11
UVOD Statistika je grana primjenjene matematike koja se bavi prikupljanjem, o interpretacijom i prezentacijom podataka. Statistika je primjenjiva znanstvenih disciplina - prirodnih i društvenih. Osim toga, statisti pridonošenju poslovnih, selekcijskih, ali i odluka na razini država Statistika može poslužiti za opisavanje prikupljenih podataka. Takva sta deskriptivna statistika. Osim toga statistika može modelirati obrasc da se u obzir uzmu sva svojstva prikupljenih podataka, te se temelje o populaciji koju proučavamo. Takva statistika naziva se inferencija Deskriptivna statistika i inferencijalna statistika svrstavaju se u statistika. Poznata je i matematička statistika koja se primarno bav kojima počiva statistika kao znanost. STATISTIČKI PARAMETRI U ANALIZI PODATAKA Za mjerene veličine se pretpostavlja da mjerni podatak predstavlja s Gausovom raspodjelom gustoće vjerojatnosti. Kako bi se utvrdile znač izračunati određene parametre koji su pokazatelji preciznosti mjeren Nabrojat ćemo samo neke parametre: 1. Srednja vrijednost ( ) = = + + + = n i i n x n x x x n x 1 2 1 1 ... 1 2. Procjena: varijanca i standardna devijacija ( ) = = n i i x x n s 1 2 2 1 1 ( ) = = n i i x x n s 1 2 1 1 3. Prividna greška: 1

Osnove Rada u Programu Statistic A

Embed Size (px)

Citation preview

UVOD Statistika je grana primjenjene matematike koja se bavi prikupljanjem, obradom, interpretacijom i prezentacijom podataka. Statistika je primjenjiva u irokom rasponu znanstvenih disciplina - prirodnih i drutvenih. Osim toga, statistika se koristi kao pomo pridonoenju poslovnih, selekcijskih, ali i odluka na razini drava.

Statistika moe posluiti za opisavanje prikupljenih podataka. Takva statistika naziva se deskriptivna statistika. Osim toga statistika moe modelirati obrasce unutar podataka na nain da se u obzir uzmu sva svojstva prikupljenih podataka, te se temeljem izrauna izvode zakljuci o populaciji koju prouavamo. Takva statistika naziva se inferencijalna statistika. Deskriptivna statistika i inferencijalna statistika svrstavaju se u kategoriju primjenjena statistika. Poznata je i matematika statistika koja se primarno bavi teorijskim postavkama na kojima poiva statistika kao znanost.

STATISTIKI PARAMETRI U ANALIZI PODATAKA Za mjerene veliine se pretpostavlja da mjerni podatak predstavlja sluajnu veliinu odreenu Gausovom raspodjelom gustoe vjerojatnosti. Kako bi se utvrdile znaajke mjerenja, nuno je izraunati odreene parametre koji su pokazatelji preciznosti mjerenja. Nabrojat emo samo neke parametre: 1. Srednja vrijednost x=n 1 ( x1 + x2 + ... + xn ) = 1 xi n n i =1

2. Procjena: varijanca i standardna devijacija

s2 = s=

n 1 2 ( xi x ) n 1 i =1 n 1 2 ( xi x ) n 1 i =1

3. Prividna greka:

1

i = xi x4. Relativna greka:

i =

i x

5. Srednja prividna greka:

=

1 n i n i =1

6. Srednja relativna pogreka:

=

x

7. Standardna greka

e=

s n

8. Relativna standardna devijacija (%)

=

s 100 x

9. Klasa tonosti instrumenta Kl = max ( i ) 100 M .O.

PRIMJER KORITENJA PROGRAMA Statistica za obradu podataka U ovom primjeru obradit emo podatke o mjerenoj tjelesnoj masi i visini za 10 osoba. U donjoj tablici su navedene tjelesna masa i visina za deset osoba, te su izraunate srednja vrijednost, standardna devijacija te prividna i apsolutna pogreka.Prividna pogreka ( xi x ) TV / cm 160 161 -5.1 -4.1 Relativna

i pogreka, x-0.03089 -0.02483

Apsolutna vrijednost prividne greke 5.1 4.1

Apsolutna vrijednost relativne greke 0.03089 0.024833

2

166 178 159 165 164 170 162 166 x = 165.1 s = 5.61 TM / kg 59 56 65 66 52 58 57 61 59 56 x = 58.9 s = 4.228212125

0.9 12.9 -6.1 -0.1 -1.1 4.9 -3.1 0.9

0.005451 0.078134 -0.03695 -0.00061 -0.00666 0.029679 -0.01878 0.005451

0.9 12.9 6.1 0.1 1.1 4.9 3.1 0.9

0.005451 0.078134 0.036947 0.000606 0.006663 0.029679 0.018776 0.005451

0.1 -2.9 6.1 7.1 -6.9 -0.9 -1.9 2.1 0.1 -2.9

0.001698 -0.04924 0.103565 0.120543 -0.11715 -0.01528 -0.03226 0.035654 0.001698 -0.04924

