MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne straniceMozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografiješaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA - OTOK LOKRUM

Mjeseca svibnja 1631. godine, venecijanski providur Dalmacije piše du-brovačkom Vijeću umoljenih, da je Lokrum venecijanski, nazivajući ga otok sv. Marka, te optužuje Dubrovčane, da su bespravno na tom otoku sagradili neku kućicu pred vratima lazareta. Svi razlozi i tvrdnje Du-

brovčana, da je Lokrum dubrovački od utemeljenja grada, nisu ništa koristile, te, na današnji dan, 23. lipnja, te 1631. godine, venecijanski kapetan zaljeva Grimani dolazi pod Lokrum, iskrcava 200 ljudi, dava zapaliti kućicu pred vratima lazareta i započine pripreme za utvrđivanje otoka. Na to dubrovačke tvrđave otvoriše topov-sku paljbu po Lokrumu. Vidjevši to Mlečani, iako ih je brdo na Lokrumu branilo, po-bjegoše glavom bez obzira. Šest dana kasnije izdato je naređenje, da se sve obitelji iz predgrađa povuku u grad, a državnim namještenicima zabranjuje se prenoćiti izvan gradskih zidina. (Izvor:gradoplov.hr)

Boris Burić

slika tjedna

OSVJEŽENJE NA IZVORU OMBLE

travel free

Crna Gora

Bosnia and Herzegovina

Hrvatska

Gruda

KomajLjuta

Poljice

Popovići

Lovorno

Pridvorje

Drvenik

Mihanići

Radovčići

Mikulići

Gruda

KonavoskiDvori

Dubravka

Sutorina

8

8

8

8

516

516

516

Travel FREE GrudaTušići 15, 20215 GrudaT: +385 (20) 311 762

Radno vrijeme:Svaki dan 9:00 – 21:00

Više informacija na:

TravelFreeHrvatskawww.travel-free.eu

ORIGINALNI BRENDOVI.NAJPOVOLJNIJE CIJENE.

UŠTEDITE I DO 30% U USPOREDBI S CIJENAMA U GRADU.

„MEDALJE DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE“

U utorak 12.06.2017. s početkom u 19.00 sati u Čitaonici Držav-nog arhiva u Dubrovniku održano je predstaljanje knjige Nika Kapetanića „Medalje Društva prijatelja dubrovačke starine“ u izdanju Društva prijatelja dubrovačke starine.

U knjizi autor na vrlo detaljan način obrađuje medalje, plakete i značke u izdanju Društva prijatelja dubrovačke starine. Ona dijelom govori o djelatnosti Društva, koje je vrlo bitno u današnje vrijeme, ali i ostaje kao zapis budućim generacijama o tome što se i kako u Društ-vu radilo.O knjizi su govorili recezent prof.dr.sc. Josip Belamarić, znanstve-ni savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti teMiljenko Domijan, predsjednik Vijeća za kulturna dobra Republike Hrvatske. Ovom prigodom je predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine i autor knjige Niko Kapetanić dodijelio Miljenku Domijanu u znak zah-valnosti za doprinos u zaštiti kulturne baštine Dubrovnika medalju izdanu povodom završetka obnove crkve sv. Stjepana u Pustijerni.

Dubrovačke ljetne igre tradicionalno će biti ot-vorene 10. srpnja ispred

crkve sv. Vlaha podizanjem velike zastave Libertas uz legendarni poklik glumcima ''Neka uđu!''. Dubrovačka publika uvijek je oko toga posebno znatiželjna, što ove go-dine možemo očekivati od same ceremoni-je?Tekst ceremonije sam sročio zajedno s Ivanom Lovrić Jović, ponajviše nadahnut sjajnim Ivan-kovićevim komadom Viktorija od neprijatelja koji je ujedno i druga ovogodišnja dramska premijera. Upravo pišem i glazbu koja će pratiti dramsko zbivanje. Kroz cijeli festival provlačit će se pitanje o poimanju slobode danas, uz nužne usporedbe s povijesnim zamkama koje nam je taj pojam zadavao. Tako ćemo se i na Otvaran-ju podsjetiti motta Dubrovačke republike, Non bene pro toto libertas venditur auro, pa ćemo razmisliti zajedno o njegovom smislu nekad i sad.

Već dan nakon Svečanog otvaranja 68. Du-brovačkih ljetnih igara, otvara se i glazbeni program i to izvedbom Carmine Burane, u spomen maestru Vjekoslavu Šuteju za ko-jeg dubrovačka publika gaji posebno lijepa sjećanja? Điđi je bio drag, spontan i uvažen kolega, te sam, kako vrijeme prebrzo prohodi, osjetio potrebu da ga se zajedno sjetimo izvedbom djela koje je tako često i rado izvodio. U ovoj prilici izved-bom će ravnati jedan od njegovih najsvestranijih studenata Ivan Josip Skender, pjevat će Điđiju oduvijek najdraži zbor Ivan Goran Kovačić, svi-rat će orkestar kojem je dugo bio na čelu, Za-grebačka filharmonija udružena s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a u ariji pečenog labuda dubrovačkoj publici će se predstaviti kontraten-or Owen Willets, nositelj naslovne uloge u Hän-delovom Orlandu. To će ujedno biti početak niza nastupa zagrebačkih dramskih, glazbenih i plesnih ansambla koje je značajno potpomogao Grad Zagreb.

Jedna od najupečatljivijih točaka glazbe-no-scenskog programa zasigurno je premi-jera opere „Orlando“. Što operna publika može očekivati na Lokrumu i što biste još izdvojili iz glazbenog programa?

