Josip Biškup

Osnovejavnog komuniciranja

VAŽNA NAPOMENA AUTORA

Ova je knjiga pisana dva puta!

Prvi rukopis zagubio je (valjda u košu) državni recenzent dr. Milan Bosanac, prof.

Pravnog fakulteta u Zagrebu pa je nakon godinu dana obavijestio autora i naklad­nika da NOVINARSTVO NIJE ZNANOST i novinarstvo ne može imati udžbenik.

Kad se urednik Kobola dogovorio s autorom da rukopis uđe u tisak kao PRIRUČNIK, trebalo ie ilustracije i rukopis prirediti ponovo!___________________

Dr Josip Biškup

Osnovejavnogkomuniciranja

ŠKOLSKA KNJIGA ZAGREB — 1981

Sredstva javnog komuniciranja nerazdvojan su pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta njegova života. Novine, radio i televizija, a o njim a je riječ u ovom priručniku, omogućuju kontakte među ljudim a na svim točkama ovog planeta, i mnogo dalje od njega. Omogućavaju širenje ljudske spoznaje do najudaljenijih planeta našega Sunčeva sustava (TV-slika), unutar naše galaksije i dalje od nje (radio-signali). Pomoću sredstava javnog komuniciranja udaljeno postaje blisko, a prošlost se pojavljuje kao sadašnjost — gube se relacije prostora i vremena.Sredstva javnog komuniciranja povezuju i zbliluju ljude raznih političkih sistema, nacija i klasa, narode raznih država i kontinenata, i svima koji ih posjeduju omogućuju da budu sudionici svjetskih kretanja i dostignuća. Zahvaljujući sredstvima javnog komuniciranja, svijet je postao veliko »selo« u kojem se zna što tko radi i smjera. Iako ne uklanjaju klasne razlike, sredstva javnog komuniciranja pomažu da se ljudi bolje upoznaju, zbliže i shvate da su pripadnici velike porodice koja se zove — čovječanstvo.Sredstva javnog komuniciranja utječu na politizaciju društva. Osim političkih sadržaja, ona omogućuju prim anje sadržaja iz kulture, umjetnosti, znanosti, obrazovnih, muzičkih i drugih zabavnih sadržaja i tako utječu na povećanje stupnja kulture i obrazovanja stanovništva.Da b i čitalac, gledalac i slušalac mogao iz obilja ponuđenih sadržaja izabrati ono što je vrijedno (a ne da, na primjer, gleda televizijski program od početka do kraja), potrebno je stanovito poznavanje tih medija i njihovo približavanje korisnicima. Potrebno je stanovito obrazovanje korisnika i intenzivna animacija. Tu animaciju treba da provode osposobljeni kadrovi.Kolika se važnost pridaje sredstvima javnog komuniciranja u našem samoupravnom društvu pokazuje činjenica što je prvi put u naše srednje škole uveden predmet kultura sredstava javnog komuniciranja. O sredstvima javnog komuniciranja uče učenici završnog stupnja usmjerenog obrazovanja usm jerenja organizacija kulturnog života, za društveno informiranje i novinarstvo, kao i u izbornoj nastavi. Za novinarstvo se zanimaju i mnoge novinarske sekcije u osnovnim školama.Budući da je ovaj priručnik napisan u skladu s nastavnim programom za srednje škole, on će poslužiti u nastavnom procesu, a kako je to prvi priručnik ove vrste u SR Hrvatskoj, dobro će poslužiti kao repetitorij mnogim novinarima i informatorima u sredstvim a javnog komuniciranja i u informativnim službama.

Predgovor

U priručniku je posebno mjesto dano teoriji novinskih žanrova, kako bi početnici — uz praličan lad — ovladali novinarskom vještinom. Ovaj prin'cnik zamišljen je kao radni priručnik, i bila bi iluziji vjerovati da će netko postati novinar samo ako pouči sadržaje koji su u njemu tiskani. Uz teoriju potibno je provoditi i praktičan rad. Nije li praksa projera teorije?Autor će biti zadovoljan ako ovim priručnikom ?ima zainteresiranima olakša uvođenje u novinarski i upoznavanje s javnim glasilima.

