli ne postoji nastavnik koji bi se usudio makar i pomisliti na postavljanje ovakvog pitanja.

Ovo pitanje je, meutim, veoma znaajno. Ako na njega ne odgovorimo iscrpno, u opasnosti smo da bez razmiljanja priznamo kako su Europljani, na kraju, ipak pametniji i sposobniji. Suprotan argument da su australski Aboridini bolji ljudi i da zato nisu postali surovi kolonizatori nije uvjerljiv jer bi se mogao potvrditi jedino uz postojanje mogunosti da i oni naprave velike prekooceanske brodove, nabave oruje i steknu mo, pa da stignu do obala Engleske i skre otpor engleske vojske, pri emu bi, usprkos svemu, oni ipak odluili da ne podjarme Engleze i ne otmu im zemlju u Sussexu, Surreyju i Kentu.

U tom smislu, pitanje i dalje ostaje otvoreno: otkud tolika nejednakost meu narodima? Nisu li, moda, neki narodi pametniji od drugih naroda? Ili je moda rije o neem sasvim drugom, neem to nema veze s podrijetlom i DNK, a objanjava injenicu da na ulicama svoga grada nikada nisi vidjela siromatvo koje si srela kad si hodala ulicama Tajlanda?

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

11

Jedno su trita, a drugo je ekonomija

U drutvu u kojem odrasta vlada pogreno miljenje da je ekonomija isto to i trite. to su zapravo trita? Trita su polja razmjene. U supermarketu punimo koaru namirnicama i razmjenjujemo ih za novac, koji se, dalje, razmjenjuje za neto drugo, neto to eli onaj koji novac ubire (vlasnik supermarketa, zaposlenik u supermarketu, s obzirom na to da on dobiva plau od novca kojim plaamo na blagajni itd.). Da nema novca, davali bismo prodavau neka druga dobra, ona koja bi elio imati. Upravo zato opisujem trite kao mjesto gdje se odigrava razmjena. To mjesto u dananje vrijeme moe biti i digitalno kao kad ti, na primjer, od mene trai da ti kupim glazbu s iTunesa ili knjige s Amazona.

To ti sve govorim jer su trita postojala i u vrijeme kad smo ivjeli na drveu, prije nego to smo otkrili poljoprivrednu proizvodnju. Kad je neki na daleki predak ponudio nekom drugom naem pretku bananu zahtijevajui od njega jabuku zauzvrat, to je bio prvi oblik razmjene, rudimentarni oblik kupovine, gdje je cijena jedne jabuke bila jedna banana i obrnuto. To, meutim, nije bila prava ekonomija. Za stvaranje prave ekonomije bilo je potrebno neto vie: bilo je potrebno da ponemo proizvoditi umjesto da samo lovimo ivotinje, ribe ili da beremo banane.

Dva velika skoka jezik i viak

Prije otprilike osamdeset dvije tisue godina mi, ljudi, nainili smo svoj prvi veliki skok: uspjeli smo upotrijebiti svoje glasnice da bismo, umjesto nemutih krikova, artikulirali govor. Sedamdeset tisua godina kasnije (to znai prije otprilike

JANIS VARUFAKIS

12

dvanaest tisua godina) napravili smo drugi veliki skok: uspjeli smo obraditi zemlju. Govor i mogunost proizvodnje hrane, umjesto galame i konzumiranja onoga to nam je pruala priroda (plijena i raznih plodova), izrodili su ono to nazivamo ekonomijom.

Danas, dvanaest tisua godina nakon izuma koji je ovjeku omoguio da obrauje zemlju, imamo svako pravo smatrati kako je taj trenutak zaista bio historijski: ovjek je uspio u tome da prvi put ne ovisi o velikodunosti zemlje, nego je nauio kako da je prisili da za njega proizvodi dobra. Je li to bio trenutak radosti i uspona? Ni u kom sluaju! Jedini razlog zbog kojeg su ljudi nauili obraivati zemlju bila je glad to ih je morila. Poto su istrijebili vei dio divljai zahvaljujui pametnoj strategiji kojom su je lovili i poto su postali toliko brojni da im plodovi drvea vie nisu bili dovoljni, ljudi su, zbog gladi koja ih je morila, bili prinueni izmisliti metode obrade zemlje.