ČUVAJTE GRAD IČUVAJTE FESTIVAL

Otkako sam počeo sudjelovati u kreiranju gla-zbenog programa, moja je ishodišna ideja bila vratiti na Igre vlastitu produkciju glazbeno scenskih djela. Nakon niza peripetija to mi je konačno uspjelo, a cijena postignutog je nešto manje glamurozan, ali svejedno vrlo intrigantan koncertni dio glazbenog programa. Sam Hände-lov Orlando kojeg režira veliki mađarski redatelj Janos Szikora, svojom aktualnošću pobuđuje danas veliki interes mnogih opernih kuća. Orlan-do nije dao samo lakat kao dužinsku mjeru Du-brovačkoj republici, već su njegove pustolovine opjevane u epovima mnogih velikih srednjovje-kovnih, renesansnih i baroknih pjesnika. Jednu od njih ćemo moći pogledati u biljnom labirin-tu koji se nalazi u atriju novijeg benediktinskog samostana na Lokrumu. U ulozi Medora ćemo moći vidjeti i čuti našu proslavljenu mezzoso-pranisticu Renatu Pokupić, a u izvedbi sudjeluje Hrvatski barokni ansambl.Koncertni rasporedi su doista raznoliki. Obilježa-vamo 80. rođendan Dubravka Detonija, nastavl-jamo projekt laureata najvećih međunarodnih natjecanja Key to the Future s Vondračekom, Šiškinom i Bulatom, pjeva nam Katarina Livl-janić, sviraju Goran Filipec, Monika Leskovar, Pre-trit Ceku, Stefan Milenkovich kao i još brojni dru-gi veliki umjetnici, nastupaju Korejski komorni orkestar, nažalost zasad bez Johna Malkovicha, ansambl Giordano s Beethovenovim pjesma-ma s raznih strana svijeta, čut ćemo Messiaenov Kvartet za kraj vremena napisan u njemačkom logoru za vrijeme II svj. rata, ukratko svaki kon-cert krije poneku zanimljivost zbog koje ga vri-jedi poslušati. Dubrovački simfonijski orkestar nastupa s najvećim autoritetom za povijesnu američku glazbu, Richardom Rosenbergom, te svira Europi još potpuno nepoznate amer-ičke skladatelje s prve polovice XX stoljeća koji su značajno utjecali na integraciju jazza u tzv. klasičnu glazbu. Suvremeni jazz na Igrama će nam predstaviti sjajna britanska pjevačica Zara McFarlane. Igre će zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod vodstvom slavnog talijanskog dirigenta Alberta Veronesija, zajedno s prošlogodišnjim laureatom Orlanda Aleksejem Semjenjenkom.

Dramski je program vrlo raznolik, osim novih premijernih naslova – „Gospode Glembajevih“ i „Marin Držić – Viktorija od

neprijatelja“, bit će tu i sjajnih gostovanja ponajboljih predstava koje su u posljednje vrijeme nastale u Hrvatskoj?Posebno sam sretan da smo uspjeli dogovoriti gostovanje predstave HNK Zagreb Tri zime Tene Štivičić, te predstave ZKM-a Hinkemann Ernesta Tollera. Radi se o najnagrađivanijim i najboljim predstavama hrvatskog glumišta u protekle dvi-je sezone.

I plesni je program zanimljiv, bit će poseban doživljaj vidjeti ambijentalnu verziju „La-buđeg jezera“ u koreografiji uistinu emi-nentnog Vladimira Malakhova?Da, kao jezero će poslužiti ribnjak u parku Gra-dac, a neće biti jednostavno domisliti sve am-bijentalne aspekte ove maštovite predstave. Osobito me veseli uspon baletnog ansambla zagrebačkog HNK pod vodstvom Lea Jakovine, a njihovo gostovanje na Igrama je znak priznanja i poštovanja.

Kao jedan od najzanimljivijih interpreta sevdaha novijeg doba, Božo Vrećo, izaziva veliku pozornost javnosti. Prošle godine oduševio je zagrebačku publiku u punom Lisinskom, a ovog ljeta Vrećo nastupa na Ig-rama? Poslušao sam i pogledao snimku njegovog nas-tupa u Zagrebu i ostao bez daha. Radi se o pje-vaču savršene intonacije i nadahnutog stila, te ćemo uživati u njegovoj neposrednosti u Dvoru bez mikrofona, pojačala i ostalih suvišnih poma-gala.

I za kraj, poruka za festivalsku publiku?Trudio sam se smisliti i odabrati za svakog poneš-to, a da se držim vrhunske kvalitete kao kriterija. Dođite na Igre i slijedite niz propitivanja o slobo-di koji se provlači kroz cijeli program. Koliko smo slobodni? Želimo li uopće slobodu kao odgovor-nost? Nakon ovih 5 godina druženja s Dubrovni-kom i Igrama na koncu imam samo jednu molbu na sve vas: čuvajte Grad i čuvajte festival! To je još jedini zalog budućnosti koji vam preostaje.

INTENDANT DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA MLADEN TARBUK

68.

MARKO POTREBICA,PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

GRADA DUBROVNIKA I RAVNATELJ STUDENTSKOG CENTRA

Razgovarao: MARTIN ŠEPERIĆ

Izborni proces koji je u Dubrovni-ku indirektno počeo s početkom nove godine dobio je svoj epilog nakon više od šest mjeseci. HDZ je

s postizbornim partnerstvima ostvario čvrstu većinu u Gradskom vijeću i spre-man je na opravdanje povjerenja koje su im građani Dubrovnika dali. Jedan od većih zagovarača promjena i kritičar bivše gradske Uprave Marko Potrebica na nedavnoj održanoj konstituirajućoj sjednici izabran je za novog predsjedni-ka Gradskog vijeća. Potrebica je najavio promjene, a u razgovoru nam je rekao glavne odrednice novog plana rada Gradskog vijeća, kako teku pripreme za skorašnje donošenje proračuna i zašto je došlo do ponovnog odabira izvođača radova za izgradnju Studentskog doma.

Izabrani ste za predsjednika Gradsk-og vijeća Grada Dubrovnika, jeste li spremni za izazove koja ova funkcija donosi?Prije svega zahvalio bi se kolegicama i ko-

legama vijećnicima koji su me predložili i odabrali, također gradskom Odboru koji me je kandidirao na ovu časnu funkciju. Spreman sam na odgovornost koja mi je pripala za skromno i odgovorno služenje građanima. Iz toga razloga pozivam sve građane da se najave kod mene u ured, otvoren sam za bilo kakav oblik suradnje i sugestije, jer ne može vlast biti odvojena od

građana koji su je izabrali.

Najavili ste donošenje novog plana rada Gradskog vijeća, koje su glavne odrednice?