M M

P r v i d i o

Upoznavanjemedija

1. Opća povijest novinarstvaŠto je to novinar i novinarstvo

Mnogi mlađi ljudi, kada se još u školskim klupama opredele za novinarstvo kao svoj životni poziv, zamišljaju da je ta profesija sinonim za spavaća kola i luksuzne hotele, za večita putovanja po svetu i pronalaženje ljudi i događaja o kojima čovečanstvo ne z n ...D. Slavković Osnovi novinarstva i informisanja. Radnička štipa, Beograd, 1975, str. 7.

Novinar je onaj čovjek koji se bavi otkrivanjem, skupljanjem i objavljivan jer novosti putem sredstava javnog komuniciraja. Riječ novinar i novinarstvo nastale su od rsči novine.Novinarstvo je profesija koja se bavi pronalaženjem, prikupljanjem, obradom i dostavljanjem informativnih i drugih sadnja do čitalaca, slušalaca i gledalaca.Kaže se da su novinari oči i uši svijeta. Novinarstvo je, stoga, profesija koja ima zadatak da obavještava, objašnjava i uvjeva čitaoce, slušaoce i gledaoce. Ali, u širem srr,lu riječi, ono je više od toga. Ono putem sredsva javnog komuniciranja još i obrazuje, širi kulturu', stvara javno mnijenje, zabavlja,tđ. Pod pojmom novinarstvo obično se misli sno na novinare, a zaboravljaju se svi ostali Iju i tehnička sredstva koji su potrebni da se novinarski »proizvodi« dostave čitaocima, slušaocima i gledaocima.Novinari stvaraju ili formuliraju informatiie, obrazovne, umjetničke i zabavne sadržaje >je uz pomoć programskog i drugog pomoćnoj tehničkog osoblja te tehničkih pomagala upućuju primaocima poruka.2 Novinarstva nema bez dobrih novinara, a d<ar novinar može biti samo onaj tko ima potrao znanje i sposobnost za obavljanje novinarog posla.Novinar treba da lijepo piše, da bez potešlća iznosi svoje misli i prenosi bit tuđih mislila se jasno i jezgrovito izražava, da se zanimza stvarnost, zbivanja i ljude oko sebe, da je marksistički usmjeren i politički aktivan. Novinar u samoupravnom socijalističkom društvu i sam je graditelj tog društva, pa j značajna njegova politička opredijeljenosl Novinar treba da bude i arbitar. On iznosi, ocjenjuje, kritizira, a to može samo onaj tk1 Lat. cultura = gajenje, obrađivanje, usavršavanje, njegovani_* Komunikacijske tokove objašnjavaju razne teorije, a najpoiije su teo rije Schramma, Lazarsfelda, Berelsona, Herzegove i r . D etaljnije o tome vidi u: F. Vreg, Društveno komuniciranje, ta r za informacije i publicitet, Zagreb, 1975.

8

ima sposobnost i znanje. Novinar ne treba da bude književnik, ali mnogi su književnici bili novinari (A. G. Matoš, G. Krklec, V. Majer i dr.). Mnogi su političari i diplomati bili novinari (K. Mane, F. Engels, V. I. Lenjin, M. Pijade, V. Vlahović, E.Kardelj i dr.).Osim toga, novinar na radiju i televiziji treba da ima radiofoničan3 glas i da poznaje, teoretski i praktično, osnovne zakonitosti retorike4.Novinara su nekad smatrali »univerzalnom sveznalicom«, ali kako danas nijedan čovjek ne može znati sve, jer se nagomilalo mnogo znanja, novinar bez temeljitog obrazovanja »univerzalna je neznalica«, frazer, piskaralo. Budući da se ponekad na novinara još gleda kao na čovjeka koji ne zna mnogo, a pravi se da sve zna i svima »čita lekcije«, novinarskoj profesiji ne pripada zavidan ugled koji bi trebalo da ima s obzirom na težak i odgovoran posao.Danas u svijetu postoje tri mišljenja o tome kako se postaje novinar. Jedni smatraju da je za novinara presudan njegov talent, prirođena sposobnost (»britanski sistem«). Pobornici takva stava smatraju da se novinarski posao ne može naučiti. Novinarstvo se uči isključivo putem prakse.Suprotno mišljenje glasi: novinar se postaje učenjem i studiranjem (»američki sistem«). Novinar treba da ima temeljito humanističko i političko obrazovanje. On mora biti toliko obrazovan da može razgovarati sa svakim i u tom razgovoru dominirati.Treće mišljenje miri ta dva ekstremna stajališta (»evropski sistem«). Prilagođeno na naše novinarstvo, to mišljenje glasi: dobar novinar bit će onaj tko ima potrebne sposobnosti, tko se tim sposobnostima uspješno koristi, tko je stekao potrebno obrazovanje i tko je proveo uspješnu praksu, a povrh toga treba da bude politički ispravno usmjeren — treba da poznaje i usvaja marksističke principe samoupravnog socijalizma.U svijetu, pa i u nas, postoje primjeri puta u novinarstvo koji su identični svim trima mišljenjima.