Kao ni sve druge tehnoloke revolucije, ni ovu nismo mi odluili provesti. Tehnologija poljoprivrede, agrarne ekonomije, nam se dogodila. S njom su se, a da se nismo trudili da tako bude, ljudske zajednice promijenile. Agrarna proizvodnja prvi je put dovela do stvaranja osnovnog elementa prave ekonomije vika vrijednosti. to je to? To je proizvod zemlje koji ne samo to je dovoljan da nas prehrani i da nadomjesti zrnje koje smo iskoristili ove godine (a koje smo utedjeli prethodne godine), ve je to ono to preostaje i omoguuje gomilanje za buduu upotrebu na primjer, to su itarice koje smo uskladitili bilo za teka vremena (u sluaju propasti sljedeeg uroda, npr. od tue), bilo da bi se iskoristile za sjetvu idue godine kako bi se poveao budui viak.

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

13

Ovdje treba obratiti pozornost na dvije injenice. Prvo, ulovljena divlja, riba i skupljeni plodovi i voe teko su mogli stvoriti viak s obzirom na to da bi se riba, zeevi i banane nakon kraeg vremena poinjali kvariti i trunuti (to nije bio sluaj sa itom, kukuruzom, riom, jemom, koji su imali dulji rok trajanja). Drugo, proizvodnja agrarnog vika izrodila je sljedea uda ljudskog drutva: pismo, dug, novac, drave, vojske, sveenstvo, birokraciju, tehnologiju, ak i prvi oblik biokemijskog rata. Krenimo, dakle, redom, da ih ispitamo jedno po jedno...

Pismo

Arheolozi nas ue da se prvi oblik pisma pojavio u Mezopotamiji. to se biljei? Biljei se koliina itarica koju je svaki zemljoradnik stavio u zajedniki silos. Sasvim logino. Budui da je bilo veoma teko da svaki zemljoradnik sagradi svoj silos kako bi uskladitio vlastiti viak, bilo je lake da postoji zajedniki silos, pod kontrolom nadlene osobe, i da svaki zemljoradnik tu skladiti svoj rod. Taj oblik skladitenja, meutim, zahtijevao je dokaz da je, na primjer, gospodin Nabuh stavio sto kilograma u skladite. Zaista, prvo pismo nastalo je kako bi se omoguilo izdavanje takve raunovodstvene potvrde, to jest kako bi zemljoradnici mogli predoiti dokaz o koliini itarica koju su stavili u zajedniko skladite. Nije sluajno to to su se drutva koja nisu imala potrebu za razvijanjem poljoprivrede, jer je divljai i plodova bilo u izobilju (npr. drutva Aboridina u Australiji i starosjedilaca u Sjevernoj Americi), zadovoljila slikarstvom i glazbom, pa nikada i nisu stvorila pismo.

JANIS VARUFAKIS

14

Dug i novac

Raunovodstveni zapis o koliini proizvoda, poput onog o penici koja je pripadala naem prijatelju gospodinu Nabuhu, bio je poetak stvaranja duga i novca. Poznato nam je, opet na temelju arheolokih nalaza, da su mnogi zaposlenici dobivali platu u koljkama sa zapisanim brojevima koji su predstavljali kilograme penice to im je ih vladar dugovao za rad na njegovim poljima. S obzirom na to da penica na koju su se odnosili ti brojevi u tom trenutku moda jo nije bila proizvedena, dotine koljke predstavljale su oblik vladareva duga prema zaposlenom. Istodobno, one su bile i neka vrsta novca s obzirom na to da su zaposlenici te koljke koristili kako bi kupovali potrebne proizvode.

Najzanimljiviji nalaz, meutim, ima veze s nastankom kovanog novca. Mnogi dre da je metalni novac stvoren kako bi se koristio u okviru raznih transakcija i pritom prelazio iz ruke u ruku. Ipak, nije bilo tako. Kovani novac je, barem u Mezopotamiji, koriten kako bi se biljeila raspodjela poljoprivrednog vika mnogo prije njegova stvaranja! Postoje podaci o tome da su u nekom trenutku vlasnika prava u odnosu na itarice koje su uvane u zajednikim skladitima zapisivana na temelju virtualnih kovanih novia. Virtualnih? Da, virtualnih! U raunovoinoj knjizi stajalo je, na primjer, sljedee: Gospodin Nabuh ima pravo na itarice u vrijednosti tri kovana novia.