Sjednice će biti dinamične i održavati se svakih mjesec dana kako bi mogli razgo-varati o svim bitnim temama za Grad. Nećemo raditi distinkciju između vlasti i opozicije nego u dijalogu sa svih 25 vijećni-ka i sa zainteresiranom javnošću i pokušati donositi najbolje odluke. Ne možemo se izolirati na 16 vijećnika i donositi odluke na nekim drugim mjestima i onda na Grads-kom vijeću samo dizati ruke. To nije dobro za razvoj Dubrovnika.

Izabrani ste za predsjednika Odbora za proračun i financije, kako teku pri-preme za skorašnje donošenje proraču-na?Imamo informaciju da su Pročelnici pri-

premili okvir proračuna koji bi se trebao raspravljati na sljedećem Gradskom vi-jeću, a u utorak će se održati prva sjednica Odbora na kojem ćemo dobiti detaljnije informacije. S proračunom trenutačno još nisam upoznat, ali vrlo je jasno što želi-mo za narednih šest mjeseci i ubuduće. Tu moram naglasiti kako proračun zbog krat-koće vremena neće obuhvatiti sve projek-te koje smo u predizborno vrijeme obećali sugrađanima i dobili veliku podršku na iz-borima. Za sada ćemo se fokusirati na niz projekata koji su zaista financijski zane-marivi, a od velikog su značaja. Tu se radi o klupama, popravcima ograda i svim man-

jih komunalnih problemima koji su našim građanima veliki. Mi želimo da te stvari koje smo u komunikaciji s građanima detektirali budu sastavni dio proračuna.

Koji su prioriteti u nadolazećem pro-računu?Prioriteti će biti rješavanje glavnih prob-

lema, a to je kanalizacija, vodovod i vo-doopskrba. Završetak pročistača neće biti po svemu sudeći gotov čak ni do kraja ove godine, zbog svega onoga što se radilo u Vodovodu, a više se radilo o PR-u nego oz-biljnom posao. Počet ćemo s raspisivanjem natječaja za izgradnju doma za umirovljeni-ke u Gružu, završetak projekta nadogradnje Osnove škole Montovjerna sa sportskom dvoranom i početak izgradnje kapitalnih projekata sportske infrastrukture, vrtića i škola.

Hoće li doći do realizacije projekata najavljenih od bivše gradske Uprave?Prema prvom presjeku stanja jasno se

pokazalo kako je većina projekata u zadn-jih osam godina, za koje se govorilo da su gotovi, nisu uopće došli u fazu izdavanja građevinskih dozvola dok drugi nisu uopće ušli u fazu projekata. To je bila samo PR priča bivše gradske Uprave, ali to stanje ćemo našim sugrađanima izložiti počet-kom sedmog mjeseca kako bi znali s koje pozicije kreće nova gradska Uprava.

Komentar na političku situaciju HNS-a u Dubrovniku?Suzdržat ću se od komentiranja političkih

situacija u drugim političkim strankama. Stanje u HNS-u ne bi želio komentirati, međutim vrlo smo jasno dali do znanja da HNS u Dubrovniku u bilo kakvom obliku, čak i ostacima ostataka, neće biti niti nije partner nama. To ne znači da eventual-no kvalitetne prijedloge koje oni predlože u Gradsko vijeće, a idu u korist naših su-građana, mi nećemo prihvatiti. Međutim, čisto sumnjam da će se ti prijedlozi dogodi-ti zbog činjenice da su osam godina vodili

intervjuTJEDNA ‘VLAST NE MOŽE BITI

ODVOJENA OD GRAĐANAKOJI SU JE IZABRALI’

NEĆEMO RADITI DISTINKCIJU IZMEĐU VLASTI I OPOZICIJE NEGO U DIJALOGU SA SVIH 25 VIJEĆNIKA I SA

ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU DONOSITI NAJBOLJE ODLUKE

glavnu riječ u Dubrovniku i projekata real-no nije bilo. Pogotovo ako izložimo stanje koje smo zatekli u gradskim komunalnim tvrtkama onda će biti jasno da je to ekipa s kojom na lokalnoj razini nije moguće os-tvariti bilo kakvi oblik kvalitetne suradnje.

Što je s izgradnjom Studentskog doma, zbog žalbe je došlo do ponovnog odabira izvođača radova?Nakon provedenog otvorenog postupka

javne nabave, gdje se javilo 10 ponuditelja, treće plasirani je nakon ocjene o odabiru uložio žalbu bez obzira na to što je njego-va ponuda bila 7.5 milijuna kuna veća od procijenjene vrijednosti. On je imao ponu-du preko 138 milijuna kuna, a žalio se na radove koji su iznosili do nekih 12 tisuća kuna. ‘Decom’ je procjenio da mi kao pro-voditelji natječaja trebamo donijeti novu odluku i izvršiti ponovni odabir. Mi ćemo to napraviti nakon što stručne službe daju svoja pravna mišljenja. Za desetak dana bi trebala biti poznata situacija. To je uobiča-jeni postupak, sve je sukladno zakonu i rok za izgradnju nije doveden u pitanje.

Je li se ovime pomaknuo rok za poče-tak radova?Mi smo očekivali da ćemo u lipnju otvor-

iti gradilište i započeti s radovima kako bi naši sugrađani napokon vidjeli početak

izgradnje. Ovo nam je sigurno pomaknu-lo rok za nekih tridesetak dana, ali vjeru-jemo kako ćemo do Velike Gospe otvoriti gradilište, međutim s obzirom na to da je tada najveća sezona u Gradu, a da nam tih desetak dana neće značiti ništa, real-nije je da ćemo u rujnu započeti radove jer smo svjesni kako je Dubrovnik turistički grad i nema potrebe nešto forsirati u špi-ci sezone. Iako smo rekli da ćemo cijelo ljeto raditi, nažalost zbog zakona o javnoj nabavi i odnosa u hrvatskom građevins-kom sektoru došlo je do određenog zas-toja koje neće bitno utjecati na krajnje rokove.