* Radiofoničan (lat. radius = zraka, grč. fOrti = zvuk, glas) jest onaj glas koji je podoban d a se em itira preko radija.* R etorika (grč. rheiorikS tehne = govorničko umijeće) je s t vještina slikovitog, dojmljivog, uvjerljivog pismenog ili usmenog izražavanja.

9

Hrvoj« M acanović, bard hrvatskog rad ijtkog novinarstva

Budući da su sadržaji iz kulture, politike, privrede itd. vrlo kompleksni, i novinarie u toku školovanja i rada specijaliziraju i opredjeljuju za praćenje užih područja — postaju specijalisti.Pošto snio odgovorili na pitanje tko može postati novinar, preostaje da odgovorim na pitanje koja je funkcija novinara. Je li ncnar samo prenosilac poruka ili njihov stvaiacp Treba li da novinar lijepim riječima iznos putem sredstava javnog komuniciranja on što je netko drugi rekao, što je negd je dogovcno odlučeno ili zaključeno, ili je njegova ulq Sira?U zemljama s centralističkim društveno- -političkim uređenjem funkcija je novinat^a bude prenosilac poruka i agitator ideja 0je sadrže poruke.U zemljama zapadnih demokracija smatt se da su novinari apsolutno slobodni, da mog pisati što žele i kako žele. Oni bi, prema tne) bili stvaraoci poruka i politike. Ali, to je formalno tako, je r gotovo svaki novinar pripada nekoj stranci, a sredstva su javne komuniciranja u vlasništvu stranke, vlade i kapitalista.Mjesto i uloga novinara u samoupravnom socijalizmu posve je drukčija. Novinar tre^a bude aktivan sudionik u svim društvenim tokovima. On nije puki prenosilac ni samovoljni stvaralac sadržaja. On je i stvaac i selektor sadržaja koji se komuniciraju.Jugoslavenski novinar iz obilja sadržaja izire one koji zaslužuju da ih javnost sazna. U t: funkciji on je selektor. O novinaru ovisi šće sredstva javnoga komuniciranja prenijeti, sto neće. Novinar će, u adekvatnom obliku, te sadržaje izraziti, oblikovati, ali naš će noTar iznijeti i protivne stavove — ako ih ima — ^ kraju, svoje mišljenje. Naš novinar ima veliku odgovornost, jer je slobodan i prepu^ sam sebi da odlučuje. Zato će biti dobar novinar samo onaj tko je marljiv i savjeia _Da bi, dakle, čovek postao novinar, on ha mnogo toga da zna i mnogo toga da naua:0 je profesija u kojoj niko ne može da tvrđa je potpuno savladao zanat, jer u toku cele s;e novinarske karijere mora neprekidno da u j da uvek saznaje nešto novo, nešto što do nije znao. Ipak, daleko najteže u ovoj projifi jeste to što se novinar svakodnevno, dokrf

10

radi, mora da potvrđuje, da osvedoiava svoje mogućnosti i kvalitete.I> Sluvkovlt4. Op. cif.

Kuko zam lllja te novinarski ptw.lv? S lažete li ne u m lll|e n |e m u uvodnom c ita tu ? 7,aSto Jo ta j pozivtr/ali i* K(i|r spo-.ohno-.li Im -Im d.i iiii.i k.mdul.il /.t n ov inara? Poznajete II nekog novinara? T reba II da novinar bude »nalnžljiv I p rodoran? /.aSto no v in ar m ora b iti s tručn jak? A /aS to p rak tičar? R azgovarajte i novinarom o novinarskoj profesiji.