Ono to je u itavoj toj prii zanimljivo jest injenica da ti novii uope nisu postojali (jer su iskovani tek nakon nekoliko stotina godina), ili ih je bilo vrlo malo, i to tako velike teine da nije bilo mogue pustiti ih u optjecaj. Tako su transakcije dijelova vika provoene na temelju virtualnih

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

15

novanih jedinica. Tako neto, meutim, zahtijevalo je ono to nazivamo povjerenjem ili na latinskom credere (a na engleskom credit) povjerenje da te virtualne jedinice imaju razmjensku vrijednost i da stoga vrijedi potruditi se i zaraditi ih svojim radom.

Da bi, meutim, takvo povjerenje postojalo, bilo je potrebno neto to podsjea na ono to mi nazivamo dravom kolektivna institucija koja preivljava smrt vladara i koja moe uliti povjerenje da e s vremenom svakome biti dodijeljen dio vika koji mu pripada.

Drava, birokracija i vojska

Dug, novac, povjerenje i drava, dakle, idu ruku pod ruku. Bez duga nema lakog naina raspolaganja poljoprivrednim vikom. Istog trenutka kad se rodio dug, pojavio se i novac. Da bi se meutim, osigurala vrijednost novca, postojala je potreba za kolektivnom institucijom dravom koja bi jamila njegovu vjerodostojnost. Naravno, postojanje drave nemogue je bez vika, budui da su dravi potrebni inovnici za javne poslove (na primjer u sudovima, gdje se rjeavaju sporovi koji proistjeu iz neslaganja oko toga tko kome i koliko duguje), zatim policija radi zatite vlasnikih prava i, neizostavno, vladari, koji svakako zahtijevaju visok ivotni standard. Nita od svega toga ne moe se odrati bez poprilinog vika, od kojeg svi oni ive a da ne rade na poljima. U isto vrijeme, bez vika ne bi mogla postojati ni organizirana vojska, a bez organizirane vojske vlast vladara i, uope, drave se ne bi mogle nametnuti, dok bi drutveni viak bio izloen djelovanju vanjskih imbenika.

JANIS VARUFAKIS

16

Sveenstvo

Sve drave koje su nastale u agrarnim drutvima, povijesno gledano, raspolagale su vikom na uasno neravnopravan nain, u korist drutvenih, politikih i vojnih monika. Koliko god da su, meutim, vlastodrci bili moni, oni nikada nisu bili dovoljno moni pred velikom veinom obespravljenih zemljoradnika, koji su, ujedinjeni, za nekoliko sati mogli svrgnuti reim koji ih je ugnjetavao.

Kako su, dakle, vlastodrci uspijevali odrati svoju vlast i, neometani od veine, raspolagati vikom u vlastitu korist? Odgovor je: zahvaljujui razvoju posebne ideologije koja im je davala legitimitet i uvjeravala veinu da vlastodrci imaju pravo drati svu vlast u svojim rukama. Da tako mora biti. Zbog njihove plave krvi. Da njihovo pravo na vlast potjee od vie sile. Da je boja volja da sve bude ba tako kako jest.

Bez te dominantne ideje koja joj je davala legitimitet, za dravnu hegemonistiku vlast ne bi bilo nikakve nade. Netko joj je morao davati terapiju. Stajati uz vladara kao predstavnik vie sile na zemlji i blagoslivljati vlast hegemona. Naravno, to nije mogla biti samo jedna osoba, kao u plemenima prije izuma agrarnih ekonomija, iji je viak uinio sloenijom drutvenu i birokratsku organizaciju drutva. Kao to je drava morala imati kontinuitet i opstojati i nakon smrti vladara, tako se i ideoloko pokrie dravne vlasti moralo institucionalizirati uz pomo sveenstva koje je otkrivalo i ustanovljavalo obrede to su, oslanjajui se na predrasude ljudi uplaenih pred smru, legalizirali prije svega samo sveenstvo, a onda i vladarevu vlast nad dravom. Bez vika, meutim, ne bi bilo nikakva razloga za stvaranje sloenog sveenstva, niti bi bilo mogue odravati ga (s obzirom na to da njegovi pripadnici nita nisu proizvodili).

