OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III UGROŢENOSTI OD … i program zastite od pozara/CD1... · Elaborat o procjeni ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija sadrţi: - Uvod - Prikaz

Datum: 28.11.2011.

Broj: ZOP-ELB-29/11.

P R O C J E N A UGROŢENOSTI OD POŢARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA

za podruĉje

OPĆINE MAGADENOVAC

DIREKTOR

mr.sig. Vinko Bijuković

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III ISO 9001

Q-551

REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEĈKO-BARANJSKA ŢUPANIJA

OPĆINA MAGADENOVAC

P R O C J E N A UGROŢENOSTI OD POŢARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA

Magadenovac, _____________________

IZVOD IZ REGISTRACIJSKOG ULOŠKA TVRTKE

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d.

OSIJEK, TRG LAVA MIRSKOG 3/III

R J E Š E N J E

o imenovanju voditelja izrade Procjene i struĉnih suradnika na izradi

PROCJENE UGROŢENOSTI OD POŢARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA za

PODRUĈJE OPĆINE MAGADENOVAC

Temeljem ĉlanka 8. Pravilnika o izradi procjene ugroţenosti od poţara i tehnološke

eksplozije (Narodne novine broj 35/94., 110/05. i 28/10.) donosim

R J E Š E N J E

o imenovanju Radne skupine za izradu PROCJENE UGROŢENOSTI OD POŢARA I

TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA prema RN br. 51/11. za naruĉitelja OPĆINA

MAGADENOVAC.

U Radnu skupinu imenujem:

- za voditelja: mr.sig. Vinko Bijuković

- za ĉlanove: Tomislav Rastija, dipl.ing.sig.

Tomislav Marić, dipl.ing.stroj.

Martin Zovko, dipl.ing.el.

Dragić Mutavdţić, dipl.ing.kem.

Krešo Galić, struĉ.spec.ing.sec.

Silvijo Kovaĉ, zapovjednik VZ Magadenovac i DVD Beniĉanci

U Osijeku, 20.4.2011.

DIREKTOR

mr.sig., Vinko Bijuković

I S P R A V A O OBAVLJENOJ TEHNIĈKOJ KONTROLI

PotvrĊuje se da je obavljena unutarnja kontrola ispravnosti, toĉnosti, valjanosti

predloţenih rješenja i potpunosti sadrţaja Procjene ugroţenosti od poţara i tehnoloških

eksplozija za podruĉje Općine Magadenovac, sukladno odredbama Zakona o zaštiti od

poţara (Narodne novine broj 92/10.) i na temelju njega donešenih podzakonskih propisa.

U Osijeku, 28.11.2011.

DIREKTOR

mr.sig., Vinko Bijuković

S A D R Ţ A J

A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

A.1. Površina

A.1.1. Pregled površina po jedinicama lokalne samouprave, uprave, po katastarskim

općinama i po kulturama korištenja

A.2. Puĉanstvo i naselja

A.3. Pregled znaĉajnijih pravnih osoba, struĉnih sluţbi i ostalih subjekata koji djeluju

na podruĉju Općine Magadenovac A.4. Pravne osobe u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje poţara

A.5. Pregled industrijskih zona

A.6. Pregled cestovnih i ţeljezniĉkih prometnica po vrsti te plovni put

A.6.1. Cestovne prometnice

A.6.1.1. Tabliĉni prikaz drţavnih, ţupanijskih i lokalnih cestovnih prometnica

A.6.2. Ţeljezniĉke prometnice

A.7. Turistiĉka naselja

A.8. Pregled elektroenergetskih graĊevina za proizvodnju i prijenos elektriĉne energije

A.8.1. Dalekovodi 110 kV i 35 kV

A.8.2. Transformatorske stanice 35/10 kV

A.8.3. Prikaz niskonaponske mreţe po naseljima

A.8.4. Razmještaj blindiranih kabelskih trafostanica i koliĉine ulja u trafostanicama

pogona Beniĉanci u vlasništvu INA - Industrija nafte d.d. Zagreb na podrućju

Općine Magadenovac

A.8.5. Prikaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV po lokacijama

A.8.6. Gromobranske instalacije

A.9. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće koliĉine zapaljivih tekućina i plinova,

eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari

A.9.1. Tabliĉni prikaz

A.9.2. Pregled lokacija na kojima su uskladištene manje koliĉine zapaljivih tekućina i

plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari

A.9.3. Plinovodi

A.9.3.1. Opis izvedenog stanja

A.9.3.2. Pregled magistralnih i kaptaţnih plinovoda

A.9.3.3. Pregled mjerno-regulacijskih ĉvorova (MRĈ), mjerno-regulacijskih

stanica (MRS) i blokadno-ispuhivaĉkih stanica (BIS)

A.9.3.4. Pregled izgraĊene plinske mreţe po naseljima

A.9.4. Naftovodi

A.9.5. GraĊevine i otvoreni prostori sa radioaktivnim, eksplozivnim i drugim opasnim

tvarima

A.9.6. Prijevoz zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari

A.10. Vatrogasne postrojbe i oprema za gašenje

A.10.1. Opis stanja

A.10.2. DVD Beniĉanci

A.10.3. DVD Kuĉanci

A.10.4. DVD Lacići

A.10.5. DVD Šljivoševci

A.11. Izvorišta vode, crpilišta i bunari koji se mogu koristiti za gašenje poţara

