OSVRT NA RUDARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ ... · Web viewZakon o prostornom uređenju temeljni je dokument o prostornom uređenju na koji se vežu drugi dokumenti prostornog uređenja

ZAKONSKA RGULATIVA I STANJE EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA

U REPUBLICI HRVTSKOJ

Dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud.(1),

Dragan Vidić, dipl.ing.rud.(1), (1) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

1. UVOD

Rudarstvo je jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti svakog društva, a mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva.

Ocjenjujući značaj rudarstva i njegov doprinos ukupnoj gospodarskoj djelatnosti države mora se uvažiti i ispravno vrednovati činjenica da je rudarstvo gospodarska grana koja stvara nove vrijednosti, te potiče i podržava rad čitavog niza drugih proizvodnih gospodarskih grana (energetika, graditeljstvo, prerađivačka industrija...). Neka znanstvena istraživanja u zemljama zapadne demokracije pokazala su da se na broj radnika zaposlenih neposredno na eksploataciji mineralnih sirovina zapošljava 30 do 40 puta veći broj radnika u drugim djelatnostima koja se u nizu bave preradom mineralnih sirovina.

Za Republiku Hrvatsku, pored ugljikovodika, najznačajnija je eksploatacija nemetalnih čvrstih mineralnih sirovina: arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, kremenog pijeska.

Cilj ovog rada je prikazati aktualno stanje glede istraživanja i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj s osvrtom na rudarsku zakonsku regulativu, te prostorno-planski okvir unutar kojega se obavlja rudarska djelatnost u Republici Hrvatskoj.

Pravni okvir koji određuje način korištenja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj određen je s velikim brojem strateških dokumenata, zakona, pravilnika, uredbi, naputaka i sl. koje se direktno tiču rudarske djelatnosti ili su u izravnoj vezi sa prostornim uređenjem i zaštitom okoliša.

U ovom radu će se prikazati i analizirati osnovne odredbe strateških, zakonskih ili podzakonskih propisa kojima je regulirana odnosna problematika, definirati probleme s kojima se susreću rudarski gospodarski subjekti prilikom obavljanja rudarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te ponuditi konkretne prijedloge za rješenje istih s ciljem poboljšanja ukupnog stanja rudarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na istraživanje i eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena.

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PROIZVODNJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Arhitektonsko-građevni kamen je jedna od navrijednijih i najznačajnijih čvrstih mineralnih sirovina koje se eksploatiraju u Republici Hrvatskoj.

Odnos potvrđenih eksploatacijskih rezervi i godišnje proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena, u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1999. godine do 2005. godine, prikazan je u tablici 1. Razvidno je da su potvrđene eksploatacijske rezerve arhitektonsko-građevnog kamena prema sadašnjoj proizvodnji dostatne za dugogodišnju proizvodnju.

Na dijagramu 1. dat je prikaz kretanja proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena, u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1999. godine do 2005. godine i iz kojeg je razvidan trend stalnog porasta proizvodnje.

Tablica 1. Eksploatacijske rezerve i godišnja proizvodnja arhitektonsko-građevnog kamena za razdoblje 1999. ... 2005. godina

Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

A - g- kamen

u 1 000 m3

eksplo. rezerve 15 175,47 6 567,50 8 803,68 11 752,94 14 683,28 19 372,02 22 510,914

proizvedeno 51,71 56,00 59,00 53,75 61,29 76,26 81,378

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

godina

1000

m3

Dijagram 1. Proizvodnja arhitektonsko-građevnog kamena u RH za razdobljeod 1999. ... 2005. godine

Nastavno je prikazan raspored eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena, količine arhitektonsko-građevnog kamena otkopane u 2005. godini, te preostale potvrđene rezerve arhitektonsko-građevnog kamena po županijama:

Dubrovačko-neretvanska županija

Naziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. HUMAC VRNIK d.o.o., Korčula2. HUMAC II KAMEN KORČULA d.o.o., Lumbarda3. PISKE BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb4. MIRONJA II KAMEN d.d., Pazin5. VISOČANI PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik6. VRNIK VRNIK d.o.o., Korčula

ukupno otkopano u 2005. godini: 13 377 m3

stanje eksploatacijskih rezervi na dan 31. prosinac 2005. godine: 558 784 m3

Grad ZagrebNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. BIZEK NAŠA KATEDRALA d.o.o. Zagrebukupno otkopano u 2005. godini: -stanje eksploatacijskih rezervi na dan 31. prosinac 2005. godine: nisu utvrđene

2

Istarska županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. BALE KAMEN d.d. Pazin2. GROŽNJAN-KORNERIJA KAMEN d.d., Pazin3. KANFANAR-DVIGRAD KAMEN d.d., Pazin4. KANFANAR-JUG KAMEN d.d., Pazin5. KANFANAR-SJEVER KAMEN d.d., Pazin6. KIRMENJAK-JUG KAMEN d.d., Pazin7. KIRMENJAK-SJEVER KAMEN d.d., Pazin8. LUCIJA I KAMEN d.d., Pazin9. LUCIJA II KAMEN d.d., Pazin10. MARČANA KAMEN d.d., Pazin11. PRODOL KAMEN d.d., Pazin12. SELINA IV KAMEN d.d., Pazin13. TRI JEZERCA KAMEN d.d., Pazin14. VALKARIN KAMEN d.d., Pazin15. VALTURA KAMEN d.d., Pazin16. VINKURAN KAMEN d.d., Pazin


stanje eksploatacijskih rezervi na dan 31. prosinac 2005. godine: 8 802 463 m3

Primorsko-goranska županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. MAŽOVA GORA APSYRTIDES d.o.o. Mali Lošinj

ukupno otkopano u 2005. godini: - m3


Splitsko-dalmatinska županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. ALKASIN KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split2. BANJA KAVADUR d.o.o. Split3. BRAČUTA OBRT PETRUS, Ivica Petrović, Pučišća4. BRATIŽA OBRTNIK Milan Ivelić, Pražnica5. BRKATE OBRTNIK Markito Jakšić, Donji Humac6. DOLAC UFO BIANCO d.o.o. Selca7. DOLIT JADRANKAMEN d.d. Pučišća8. DOLIT DOLAC-DONJI OBRT RUBIN, vl. Ante Šimunić, Dolac Donji9. DOLIT MARKAM OBRT MARKAM-G, vl. L.Markić, Dolac Donji10. DOLIT-SLAVE OBRT SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji11. DRAGONJIK JADRANKAMEN d.d. Pučišća12. GIANESINI CAVA GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar13. IVANA AGK d.o.o. Kaštel Sućurac14. KALINA I OBRTNIK Siniša Šesnić, Gornji Humac15. KALINA II OBRTNIK Vjekoslav Šesnić, Gornji Humac16. KRUŠEV DOLAC OBRT GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač17. LOZNA JADRANKAMEN d.d. Pučišća18. MALA BURINA PLAME d.o.o. Bogomolje19. MILOVICA JADRANKAMEN d.d. Pučišća20. MULTIKOLOR KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split21. PETRADA HUM OBRT FRANIĆ, vl. Leo Trutanić, Selca22. PETROVICA OBRT PETROVICA, vl. F. Laurić, D. Humac23. PJER OBRTNIK Đani Jerković, Nerežišća24. PLANO JADRANKAMEN d.d. Pučišća25. PLATE SPLITSKA JADRANKAMEN d.d. Pučišća26. PUČIŠĆE JADRANKAMEN d.d. Pučišća27. PUNTA BARBAKAN JADRANKAMEN d.d. Pučišća28.SIVAC – SIVAC JUG JADRANKAMEN d.d. Pučišća29. KUPINOVO – KUPINOVO ISTOK JADRANKAMEN d.d. Pučišća30. REDI ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Split31. SEGET GORNJI-DRAGUN DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski

3

32. SEGET-JUG JADRANKAMEN d.d. Pučišća33. SELCA JADRANKAMEN d.d. Pučišća34. SMOKVICA PAŠARIN d.o.o. Nerežišća35. SRIJANE JADRANKAMEN d.d. Pučišća36. STARA KAVA OBRT GOTOVAC, vl. I. Gotovac, K. Sućurac37. SVETI ANTE OBRT KOP TODORIĆ, vl. Drago Todorić, 38. SVETI ILIJA KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica39. SVETI NIKOLA DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski40. ŠKRAPE PAŠARIN d.o.o. Nerežišća41. TANGO ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split42. VRSINE JADRANKAMEN d.d. Pučišća43. ZELENI JADRAN JADRANKAMEN d.d. Pučišća45. ŽAGANJ DOLAC JADRANKAMEN d.d. Pučišća46. KUČIĆEVA KAVA ETNA d.o.o. Kaštel Lukšićukupno otkopano u 2005. godini: 32 839 m3


Šibensko-kninska županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. BRESTOVCI INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin2. ČVRLJEVO OBRT GOTOVAC, vl. I. Gotovac K. Sućurac3. ČVRLJEVO I BATOLIT d.o.o., Šibenik4. ČVRLJEVO IME ISUSOVO ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split5. KRŠINE BATOLIT d.o.o., Šibenik6. KRTOLIN BATOLIT d.o.o., Šibenik7. PAKOVO SELO JADRANKAMEN d.d., Pučišća8. ŽITNIĆ JADRANKAMEN d.d. Pučišćaukupno otkopano u 2005. godini: 580 m3


Zadarska županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. BORIŠINA KAMEN d.o.o. Obrovac2. BUKOVIĆ GAJ OBRT ČERINKA, vl. T. Čerina, Benkovac3. BUKOVIĆ GAJ II OBRT ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac4. GRADIĆ SAAL d.o.o., Zagreb5. GRADIĆ II OBRT GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac6. KUKALJ OBRT TGP KARLO, vl. Z. Bačić, Lisičić7. KUKALJ KAVE ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb8. KUKALJ KAVA-JAMAR JAMAR d.o.o. Split9. LISIČIĆ OBRT AUTOPRIJEVOZNIK, V.Bačić, Lisičić10. MAČKOVAČA SAAL d.o.o., Zagreb11. MARIĆI KAMEN d.o.o. Obrovac12. PLISKOVO OBRT ROGIĆ, vl. I. Rogić, Popovići13. ROMANOVAC KAMEN d.o.o. Obrovac14. ŠIPNATICA 2 KAMEN d.d., Pazin15. TORINE ZIO COMMERCE d.o.o., Lisičić16. TORINE-II OBRT ŽILIĆ KAMEN, vl. M. Žilić, Lisičić17. TORINE-AMADEUS OBRT AMADEUS, vl. R. Blažan, Benkovac18. TORINE-GRANIT GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar19. TORINE-MAMINJO MAMINJO d.o.o. Benkovac20. TORINE-SJEVER GRIČ-3 d.o.o., Benkovac21. TORINE-ZAPAD GRIČ-3 d.o.o., Benkovac22. USKOK OBRT USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić23. VLAČINE BENKAMEN d.o.o., Zagreb24. ANTE OBRT ANTE vl. Ante Pešut, Lisičić25. BUKOVIĆ GAJ - ZAPAD MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac26. JAVORNIK ELMATEX d.o.o. Buzet27. KUKALJ OBRT TGP KARLO vl. Z. Bačić, Lisičić28. KUKALJ KAVA - JAMAR JAMAR d.o.o. Split

4

40%

1%6%1%

0%

36%

16%

Dubrovačko-neretvanskaIstarskaPrimorsko-goranskaSplitsko-dalmatinskaŠibensko-kninskaZadarskaZagrebačka



Zagrebačka županijaNaziv eksploatacijskog polja Nositelj odobrenja1. DUMIĆ OBRT, vl. Nikola Dumić, Samobor2. ŠKRNI JARAK OBRT GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor3. ŠKRNI JARAK II OBRT, vl. Vlado Peles, Samoborukupno otkopano u 2005. godini: 430 m3


Ukupna proizvodnja arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj za 2005. godinu iznosila je 81 378 m3 blokova arhitektonsko-građevnog kamena. Potvrđene eksploatacijske rezerve arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj za 2005. godinu iznosile su 22 510 914 m3 što znači da su prema proizvodnji iz 2005. godine rezerve dostatne za narednih preko 270 godina.

Ovi podaci potvrđuju da Republika Hrvatska ima ogroman potencijal glede proizvodnje i prerade arhitektonsko-građevnog kamena, te se mora ispravno vrednovati značaj arhitektonsko-građevnog kamena u rudarstvu i njegov doprinos ukupnoj gospodarskoj djelatnosti države. Poglavito treba naglasiti da eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena potiče i podržava rad i drugih proizvodnih, gospodarskih grana (graditeljstvo, prerađivačka industrija...).

U dijagramima i tekstu koji slijedi prikazat ćemo udio proizvodnje pojedinih županija i rudarskih gospodarskih subjekata u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske u 2005. godini.

Dijagram 2. Udio proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena pojedine županiji uukupnoj proizvodnji Republike Hrvatske u 2005. godini

Iz dijagrama 2 razvidno je da u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske u 2005. godini najveći udio ima Splitsko-dalmatinska županija (40%), slijedi Istarska županija (36%), Dubrovačko-neretvanska županija (16%), Zadarska (6%),

5

0%10%

4%

44%0%

2%

40%

Dubrovačko-neretvanskaIstarskaPrimorsko-goranskaSplitsko-dalmatinskaŠibensko-kninskaZadarskaZagrebačka

Šibensko-kninska i Zagrebačka (1%), a u ostalim županijama u 2005. godini nije bilo proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena.

Dijagram 3. Udio eksploatacijskih rezervi arhitektonsko-građevnog kamena pojedinežupanije u ukupno utvrđenim rezervama Republike Hrvatske sa stanjem

na dan 31. prosinac 2005. godine

Iz dijagrama 3. razvidno je da u ukupno utvrđenim eksploatacijskim rezervama arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske sa stanjem na dan 31. prosinac 2005. godine, najveći udio ima Splitsko-dalmatinska županija (44%), slijedi Istarska županija (40%), Zadarska županija (10%), Šibensko-kninska županija (4%) Dubrovačko-neretvanska županija (2%), a udio ostalih županija je zanemariv.

Sa stanjem na dan 31. prosinca 2005. godine u Republici Hrvatskoj je odobreno 109 eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena, a postoje čak 44 rudarska gospodarska subjekta koji su nositelji odobrenja na jednom ili više eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena.