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

17

Tehnologija

Ljudski je um uspio provesti tehnoloke revolucije mnogo prije izuma poljoprivrede na primjer, kad je poeo koristiti metal ili vatru. Poljoprivredni viak, meutim, dao je tehnolokom napretku nevieno ubrzanje. Sasvim logino. Prvo i osnovno, on je oslobodio najbolje izumitelje potrebe da love divlja kako bi se prehranili. U mjeri u kojoj su njihovi izumi (na primjer, orue za rad u polju, oruje za vojsku, nakit za vladara) bili poeljni, primali su dio agrarnog vika u zamjenu za svoje proizvode. tovie, sama poljoprivredna ekonomija stvarala je tehnoloke potrebe koje nisu postojale u prolosti (na primjer, potrebe za navodnjavanjem ili sustavom irigacijskih kanala).

Biokemijski rat

Viak je stvorio smrtonosne bakterije. Kad su se tone penice prvi put nagomilale u zajednikim skladitima, a oko njih se, po selima i gradovima, nagurali mnogi ljudi, i to jo sa ivotinjama koje su im bile potrebne (na primjer, zbog mlijeka koje daju), ta hiperkoncentrirana biomasa pretvorila se u ogroman biokemijski laboratorij u kojem su se bakterije razvile velikom brzinom, a zatim su se razmnoile, mutirale i pretvorile se u udovita (barem u usporedbi s onima koje su ljudi dotad susretali u prirodi).

Pojavile su se nove, katastrofalne bolesti, koje su uzimale nebrojene rtve. Ali su s vremenom te poljoprivredne drutvene ekonomije postale ovisne ak i o tim bakterijama kolere, tifusa, o virusu gripe. Stanovnici su na sebi nosili milijune tih smrtonosnih mikroorganizama, a nisu se od njih razbolijevali. Tako, kad su napadali krajeve nastanjene plemenima koja

JANIS VARUFAKIS

18

nisu imala razvijenu poljoprivrednu proizvodnju, nije bilo potrebno potegnuti ma kako bi ih osvojili. Najobiniji stisak ruke bio je sasvim dovoljan da istrijebi veinu.

Zaista, i u Australiji i u Americi mnogo je vei broj domorodaca pomro od dodira s bakterijama koje su nosili europski osvajai nego od napada topovima, mecima ili noevima. U nekim sluajevima europski osvajai ak su se svjesno posveivali tom biokemijskom ratu. Postoje, na primer, podaci o tome da je u Americi itavo jedno pleme Indijanaca istrijebljeno kad im je delegacija Europljana kolonizatora poklonila pokrivae koji su, po planu, bili puni bakterija tifusa.

Povratak na pitanje: Zato Britanci Aboridine, a ne suprotno?

Vrijeme je da se vratimo na okrutno pitanje od kojeg smo krenuli: Zato su Britanci napali Australiju, a ne Aboridini Englesku? Uopeno govorei, zato su sve imperijalistike sile nastale na euroazijskom kontinentu i, u novije vrijeme, u Sjedinjenim Amerikim Dravama (od zametka koji je tamo emigrirao iz Europe)? Kako se dogodilo da nijednu imperijalnu silu nisu stvorili crnci u Africi ili u Australiji? Je li to neto u genima? Naravno da nije! Odgovor se krije u onome to sam prethodno naveo.

Vidjeli smo da na poetku bijae viak. Bez poljoprivrednog vika ne bi bilo mogue stvoriti vojske, autoritarne drave, pismo, tehnologiju, barut, prekooceanske brodove itd.

Vidjeli smo kako su poljoprivredne drave razvile ak i biokemijsko oruje sposobno unititi lanove drutava koja nisu bila poljoprivredna, poput Aboridina u Australiji.