Zadatak

P ogledajte film F. Hadžlća Novinar I razgovara jte o n jem u. (Film m ožete nabaviti u »FilmoteoT 16« u Zagrebu.)Ponovite knko |e naitn lo p lim o I kako ne razvijalo , (Pim lutlte p»e> Unelklontdljotn Ićkilkografikou ttivoila, Zagreb, 1969, knjiga 4.)

Historija novinstva je priča o beskrajno dugoj borbi čovjeka da moie slobodno komunicirati, otkrivati i interpretirati novine, kao i ponuditi inteligentna mišljenja na triiHtu ideja.IU1win l '.m nv

G ovor I Jezik

Ku/.viii čovJcfnriNtvii od Čopora I horde cio atomske ere lilo |e duu I mukotrpan. Nu lotu putu bi loje nuptetku, uli I »Ingnnciju I padova. Osnovni pieduvjet nuprotku l>ilo je upo razum i jcviuijo — komuniciranje među • ljudima.Komuniciranje je staro kao i čovjek, a u l jud­skom komuniciranju govor1' i jezik* osnovni su kodovi (franc. eode = zbornik ugovorenih /.tlakova zu saobraćaj, za signalizaciju itd.).»Čovjek Je informacije najprije kodirao simbolima prvog reda, a to su pokreti (govor znakova, gesta, itd. — op. a ). Poznato je da jc

Počoci novinarstva, zn ača jn a razdoblja, pojavo i ličnosti

• G o v o r )o pm llvo đ < *n |a u l itn o v u lh »kiiitc?/n k«*|n lm n | t i n » m V n |r .* J o x lk )o lU t r m n t t i k i i l l r n n lh u lunov itlh n h l t ln k«»|l Itnn lu • k lm lio ll fk n k o t lin i, Ik n llv r tu k u iu k lc r I ( iin iig u ^ u v n |n n /u m i| rv m ifo .

Sadržaj Predgovor 5

Prvi dioUpoznavanje medija

1. O pća pov ijest novinarstva

Što je novinar i novinarstvo Počeci novinarstva, značajna razdoblja, pojav

i ličnosti Govor i jezik Pismo, papir, reporter Pojava štampe i štampane novine Počeci ostalih sredstava javnog komuniciran

Prve radio-stanice Prva televizija

Radnička i socijalistička štam pa u svijetu Nastanak jugoslavenskog novinarstva

Građanska štampaRadnička i socijalistička štampa u nas

Štampa u NOB-uEtape i karakteristike suvremenog novinarstv

u nas<\dministrativno-etatističko razdoblje Razdoblje radničkog i društvenog

samoupravi j a n ja Pregled značajnijih listova

2. Osnovni sistem i javnog komuniciranja u svijetu

Komercijalni komunikacijski sistem Etatističko-centralistički sistem Samoupravni sistem javnog komuniciranja Komunikacijski sistem zemalja u razvoju

3. Nastanak i razvoj telekom unikacija i radio-difuzlje

Naučno-tehničke pretpostavke komuniciranja n;udaljenosti

Počeci radiodifuzije u Jugoslaviji Radio u toku NOB-a Radio-sistem u novoj Jugoslaviji

4. Nastanak i razvoj televizije

Znanstveno-tehničke pretpostavke nastanka televizije

Nastanak i razvitak televizije u našoj zemlji Televizija kao suvremeno sredstvo

komuniciranja

5. Komparativne prednosti pojedinih medija

Novine kao trajan dokumentKomparativne prednosti novina Nedostaci novina

Radio kao najažurnije sredstvo javnog komuniciranja

Komparativne prednosti radija Nedostaci radija

Televizija kao najuvjerljiviji medij Prednosti televizije kao izvora Prednosti televizije kao sredstva Nedostaci televizije

8

8

IIII121213I I15lt>22232325

2829

3033

3737393941

43

43444545

49

495051

55555757

5758olol<■ ’o ’62

Korištenje medija u kulturi1. Kulturno-umjetnicka funkcija sredstava

javnog komuniciranjaKultumo-informativne rubrike novina i

kulturnoumjetnički prilozi na rad iju i televizijiKulturna funkcija sredstava javnog

komuniciranja Obrazovna i znanstvena funkcija sredstava

javnog komuniciranja Kulturno-zabavna funkcija sredstava javnog

komuniciranja Propagandna funkcija sredstava javnog

komuniciranja

Drugi dio

3. Teorija novinskih žanrova

M o n o l o š k i ž a n r o v i Vijest kao osnovni rod u novinarstvu

4. V r s te n o v in a , n ovinsk e rubrike i novinske r e d a k c i je

64

64

2. Osnovne tehničke informacije o pojedinim m edijima

Grafičko i tehničko uređivanje novina 74Tehnika snimanja i emitiranja na radiju Osnovna tehnologija snimanja i emitiranja