Međutim, osnovom proizvodnje ostvarene u 2005. godine, u Republici Hrvatskoj se izvajaju dva vodeća rudarska gospodarska subjekta, glede istraživanja, eksploatacije i prerade arhitektonsko-građevnog kamena.

Trgovačko društvo KAMEN d.d. Pazin, u 2005. godini je ostvarilo proizvodnju od 29 020 m3, a nositelj je odobrenja na 18 eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena, trgovačko društvo JADRANKMEN d.d. Pučišća s proizvodnjom od 24 428 m3. nositelj je odobrenja na 15 eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena.

Iz dijagrama 4. je razvidan udio vodećih gospodarskih subjekata u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske za 2005. godinu. Trgovačko društvo KAMEN d.d. Pazin, sudjeluje s 36% u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj, trgovačko društvo JADRANKMEN d.d. Pučišća s 30%, a sva ostala 42 rudarska gospodarska subjekta koji su nositelji odobrenja na jednom ili više eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena u ukupnoj proizvodnji arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj sudjeluju s 34%.

6

34%

30%

36%

KAMEN d.d. Pazin JADRANKMEN d.d. Pučišća OSTALI

Dijagram 4. Udio proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena pojedinih rudarskihsubjekata u ukupnoj proizvodnji Republike Hrvatske u 2005. godini

3. KOMERCIJALNI NAZIVI I IZGLED ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA PO EKSPLOATACIJSKIM POLJIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U hrvatskoj normi HRN EN 12440:2000 (lipanj, 2001.) prikazano je 40 tipova arhitektonsko-građevnog kamena, s podacima glede komercijalnog naziva, vrste kamena, vanjskog opisa kamena (boja), naziva eksploatacijskog polja te zemljopisnog položaja eksploatacijskog polja.

Hrvatsku normu HRN EN 12440:2000 (lipanj, 2001.) “Prirodni kamen-kriteriji za utvrđivanje nazivlja” (“Natural stone - Determination criteria”), Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo na prijedlog tehničkog odbora TO 196, a nakon provedene rasprave je prihvatio na izvornom engleskom jeziku kao hrvatsku normu, sukladno članku 9. tada važećeg Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 163/03.).U nastavku je prikaz dijela gore navedene norme koji se odnosi na 40 tipova arhitektonsko-građevnog kamena iz Republike Hrvatske.

A.2.3 Croatia (Republic of) EN 12440:2000ADRIA GRIGIO MACHIATTOdolomitic limestonegrey speckledSivac (Pučišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

OKLADdolomite brecciagreyOklad (Selca, Isle of Brač, Dalmacija) Republic of Croatia

ADRIA GRIGIO UNITOdolomitic limestonegrey Milovica (Splitska, Isle of Brač) Republic of Croatia

PLANIKlimestoneyellow greyPlanik (Lupoglav, Istra) Republic of Croatia

ADRIA GRIGIO VENATOdolomitic limestonegrey with dark grey veinsSivac (Pučišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

PLANOlimestoneyellowishPlano (Trogir, Dalmacija) Republic of Croatia

ALKASINlimestoneyellowish reddishRadošići (Sinj, Dalmacija) Republic of Croatia

RASOTICA BlimestonebrownŽaganj Dolac (Sumartin, Isle of Brač) Republic of Croatia

DOLITlimestoneyellowish greyDolit (Donji Dolac, Dalmacija) Republic of Croatia

RASOTICA ClimestonebrownŽaganj Dolac (Sumartin, Isle of Brač) Republic of Croatia

DRAČEVICAdolomitic limestoneyellowishDračevica (Nerežišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

ROMANOVAClimestone brecciared, greyishRomanovac (Obrovac, Dalmacija) Republic of Croatia

FANTAZIJA ROZALIT

7

limestone brecciagreyFantazija (Donji Dolac, Dalmacija) Republic of Croatia

limestone conglomeraterosyPakovo selo (Drniš, Dalmacija) Republic of Croatia

GROŽNJANlimestoneyellowishGrožnjan (Buje, Istra) Republic of Croatia

SAN ANTONIOlimestoneyellowishHumac (Lumbarda, Isle of Korčula) Republic of Croatia

ISTRANKAlimestonebrown, brownishIstranka (Lupoglav, Istra) Republic of Croatia

SAN GIORGIO Edolomite limestonegreyishGlave (Selca, Isle of Brač) Republic of Croatia

JADRAN ZELENIlimestonegreenish, greyPutišići (Donji Dolac, Dalmacija) Republic of Croatia

SAN GIORGIO Wdolomite limestonegreyishGlave (Selca, Isle of Brač) Republic of Croatia

KANFANARlimestoneyellowKanfanar (Kanfanar, Istra) Republic of Croatia

SEGETlimestonewhiteSeget (Trogir, Dalmacija) Republic of Croatia

KIRMENJAKlimestoneivory to greyKirmenjak (Vrsar, Istra) Republic of Croatia

SELINAlimestoneyellowSelina (Lovreč, Istra) Republic of Croatia

LUCIJAlimestonegrey, dark greyLucija (Buje, Istra) Republic of Croatia

VALTURA FIORITOlimestoneyellowishValtura (Pula, Istra) Republic of Croatia

MARIĆIlimestone conglomeratepinkish greyishMarići (Obrovac, Dalmacija) Republic of Croatia

VALTURA UNITOlimestoneyellowishValtura (Pula, Istra) Republic of Croatia

MULTIKOLORlimestone conglomeratemottled greyRadošići (Sinj, Dalmacija) Republic of Croatia

VESELJE FIORITOlimestonewhitishPunta (Pučišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

NEGRIS FIORITOlimestoneblack, decolorated white shellsTrilj (Sinj, Dalmacija) Republic of Croatia

VESELJE UNITOlimestonewhitishPunta (Pučišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

VESELJE UNITO AlimestonewhitishKupinovo (Pučišća, Isle of Brač) Republic of Croatia

VISOČANIlimestonewhitish, yellowishVisočani (Dubrovnik, Dalmacija) Republic of Croatia

VINICITlimestonegreyVinica (Varaždin, Hrvatsko Zagorje) Republic of Croatia

VRNIKlimestonewhitish, yellowishVrnik (Isle of Vrnik, near Dubrovnik) Republic of Croatia

VINKURAN FIORITOlimestonewhiteVinkuran (Pula, Istra) Republic of Croatia

VRSINElimestoneyellowishVrsine (Trogir, Dalmacija) Republic of Croatia

VINKURAN STATUTARIOlimestonewhiteVinkuran (Pula, Istra) Republic of Croatia

ZEČEVOdolomitic limestonegreyishZečevo (Selca, Isle of Brač) Republic of Croatia

Analizirajući gore prikazanih 40 tipova arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske koji su uvršteni u europsku normu EN 12440:2000, Natural stone-Determination criteria (lipanj, 2001.) i prihvaćenih u hrvatskoj normi HRN EN 12440:2000, razvidno je da su nastale određene promjene koje ćemo pokušati naznačiti te izložiti nova saznanja o eksploatacijskim poljima arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj, komercijalnim nazivima arhitektonsko-građevnog kamena koji se na pojedinom eksploatacijskom polju eksploatira, opisati svaki tip arhitektonsko-građevnog kamena, te prikazati zemljopisni položaj svakog eksploatacijskog polja.