A.11.1. Tabelarni prikaz kanala I i II reda u kojima ima vode za gašenje tijekom cijele

godine

A.11.2. Tabelarni prikaz izvorišta vode za gašenje poţara

A.11.3. Prikaz mogućnosti prilaza vatrogasne cisterne i vatrogasaca do izvorišta vode za

gašenje poţara

A.12. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima je izvedena vanjska hidrantska mreţa za

gašenje poţara

A.13. GraĊevine u kojima postoji mogućnost povremenog okupljanja ili stalnog boravka većeg

broja osoba

A.14. Lokacija i graĊevine u kojima se obavlja utovar i transport zapaljivih tekućina i plinova,

te drugih opasnih tvari

A.15. Poljoprivredne i šumske površine

A.15.1. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina

A.15.2. Pregled šumskih površina po vrsti, starosti, zapaljivosti i izgraĊenosti

protupoţarnih putova i prosjeka u šumama

A.15.3 Izraĉun stupnja ugroţenosti od poţara

A.15.4. Popis šumskog zemljišta u vlasništvu fiziĉkih osoba

A.16. Odlagalište otpada

A.17. Naselja, kvartovi, ulice ili znaĉajnije graĊevine koje su nepristupaĉne za prilaz

vatrogasnim vozilima

A.18. Pregled naselja, kvartova, ulica ili znaĉajnijih graĊevina u kojima nema dovoljno

sredstava za gašenje poţara

A.19. Sustavi telefonskih i radio veza uporabljivih u gašenju poţara

A.19.1. Telefonski sustav

A.19.2. Radio veza

A.20. Pregled broja poţara i vrste graĊevina na kojima su nastajali poţari u zadnjih 10 godina

A.21. Normativni ustroj zaštite od poţara

B. PROCJENA UGROŢENOSTI PRAVNIH OSOBA

B.1. Opis stanja

B.2. Fiziĉko-kemijske znaĉajke medija, koji se uskladištavaju kod pravnih osoba,

klasa i stupanj opasnosti, toksiĉnost i sredstva za gašenje poţara

B.3. INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina, Sektor

proizvodnje nafte i plina za JIE, Okrug Slavonija, Pogon Beniĉanci, Otpremna stanica

Beniĉanci

B.4. Analiza mogućih izvora opasnosti u graĊevinama i prostorima pravnih osoba na podruĉju

Općine Magadenovac

C. STRUĈNA OBRADA ĈINJENIĈNIH PODATAKA

C.1. Makropodjela na poţarna podruĉja

C.2. Gustoća izgraĊenosti i naseljenosti

C.3. Etaţnost graĊevina i pristupnost prometnica i površina glede akcije evakuacije i gašenja

poţara

C.4. Starost graĊevina i potencijalne opasnosti za izazivanje poţara

C.5. Stanje provedenosti mjera zaštite od poţara u industrijskim zonama i ugroţavanje

graĊevina izvan industrijskih zona

C.6. Stanje provedenosti mjera zaštite od poţara za graĊevine istih namjena na odreĊenim

podruĉjima

C.7. Izvorišta vode i hidrantske instalacije za gašenje poţara

C.8. Izvedene distributivne mreţe energenata

C.9. Stanje provedenih mjera zaštite od poţara na šumskim i poljoprivrednim površinama

C.9.1. ProvoĊenje mjera na šumskim površinama

C.9.2. ProvoĊenje mjera na poljoprivrednim površinama

C.10. Uzroci nastajanja i širenja poţara na evidentiranim poţarima tijekom zadnjih 10 godina

C.11. OdreĊivanje poţarnog podruĉja i ocjena pokrivenosti dobrovoljnim vatrogasnim

postrojbama

C.11.1. Izraĉun potrebnog vremena za dolazak vatrogasaca na najudaljenija podruĉja

C.11.2. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje karakteristiĉnih graĊevina, te

poţara na otvorenom prostoru

C.11.2.1. Općenito

C.11.2.2. Karakteristiĉni elementi za izgaranje, razvoj, lokaliziranje i gašenje

poţara

C.11.2.3. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca za efikasno gašenje

pretpostavljenog poţara na otvorenom prostoru

C.11.2.4. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca i koliĉine vode za gašenje

pretpostavljenog poţara graĊevini

C.11.2.5. Izraĉun potrebnih snaga i sredstava za gašenje poţarana spremniku

sirove nafte na lokaciji Otpremne stanice Beniĉanci

C.11.2.6. Gašenje poţara silosnih postrojenja

C.11.3. Ocjena pokrivenosti postojećim vatrogasnim postrojbana i odreĊivanje poţarnog

podruĉja

C.12. Mišljenje o broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi

D. PRIJEDLOG TEHNIĈKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI

KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŢARA SMANJILA NA NAJMANJU

MOGUĆU RAZINU

D.1. Organizacijske i tehniĉke mjere u vatrogasnim postrojbama

D.1.1. Vatrogasne postrojbe

D.1.2. Ustroj vatrogasnog deţurstva

D.1.3. Vatrogasna oprema i tehnika

D.1.4. Zaštitna i druga osobna oprema te odore pripadnika vatrogasnih postrojbi

D.1.5. Sredstva veze, javljanja i uzbunjivanja

D.1.6. Smještaj vozila, tehniĉke opreme i sredstava

D.2. Mjere zaštite na otvorenom prostoru te pri rukovanju i prijevozu zapaljivih tekućina,

plinova i drugih opasnih tvari

D.3. Prijedlog tehniĉkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti u pravnim osobama

D.4. Mjere za osiguranje vode za gašenje

D.4.1. Minimalne koliĉine vode za gašenje poţara

D.4.2. Tlak

D.4.3. Hidrantska mreţa za gašenje poţara

D.4.4. Ostali izvori vode za gašenje poţara

D.5. Urbanistiĉke mjere zaštite

D.6. Mjere zaštite posebno ugroţenih graĊevina i prostora

D.6.1. Industrijske graĊevine

D.6.2. Skladišta

D.6.3. Mjere zaštite od poţara na graĊevinama za proizvodnju i prijenos elektriĉne

energije

D.6.4. Odlagalište komunalnog otpada

D.7. Gromobranske instalacije

D.8. Osiguranje vatrogasnih pristupa te osvjetljavanje putova za evakuaciju i izlaz

D.9. Zaštita gorivih nosivih konstrukcija

D.10. Razmatranje zaštite od opasnih dogaĊaja

E. ZAKLJUĈAK

F. SHEMATSKI PRIKAZ DJELOVANJA VATROGASNIH POSTROJBI NA PODRUĈJU OPĆINE

MAGADENOVAC

G. PROPISI I STRUĈNA LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI PROCJENE UGROŢENOSTI OD

POŢARA

H. GRAFIĈKI PRILOZI

OPĆINA MAGADENOVAC Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija

1

UVOD

Na zahtjev Općine Magadenovac, u svrhu provoĊenja mjera zaštite od poţara i tehnoloških

eksplozija koje su propisane Zakonom, propisima donešenim na temelju Zakona, priznatim

pravilima tehniĉke prakse, planovima zaštite od poţara i tehnoloških eksplozija i drugim

odlukama tijela drţavne uprave, lokalne samouprave i uprave te općim aktima pravnih osoba

sukladno ĉlanku 13. stavak 1. Zakona o zaštiti od poţara (Narodne novine broj 92/10.) izvršena

je Procjena ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija.