TV-programa

747477

83

86

8787

Izvještaj 1(ytOsvrt ili bilješka Kom entarRecenzija ,Društvena kronikaIzjava i dem anti mAnketaNekrolog J I ,Esej 121

D i j a l o š k i ž a n r o v i '^417 *In terv ju J—

RazgovorK onferencija za Štampu »Okrugli stol«Panel-diskusijaPolem ika 133

P o l i f o n i j s k i ž a n r o v iR ep o rtaža F o to -rep o rtažaC rtica ili fiče r .F eljton $K a r ik a tu ra . .Povezni i jo š neki novinski žanrovi

135142143

148

152

V rsta n o v in a u jugoslavenskom k o m u n ik ac ijsk o m sistem u

N o v in sk e ru b r ik e .2-V a n jsk o p o litič k a rubrikaU n u tra šn jo p o litič k a rub rika novina j "K u ltu rn a ru b r ik a jc-JS p o r ts k a ru b r ik a

on 7

1RO »Školska knjiga«Zagreb, Masć.rykova 28

Za izdavača Josip Mallć

Grafički urednik Tomislav Jukić

Likovni urednik Jelena Muslć

LektorPavica H roniln

KorektorIvanka Palešćak-Radeftić

Tiskanje završeno u ožujku 1981

5. Osnovni tipovi radio-programaInformativni program Dokumentarno-zabavni program Obrazovni i dječji program Umjetnički program Muzički program Muzički program Treći programEkonomsko-propagandni program6. Osnovni tipovi TV-emisijaInformativno-dokurnentarni program Dokumentarno-zabavne emisije Dramske emisije Televizijski film Obrazovne i druge emisije7. Sistem prikupljanja novinskih sadržaja

Novinari u redakcijiDopisnici u zemlji i inozemstvuAgencijeDokumentacijaVanjski suradniciRecipijenti kao suradnici

8. Opća tehnologija novinarstvaPrikupljanje sadržaja Stvaralačko oblikovanje Izvedba

9. Pripremanje TV-emlsije10. Osnovni pojmovi televizijskog snimanja

11. Glavna zanimanja u novinarstvuLik suvremenog novinara Pomoćne službe u novinarstvu Tehnička služba

Treći dio

Odgovori i objašnjenja1. Upoznavanje medijaOpća povijest novinarstva Osnovni sistemi javnog komuniciranja Nastanak i razvoj telekomunikacija i

radio-difuzije Nastanak i razvoj televizije2. Korištenje medija u kulturiKulturno-umjetnička funkcija sredstava javnog

komuniciranja Osnovne tehničke informacije o pojedinim

medijima Teorija novinskih žanrova Vrste novina, novinske rubrike i novinske

redakcije Osnovni tipovi TV-emisija Sistem prikupljanja novinskih sadržaja Opća tehnologija novinarstva Pripremanje TV-emisije Osnovni pojmovi televizijskog snimanja Glavna zanimanja u novinarstvu