Osnovom pismohrane te Zbirke isprava, elaborata i projekata Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u tablici 3. prikazano je sadašnje stanje odobrenih eksploatacijskh polja arhitektonsko-građevnog kamena, nositelja odobrenja eksploatacijskih polja, komercijalnog naziva arhitektonsko-građevnog kamena koji se na pojedinom eksploatacijskom polju eksploatira, te opis (boja) arhitektonsko-građevnog kamena.

8

Tablica 3. Sadašnje stanje eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena

Redni broj

Naziv eksploatacijskog polja

Komercijalni naziv Nositelj odobrenja eksploatacijskog polja Županija

1.HUMAC Humac, (svijetlosiv do

ružičast) VRNIK d.o.o., Korčula Dubrovačko-neretvanska

2.HUMAC II Humac, (svijetlosiv do

ružičast)KAMEN KORČULA

d.o.o., LumbardaDubrovačko-neretvanska

3. PISKE Korunito, (svijetlosmeđa do bijela)

BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb

Dubrovačko-neretvanska

4. MIRONJA II Mironja, (boja slonovače) KAMEN d.d., Pazin Dubrovačko-neretvanska

5. VISOČANI Visočani, (bijel, žućkast) PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik

Dubrovačko-neretvanska

6. VRNIK Vrnik, (svijetlosiv do ružičast) VRNIK d.o.o., Korčula Dubrovačko-

neretvanska7. BIZEK Litavac-Bizek,

(zelenkastožućkasta do svjetlosmeđa)

NAŠA KATEDRALA d.o.o. Zagreb Grad Zagreb

8. BALE Istarski žuti-Bale, (žut) KAMEN d.d. Pazin Istarska9. GROŽNJAN-

KORNERIJA Grožnjan, (žut sitnozrnat) KAMEN d.d., Pazin Istarska

10. KANFANAR-DVIGRAD

Istarski žuti-Kanfanar, (žut) KAMEN d.d., Pazin Istarska

11. KANFANAR-JUG Istarski žuti-Kanfanar, (žut) KAMEN d.d., Pazin Istarska

12. KANFANAR-SJEVER

Istarski žuti-Kanfanar, (žut) KAMEN d.d., Pazin Istarska

13.. KIRMENJAK-JUG Kirmenjak, (boja slonovače do siv) KAMEN d.d., Pazin Istarska

14. KIRMENJAK-SJEVER

Kirmenjak, (boja slonovače do siv) KAMEN d.d., Pazin Istarska

15. LUCIJA I Lucija, (siv do sivocrn) KAMEN d.d., Pazin Istarska16. LUCIJA II Lucija, (siv do sivocrn) KAMEN d.d., Pazin Istarska17. MARČANA Marčana, (bijel) KAMEN d.d., Pazin Istarska18. PRODOL Prodol, (bijel) KAMEN d.d., Pazin Istarska19. SELINA IV Istarski žuti-Selina, (žut) KAMEN d.d., Pazin Istarska20. TRI JEZERCA Istarski žuti-Selina, (žut) KAMEN d.d., Pazin Istarska21. VALKARIN Kirmenjak, (boja

slonovače do siv) KAMEN d.d., Pazin Istarska

22. VALTURA Valtura fioritoValtura unito, (žućkast) KAMEN d.d., Pazin Istarska

23. VINKURAN Vinkuran fioritoVinkuran statuario, (bijel) KAMEN d.d., Pazin Istarska

24.MAŽOVA GORA

Medeja, (bjeličaste boje, žućkasto do ružičasto nijnsiran)

APSYRTIDES d.o.o. Mali Lošinj Primorsko-

goranska

25.ALKASIN Alkasin, (žućkast,

crvenkast)

KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.

Split

Splitsko-dalmatinska

26.BANJA

Sv. Petar (svijetlosiv do bijel i ružičasto siv)Avorio (ružičastosiv)

KAVADUR d.o.o. Split Splitsko-dalmatinska

27. BRAČUTA Bračuta (siv do ružičastosiv)

Obrt PETRUS, Ivica Petrović, Pučišća


28. BRATIŽA San Antonio (svijetlosiv) Obrtnik Milan Ivelić, Splitsko-

9

Pražnica dalmatinska29. BRKATE Brkate (bjeličast)

Roma (sivkastokrem)Obrtnik Markito Jakšić,

Donji HumacSplitsko-

dalmatinska30. DOLAC San Antonio (svijetlosiv) UFO BIANCO d.o.o.

SelcaSplitsko-

dalmatinska31. DOLIT Dolit (svijetlosmeđ) JADRANKAMEN d.d.

PučišćaSplitsko-

dalmatinska32. DOLIT DOLAC-

DONJI Dolit (svijetlosmeđ) Obrt RUBIN, vl. Ante Šimunić, Dolac Donji


33.DOLIT MARKAM Dolit (svijetlosmeđ)

Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić, Dolac

Donji


34.DOLIT-SLAVE Dolit (svijetlosmeđ)

Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac

Donji


35. DRAGONJIK Dračevica (bjelkastosiv) JADRANKAMEN d.d. Pučišća


36. GIANESINI CAVA Crema Lodi (bijel) GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar


37.IVANA Ivana (svijetlosiv do

ružičastosiv i bijel)

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN d.o.o. Kaštel Sućurac


38. KALINA I Brački pločasti (sivkastosmeđ)

Obrtnik Siniša Šesnić, Gornji Humac


39. KALINA II Brački pločasti (Sivkastosmeđ)

Obrtnik Vjekoslav Šesnić, Gornji Humac


40.

KRUŠEV DOLAC

Unito (bijel do vrlosvijetlosiv do ružičast)Fiorito (ružičasto siv do bijel)

Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač


41.LOZNA

Veselje unitoVeselje fiorito (bijel do žućkasto bijel)

JADRANKAMEN d.d. Pučišća


42. MALA BURINA Mala burina (bjeličast do slabožućkast)

PLAME d.o.o. Bogomolje


43.MILOVICA

Sivac Adria Grigio unito (sivkast)



44.MULTIKOLOR Multikolor (konglomerat,

išarano siv)

KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.

Split


45. PETRADA HUM Hum (svijetlosiv, ružičastosiv)

Obrt FRANIĆ, vl. Leo Trutanić, Selca


46.PETROVICA Petrovica (bjeličast do

žućkast)

Obrt PETROVICA, vl. Frane Laurić, Donji

Humac


47. PJER Sv. Petar (svijetlosiv do bijel i ružičasto siv)

Obrtnik Đani Jerković, Nerežišća


48. PLANO Plano (bijel) JADRANKAMEN d.d. Pučišća


49. PLATE SPLITSKA Veselje unito-splitskaVeselje fiorito-splitska



50. PUČIŠĆE Veselje unito (svijetlo siv do bijel)



51. PUNTA BARBAKAN

Veselje fiorito-punta (blijedosmeđ)



52. SIVAC – SIVAC JUG

Veselje fiorito-kupinovo (blijedosmeđ do bjelkastosiv)



10

53. KUPINOVO – KUPINOVO ISTOK

Sivac, Adria Grigio (svijetlosiv)



54. REDI Plano redi (svijetlosiv do bijel)

ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Split


55. SEGET GORNJI-DRAGUN

Plano-Dragun (Svijetlosiv do ružičastosiv)

DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski


56. SEGET-JUG Seget (bjelkasto do sivkastosmeđ)



57. SELCA – ležište glave

San Giorgio E San Giorgio W (smeđastosiv)