U timu ste za izradu novog zakona o studentskom radu, kako napreduje izrada?Održali smo nekoliko sjednica radne sk-

upine koje je imenovala Vlada. Upitno je što će sada biti sa zakonom s obzi-rom na činjenicu da je Ministarst-vo znanosti dobilo novu minis-

tricu. Ona će definirati hoćemo li nastaviti raditi na izmjeni zakona. Ono što mogu reći jest kako je postignuta iznimna razina suglasnosti između Studentskih centara i studenata.

Koje su glavne promjene u odnosu na stari zakon?Trenutačno se lome koplja imaju li iz-

vanredni studenti koji nisu u stalnom rad-nom odnosu pravo na studentski rad. Naš stav kao i stav Studentskog zbora jasan je jer studenti trebaju ostvariti pravo na rad. Druga bitna tema je tko sve može pružati uslugu studentskog zapošljavanja, tu je također stav jasan, to jedino mogu pružiti visoka učilišta koji imaju registrirane stu-dentske centre, jer se time novac ostavl-ja u sustavu i nismo za nikakve privatne inicijative koje će, na osnovu studentskog rada ostvarivati zaradu. Na razini države ostvari se 150 milijuna kuna provizije od

studentskog rada i taj novac se vraća u sustav. U novome zakonu htjeli

smo zaštititi studente prilikom ozljeda na radu, staviti veću

odgovornost na poslodavce i is-kontrolirati ugovore jer nisu u svim

hrvatskim gradovima isto tretirani. Htjeli smo sve staviti u zakonski okvir, međutim sve i ako to ne bude moguće, studenti će i dalje biti zaštićeni.

FOTO: GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

ROK ZA IZGRADNJUSTUDENTSKOG DOMA NIJE

DOVEDEN U PITANJE "GlasGrada - 640 - petak 23.6.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

28 GlasGrada - 640 - petak 23.6.2017.

50 GODINA FOLKLORNIH PRIREDBI kUD-a ČILIPI

GOST UREDNIK: dr. sc. ZDRAVKO KEDŽO- PREDSJEDNIK PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Gdje su mediji...teško je reći u jednoj rečenici gdje su hrvatski mediji...i gdje su mediji inače?Jako je puno segmenata o kojima bi

trebalo progovoriti rečenicu ili dvije. Nisu mediji sami po sebi, u njima rade ljudi, naše kolegice i kolege novinari. Trebalo bi razlikovati što su to javni mediji i servisi u odnosu na komercijalne, kako mi kažemo - privatne. Dakle, ništa nije jed-noznačno, o svemu bi se dalo puno raspravljati. Ima nekih posebnih karakteristika. Ne možete usporediti HRT sa komercijalnim televizijama na nacionalnoj razini kao niti ogroman broj, dobrodošlih, malih lokalnih radija nespretno i nesretno nazvanih "malih" medija u odnosu na velike, nacionalne radijske koncesionare.

Teško je ne spomenuti nešto što je nekad bilo najutjecajnije, a to su novine. Danas su novine, koje izlaze, mali heroji jer uopće izlaze i mis-lim da je njihova budućnost upitna. Uostalom, novina danas ima i svoj portal koji vise čitaju mladi ljudi... Dobro, mladi ljudi danas NIŠTA ne čitaju, a kamoli da čitaju novine. O svemu bi se dalo porazgovarati i sve ima posebna obilježja tako da je teško sve trpati u jednu kategoriju. Možda je važno reći da se pojam medijski da-nas promijenio, jesu li društvene mreže mediji? Ja sa svojim studentima često pričam o tome, a i sa nekim kolegama profesorima kao i na javnim skupovima na razini EU. Nema defin-icije da li su društvene mreže mediji. Recimo, vrlo interesantno je da njemačka vlada je tre-nutno najagilnija u pritisku da se društvene mreže proglase medijima. Razlog je prozaičan i jako logičan. Naime, onoga trenutka kad bude zakonski proglašeno da su društvene mreže mediji, onda sve što je na društvenim mreža-ma može biti zakonski regulirano i za to možete odgovarati. Doduše, i sada možda možete zato odgovarati, važno je jedino koga uvrijedite. Društvene mreže su nešto bez čega bi mladi danas umrli. Sada je pitanje koju i kakvu vrstu medija oni konzumiraju. Oni ne znaju živjeti bez društvenih mreža. Život je danas nezamisliv bez njih. Mnogi ozbiljni veliki mediji i javni i komerci-jalni, vrlo često komentiraju izjave iz društvenih mreža. S druge strane društvene mreže su para-digma za nešto za što ja mislim da je problem u današnjoj situaciji... Svi mogu imati svoj medij! Sa dva klika vi imate mogučnost imati medij, plasirati informacije. Ali imate nešto što nikad nije bilo... možete biti anonimni, ne morate se predstaviti, možete ukrasti tuđe ime i prezime ili profile, možete izbaciti iz sebe najgore i najniže strasti. Možete upotrebljavati govore mržnje

JESU LI DRUŠTVENEMREŽE MEDIJI? kakvi nikad nisu mogli doći i proći u medijima a danas prolaze na društvenim mrežama jer je to medij koji omogućava da budete anonimni, da lažete, da vrijeđate druge ljude. Iz te pozicije je teško staviti sve u jedan paket gdje su mediji danas. To je na razini svojevrsne tehnologi-je ili tehnike medija. Ono što je meni osobno jako važno je da ti mediji proizvode programe, odnosno kolegice i kolege proizvode programe a taj dio, po mom skromnom mišljenju, je lošiji nego što je ikad bio. Ja mislim da je hrvatsko novinarstvo blizu dna, ako već nije na dnu. Pi-tanje etike, profesionalizma, objektivnosti, os-obne prodaje integriteta i vjerodostojnosti je na najnižim razinama. Puno je razloga zašto je to tako, jedan dio (koji je meni dosta interesantan) je zbog lošeg obrazovanja, dio je zbog vlasti (tu prvenstveno mislim na komercijalne), imaju neke druge poglede na to kakvi trebaju biti dobri novinari. Jesu li karakteristike 90/60/90 dovoljne da budete novinar? Može li se danas, nakon 15 dana postati novinar i novinarka čim objavite neki tekst? Čim napišete kolumnu? Danas nakon 20 dana imate kolumnu, meni je za istu trebalo 2 godine da napišem prvu vijest. Može li se postati predstavnik svoje struke igd-je tako brzo kao u novinarstvu? Vi kad stavite flaster – odmah ste postali doktor. Ili promi-jenite gumicu na pipi – instant vodoinstalater?! Čak i naša novinarska struka nije ništa uradila da zaštiti dignitet naše struke. Nigdje se ne postaje predstavnik struke kao u novinarstvu.