59

60 :6i 62 63163 >63164165

166167168 168 169 169171171172173173174 17417617617717818018418)189191191

194194195

196196197

197

197198

201202202203203204 204

DR JOSIP BIŠKUP

Osnove javnog komuniciranja

»Školska knjiga« izdala je dugo očekivani p riručn ik »Osnove javnog komuniciranja«. K njiga ide u red onih edicija koje ispunjavaju višegodišnju prazninu u s tru ­čnoj literaturi. Zadovoljit će po trebe i učenika i n a­stavnika u usmjerenom obrazovanju nakon uvođenja predm eta kultura sredstava javnog komuniciranja. No, i p rije uvođenja spomenutog predm eta u usm jereno obrazovanje, osjećala se potreba za takvim priručn i­kom. Relativno kasna pojava ove knjige odražava isto­vrem eno t posvemašnju besm islicu čitave situacije u kojoj se našlo školstvo i d ruštvo u cjelini. Danas, kad se k ibernetika i tehnologija uzajam no isprepliću u ne- zaustavno brzom razvitku, a inform acije u ulozi krvo­toka svakog sistema zahtijevaju adekvatnu prilagodbu cijelog društva, pa tako i područja edukacije tehnolo­gijskom razvoju ,i učenici i nastavnici prisiljeni su na pabirčenje po raznoraznim izvorim a jer nem aju p ri­kladnog priručnika iz znanstvenog područja koje je danas i te kako značajno za usp ješno odvijanje odgoj- no-obrazovnog procesa. A utoru ove knjige, prve takve vrste u SR Hrvatskoj, p ripada ju sve pohvale zbog po­kušaja (a krajn ji rezultat n ije sam o pokušaj) d idaktič- ko-metodičkog osm išljavanja i prezentiranja obilne građe na relativno malo stran ica (ima ih 208).

S obzirom na to, treba naglasiti da priručnik n ije dan u svom peremptomom obliku, već se zahtijevali eventualna dotjerivanja i dopune u ponovljenim izda­njim a, koje će ovisiti o ocjeni i potrebama prakse, je r autor ostaje strogo pri naznačenom naslovu, ostavlja­jući, na primjer, teoriju inform acije na marginama razm atranja, pretpostavivši da su učenici već ovladali osnovama teorije inform acije. S obzirom na obrađeno gradivo, priručnik će b iti više orijentacija pri obradi obilne grade u školi i kod kuće te uputa za upotrebu druge literature (što autor svodi n a praktičan zadatak učenika poslije svake obrađene m etodske jedinice), ne­go udžbenik Autor, isto tako. približava učeniku sada­šnje stanje u području javnog komuniciranja, ne u ls-

i zeći u nagovještavanje budućih promjena i inovacija (npr. mikroCorme kao nosioci inform acija itd.). Gdje

! god je moguće, upotrebljava naše izraze. U protivnom.| svakom stranom izrazu slijedi plastično objašnjenje na l našem jeziku.

U pogledu kompozicije i izbora građe treba naglasiti da je knjiga podijeljena na tr i d ijela. U prvom dijelu, uz opću povijest novinarstva u nas i u svijetu, obra­đeni su osnovni sistemi javnog komuniciranja u svi­jetu, nastanak i razvoj telekom unikacije, televizije 1 radio-difuzije te kom parativne prednosti pojedinih me­dija, U drugom dijelu, pod zajedničkim naslovom »Ko­rištenje medija u kulturi«, obrađeni su kultum b- -um jetnička funkcija javnog komuniciranja, osnovne tehničke informacije o pojedinim medijima, teorija novinskih žanrova, vrste novina te novinske rubrike i redakcije. Temeljito su obrađeni i osnovni tiponi radio-programa i TV-emisija, sistem prikupljanja no­vinskih sadržaja, opća tehnologija novinarstva, pripre­m anje TV-emisije, osnovni pojm ovi o televizijskom snim anju i glavna zanim anja u novinarstvu. U trećem dijelu autor daje odgovor i objašnjenja na pitanja

V alja dodati da su, uz mnoštvo slika, specifična vrijednost ove knjige tabelarni pregledi i prikazi, na primjer razvoj pisma, štam pe i novina, nastanak jugo­slavenskog novinarstva općenito, a posebno u NCVR-u. razvoj televizije itd. Tabelarni pregledi dani su na stranici ispred ili iza tekstualnog m aterijala. P razan prostor na ostalim stranicam a poslužit će učenicima za unošenje potrebnih referenci, dodatnih objašnjenja i raznovrsnih zabilješki

Priručnik će, zbog iznesenih odlika, korisno poslu­žiti ne samo učenicima završnog stupnja usm jereno" obrazovanja usmjerenja organizacija kulturnog života, društveno inform iranje i novinarstvo — u izbornoj nastavi, već i novinarskim i drugim sekcijama u osnov­noj školi te kao repetitorij mnogim novinarim a i mEor- m atorim a u sredstvim a javnog kom uniciranja u infor­m ativnim službama. Od velike koristi će biti svima kojima će sadržaji tiskani u ovoj knjizi biti ne samo teoretska podloga nego i sigurno polazište za praktičari rad.

C i je n a 1C knjiži 170 dinara.