58. SELCA – ležište Zečevo

Zečevo (ružičastosiv do svijetlosiv)



59. SMOKVICA Avorio (siv, ružičastosiv, svijetlomaslinastosiv)

PAŠARIN d.o.o. Nerežišća


60 SRIJANE Zeleni jadran (zelenkastosiv)



61. STARA KAVA Plano-Stara kava (žućkastosmeđ)

Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac


62. SVETI ANTE Plano-Sveti Ante (bjeličast, smeđast)

Obrt KOP TODORIĆ, vl. Drago Todorić


63. SVETI ILIJA Sveti Ilija (ružičastosiv) KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica


64. SVETI NIKOLA Plano-Dragun (svijetlosiv, ružičastosiv)

DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski


65. ŠKRAPE Škrape (bjeličast, žućkast) PAŠARIN d.o.o. Nerežišća


66. TANGO Tango (tamnosiv, sivooker) ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split


67. VRSINE Vrsine (žućkastosmeđ, svijetlosmeđ)



68. ZELENI JADRAN Zeleni jadran (zelenkastosiv)



69. ŽAGANJ DOLAC Rasotica (smeđkastosiv, žućkastosmeđ)



70. KUČIĆEVA KAVA Seget (bjelkast do sivkastosmeđ)

ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić


71. BRESTOVCI Dinarit (svijetlosmeđ) INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin

Šibensko kninska

72. ČVRLJEVO Čvrljevo (ružičast) Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac

Šibensko kninska

73.

ČVRLJEVO I

Čvrljevo (sivkastonaranđastoružičast do sivkastoružičast i srednje naranđastoružičast)

BATOLIT d.o.o., Šibenik

Šibensko kninska

74. ČVRLJEVO IME ISUSOVO

Rosso Dalmatia (ružičast, okerružičast do svijetlosiv)

ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split

Šibensko kninska

75. KRŠINE Kršine (svijetlosiv do bijel i ružičastosiv)


Šibensko kninska

76. KRTOLIN Perlato adria (bijel do žućkastokrem)


Šibensko kninska

77. PAKOVO SELO Rozalit (sivosmeđ, crvenkast)

JADRANKAMEN d.d., Pučišća

Šibensko kninska

78. ŽITNIĆ Belgris (svijetlosiv)Karneol (konglomerat)


Šibensko kninska

79. BORIŠINA Borišina (bijel do siv ) KAMEN d.o.o. Obrovac Zadarska

80. BUKOVIĆ GAJ Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt ČERINKA, vl. Tomislav Čerina,

Zadarska

11

Benkovac81.

BUKOVIĆ GAJ II Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac

PodgrađeZadarska

82. GRADIĆ Benkovački pločasti (žućkast) SAAL d.o.o., Zagreb Zadarska

83. GRADIĆ II Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt Gradina, vl. Vlado Ivić, Obrovac Zadarska

84. KUKALJ Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt TGP KARLO, vl. Zvonimir Bačić, Lisičić Zadarska

85. KUKALJ KAVE Benkovački pločasti (žućkast)

ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb Zadarska

86. KUKALJ KAVA-JAMAR

Benkovački pločasti (žućkast) JAMAR d.o.o. Split Zadarska

87.LISIČIĆ Benkovački pločasti

(žućkast)

Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Viktor Bačić, Lisičić

Zadarska

88. MAČKOVAČA Benkovački pločasti (žućkast) SAAL d.o.o., Zagreb Zadarska

89. MARIĆI Marići (konglomerat sivkast do ružičast)

KAMEN d.o.o. Obrovac Zadarska

90.

PLISKOVO Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt KAMENOKLESAR

ROGIĆ, vl. Ivan Rogić, Popovići

Zadarska

91.ROMANOVAC

Romanovac (crvenkastosiv)Tulovac (tamnosiv)

KAMEN d.o.o. Obrovac Zadarska

92. ŠIPNATICA 2 Šipnatica, (bijel) KAMEN d.d., Pazin Zadarska93. TORINE Benkovački pločasti

(žućkast)ZIO COMMERCE

d.o.o., Lisičić Zadarska

94.TORINE-II Benkovački pločasti

(žućkast)

Obrt ŽILIĆ KAMEN, vl. Marinko Žilić,

LisičićZadarska

95. TORINE-AMADEUS

Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan,

BenkovacZadarska

96. TORINE-GRANIT Benkovački pločasti (žućkast)

GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar Zadarska

97. TORINE-MAMINJO Benkovački pločasti (žućkast)

Maminjo d.o.o. Benkovac Zadarska

98. TORINE-SJEVER Benkovački pločasti (žućkast)

GRIČ-3 d.o.o., Benkovac Zadarska

99. TORINE-ZAPAD Benkovački pločasti (žućkast)

GRIČ-3 d.o.o., Benkovac Zadarska

100. USKOK Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić Zadarska

101. VLAČINE Benkovački pločasti (žućkast)

BENKAMEN d.o.o., Zagreb Zadarska

102.ANTE Benkovački pločasti

(žućkast)

Obrt kamenoklesar ANTE vl. Ante Pešut,

LisičićZadarska

103. BUKOVIĆ GAJ - ZAPAD

Benkovački pločasti (žućkast)

MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac Zadarska

104. JAVORNIK Javornik (crvenkast) ELMATEX d.o.o. Buzet Zadarska

105. KUKALJ Benkovački pločasti (žućkast)

Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bačić, Lisičić Zadarska

106. KUKALJ KAVA - Benkovački pločasti JAMAR d.o.o. Split Zadarska

12

JAMAR (žućkast)107.

DUMIĆ Samoborski pločasti (zelenkastosiv)

Obrt za vađenje kamena za gradnju, vl.

Nikola Dumić, Samobor Zagrebačka

108. ŠKRNI JARAK Samoborski pločasti (zelenkastosiv)

Obrt GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor Zagrebačka

109.ŠKRNI JARAK II Samoborski pločasti

(zelenkastosiv)

Obrt za vađenje kamena, vl. Vlado

Peles, SamoborZagrebačka

Ukoliko analiziramo sadašnje stanje glede odobrenih eksploatacijskh polja arhitektonsko-građevnog kamena, nositelja odobrenja eksploatacijskih polja, komercijalnog naziva arhitektonsko-građevnog kamena koji se na pojedinom eksploatacijskom polju eksploatira i usporedimo ga s 40 tipova arhitektonsko-građevnog kamena Republike Hrvatske koji su uvršteni u europsku normu EN 12440:2000, Natural stone-Determination criteria (lipanj, 2001.) i prihvaćenih u hrvatskoj normi HRN EN 12440:2000, razvidno je da su nastale bitne promjene – utvrđeno stvarno stanje, a što bi trebalo svakako uzeti u razmatranje.

4. DEFINIRANJE PRAVNIH OKVIRA RUDARSKE ZAKONSKE REGULATIVE ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. Odobrenje istraživanja mineralnih sirovina

Istraživanjem mineralnih sirovina, prema odredbama Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 190/03.), smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, količinu i kakvoću rezervi mineralnh sirovina, te uvjete eksploatacije.

Prije izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja, održava javnu raspravu-natječaj, čiji je smisao održavanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina (Narodne novine, br. 125/98.), pored ostalog i utvrđivanje opravdanosti i mogućnosti istraživanja mineralne sirovine u traženom istražnom prostoru, obzirom na gospodarske i prostorne planove županije, grada/općine na području koje je smješten tražen istražni prostor.