Vlasnici komercijalnih medija tu imaju poseb-nu odgovornost. Mislim da su tu, kako mladi danas kažu: "zabrijali". Vrlo se lako danas dođe u taj svijet i mislim da se tu izgubio pojam pro-fesionalizma, etike, morala, čestitosti, onog kako to ljudi danas najbolje razumiju... Da do-nesete informaciju, a ne u njoj ujedno i komen-tar koji je vaš stav. Prvo donesete informacije a komentar sura ili kasnije. Informacija je sveta a komentar je slobodan. Zato bi trebalo imati obrazovane ljude, a s tim nisam nešto posebno

sretan. Niti koliko ih ima u hrvatskim medijima a niti načinom na koji su obrazovani. Mediji su tu gdje jesu, promjene su paradigmatične, novi mediji su nešto bez čega se ne može živjeti, ali nemojmo baš sve to proglasiti nepostoječim. Struktura hrvatskog gledatelja i čitatelja je puno drugačija nego što mi ponekad mislimo. Mladi ljudi danas ne gledaju HRT zbog platforme na kojoj oni žive. To više nije fotelja i daljinski up-ravljač, mladi žive neke druge živote. Vi jedan dio morate prilagoditi tim spoznajama, barem svatko tko razmišlja u medijskom smislu. Ali to ne znači bezuvjetno pristajanje na prozaično, atraktivno, nešto što će privući pažnju. Tko ovaj vikend čuva Severininog sina? Ali to ne znači da je to jedini program kojeg možete i morate proizvoditi. Ako djeca više vole čitati šund ili ako dobar dio nas čita Nesbøa ljeti, jer je Nes-bø fora i piše lagano štivo da li to znači da treba ukinuti lektiru i hrvatske i ruske klasike? E pa to nije baš tako, nitko nije ukinuo lektiru. Jedan od razloga je što zbog tog trenda i takvog odnosa prema medijima vi imate jedan od možda na-jvećih problema kojeg ću istaknuti na samom kraju, vrlo ciljano... U hrvatskim medijima se govori i piše polupismeno, u hrvatskim mediji-ma je nestala potreba za hrvatskim književnim jezikom, a ja mislim da je to porazno. U nekim od hrvatskih medija , i pri tome mislim na HRT bez ikakvog krzmanja, u neka vremena neki lju-di nikad ne bi bili pred kamerom. Ne bi prošli filtere nekih profesora. Vi imate voditelja koji u središnjem dnevniku kaže: "ponedjeljak" jer je urednik iz Zagreba. A što će biti kad urednik bude sa Visa? Ili iz Bednje? Tko će onda njih razumijeti? E to je nešto što je za mene možda najporaznije. I ako se taj trend nastavi, onda će količina nepismenosti književnog hrvatsk-og jezika, medijske nepismenosti i svekolike nepismenosti obilježiti medije. Ja se nekako nadam da se to neće dogoditi, ja vidim neko svijetlo na kraju tunela. Doduše, nisam siguran je li to svijetlo izlaz iz tunela ili lokomotiva koja nam ide u susret.

IVANA ŠUTALO ZLATNA U MEKSIKUDubrovačka judašica Ivana Šutalo ostvarila je rezultat karijere osvojivši zlato na jakom Grand Prix turniru u Meksiku. “U finale sam ušla puna samopou-zdanja i bez straha. Želim uvijek gledati prema većim stvarima i evo sad sam uzela i Grand Prix zlato, izjavila je Ivana iz Meksika.

SVE ŽUPANIJSKE PLAŽE NA ISPITIVANJUKAKVOĆE MORAZavod za javno zdravstvo objavio je drugo istraživanje kakvoće mora za 116 plaža na području Dubrovačko neretvanske županije. More na 115 plaža oci-jenjeno je izvrsnom kakvoćom, dok je na plaži Hotela Park na Korčuli more bilo dobre kakvoće

NOVI VIDEO SPOT VEDRANA LJUBENKA Naš sugrađanin i finalist popularnog glazbenog showa The Voice-a Vedran Ljubenko udružio je snage s Mahirom Kapetanovićem i snimio video spot za pjesmu “Ja sam hit”. Spot je sniman u Dubrovniku, a autor teksta i glazbe je Tomislav Vukušić.

.

DUBROVNIK NA JOŠ JEDNOJSVJETSKOJ NASLOVNICI U novinskom članku Američke novine The New York Times pod naslovom “Pet vrhunskih destinacija za ljeto” pojavila se slika Dubrovnika. U članku se naglašava kako je Hrvatska jedna od najsigurnijih zemalja za odmor što je trenutno vrlo važan čimbenik u odabiru turističke destinacije. Na kontu toga mnogim putničkim agencijama buking za Hrvatsku porastao je od 30 do 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

LIBERTAS TELEVIZIJA KRENULA S VIJESTIMALibertas televizija ovoga tjedna počela je s emitiranjem vijesti koje se prikazu-ju od ponedjeljka do petka u 17:30 sati, a repriziraju u 21 sat. Pored MaxTV-a, Bnet-a i VIP-a na području Hrvatske, Libertas televiziju doslovno u cijelom svijetu možete pratiti preko web streama na adresi www.libertas.tv ili na You-Tube kanalu LibertasTVStream.

KRENULI ZA DUBROVNIK, ZAVRŠILI U RIMUMeđunarodna zračna luka Franjo Tuđman i Croatia Airlines priopćili su kako je do preusmjerenja aviona u Rim, koji je letio iz Zagreba za Dubrovnik, došlo zbog dvosmislenog shvaćanja procedure korištenja zračne luke u Zagrebu. Iz toga razloga u cilju izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti MZLZ će na-dopuniti proceduru.