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

19

Vidjeli smo kako u zemljama poput Australije, gdje je hrane uvijek bilo u izobilju (jer su tri do etiri milijuna ljudi, u harmoninoj suradnji s prirodom, imala iskljuiv pristup flori i fauni kontinenta veliine Europe), nikada nije bilo nikakva razloga da se izume poljoprivredna tehnologija kako bi se gomilao viak.

Danas znamo (barem ti to vrlo dobro zna) da su Aboridini imali poeziju, glazbu, kao i mitologiju izuzetno velike civilizacijske vrijednosti. Nisu, meutim, imali sredstva da bi napali druge narode ili da bi barem mogli obraniti sami sebe. Dok su, nasuprot tome, Englezi, kao dio euroazijske kulturne paradigme, bili primorani, po logici stvari, razviti viak i sve to uz njega ide: od prekooceanskih brodova do biokemijskog oruja. Tako da za Aboridine nije bilo nikakve nade da e uspjeti preivjeti kad su Englezi stigli do obala Australije.

A Afrika?

A to je s Afrikom? pitat e me vrlo uputno. Zato se nije pojavila barem jedna velika afrika sila koja bi bila kadra ugroziti Europu? Zato je trgovina robovima bila... jednosmjerna ulica? Nisu li, na kraju, crnci ipak bili manje sposobni od Europljana?

Nita od svega toga ne stoji. Baci pogled na kartu i usporedi oblik Afrike s oblikom Euroazije. Prvo e uoiti da je Afrika duguljasta. Poinje od Sredozemlja, prua se juno do ekvatora i nastavlja se sve do umjerene klimatske zone june hemisfere. Drugim rijeima, afriki kontinent protee se kroz mnoge razliite klimatske zone: od pustinje Sahare, preko suptropskih subsaharskih predjela, pa kroz predjele s isto

JANIS VARUFAKIS

20

tropskom klimom, do umjerene klime June Afrike. Obrati sad pozornost na oblik Euroazije. Suprotno od Afrike, koja se protee od sjevera prema jugu, Euroazija poinje od Atlantika i iri se na istok sve do obala Kine i Vijetnama na Tihom oceanu, to znai da je nekako zdepasta (ako mi dopusti upotrijebiti ovaj izraz).

to to znai? Znai da moemo pregaziti Euroaziju, od Tihog oceana do Atlantika, nailazei pritom na relativno male promjene klime, to je u potpunoj suprotnosti s Afrikom, gdje se mora proi kroz mali milijun klimatskih zona da bi se stiglo od Johannesburga do Egipta. A zato je to znaajno? pitat e. Jednostavno zato to se afrika drutva koja su razvila poljoprivrednu ekonomiju (na primjer, u dananjem Zimbabveu) nikako nisu mogla rairiti prema Europi s obzirom na to da je bilo nemogue da njihove kulture uspiju sjevernije, blie ekvatoru ili, jo manje, u Sahari. Nasuprot tome, narodi Euroazije, poto su otkrili poljoprivrednu proizvodnju, mogli su se iriti na zapad i istok kako su htjeli, napadajui i osvajajui, prisvajajui vikove, ali i kulture naroda koje su osvajali, podraavajui njihovu tehnologiju i stvarajui itave imperije. U Africi zbog njezine geografije takvo to nije bilo mogue.

Otkud, dakle, tolika nejednakost?

Na razini svjetske raspodjele dobara, injenica da su Europljani podjarmili Afriku, Australiju i Ameriku moe se objasniti u potpunosti na temelju prethodnog izlaganja o tome kako su objektivni, geografski uvjeti, zasnovani na uzronoposljedinim zakonitostima, precizno doveli australske Aboridine, amerike Indijance i veinu stanovnika Afrike u njihovu da

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

21

nanju situaciju. Kao to si mogla primijetiti, nita od svega toga nema veze s genima bijelaca, crnaca, utih ili crvenih ljudi. Klju situacije ne nalazi se nigdje drugdje doli u gomilanju poljoprivrednog vika i u relativnoj lakoi ili teini geografskog irenja poljoprivrednih kultura, tako da je mogua meusobna podrka: a) gomilanja vika, i b) stvaranja velikih dravnih ekspanzionistikih tvorevina (imperijalistikih, kako smo ih neko nazivali!).