Procjena ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija obavljena je s ciljem da se struĉnom

analizom utvrde postojeće opasnosti i predvide odgovarajuće mjere zaštite od poţara i

tehnoloških eksplozija, kako bi se izbjeglo ugroţavanje ţivota i zdravlja ljudi, te graĊevina i

njihovih sadrţaja.

Procjenom se utvrĊuju vrste i izvori opasnosti za nastajanje poţara i tehnoloških eksplozija, a

kao struĉna podloga za izradu procjene korišteni su:

- Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.)

- Zakon o zaštiti od poţara (Narodne novine broj 92/10.)

- Zakon o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10)

- Pravilnik o izradi procjene ugroţenosti od poţara i tehnološke eksplozije (Narodne novine

broj 35/94., 110/05. i 28/10.),

- Propisane i priznate mjere zaštite od poţara sadrţane u propisima i standardima,

- Struĉna literatura iz podruĉja zaštite od poţara,

- Pravilnik o razvrstavanju graĊevina, graĊevinskih dijelova i prostora u kategoriju ugroţenosti

od poţara (Narodne novine broj 62/94. i 32/97.),

- Pravilnik o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj

43/95.).

- Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih

vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.)

Elaborat o procjeni ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija sadrţi:

- Uvod

- Prikaz postojećeg stanja

- Procjene ugroţenosti pravnih osoba

- OdreĊivanje poţarnog podruĉja i ocjenu pokrivenosti postojećim dobrovoljnim

vatrogasnim postrojbama

- Struĉnu obradu ĉinjeniĉnih podataka

- Prijedlog tehniĉkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se opasnost

od nastajanja i širenja poţara smanjila na najmanju moguću razinu

- Zakljuĉak

Elaborat o procjeni ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija sluţit će kao osnova za izradu

Plana zaštite od poţara i tehnoloških eksplozija u kojem će se riješiti organiziranje preventivnog

djelovanja na zaštiti imovine mještana i pravnih osoba, kao i uĉinkovito gašenje poţara.


2

A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

A.1. Površina

Podruĉje Općine Magadenovac se nalazi u zapadnom dijelu Osjeĉko-baranjske ţupanije. Općina

Magadenovac ima površinu od 112,06 km2. Na sjeveru graniĉi s Gradom Donji Miholjac i

Općinom Viljevo, na istoku s Općinom Marijanci, na jugu s Gradom Našice, Općinom Koška i

Općinom ĐurĊevovac te na zapadu s Virovitiĉko-podravskom ţupanijom, Općinom Zdenci i

Općinom Crnac.

Podruĉje Općine Magadenovac dio je istoĉno-hrvatske makroregije, kojoj je rijeka Drava

prirodna granica prema sjeveru i sjeveroistoku. Podruĉje je dio donjodravske nizine, u kojoj se

uz povišenu mlaĊu pleistocensku terasu rijeke Drave izdvajaju naplavne ravni uz tok Vuĉice i

Drave, te mlaĊa i vlaţna supsidencijska zona uz Selaški kanal.

Podruĉje Općine Magadenovac predstavlja tipiĉnu akumulacijsku nizinu, uz neznatne

denivelacije terena (89 do 109 m n.v.)


3

A.1.1. Pregled površina po jedinicama lokalne samouprave, uprave, po katastarskim

općinama i po kulturama korištenja

Tablica 1

UKUPNE POVRŠINE PO KULTURAMA (jedinica mjere: ha, a, m2)

Beniĉanci Kuĉanci Lacići Šljivoševci UKUPNO:

oranica 1216 33 99 2306 79 31 1199 02 88 993 49 87 5715 66 05

voćnjak 31 15 15 28 79 21 7 14 97 12 76 85 79 86 18

vinograd 42 84 1 30 09 49 85 2 59 2 25 37

livada 14 52 41 30 11 23 143 96 82 17 04 19 205 64 65

pašnjak 117 19 74 174 62 30 339 94 81 26 22 36 657 99 21

šuma 155 22 64 1974 70 78 1401 81 96 57 55 3532 32 93

neobraĊeno 206 23 39 421 13 45 306 59 79 79 27 07 1013 23 70

UKUPNO 1741 10 16 4937 46 37 3399 01 08 1129 40 48 11206 98 09

A.2. Puĉanstvo i naselja

Prema popisu 2011. godine na podruĉju Općine Magadenovac ţivi 1.928 stanovnika.