4.2. Odobrenje eksploatacijskog polja

Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, osnovu svake rudarske djelatnosti predstavlja odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine.

Eksploatacijsko polje je prostor, određen prostiranjem potvrđenih bilančnih rezervi mineralne sirovine, koji je horizontalno na površini zemlje ograničen ravnim crtama, a prostire se neograničeno u dubinu zemlje između vertikalnih ravnina položenih kroz te crte.

Prije izdavanja odobrenja za eksploatacijsko polje, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja održava javnu raspravu-natječaj, čiji je smisao održavanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, br. 125/98.), pored ostalog i utvrđivanje opravdanosti i mogućnosti eksploatacije mineralne sirovine u traženom eksploatacijskom polju, obzirom na gospodarske i prostorne planove županije, grada/općine na području kojeg je smješteno traženo eksploatacijsko polje.

13

4.3. Dodjela rudarske koncesija za izvođenje rudarskih radova

Dodjelom (ishođenjem) rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina stječe se pravo izvođenja rudarskih radova u cilju gospodarskog korištenja mineralnih sirovina na odobrenom eksploatacijskom polju.

Dakle, kako je i naprijed iskazano osnovu svake rudarske djelatnosti predstavlja eksploatacijsko polje, te ukoliko je trgovačkom društvu ili obrtniku odobreno eksploatacijsko polje nedvojbeno je da se eksploatacija mineralnih sirovina na istom može obavljati, međutim, prethodno je potrebno ishoditi rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova, a kojom se gospodarskom subjektu određuju uvjeti, dinamika i način eksploatacije mineralne sirovine na odobrenom eksploatacijskom polju.

Da bi se trgovačkom društvu ili obrtniku u postupku dodjele rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina ista dodijelila, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, potrebno je :

1. Odobrenje za eksploatacijsko polje;2. Rudarski projekt s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaćanju projektnih

rješenja;3. Lokacijska dozvola;4. Suglasnosti i mišljenja tijela i trgovačkih društava koja su na provedenoj javnoj

raspravi sudjelovala u određivanju uvjeta odnosno ograničenja uz koja se može obavljati eksploatacija

a) Vodopravna suglasnost Hrvatskih voda – nadležnog vodogospodarskog odjelab) Rješenje o suglasnosti od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstvac) Druge suglasnosti i ograničenja ako su zahtjevana na javnoj raspravi

5. Dokaz o pravu izvođenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobrenog eksploatacijskog polja i to za razdoblje od najmanje 5 godina.

a) Izvod iz zemljišnika s katastarskim zemljovidom na kojem je urisano odobreno eksploatacijsko polje

b) Ugovor o zakupu, služnosti ili ortakluku za zemljišne čestice unutar eksploatacijskog polja.

5 DEFINIRANJE PRAVNOG PROSTORNO-PLANSKOG OKVIRA ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

5.1. Zakon o prostornom uređenju

Zakon o prostornom uređenju temeljni je dokument o prostornom uređenju na koji se vežu drugi dokumenti prostornog uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja Države, uredbe, Prostorni planovi županija, Prostorni planovi gradova/općina, propisi, pravilnici i dr.).

Zakonom o prostornom uređenju se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi mjera i aktivnosti kojim se osigurava planiranje i utvrđivanje prostora Republike Hrvatske.

Svaki zahvat u prostoru, pa tako i svaki rudarski zahvat u prostoru, provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je pravni akt, a izdaje se na temelju dokumenata prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona.

14

5.2. Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji su data polazišta, ciljevi prostornog razvoja, osnove planiranja i usklađivanja prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja, te program prioritetnih mjera i aktivnosti za provođenje Strategije s kartografskim prikazima i odgovarajućim prilozima.

Program prostornog uređenja sadržava osnovne ciljeve i usmjerenja prostornog razvoja, stanovništvo i naselja, infrastrukturne i vodnogospodarske sustave, gospodarske djelatnosti u prostoru, zaštitu posebnih vrijednosti prostora i okoliša, zatim osnove i smjernice za uređenje prostora s kartografskim prikazima, te organizaciju izrade Programa i sažetke Strategije.

5.3. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

Uredbom se određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Uredba se primjenjuje u postupku izradbe i donošenja prostornih planova, te u postupcima njihove provedbe (članak 1.).

Zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1 000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta u smislu ove Uredbe je crta plimnog vala na obali (članak 2.).

Među osnovnim planskim smjernicama za uređenje i zaštitu obalnog pojasa navodi se (članak 3.):

- sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene,

- u zaštićenom obalnom pojasu ne može se istraživati i iskorištavati mineralne sirovine, osim morske soli.

Istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na području otoka udaljeno od obalne crte više od 1 000 m dopušteno je samo u svrhu građenja na otoku (članak 8.).

5.4. Županijski prostorni planovi

Županijski Prostorni planovi su dokumenti prostornog uređenja kojima se sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju, određuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora. Oni moraju biti usklađeni sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i onim prostornim planovima područja posebnih obilježja koje donosi Sabor RH, a u postupku donošenja prostornog plana županije i prostornih planova područja posebnih obilježja koje donosi predstavničko tijelo županije obvezujuću suglasnost izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

5.5. Prostorni planovi gradova/općina

Prostorni planovi koje donose predstavnička tijela gradova/općina su provedbeni prostorni planovi i moraju biti usklađeni s prostornim planovima višeg reda tj. s Prostornim planom županije.

15

6. DEFINIRANJE PROBLEMA U RUDARSKOJ DJELATNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Prva skupina problema u rudarskoj djelatnosti Republike Hrvatske, odnose se na eksploatacijska polja mineralnih sirovina koja su odobrena prije stupanja na snagu odredbi Zakona o rudarstvu iz 2001. godine, budući na tim eksploatacijskim poljima do tada nije bilo potrebe za dodijelom rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova, poradi uvažavanja činjenice da je na istima izdano odobrenje za izvođenje rudarskih radova.

Naime, stupanjem na snagu Zakona o rudarstvu iz 2001. godine pojam “odobrenje za izvođenje rudarskih radova” zamjenio je pojam “rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova”, te se s tog aspekta ništa bitnoga u rudarstvu nije promijenilo.

Zapravo, u praksi se, javljaju problemi radi toga što se od rudarskih gospodarskih subjekata, koji su ishodili svu potrebnu dokumentaciju i temeljem važećih zakonskih propisa do 1991. godine, stekli pravo eksploatacije mineralne sirovine na cijeloj površini odobrenog eksploatacijskog polja bez vremenskog ograničenja eksploatacije (imaju pravomoćno rješenje iz 50-tih, 60-tih ili 70-tih godina prošlog stoljeća), traži da ukoliko npr. žele primjeniti nova tehničko-tehnološka rješenja ili parametre eksploatacije, (tehnika i tehnologija je u međuvremenu znatno napredovala), moraju prilikom ponovnog ishođenja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova osnovom novih provjerenih projektno-tehničkih rješenja ishoditi i sva potrebna rješenja, dozvole, uvjete eksploatacije, suglasnosti i dr. kao da se radi o sasvim novom rudarskom objektu.

Druga skupina problema je isključivo u svezi s odobrenjem novih eksploatacijskih polja (nakon 2001. godine), a javlja se poradi nedovoljne stručnosti službenika (iz područja rudarstva), sporosti administracije i poradi birokratskih barijera od strane tijela državne uprave.