0.1 2.9 6.1 7.1 6.9 0.9 1.9 2.1 0.1 2.9

0.001698 0.049236 0.103565 0.120543 0.117148 0.01528 0.032258 0.035654 0.001698 0.049236

Iz podataka navedenih u tablici moe se dalje izraunati:za TV srednja prividna greka srednja relativna greka standardna greka relativna standardna devijacija (varijabilnost) za TM 0.052632 0.000894 1.337078 7.178628

=

1 i n i =1

n

3.92 0.023743 1.772945 3.395847

x s e= n s = 100 x

=

Za obradu statistikih podataka imamo cijeli niz programa, a najzastupljeniji je svakako Excel, koji se nalazi u Microsoftovom Office paketu. Pored Exela jo su zastupljeni programi SpSS Statistic, Statistica... U ovom primjeru koristiti emo se programom Statistica.

3

Slika 1. - Prikaz radne stranice (lista) Radnu stranicu ine stupci u kojima se upisuju pojedine varijable i predstavljaju mjerene veliine, dok se u redcima upisuju mjerene vrijednosti za pripadajuu varijablu. Svaka varijabla (Var1, Var2...) doputa preimenovanje, koje se preporuuje zbog bolje preglednosti. Dovoljan je dvostruki klik miem na ime varijable, nakon kojeg se otvara novi prozor koji omoguuje izmjenu imena i niz drugih oblikovanja elije, kao i raunanje u oznaenom stupcu.

U naem primjeru Var1 i Var2 preimenovat emo u TV i TM, te upisati podatke. Pored upisivanja, navedeni podaci se mogu kopirati iz excela, worda ili nekog drugog programa.

4

Slika 2. Primjer upisivanja varijabli Osnovna statistika analiza pokree se preko izbornika Statistics i izborom Basic Statistics/Tables.

Slika 3. Prikaz izbornika Statistics Izborom Basic Statistics/Tables se bira Descriptive Statitstics, te se odreuje za koju varijablu (ili varijable) se eli dobiti podatke o srednjoj vrijednosti, standardnoj devijaciji i slino.

5

Slika 4. Izbornik Basic Statistics/Tables

Izbornik pod kojim se biraju varijable koje e se obraivati Izbornik koji se bira nakon to su odabrane varijable za prikaz traenih statistikih parametara

Slika 5. Variables (izbornika pod kojim se biraju varijable za obraivanje) Summary (Izbornikkoji se bira nakon to su odabrane varijable za prikaz traenih statistikih parametara)

Vie varijabli se oznaava drei tipki SHIFT i klikom na prvu i na zadnju varijablu, dok se samo neke varijable oznaavaju uz pomo tipke CTRL i klikom mia na eljene varijable.

6

Slika 6. Prema tablici srednja vrijednost za tjelesnu visinu (TV) je 165,1 cm, sa minimalnom vrijednou od 159 cm i maksimalnom od 178 cm, te standardnom devijacijom od 5,606544 cm. U istoj tablici moemo vidjeti i osnovne parametre za tjelesnu masu TM). Slijedee varijabla koju emo izraunati je prividna pogreka za tjelesnu visinu. Najprije oznaimo stupac u kojem elimo imatu navedene podatke (u naem primjeru Var3). Dvostrukim klikom mia promijenimo ime varijable na priv_TV, te upisati po kojem obrascu se rauna navedena greka (=TV-165,1). Znak = predstavlja naredbu raunalu za raunanje, TV je naziv varijable od ije e se vrijednosti oduzimati srednja vrijednost izraunata u prethodnoj tablici ( x = 165.1).

7

Oznaen stupac u koji se upisuje rezultat prividne pogreke za TV Novo ime varijable Nain raunanja

Slika 7. Prikaz izrauna prividne pogreke Istom postupkom izraunat emo i relativnu pogreku, apsolutne vrijednosti za prividnu i relativnu pogreku za varijablu tjelesna visina (TV).

Slika 8. Prikaz izrauna prividne pogreke Deskriptivnom statistikom (Statistics/Basic Statistics/Tables / Descriptive Statistisc) na varijablama ABSPrividna1 i ABSRelativna1 dobiti emo srednju vrijednost za navededene greke.8

Slika 9. Prikaz izbornika Descriptive Statistisc

Slika 10. Za tjelesnu masu ponavljamo isti postupak, kao to je prikazano na slici 10.

9

Slika 11.

Slika 12. - Podatak o srednjoj vrijednosti za tjelesnu masu

10

Slika 13. - Podaci o prosjenim vrijednostima prividne i relativne pogreke Iz deskriptivne tablice slijede podaci o prosjenim vrijednostima prividne i relativne pogreke. Prikaz niza drugih greaka moe se izabrati pod deskriptivnom analizom pod opcijom advanced (npr. standardna greka je standard error of mean)

Slika 14. Prikaz izbornika advanced

11