Stanovništvo je naseljeno u 6 naselja. Gustoća naseljenosti na podruĉju Općine Magadenovac

iznosi 17,21 stan/km². Tablica 2

Redni broj Naziv naselja Broj stanovnika Gustoća naseljenosti

(stan/km²)

1. Beniĉanci 516 73,97

2. Kuĉanci 507 10,26

3. Lacići 354 10,38

4. Magadenovac 108 23,74

5. Malinovac 93 12,77

6. Šljivoševci 350 32,06

A.3. Pregled znaĉajnijih pravnih osoba, struĉnih sluţbi i ostalih subjekata koji djeluju na

podruĉju Općine Magadenovac Tablica 3

Redni

broj VRSTA DJELATNOSTI NAZIV I SJEDIŠTE

1. Općinska uprava Općina Magadenovac, Školska 4

2. Crkve, vjerske zajednice

Katoliĉka ţupna crkva Sv. Grgura Velikog pape – Nadbiskupija

Đakovaĉko-osjeĉka

Ţupni ured Šljivoševci, V.Nazora 78

Katoliĉka filijalna crkva Beniĉanci, I.L. Ribara

Katoliĉka filijalna crkva Kućanci, M. Gupca 3

Katoliĉka filijalna crkva Lacići, A. Kaĉića

Srpska pravoslavna crkva, Kuĉanci

3. Trgovina INA - Industrija nafte d.d.

Benzinska postaja Magadenovac, Glavna bb

4. Veterinarske ambulante Veterinarska stanica Mihael d.o.o. Donji Miholjac

Šljivoševci, V.Nazora 102


4

Redni

broj VRSTA DJELATNOSTI NAZIV I SJEDIŠTE

5. Prosvjeta i predškolski odgoj

Podruĉna škola Beniĉanci, I.L.Ribara bb

Podruĉna škola Kućanci, Kralja Zvonimira 94

Podruĉna škola Lacići, A.Kaĉića-Miošića bb

Osnovna škola Matija Gubec Magadenovac, Školska 3

Podruĉna škola Šljivoševci, V.Nazora 53

6. Nafta i naftni derivati

INA - Industrija nafte d.d. Zagreb

SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina

Sektor proizvodnje nafte i plina, pogon Beniĉanci

7. Poljoprivredni proizvodi,

ratarstvo

ŢITO d.o.o. – Staklenici, Ruţina

KLAS d.o.o. Beniĉanci, Braće Radića 47

ROSA d.o.o. i MELEM d.o.o. Donji Miholjac,

Šljivoševci, V. Nazora

ROSA d.o.o. i MELEM d.o.o. Donji Miholjac,

Lacići, V. Nazora

BLATA d.o.o Malinovac, Braće Radića

CAUTIO d.o.o. Našice, farma junadi Kućanci, K. Zvonimira

CAUTIO d.o.o. Našice, farma svinja Kućanci, K. Zvonimira

OPG Nedjeljko Mihalj, Našice, farma muznih krava Kućanci,

K. Zvonimira

8. Peradarstvo SREĆA I SPAS d.o.o. Antunovac, peradarska farma

Magadenovac, Ruţina – trenutno ne radi

9. Poljoprivredne ljekarne i

proizvodnja stoĉne hrane KLAS d.o.o. Beniĉanci, B. Radića 47

10. Auto prijevoz, teretni Darinko Radoica, Šljivoševci, V. Nazora

12. Zdravstvo Dom zdravlja Donji Miholjac, Ambulanta Magadenovac,

Glavna 5

13. Vatrogasne udruge

Vatrogasna zajednica Magadenovac, Glavna 1

Dobrovoljno vatrogasno društvo Beniĉanci, I.L.Ribara 39

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuĉanci, Kralja Zvonimira 88

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lacići, A.Kaĉića 64

Dobrovoljno vatrogasno društvo Šljivoševci, V. Nazora 89

A.4. Pravne osobe u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje poţara

Rješenjem MUP-a RH PU Osjeĉko-baranjske, graĊevine, graĊevinski dijelovi i prostori

razvrstani u kategorije ugroţenosti od poţara: Tablica 4

Red. br. Naziv pravne osobe i lokacija Kategorija ugroţenosti

1. INA - Radilište Beniĉanci

Donji Miholjac, S. Radića 8 IIb

2. KLAS d.o.o. Beniĉanci, B.Radića 47 III

3. OŠ Matija Gubec Magadenovac IV

4. MELEM d.o.o. Šljivoševci, Ekonomija bb IV

5. ROSA d.o.o. Šljivoševci, Ekonomija bb IV


5

Na podruĉju Općine Magadenovac jedna pravna osoba ĉije su graĊevine, graĊevinski dijelovi i

prostori razvrstani rješenjem MUP-a RH PU Osjeĉko-baranjske u IIb kategoriju ugroţenosti od

poţara. Jedna pravna osoba razvrstana je u III kategoriju ugroţenosti od poţara, a tri pravne

osobe razvrstane su u IV kategoriju ugroţenosti od poţara.

Osim pravnih osoba u gospodarstvu koje su rješenjem MUP-a RH razvrstane u kategorije

ugroţenosti od poţara, povećana opasnost za nastajenje i širenje poţara postoji na prostorima

benzinskih postaja u vlasništvu INA-Industrije nafte d.d. Zagreb, te u naseljima na podruĉju

Općine Magadenovac, gdje su postavljeni nadzemni leţeći spremnici za UNP obavlja se

pretakanje i uskladištavanje upaljivih tekućina i plinova, pa postoji nešto veća opasnost za

nastajanje poţara, a potom moţe doći i do eksplozivne reakcije.

Osim navedenih pravnih osoba u gospodarstvu povećana opasnost za nastajanje i širenje poţara

postoji i na poljoprivrednim površinama zasijanim ţitaricama, uljanom repicom, suncokretom i

kukuruzom.

Površine se prema petogodišnjem plodoredu siju ţitaricama (pšenicom, zobi i jeĉmom), a table

su većim dijelom povezane u jednu cjelinu, tako da postoji opasnost od mogućnosti proširenja

nastalog poţara sa jedne table na drugu.

Mještani naselja na podruĉju Općine Magadenovac i u susjednim graniĉnim gradovima i

općinama, kao individualni poljoprivredni proizvoĊaĉi ili kao kooperanti poljoprivrednih

poduzeća i zadruga, na većem dijelu zemljišta u privatnom vlasništvu takoĊer siju poţarom

ugroţene kulture, što još više povećava opasnost od nastajanja poţara.

Za potrebe prehrane stoke i podastiranje posteljice ispod stoke na farmama koristi se slama i

sijeno koje je sloţeno u kamare, pa postoji mogućnost nastajanja poţara izazivanjem ljudskom

namjernom radnjom, prirodnom pojavom (udar groma) ili kemijskim procesima zbog stvaranja

gljivica truljenjem (samoupaljenje).