KUNDURARIJE

32

Ne boj se!“ U Bibliji se ova poruka ponavlja 366 puta, za svaki dan u godini po jednom. Danas smo tu poruku čuli čak tri puta.

Gledajući na svoj život u svakodnevici ispun-jenoj raznim poteškoćama i problemima, od bolesti i nesreće, preko nezaposlenosti i lošeg standarda, pa do nesigurnosti zbog teroriz-ma i ratova koji se vode tijekom cijele ljudske povijesti i nikako da prestanu, dapače prijete još i gorim budući da se danas, kako kaže papa Franjo, već odvija Treći svjetski rat u di-jelovima, pitamo se na čemu Biblija temelji ovaj poziv. Što je to što nam ona nudi, a što je sposobno rastjerati sve naše razloge za strah zbog fizičke, moralne i duhovne ugroženos-ti svijeta i vremena u kojemu živimo? Kakve nam sigurnosti, u svijetu i okolnostima u ko-jima danas živimo, pruža Biblija, i konkretno Isus u današnjem evanđelju, da se ne bismo trebali više bojati?Odgovor na ova pitanja, jedan i jedni, je Isus Krist. On nije samo govorio da se ne trebamo bojati. On je svojim životom potvrdio istini-tost svojih riječi. Smrću na križu preuzeo je na sebe sve naše strahove i pobijedio ih u svom uskrsnuću. Spomen i posadašnjenje tog otajstva, u kojemu je Gospodin Isus na sebe preuzeo sve naše razloge za strah, izvo-jevao pobjedu nad smrću i dao nam razlog za nadu, slavimo kao zajednica vjernika u svakoj misi. Nakon posvete i Očenaša, a prije negoli u pričesti osobno primimo Gospodina koji se za nas učinio kruhom i vinom, molit ćemo: „Izbavi nas, molimo, Gospodine, od svih zala, daj milostivo mir u naše dane, da s pomoću tvoga milosrđa budemo slobodni od grijeha i sigurni od sviju nereda čekajući blaženu nadu: dolazak Spasitelja našega Is-usa Krista.“ Evo zašto se ne trebamo bojati! Evo zašto u našem kršćanskom životu nema mjesta za strah! Gospodin Isus, on koji nam je rekao da se ne bojimo, on koji je u svojoj muci, smrti i uskrsnuću uklonio onaj temel-

jni razlog za strah – i u Euharistiji otajstveno to stalno ponavlja – ponovo će doći i konač-no nas osloboditi svih strahova! I bit će to ostvarenje blažene nade i ispunjenje svih naših očekivanja! Zato se mi kršćani ne tre-bamo bojati. Mi znamo da stvarnost koja nas okružuje, sa svim onim lijepim što nam ona nudi i više s onim ružnim što nam se događa, nije naša konačna stvarnost. Mi vjerujemo da iza svega i sigurno slijedi „dolazak spasitelja našega Isusa Krista.“ Ovo je radosna vijest, evanđelje, i jedino ispravno objašnjenje onog biblijskog poziva, koji je u Isusu Kristu ne samo potvrđen nego i dobio svoje konač-no ispunjenje: „Ne bojte se!“ U današnjem evanđelju Isus ovaj: „Ne bojte se!“ objašnjava kroz tri osnovna čovjekova odnosa, odnos prema sebi, odnos prema drugim ljudima i odnos prema Bogu.„Ne bojte se!“ u odnosu prema sebi bi se mogao, u skladu s Isusovom porukom u da-našnjem evanđelju, preformulirati u poruku: Ne bojte se za sebe! Previše se bojimo za sebe i to ponajviše za onaj dio sebe koji, iako ne smije biti zanemaren, u našem kršćanskom životu ipak ne bi trebao imati prednost. Riječ je o našoj fizičkoj, odnosno materijalnoj di-menziji. Usmjerujući nas prema brizi za našu dušu, Isus nam ne želi reći da ono fizičko i materijalno nije važno, nego da bi svoje pra-vo mjesto trebalo imati i ovo drugo, duhovno, koje je puno važnije jer je vječno. Bog i prav-ednost njegovog kraljevstva na životnoj ljest-vici vrijednosti trebaju biti ispred svega osta-loga. Svojevremeno sam na Internetu vidio niz slika s popratnim porukama. Na prvoj je malo dijete s porukom: Prerano za misliti na dušu! Na drugoj su dječak i djevojčica u igri s porukom: Premladi za misliti na dušu! Treća slika prikazuje zaručnike s porukom: Prezal-jubljeni za misliti na dušu! Četvrta slika pri-kazuje muža i ženu okruženu djecom i u trci za poslom s porukom: Prezaposleni za misliti na dušu! Posljednja slika prikazuje odar i šal-je poruku: Prekasno za misliti na dušu! Ovo je, nažalost, stvarnost koju živimo. Isus nas, pozivom da se ne bojimo, ne želi odvratiti od brige za fizički život. On nas samo želi saču-vati od bespoštedne trke, muke i tjeskobnog straha za ono imati, kako ne bismo potpuno zanemari ono biti, onu čovjekovu duhovnu i vječnu dimenziju. On nas, zapravo, želi saču-vati od onog „prekasno“, kako bi nas sada, dok još imamo vremena – nikad za to nije prerano – s Martom u evanđelju uputio pre-ma onom bitnom: „Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti“ (Lk 10, 41-42).„Ne bojte se“ niti drugih! Odnos prema dru-gima je često razlog za strah. Stara latinska izreka: „Homo homini lupus“ (Čovjek je čov-jeku vuk), ni danas, nažalost, nije izgubila na svojoj aktualnosti. Dapače! Dokaz za to