Postoji, meutim, jo jedna razina na kojoj se razvija nejednakost: unutar razvijenih drutava. Kao to sam ti rekao govorei o dravi i religijskoj hijerarhiji koju su stvorili poljoprivredni vikovi, gomilanje vika zahtijevalo je (i donijelo) hiperkoncentraciju vlasti, a posljedino tome i bogatstva, u rukama malog broja ljudi. Ta nejednakost i zbog nejednake politike vlasti koju raa ima tenju hraniti samu sebe reproducirati se uveavajui se.

Zaista, pristup nagomilanom viku daje ekonomsku i politiku (ak i kulturnu) nadmo, koja se moe iskoristiti da bi se osigurao jo vei postotak budueg vika. Jednostavnijim jezikom reeno, mnogo je lake zaraditi milijun eura ako ve ima mnogo milijuna eura. Naprotiv, ako nema nita, ak i zarada od tisuu eura moe izgledati kao neostvariv san.

Postoje, dakle, dvije razine na kojima hara nejednakost. Prva je svjetska razina, to objanjava zato su neke zemlje ule u 20. i 21. stoljee u potpunom siromatvu, dok su druge imale sve prednosti moi i bogatstva, vrlo esto zgrnutog pustoenjem siromanih zemalja. Druga je razina u okviru samih drutava. tovie, esto se moe primijetiti da su u najsiromanijim zemljama (malobrojni) bogati bogatiji od mnogih bogataa bogatijih zemalja.

JANIS VARUFAKIS

22

Pria koju sam ti ispriao u ovom poglavlju prati korijene nejednakosti to se tie proizvodnje ekonomskog vika u okviru prve tehnoloke revolucije razvoja poljoprivrede. Ovu priu nastavit u u sljedeem poglavlju, gdje e se jasno vidjeti kako se razlike jo poveavaju u okviru narednih tehnolokih revolucija (na primjer, s pronalaskom parnog stroja ili raunala), koje su naroito pridonijele stvaranju drutva koje vidi i uje oko sebe. Ali, prije toga jedan poticaj: nikada nemoj podlei iskuenju racionalizacije nejednakosti/neravnopravnosti koje danas, kao dijete, smatra neprihvatljivim.

Nejednakost kao samoobnavljajua ideologija

Kad sam se osvrnuo na sveenstvo i njegovu ulogu, rekao sam da ono funkcionira stvarajui ideologeme koje legaliziraju nejednaku i neravnopravnu raspodjelu vika u oima svih i onih koji imaju i onih koji nemaju. Funkcionira djelotvorno, na razini na kojoj stvara mreu vjerovanja, neto poput mitologije koja pomae u reprodukciji kako vika, tako i njegove neravnopravne raspodjele.

Ako o tome razmisli, nita se ne reproducira lake od uvjerenja bogatih da su oni dostojni onoga to im pripada. Od malih nogu sustavno uvjerava sebe (kao i sva djeca) da ti tvoje igrake, tvoja odjea, tvoja kua pripadaju po svakom pravu. Na mozak automatski smatra: Imam X = X mi pripada. To je psiholoka osnova na kojoj se temelji ideoloki proces koji uvjerava one koji imaju mo i bogatstvo (veinom su to iste osobe) da je ispravno, poteno i neophodno da oni imaju mnogo, a da oni drugi imaju mnogo manje.

Nemoj im to uzimati za zlo.

TO SAM REKAO KERI O EKONOMIJI

23

Nezamislivo je koliko nam je lako uvjeriti sebe da je raspodjela koju primjeujemo, pogotovo kad nam ide u prilog, logina, prirodna i pravedna. Kad osjeti da si spremna podlei takvim mislima, sjeti se onog to smo govorili na poetku: kako je, unato tome to se sve bebe raaju podjednako goliave, nekima predodreeno da budu odjenute u preskupu odjeu, dok su druge osuene na glad, eksploataciju i bijedu. Sauvaj u svojoj dui odbojnost prema takvoj stvarnosti kao jedino loginoj, prirodnoj i pravednoj.