6.1. Postupak ishođenja lokacijske dozvole

Temeljem odredbe članka 42. stavka 1. točke 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst za dodjelu rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina, potrebno je priložiti lokacijsku dozvolu za namjeravani zahvat u prostoru, a što je određeno i odredbama članka 34. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) koje određuju da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja.

Tek po ishođenju lokacijske dozvole može se izraditi rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine (temeljem kojeg se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova), budući rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine mora uvažavati uvjete i ograničenja iz lokacijske dozvole.

Budući je osnov rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje, nije jasno, zašto postupak ishođenja lokacijske dozvole nepotrebno dugo traje (sam postupak provjere Studije utjecaja rudarskog zahvata na okoliš, a što je uvjet za izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje 6 mjeseci). Smatramo da, ukoliko se na javnoj raspravi utvrdi da se na traženom eksploatacijskom polju može obavljati eksploatacija mineralnih sirovina onda postupak ishođenja lokacijske dozvole mora biti samo tehničko pitanje.

Prijedlog rješenja problema:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili uredi državne uprave u jedinicama lokane (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja moraju odrediti kompetetnu osobu za sudjelovanje na javnim

16

raspravama-natječajima prilikom postupaka odobrenja eksploatacijskih polja i istražnih prostora mineralnih sirovina.

Bez suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili ureda državne uprave u jedinicama lokane (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, traženo odobrenje za eksploatacijsko polje ili odobrenje istraživanja u istražnom prostoru ne može biti izdano.

Dakle ukoliko se prihvati činjenica da je osnova svake rudarske djelatnosti eksploatacijsko polje koje mora biti odobreno sukladno odrednicama Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i sukladno dokumentima kojima se uređuje prostorno uređenje i zaštita okoliša, ishođenje svih drugih dokumenata potrebnih za eksploataciju mineralnih sirovina postat će tehničko pitanje.

6.2. Status istražnih prostora u dokumentima prostornog uređenje

Istraživanje mineralnih sirovina kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, količinu i kakvoću rezervi mineralnh sirovina, te uvjete eksploatacije, nije samo sebi svrha, već se istraživanje mineralnih sirovina obavlja poradi moguće eksploatacije mineralnih sirovina, te nije jasna praksa tijela državne uprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja da se u dokumentima prostornog uređenja uvrsti odobreni istražni prostor, bez mogućnosti da se uvršteni istražni prostor u dokumentu prostornog uređenja prikaže kao eksploatacijsko polje.

Naime, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročušćeni tekst i Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina, odobrenje istraživanja mineralnih sirovina u odobrenom istražnom prostoru je privremena kategorija s određenim “rokom trajanja” (najviše tri, odnosno pet godine), a nakon toga ukoliko se utvrdi količina i kakvoća rezervi mineralnih sirovina na predmetnom prostoru pokreće se postupak za odobrenje eksploatacijskog polja.


Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i uredi državne uprave u jedinicama lokalne (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja u dokumentima prostornog uređenja trebaju naznačiti samo prostor na kojem je moguća eksploatacija mineralnih sirovina, budući određivanje prostora za istraživanje mineralnih sirovina, na kojem nije moguća eksploatacija mineralnih sirovina, nema smisla.

Za odobrene istražne prostore koji su prikazani u dokumentima prostornog uređenja mora se ostaviti mogućnost da se u dokumentima prostornog uređenja “preimenuju” u eksploatacijska polja.

6.3. Status rudarskih objekata (eksploatacijskih polja) na kojima nije dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova

Praksa tijela državne uprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja je da se u dokumente prostornog uređenja mogu uvrstiti samo eksploatacijska polja za koja je dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova.

Naime, stupanjem na snagu Zakona o rudarstvu iz 2001. godine pojam “odobrenje za izvođenje rudarskih radova” zamjenio je pojam “rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova”, te rudarski gospodarski subjekti nisu niti mogli imati rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova do stupanja na snagu Zakona o rudarstvu iz 2001. godine.

17

Ovakvim pristupom se:

- uskraćuje stečeno pravo gospodarskim subjektima na eksploataciju mineranih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima, koji su sukladno ranijim propisima ishodili, pravo eksploatacije mineralne sirovine, odbrenje za izvođenje rudarskih radova (sada rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova);

- “cementira” postojeće stanje.


Smatramo potrebnim da se eksploatacijska polja na kojima je odobrena eksploatacija mineralne sirovine, odobreno izvođenje rudarskih radova, po statusu u dokumentima prostornog uređenja izjednače s eksploatacijskim poljima na kojima je dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, a kriterij za uvrštavanje novih eksploatacijskih polja ne smije biti dodjeljena ili ne dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, nego odobreno eksploatacijsko polje.

6.4. Postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljišne čestice u državnom vlasništvu, unutar odobrenog eksploatacijskog polja

Postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja, u nadležnosti je Središnjeg ureda Vlade Republike Hrvatske za upravljanje državnom imovinom.

Središnji ured Vlade Republike Hrvatske za upravljanje državnom imovinom u suradnji s Državnim odvjetništvom rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u državnom vlasništvu, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja obavlja temeljem Odluke o kriterijima za raspolaganje šumama i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina klasa: 946-01/05-02/01; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Odluke o kriterijim za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina klasa: 320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine.

Smatramo da postupak rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja nepotrebno dugo traje.


Središnji ured Vlade Republike Hrvatske za upravljanje državnom imovinom i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske trebaju prihvatiti činjenicu da je osnova svake rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine, te da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u državnom vlasništvu, koje se nalaze unutar, temeljem važećeg zakonodavstva odobrenog eksploatacijskog polja tehničko pitanje i treba ga promptno rješavati.

6.5. Izračun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu

Točkom V. Odluke o kriterijima za raspolaganje šumama i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/05-02/01; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Odluke o kriterijima za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina klasa: 320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07.

18

travnja 2005. godine određeno je da se naknada tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine, poradi troškova primarne eksploatacije može umanjiti do 50 % stvarne naknade koju gospodarski subjekt mora platiti poradi nelegalne eksploatacije mineralne sirovine.

U praksi, trgovačkom društvu ili obrtniku naknadu za protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina umanjuje se do 50% stvarne naknade, ne uzimajući dosljedno u obzir tehno-ekonomske pokazatelje iz provjerenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina, kao niti razloge i okolnosti radi kojih je trgovačko društvo ili obrtnik protupravno eksploatiralo mineralnu sirovinu.


Za gospodarske subjekti koji imaju odobreno eksploatacijsko polje i učinili su sve da ishode potrebna odobrenja, te su voljni rudarsku djelatnost obavljati na legalan način iznos naknade tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine treba umanjiti za stvarni iznos troškova eksploatacije koji su nastali protupravnom eksploatacijom. Izračun vrijednosti mineralne sirovine, kao i troškova eksploatacije mora obavljati kvalificirana stručna osoba temeljem potvrđenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina.

Za gospodarske subjekte koji nisu nikad ni pokušali ishoditi odobrenje za eksploatacijsko polje ne treba niti malo umanjivati naknadu tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine.