A.5. Pregled industrijskih zona

Izmjenama i dopunama prostornog plana ureĊenja Općine Magadenovac planirane su tri zone i

to:

- Zona gospodarske i gospodarske poljoprivredne namjene u Magadenovcu

- Zona gospodarske poljoprivredne namjene u Beniĉancima

- Zona gospodarske namjene u Šljivoševcima

Izvan zona predviĊenih prostornim planom nalaze pravne osobe koje djeluju u slijedećim

zonama kako se daje u slijedećoj tablici.

Tablica 5

Red.

br. Lokacija industrijske zone Naziv pravne osobe i sjedište

1. Beniĉanci, Ulica B.Radića Klas d.o.o. Beniĉanci, B.Radića 47

2. Beniĉanci INA - Radilište Beniĉanci

3. Šljivoševci, Ulica V.Nazora Rosa d.o.o. i Melem d.o.o. Šljivoševci, V.Nazora 62

4. Kućanci, Kralja Zvonimira CAUTIO d.o.o. Našice

5 Kućanci, Kralja Zvonimira CAUTIO d.o.o. Našice

OPG Nedjeljko Mihalj


6

A.6. Pregled cestovnih i ţeljezniĉkih prometnica po vrsti

A.6.1. Cestovne prometnice

IzgraĊene cestovne prometnice na podruĉju Općine Magadenovac su sljedeće:

a) Drţavne ceste ukupne duţine 9,5 km

b) Ţupanijske ceste ukupne duţine 29,3 km

c) Lokalne ceste ukupne duţine 10,6 km

A.6.1.1. Tabelarni prikaz drţavnih, ţupanijskih i lokalnih cestovnih prometnica

Tablica 6

Red.

br.

Broj

ceste

Vrsta i trasa ceste Duljina

(km)

1.

1.1

D53 Drţavne ceste

GP Donji Miholjac - Našice - GP Slavonski Brod

9,5

Ukupno 9,5

2.

2.1

2.2

2.3

Ţ4031

Ţ4049

Ţ4058

Ţupanijske ceste

D34 - Viljevo - Kapelna - Kućanci - Magadenovac - Šljivoševci -

Lacići - Koška (D2)

Ĉrnkovci (Ţ 4047) - Marijanci - Šljivoševci (Ţ4031)

D53 (Beniĉanci) - Bokšić Lug - Bokšić - Beljevina - Feriĉanci (D2)

20,0

1,6

7,7

Ukupno 29,3

3.

3.1

3.2

3.3

3.4

L44014

L44015

L44018

L44019

Lokalne ceste

L44013 - Krunoslavlje - Ţ4031 (Kućanci)

Golinci (Ţ 4046) - Kućanci (Ţ4031)

Ĉamagajevci (Ţ 4048) - Ţ4049 (Šljivoševci)

Beniĉanci (D53) - Lacići (Ţ4031)

1,5

2,6

2,3

4,2

Ukupno 10,6

Na podruĉju Općine Magadenovaci za prijevoz putnika koriste se meĊumjesne autobusne linije.


7

A.6.2. Ţeljezniĉke prometnice

Preko podruĉja Općine Magadenovac nema izgraĊenih ţeljezniĉkih pruga.

A.7. Turistiĉka naselja

Na podruĉju Općine Magadenovac nema naselja, koja se iskljuĉivo bave turizmom. Preko

podruĉja Općine Magadenovac odvija se tranzitni cestovni promet putnika i roba, tako da se

manji broj turista zadrţava u naseljima Općine Magadenovac. Razlog tome je i taj što na

podruĉju nema znaĉajnijih sadrţaja interesantnih za turiste, izuzev lova i ribolova. IzgraĊen je

vrlo mali broj objekata za prihvat gostiju, a kapaciteti smještaja u privatnim kućama i stanovima

su neznatni. U svrhu prihvata gostiju iznajmljuju se lovaĉka kuća u Lacićima koja su u

vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o.


8

A.8. Pregled elektroenergetskih graĊevina za proizvodnju i prijenos elektriĉne energije

A.8.1. Dalekovodi 110 kV i 35 kV Tablica 7

Redni

broj NAZIV ELEKTROENERGETSKE GRAĐEVINE

DUŢINA

(m)

1. Dalekovodi reda napona 110 kV

1.1 ZDV Donji Miholjac-Našice 5.950

Zraĉni dalekovodi 110 kV UKUPNO: 5.950

2. Dalekovodi reda napona 35 kV

2.1 ZDV Donji Miholjac - INA Beniĉanci-Našice 7.338

Zraĉni dalekovodi 35 kV UKUPNO: 7.338

A.8.2. Transformatorske stanice 35/10 kV

Tablica 8

Redni broj Jedinica lokalne samouprave i uprave, naziv i lokacija

trafostanice i ureĊaja

Koliĉina

transformatorskog

ulja (kg)

1. Transformatorska stanica 35/10 kV Beniĉanci u vlasništvu INA

Industrija nafte d.d. Zagreb

- transformator snage 4 MVA - 2 komada 3.200

- transformator snage 4 MVA - 2 komada 4.000

A.8.3. Prikaz niskonaponske mreţe po naseljima Tablica 9

Redni broj Naziv Duţina (m)

1. Beniĉanci 6.800

2. Kuĉanci 8.660

3. Kuĉanci Novi 2.470

4. Lacići 4.900

5. Magadenovac 1.685

6. Malinovac Selo 1.785

7. Šljivoševci 5.096

UKUPNO 31.396

A.8.4. Razmještaj blindiranih kabelskih trafostanica i koliĉine ulja u trafostanicama

pogona Beniĉanci u vlasništvu INA - Industrija nafte d.d. Zagreb na podrućju

Općine Magadenovac Tablica 10

Red.

broj Tip TS

Lokacija postavljanja na pogonu

(bušotina, ĉešalj, OS, MS) Koliĉina trafo ulja u TS (litara)