nije potreban. Dosta je pogledati najnovi-je vijesti. To se, to da su nam drugi vukovi, događa i kršćanima. Važno je, međutim, da ne bude obrnuto, da mi ne budemo vukovi nego braća drugima, kako nas je – nedavno smo to čitali u liturgiji – upozoravao sv. Petar kad nam je govorio: „Neka nitko od vas ne trpi kao ubojica, ili kradljivac, ili zločinac, ili makar i kao nametljivac; ako li kao kršćanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga zbog tog imena“ (1Pt 4, 13-16). Kršćanima se ovo drugo ne smije dogoditi. Ako se dogodi, nis-mo kršćani. Mi tad samo govorimo da jesmo. No to da trpimo je često redovitost našeg biti kršćani, koja nas pogađa samo zato što smo kršćani i što kao kršćani želimo živjeti u skladu s evanđeljem. I sam Isus je zbog svo-jih stavova smetao ljudima svoga vremena. Zato su ga ubili. Ni s onima koji ga slijede ne može biti drukčije: „'Nije sluga veći od svoga gospodara.' Ako su mene progonili, i vas će progoniti“ (Iv 15, 20). Ako nam se i kad nam se to dogodi zato što smo svjedočili Krista, ne trebamo se bojati. „Ne bojte se“ Boga! U prošlosti se često in-sistiralo, a neki i danas insistiraju, na strahu od kazne kao motivu za ne biti zao i za biti dobar. Koliko smo puta kao djeca čuli da će nas Bog kazniti! Isus nam nije objavio Boga koji nas kažnjava. On nam je objavio Boga koji nas ljubi, koji je naš otac, brat, prijatelj. On nam u današnjem evanđelju poručuje da se Bog brine i za vrapce koji vrijede tek dva novčića. A nama kaže: „Ne bojte se da-kle! Vrjedniji ste nego mnogo vrabaca.“ Isus nam je objavio Boga koji se za nas brine! To je Bog nas voli više od nas samih. Njegova ljubav, zapravo, nema granica. On je Bog koji „ni svog Sina ne poštedje, nego ga za sve nas preda!“ (Rim 8, 32). Među darovima Duha Svetoga spominjemo i dar straha Božjeg. Nije to strah od Boga i njegove kazne, Boga se ne trebamo bojati. To je strah koji nam pomaže da se ne bojimo za sebe, ne plašimo ljudi i osobito da se ne zatvorimo Božjoj ljubavi kojom nas Bog Otac ljubi odvijeka, koja nam se objavila u Isusu iz Nazareta i koja se na nas izlijeva po Duhu Svetome i njegovim darovima. Pozivajući nas da se ne bojimo, Isus nas poziva da se u svim životnim situacijama i okolnostima otvori-mo toj Božjoj ljubavi. To je onaj dar koji nam omogućuje da i mi s Jeremijom i u situaci-jama poput one: „'Užas odasvud! Prijavite! Mi ćemo ga prijaviti.' Svi koji mi bijahu pri-jatelji čekahu moj pad. 'Možda ga zavedemo, pa ćemo njim ovladati i njemu se osvetiti!'“, osjetimo da je s nama Gospodin „kao snažan junak“, odnosno da sa sv. Pavlom spoznamo da se, „ako su grijehom jednoga mnogi um-rli, mnogo se obilatije na sve razlila milost Božja, milost darovana u jednom čovjeku, Isusu Kristu.“ Ljubav je to koja je sposobna ukloniti sve razloge za strah!

DUHOVNO JE VAŽNIJE JER JE VJEČNO / 12. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

„NE BOJTE SE!“

34 GlasGrada - 640 - petak 23.6.2017.

JEDNO OD KLIŠEVSKIH

POLJASLIKAR

AKVARELA"LUKSEM-

BURG"POČETAK

OBITAVANJA ANTUN VIDAKINGORAD

KLIŠEVSKA "ZADNJA POŠTA"

ŽIDOVSKI KRALJ SOLO-

MON

DOKAZ NEV-INOSTI (NIJE

ALILI)

VRSTA MALO-GA GUŠTERA (NIJE ROVAC)

RIMSKI 100

MAKEDONKA

"KUP EUROPSKIH

PRVAKA"DIVLJAK,

RAZBOJNIK

"DINAMO"

DAMIR ANIĆ

HLADNO ORUŽJE

PROJEKTANT KLIŠEVSKE

CRKVE, NIKOLA

"AMPER"

KLIŠEVSKA CRKVA,

ŽUPNA ZA SVA GORNJA

SELA

TRLICE, OKLAGIJE

ČELJADE SKLONO IRONI-

ZIRANJU

GLAVNI ZAGREBAČKI

IMAM, AZIZ (NIJE ALIM!)

DIV, GOROSTAS (NIJE SITAN)

"METAR"

KORIST, UHARNOST

TIPIČNO KLIŠEVSKO

PREZIME

PO DOMAĆU, SLOBODNO,

BEZ USTEZAN-JA

KONAVOSKO PREZIME IZ PALJEGA

BRIDA (NIJE ANTIĆ)

ĆI, ĆER

"SUMPOR"

VOJNE OSOBE

DISKONT

USPOMENE

IVO NOVA-KOVIĆ

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

UŠTEDA

OVAKVE

SOVE,JEJINE

OPALITI ŠIBOM

FOTOGRAFIJA, SNIMKA

FILOZOFSKA ŠKOLA STOIKA

"INTERNACIO-NALNI"

KRUNOSLAV TEŽAK

RAMIZ NUKIĆIVO VILOVIĆ

OTOK UMIKRONEZIJI

SPASENJE: SPASITELJ

STAROGRČKI FILOZOF IZ MILETA

(ANAGRAM: STELA)

UĆI KAPIJA

"INTERNATION-AL HOTELS

ASSOCIATION"NAJTANJE SLOVO

KUKCI SLIČNI PČELAMA

"AUSTRIJA"

NAPOJ, SPIRINE

ČESTO KLIŠEVSKO

PREZIME (NIJE LATINIĆ)

SELO U KONAVOJSKOJ

GORNJOJ BANDI

TEREZINA ORLIĆ

"NEDJELJA"

JEDINICE EL. OTPORA

MUŠKOGOVEDO,

VOL

ŽEZLO BOGA BAKHA

(ANAGRAM: RIST)

SPIL(J)A

SVEDENOST NA KRAĆI OBLIK

VOJNIK NA TENKU

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

BUGARSKA VLADARSKA

OBITELJ (NIJE ESEN)

IME PISCA ILJFA

STARO IME NOTE "DO"

NAMIGIVANJE

POČETAK ČIBAČE

AUTOSTOPER

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)

VELIKI HERCEGOV-

AČKI PJESNIK, ANTUN

BRANKO

"POKOJNI"