6.6. Izračun naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu od strane trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb

Prema dosadašnjoj praksi za zemljišne čestice unutar odobrenog eksploatacijskog polja, a koje su u državnom vlasništvu, trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva izračunava naknadu za šume i/ili šumsko zemljište prema odredbama Zakona o šumama, a što je očit primjer sukoba interesa, budući je trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb gospodarski subjekt kojemu je odobren najveći broj eksploatacijskih polja u Republici Hravatskoj.

Izračuni za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu od strane trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su neopravdano visoki, budući se izračuni rade kao da se općekorisna funkcija šuma (šumskog zemljišta) trajno uništava, a ne uvažava činjenica da je nositelj odobrenja eksploatacijskog polja dužan rekultivirati eksploatacijom devastirano zemljište, sukladno postavljenim uvjetima trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.


Izračun troškova naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu mora obavljati kvalificirana, stručna i neovisna osoba (sudski vještak).

6.7. Odobravanje služnosti na zemljištu u državnom vlasništvu na rok od 5 godina

Služnost na zemljištu u državnom vlasništvu koje se daje u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina na rok od 5 godina s aspekta rudarske djelatnosti je prekratko, budući je rudarstvo specifična gospodarska grana u kojoj se moraju raditi programi istraživanja i eksploatacije mineralne sirovine za znatno duži vremenski period.


19

Služnost na zemljištu u državnom vlasništvu koje se daje u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina treba davati na rok ne manji od 10 godina.

6.8. Naknada za eksploataciju mineralne sirovine

Temeljem članka 11. stavka 5. Zakona o rudarstvu – pročišćeni tekst zakonodavac je ovlastio Vladu Republike Hravatske da određuje visinu naknade u skladu s odredbom stavka 2. istog članka, osnovom čega je i donešena Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 101/04.).

Temeljem Odluke o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina, visina naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, je premala i iznosi 2,6 % ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom, a pripada jedinicama lokalne smouprave na čijem području se eksploatira mineralna sirovina.

Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji i nalazi se na drštvenoj i gospodarskoj prekretnici. To pretpostavlja uspostavljanje otvorenog konkurentnog tržišnog gospodarstva. Jedan od zadataka u pregovorima za EU je dovršetak privatizacije onog dijela državnog vlasništva koji se u uređenim i efikasnim tržišnim gospodarstvima nalazi u privatnom vlasništvu i to isključivo zbog veće efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva i povećanja standarda. Privatizacija nije sama sebi svrha već efikasnija uporaba uvijek ograničenih resursa. Drugi važan zadatak je usklađivanje zakonske regulative sa zakonskim aktima važećim u EU. U kontekstu prihvaćanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU posebnu pažnju treba posvetiti problemu rudnog blaga, zemljišta i nekretnina.

O tome govori i Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i vijeća prema kojoj postupci izdavanaja odobrenja za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika trebaju biti dostupni svim poslovnim subjektima u državama članicama koji posjeduju potrebne mogućnosti za obavljanje tih radova. Države članice pridržavaju pravo da odrede područja unutar svojeg teritorija koja će biti dostupna istraživanju proizvodnji ugljikovodika i objaviti ga u Službenom listu EU. Podaci moraju sadržavati vrstu odobrenja, geografsko područje ili područje za koja se dijelom ili u cijelosti mogu podnijeti prijave. Države članice svake godine podnose izvješće o geografskim područjima koja su otvorena za istraživanje i proizvodnju, izdanim odobrenjima, poslovnim subjktima koji su nositelji odobrenja i njihovom sastavu te procijenjenim rezervama sadržanim na njezinom teritoriju. Svaka članica EU ima pravo ograničavanja pristupa područjima koja su otvorena za istraživanje ili pravo prvenstva pri natjecanju pri podnošenje prijava za odobrenje na pojedinim istražnim područjima ako je to opravdano javnim interesima članice. Jedna od mjera je nametanje financijskih doprinosa, i detaljni ugovori o doprinosima. To pretpostavlja i definiranje veličine naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.


Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva još od 2001. godine predlaže da se naknada za eksploataciju mineralnih sirovina korigira, sa sadašnjih jedinstvenih 2,6 %, poveća na promjenjivi iznos, prema vrsti mineralne sirovine, od čega bi 50% sredstava ostajalo jedinicama lokalne samouprave na čijem području se eksploatira mineralna sirovina, a 50% bi pripadalo državnom proračunu Republike Hrvatske.

6.9. Pojedina odobrena eksploatacijska polja neopravdano zauzimaju preveliku površinu

20

Praksa Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u posljednih desetak godina je da se površina novotraženih eksploatacijskih polja određuje temeljem rasprostiranja utvrđenih količina bilančnih rezervi mineralne sirovine, međutim svjesni smo da pojedina odobrena eksploatacijska polja (uglavnom odobrena prija 1991. godine) neopravdano zauzimaju preveliku površinu.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ne može smanjivati ranije odobrena eksploatacijska polja, budući se radi o stečenim pravima.


U novi Rudarski zakonik (koji će se izraditi nakon usvajanja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske) treba usvojiti odredbu prema kojoj će rudarski gospodarski subjekti plaćati i naknadu koja će biti srazmjerna površini odobrenog eksploatacijskog polja, čime će se rudarski gospodarski subjekti motivirati da sami zahtjevaju smanjenje površine eksploatacijskog polja koja im nije potrebna.

6. ZAKLJUČAK

Nedvojbeno je da je arhitektonsko-građevni kamen jedna od najznačajnijih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Proizvodnja raste iz godine u godinu, a potvrđene eksploatacijske rezerve arhitektonsko-građevnog kamena osiguravaju sigurnu proizvodnju za dugogodišnje razdoblje. Ipak, potencijal koji ima Republika Hrvatska, glede proizvodnje i prerade arhitektonsko-građevnog kamena nije dovoljno društveno vrednovan, poglavito ukoliko se uzme u obzir činjenica da eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena potiče i podržava rad čitavog niza drugih gospodarskih grana.

Ovim radom prikazano je postojeće stanje glede istraživanja i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj. Dat je raspored eksploatacijskih polja po županijama. Napravljen je prikaz i analiza eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj po županijama i rudarskim gospodarskim subjektima.

Analiza je pokazala da je u Republici Hrvatskoj odobren relativno velik broj eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena (109), a postoje čak 44 rudarska gospodarska subjekta koji su nositelji odobrenja na jednom ili više eksploatacijskih polja, međutim, samo dva rudarska gospodarska subjekta, ostvaruju čak 66% ukupne proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.

Izložen je pravni okvir za istraživanje i eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.

LITERATURA

(a) Pismohrana, Zbirka isprava, elaborata i projekata Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb.

(b) Dunda, S. (2003.): Digitalni udžbenik: Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena, Zagreb.

(c) Krasić, D. (2005.): Oblikovanje i prenamjena otkopanih prostora pri površinskoj eksploataciji nemetala, Disertacija, Zagreb.

(d) Tomašić, I. i Crnković, B. (1974.): Osvrt na postojeći propis o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi ukrasnog kamena i vođenju evidencije o njima

21

(e) Zakon o rudarstvu–pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 190/03.).

(f) Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina (Narodne novine, br.128/95.)

(g) Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, br.128/95.)

(h) Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Zagreb

22

Documents

OSVRT NA RUDARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ ... · Web viewZakon o prostornom uređenju temeljni je dokument o prostornom uređenju na koji se vežu drugi dokumenti prostornog uređenja