1. 10/0,4 kV Ĉ OB - 1 102

2. 10/0,4 kV OB - 21 102

3. 10/0,4 kV OB - 31 102

4. 10/0,4 kV OB - 32 102

5. 10/0,4 kV OB - 34 102

6. 10/0,4 kV OB - 35 102

7. 10/0,4 kV OB - 37 102

8. 10/0,4 kV OB - 38 102


9

Red.

broj Tip TS

Lokacija postavljanja na pogonu

(bušotina, ĉešalj, OS, MS) Koliĉina trafo ulja u TS (litara)

9. 10/0,4 kV OB - 39 102

10. 10/0,4 kV OB - 41 102

11. 10/0,4 kV OB - 48 102

12. 10/0,4 kV Beniĉanci MS - 3 200

13. 10/0,4 kV OS Beniĉanci 1000

14. 10/0,4 kV TS Polja Beniĉanci 200

15. 10/0,4 kV BE Bunar 10 200

16. 10/0,4 kV BE Bunar 11 200

17. 10/0,4 kV BE Bunar 12 200

18. 10/0,4 kV BE Bunar 13 200

19. 10/0,4 kV BE Bunar 14 200

20. 35/10 kV TS 35/10 kV Beniĉanci 3200

A.8.5. Prikaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV po lokacijama Tablica 11

R.

br. Naselje Lokacija

Ozn

ak

a

TS

Sn

ag

a

(kV

A)

Vlasnik Vrsta trafostanice

1. Beniĉanci I.L.Ribara 1 160 HEP TTS - Tipska TS

2. Beniĉanci B.Radića 2 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

3. Beniĉanci K.Tomislava 3 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

4. Beniĉanci B.Radića 47 4 630 KLAS KTS - Kabelska TS

5. Kuĉanci K.Zvonimira 1 250 HEP TTS - Tipska TS

6. Kuĉanci K.Zvonimira 49 (Jarak) 2 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

7. Kuĉanci K.Zvonimira 3 50 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

8. Kuĉanci Salaš “Hozmec Pero” 4 160 HEP SBTS -Stupna betonska TS

9. Kuĉanci Salaš

“Kurucić Dragomir” 5 160 HEP SBTS -Stupna betonska TS

10. Kuĉanci S.Radića (N.Kuĉanci) 6 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

11. Kuĉanci PLINACRO 7 50 PLINACRO SBTS -Stupna betonska TS

12. Kuĉanci K.Zvonimira 195 8 160 HEP SBTS -Stupna betonska TS

13. Lacići A.Kaĉića 1 100 HEP TTS - Tipska TS

14. Lacići A.Kaĉića 2 100 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

15. Magadenovac Školska - OŠ 1 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

16. Magadenovac Golinska 2 100 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

17. Magadenovac Koka-Magadenovac 3 160 KOKA ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

18. Magadenovac Magadenovac-

staklenici 4 400 Staklenici KTS - Kabelska TS

19. Magadenovac Magadenovac

-svinjogojska farma 5 400 Ţito d.o.o. KTS - Kabelska TS

20. Malinovac B.Radića 1 50 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

21. Malinovac IPK Blata 2 50 IPK Blata ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

22. Šljivoševci V.Nazora 1 160 HEP Tipska TS - TTS

23. Šljivoševci V.Nazora 2 160 HEP ŢSTS - Ţeljezna stupna TS

24. Šljivoševci IPK Mag 3 100 IPK Mag ŢSTS - Ţeljezna stupna TS


10

A.8.6. Gromobranske instalacije

Osim navedenih elektroenergetskih graĊevina za proizvodnju i prijenos elektriĉne energije na

svim poslovnim graĊevinama izvedena je klasiĉna gromobranska instalacija.

Analizom ispitivanja iste utvrĊeno je da se propisano ispitivanje gromobranske instalacije

provodi redovito kod pravnih osoba na poslovnim graĊevinama.

A.9. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće koliĉine zapaljivih tekućina i plinova,

eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari

A.9.1. Tabelarni prikaz

Tablica 12

Redni

broj LOKACIJA

NAZIV PRAVNE

OSOBE VRSTA OPASNE TVARI KOLIĈINA

1. Beniĉanci

Otpremna stanica

INA-Industrija nafte

d.d. Zagreb,

SD Istraţivanje i

proizvodnja nafte i

plina

Sektor proizvodnje

nafte i plina za JIE

Okrig Slavonija

Pogon Beniĉanci

Otpremna stanica

Beniĉanci

instalirani kapaciteti za uskladištenje

sirove nafte (nadzemni stojeći spremnici

4 komada po 5.000 m3 i u procesnim

posudama kapaciteta 200 m3)

sirova nafta i plinski kondenzat-

uskladištenje u spremnicima, vršna

koliĉina

prirodni plin u cjevovodima

ukapljeni naftni plin u cjevovodima

neĉista nafta

20.400 m3

400 t/dan

100.000

m3/dan

20.000

m3/dan

10.000 m3

2. Podruĉje Općine

Magadenovac


d.d.

Magistralni naftovod

OS Beniĉanci-US

Rušĉica, DN 300

sirova nafta

-


Magadenovac

PLINACRO d.o.o.

Regionalni plinovod

Beniĉanci-Belišće

DN 300 (12”)

prirodni plin -


Magadenovac

PLINACRO d.o.o.

Regionalni plinovod

D.Miholjac - Sl.Brod

DN 300 (12”)

prirodni plin -


Magadenovac

PLINACRO d.o.o.

Magistralni plinovod

Beniĉanci-Sl.Brod

DN 150 (6”)

prirodni plin -


Magadenovac

PLINACRO d.o.o.

Magistralni plinovod

Slobodnica - Donji

Miholjac DN 800/75

prirodni plin -


11

Redni

broj LOKACIJA

NAZIV PRAVNE

OSOBE VRSTA OPASNE TVARI KOLIĈINA

7.

Podruĉje Općine

Magadenovac


d.d. Zagreb

Kaptaţni plinovod

Beniĉanci-MRS

Belišće DN 500 (20”)

prirodni plin

-


Magadenovac


d.d. Zagreb

Magistralni plinovodi

prirodni plin

-

9.