"SENIOR"

"LITRA"

ANA MARAS

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

SILAB BEZ SAMOGLAS-

NIKA

KLIŠEVSKO PREZIME

(ANAGRAM: BRODIĆ)

GORNJO-SELJKE IZ KLIŠEVA

PLASTIČNI MATERIJAL ZA POKUĆSTVO (NIJE APRIL)

ČESTO KLIŠEVSKO

PREZIME

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

"TRICIJ"

VRSTA RIJEČNE

RIBARSKE MREŽE ( NIJE

AKOV)

VOJNIČKI LOGOR (NIJE

OBOL)

KLIŠEVO

RAGUSEO 50 ELASTIČNA VRPCA

GlasGrada - 640 - petak 23.6.2017. 35

Sastojci: 4 tikvice3 jaja150 gr feta sira1 dcl mlijeka + ožica - dvije vrhnja1 ožica brašnasol i paparPriprema:Oprane tikvice izrezati po dužini nožićem za sir na tanke trakice.Na radnu površinu položite jednu traku, od polovine nastavite dru-gu, tako treću i četvrtu traku. Na početak stavite komad feta sira i rolajte cijelom dužinom vodeći računa da zamotuljak nije previše stegnuta.

SLOBODNA RADNA MJESTA

16.6.2017.Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Koncert -DJ Esquire 23.00 h, Culture Club Revelin Izložba slika Zenaida Bandur 20.00 h, Galerija Dulčić Masle Pulitika Predavanje u Dubrovniku: Volite sebe iscijelite svoj život19.00 h, Dubrovačke knjižniceIzložba - Zenaida Bandur (1885.-1946.)20.00 h, Umjetnička galeri-ja DubrovnikMoto susret16. – 18. Lipnja, Camping Solitudo Dubrovnik

17.6.2017.Brzopotezni šahovski turnir 18.00 h, Prostorije ša-hovskog kluba Dubrovnik Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino Obiteljske konstelacije sa Sanelom Feković u Dubrovniku10,00, Ženski učenićki dom Paola di RosaMOËT PARTY DAY17. – 18. Lipnja, Copaca-bana Beach Dubrovnik

10 godina klape Kaše21.00, Knežev dvor

18.6.2017.Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Galerija Sebastian Rukometni turnir Sportska dvorana Du-brovnik Koncert - Komorni trio Domine 21.00 h, Crkva Domino Rukometni turnir Sportska dvorana Du-brovnik "MOJA PRVA IZLOŽBA" - Jean Zanetich 19.30 h, Plaža Veliki žali

19.6.2017.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Predstava - Orfej 21.00 h, Tvrđava Bokar Junior Dud Bowl camp9,00, Tenis Centar Du-brovnik

20.6.2017.Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar, dirigen-tica Marija Ramljak, solisti tenori: Maxim Hozić, Saša Jakelić, Stijepo Gleđ, gost: Frano Živković gitara 21.00 h, Knežev dvor Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

DOGAĐANJAROLICE OD TIKVICA

DUBROVNIK

PETAK, 23.6.

SUBOTA, 24.6.

NEDJELJA, 25.6.

21°C / 27°C

21°C / 28°C

21°C / 29°C

RECEPT TJEDNA

POMOĆNI KUHAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: AMNESIA, Zaman-jina 4 Rok za prijavu: 24.6.2017.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 3 Poslodavac: PEMO d.o.o. Rok za prijavu: 25.6.2017.

RADNIK / ICA ZA PULTOM Traženo radnika: 2 Poslodavac: ZVONO d.o.o. Rok za prijavu: 25.6.2017. PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 30 Poslodavac: TISAK d.d. Rok za prijavu: 25.6.2017.

PRODAVAČ / ICA U MALO-PRODAJI Traženo radnika: 2 Poslodavac: STANIĆ, d.o.o.Rok za prijavu: 26.6.2017.

TAJNIK / CA / ADMINISTRA-TOR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: DUBROVAČKO PRIMORJE d.o.o.Rok za prijavu: 26.6.2017.

ČISTAČ / ICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: DVORI LAPAD d.o.o.Rok za prijavu: 26.6.2017.

RADNIK / ICA NA POLJOP-RIVREDNOM GOSPODARSTVU Traženo radnika: 1 Poslodavac: ANKORA d.o.o.Rok za prijavu: 30.6.2017.

CVJEĆAR / KA - ARANŽER / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CVJEĆARNICA ABI Rok za prijavu: 30.6.2017.

PRODAVAČ / ICA INFOR-MATIČKE OPREME Traženo radnika: 1 Poslodavac: LINKS d.o.o. za usluge Rok za prijavu: 30.6.2017.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MERCATUS PLUS d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2017. ČISTAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 30.6.2017.

PRODAVAČ / ICA VOZILA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 30.6.2017.

AUTOMEHANIČAR / KA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 30.6.2017.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 3 Poslodavac: ROBERTO-STUDIO d.o.o.Rok za prijavu: 30.6.2017.

PROGNOZA

Tri Tenora21,00, Rector's Palace, Dubrovnik

21.6.2017.Glazbeno scenski festival "Ana u gradu" 5.00 h, Amfiteatar na Srđu Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa Predstava - Orfej 21.00 h, Tvrđava Bokar Neke dubrovačke slike i arhitekti20,00 h,

22.6.2017.Predstava - Orfej 21.00 h, Tvrđava Bokar Koncert - Najljepše sklad-be velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „KOD ZVONI-KA“ – od 23 – 25.6.2017.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 26.6.. – 2.7.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Složite zamotuljke u vatrostalnu zdjelu premazanu mas-noćom, i ubacite u zagrijanu peć na nekih 15 do 20 minuta pečenja.Jaja, mlijeko, vrhnje, brašno, sol i papar izmutite u posebnoj zdjelici. Možete dodati sira po svom izboru. Sve izmiješati i preliti preko zamotuljaka, vratiti u rernu i peći dok ne porumeni, oko 20 minuta.Ako baš ne možete bez mesa, piletina ili riba bili bi idealni dodatak zamotuljcima!

36 GlasGrada - 640 - petak 23.6.2017.