Podruĉje Općine

Magadenovac


d.d. Zagreb

Prikljuĉni naftovodi od

naftnih bušotina do

ĉešljeva

sirova nafta

-


Magadenovac


d.d. Zagreb

Kolektorski naftovodi

od ĉešljeva do stanice

sirova nafta

-

11.

Naselja na podruĉje

Općine

Magadenovac

HEP-PLIN d.o.o.

Magistralni i

distributivni plinovodi

prirodni plin -

12. Magadenovac, uz

drţavnu cestu br. 53


d.d. Zagreb

SD Trgovina

PJM Osijek

Benzinska postaja

eurosuper

eurodizel BS

eurodizel CLASS

plavi dizel

(svi spremnici su ukopani - jednostijeni)

UNP u bocama po 10 kg

20.000 l

20.000 l

20.000 l

20.000 l

84 kom.

13. Malinovac

Blata d.o.o.

Magadenovac

Postaja za opskrbu

gorivom

Skladište otrovnih tvari

dizel gorivo

sredstva za tretiranje poljopriv.površina

umjetna gnojiva

15.000 l

500 l

200 t

14. Šljivoševci

ROSA d.o.o.

MELEM d.o.o.

Ulica Vladimira

Nazora

Silosi i sušara

Postaja za opskrbu

gorivom

Skladište za otrovna

sredstva

ţitarice

kukuruz

dizel gorivo


umjetna gnojiva

6.240 t

50.000 l

3.800 l

360 t

15. Beniĉanci

Klas d.o.o. Beniĉanci

Silosi

Postaja za ospkrbu

gorivom


sredstva

ţitarice

kukuruz

dizel gorivo


umjetna gnojiva

10.000 t

8.000 l

950 l

60 t


12

A.9.2. Pregled lokacija na kojima su uskladištene manje koliĉine zapaljivih tekućina i

plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari

Tablica 13 R.br. Vrsta lokacije Vrsta opasne tvari

1. Prodavaonice boja i lakova - sintetiĉki lakovi na bazi alifatskih smola ili na bazi sintetiĉkih

- nitrolakovi

- razrjeĊivaĉi

- tankoslojne lazure - lazurni premazi bez dodatka laka

- lak lazure - lazurni premazi sa dodatkom laka

- rafinirani etilni alkohol 96 %

- petrolej za rasvjetu

- razne vrste ljepila

- lakovi za parket

- auto lakovi

- benzin za ĉišćenje odjeće u malom pakovanju

2. Ljekarne - alkohol

3. Poljoprivredne ljekarne - razne vrste umjetnih gnojiva

- sredstva za tretiranje poljoprivrednih površina i kultura:

pesticidi, herbicidi, fungicidi, insekticidi, rodenticidi i dr. u

tekućem stanju i u prahu

4 Poljoprivredne zadruge i

poljoprivredna dobra

- razne vrste umjetnih gnojiva

- sredstva za tretiranje poljoprivrednih površina i kultura:

pesticidi, herbicidi, fungicidi, insekticidi, rodenticidi i dr. u

tekućem stanju i u prahu

5. DrvopreraĊivaĉke radionice - ljepila

- boje, lakovi, razreĊivaĉi

6. Prodavaonice UNP-a - plin propan - butan u bocama po 10 kg ograĊeni prostor

A.9.3. Plinovodi

A.9.3.1. Opis izvedenog stanja

Preko podruĉja Općine Magadenovac izgraĊeni su visokotlaĉni magistralni plinovodi i kaptaţni

plinovod.

Radni tlak u plinovodima je 20-50 bar-a, odnosno u većini sluĉajeva do 40 bar-a, s izuzetkom

kaptaţnog plinovoda Beniĉanci-Belišće DN 500 (20”) u kojem je radni tlak 2,2 bar-a, a

maksimalni tlak 20 bar-a.

Ukupna duţina magistralnih plinovoda i kaptaţnog plinovoda iznosi 85.115 m. Plinovodi su

izvedeni ĉeliĉnim cijevima prema “API”standardu, promjer cijevi je od 6” do 20”, debljina

stijenki cijevi je 7,14 do 9,00 mm.

Cijevima protjeĉe prirodni plin u kojem ima 95% metana. Svi ĉeliĉni plinovodi, osim plinovoda

Beniĉanci-Belišće DN 500 i DN 300 imaju katodnu zaštitu. U sustavu plinovoda nalazi se 4

mjerno-regulacijska ĉvora, 3 mjerno-regulacijske stanice i 1 blokadno-ispuhivaĉka stanica.

U naseljima na podruĉju svih jedinica lokalne uprave i samouprave izgraĊeni su srednjetlaĉni

distributivni plinovodi s ĉeliĉnim i PE-HD cijevima razliĉitog presjeka, a maksimalni radni tlak

u plinovodima je 3,0 bar-a.


13

A.9.3.2. Pregled magistralnih i kaptaţnih plinovoda Tablica 14

Red.

broj Plinovod

Presjek

cijevi

Duţina na podruĉju (m)

Ukupna

duţina

(m)

Gra

d D

onji

Mih

olj

ac

Op

ćin

a

Mag

aden

ovac

Op

ćin

a

Mar

ijan

ci

Op

ćin

a

Vil

jevo

1. Budrovac-Donji Miholjac DN 450 18” 5.300 - - 10.350 15.650

2. Donji Miholjac-Osijek DN 300 12” 7.825 - 5.250 - 13.075

3. Donji Miholjac-Beniĉanci DN 300 12” 8.870 3.630 - - 12.500

4. Beniĉanci-Našice DN 300 12” - 1.800 - - 1.800

5. Beniĉanci-Našice DN 150 6” - 1.800 - - 1.800

6. Donji Miholjac-Bokšić DN 350 14” 8.870 5.870 - - 14.740

7. Beniĉanci-Belišće DN 300 12” - 7.950 4.825 - 12.775

8. Beniĉanci-Belišće DN 500 20” - 7.950 4.825 - 12.775

9. Slobodnica –Donji Miholjac DN

800 30" 8.889 7.155 16.044

UKUPNO 39.754 36.155 14.900 10.350 101.159

A.9.3.3. Pregled mjerno-regulacijskih ĉvorova (MRĈ), mjerno-regulacijskih

stanica (MRS) i blokadno-ispuhivaĉkih stanica (BIS) Tablica 15

Redni broj Naziv i lokacija plinskog sustava

1. Mjerno-regulacijski ĉvor Beniĉanci kod Otpremne stanice Beniĉanci

2. Mjerno-regulacijski ĉvor - Otpremna stanica Beniĉanci

3. Mjerno-regulacijska stanica Magadenovac u blizini naselja Beniĉanci

(instalirani kapacitet 5.200 m3/sat plina)

Plinovodima se transportira plin ĉija je temperatura plamišta oko 650oC.

Zatvaranje protoka plinovoda moguće je na mjerno-regulacijskim ĉvorovima i na blokadno-

ispuhivaĉkoj stanici u Viljevu, kao i na podruĉju Grada Belišće na plinskom ĉvoru u naselju

Tiborjanci, te na ostalim objektima na podruĉju susjednih gradova i općina.

A.9.3.4. Pregled izgraĊene plinske mreţe po naseljima Tablica 16

R.

br. Naselje

Koliĉina

zapornih

slavina

(kom)

Promjer cijevi plinovoda i duţina (m)

Ukupna duţina (m) 63 90 110 160 MRS

1. Beniĉanci 9 4.302 1.386 1.170 990 1 7.848

2. Kuĉanci 6 5.455 5.915 240 - - 11.610

3. Lacići 3 3.560 2.420 - - - 5.980

4. Magadenovac 3 690 810 - - - 1.500

5. Malinovac 2 3.774 - - - - 3.774

6. Šljivoševci 5 2.500 3.290 1.456 - - 7.246

UKUPNO 28 20.281 13.821 2.866 990 1 37.958


14

A.9.4. Naftovodi

Na podruĉju Općine Magadenovac izgraĊeni su magistralni, kolektorski i prikljuĉni naftovodi.

Na tom podruĉju INA - Industrija nafte d.d. Zagreb vrši crpljenje sirove nafte i prirodnog plina.

Radilište “Beniĉanci” je podijeljeno na nekoliko naftnih polja, a na podruĉju koje se obraĊuje

ovom procjenom nalaze se:

- naftno polje Kuĉanci-Kapelna s ukupno 37 naftnih bušotina (Ku 1 do Ku 13; Kru 1; La 3 do La

18; La 20; 21; Cr 2; 7;8;9 i 11) i 2 ĉešlja (Ĉ1;2)

- naftno polje Beniĉanci s ukupno 95 naftnih bušotina (Be 1 do Be 14; Be 16;17;19 do Be 38; Be

40 do Be 50; Be 52 do B65; Be 67 do Be 77; Be 79 do Be 90; BN 4 do BN 14); na ovom polju

se nalazi otpremna stanica Beniĉanci, mjerna stanica Beniĉanci MS-Be-1, MS-Be-2 i mjerna

stanica MS-Be-3

- naftno polje Obod-Lacići s ukupno 15 naftnih bušotina (Ob 10; 14; 30 ; 31; 32; 34; 36; 37; 42;

43; 45; 46; 47; Lac 1; 1s)

- naftno polje Števkovica s ukupno 17 naftnih bušotina (Štv 1; 2; 3; 5; 6; 9; 10; 12; 13; 14; 16;

24; 26; 28; 33; 47 i Ob 28) i 4 ĉešlja (Ĉ2; 3; 4; 6)

- naftno i plinsko polje Obod s ukupno 18 naftnih bušotina (Ob 1; 3; 8; 12; 12s; 13; 16s; 17; 18s;

19; 21; 22; 23; 24; 25; 26; 27 i Štv 11)

- naftno polje Crnac s ukupno 7 naftnih bušotina (Cr 2; 4; 5; 7; 8; 9; 11)

- izvan navedenih polja 1 naftna bušotina se nalazi zapadno od naselja Magadenovac (Mag 1).

Na podruĉju Općine Magadenovac izgraĊen je magistralni naftovod OS Beniĉanci - US Rušĉica

304,8 mm (N0 300) u duţini 2.750 m. IzgraĊeni su prikljuĉni naftovodi od naftnih bušotina do

ĉešljeva i kolektorski naftovodi od ĉešljeva do stanice, kojima se doprema sirova nafta od naftnih

bušotina do nadzemnih stojećih spremnika na lokaciji otpremne stanice Beniĉanci.

Maksimalni tlak u magistralnom naftovodu OS Beniĉanci - US Rušĉica je 30 bar-a, a radni tlak

je 15 do 20 bar-a.

Ruĉni zasuni za zatvaranje protoka nafte nalaze se na bušotini Biz 7 na podruĉju općine Bizovac,

na ĉešlju broj 5 na naftnom polju Števkovica, koje se nalazi na podruĉju grada Valpovo, na

ĉešlju broj 2; 3; 4; 6 na polju Števkovica, na ĉešlju broj 1 i 2 na naftnom polju Kuĉanci -

Kapelna, na mjernim stanicama MS-Be-1, MS-Be-2 i MS-Be-3 u Beniĉancima, te na Otpremnoj

stanici Beniĉanci.

A.9.5 GraĊevine i otvoreni prostori sa radioaktivnim, eksplozivnim i drugim opasnim

tvarima

Na podruĉju Općine Magadenovac nema pravnih osoba u ĉijim su graĊevinama sadrţane

radioaktivne i eksplozivne tvari.

Na benzinskoj postaji u vlasništvu tvrtke INA-Industrija nafte d.d. Zagreb u naselju

Magadenovac uz DC53, kao i na lokacijama spremnika za UNP gdje se vrši pretakanje i

uskladištavanje zapaljivih tekućina i plinova, postoji opasnost od mogućeg zapaljenja, a potom

moţe doći i do eksplozivne reakcije.

Sliĉna je situacija s magistralnim visokotlaĉnim plinovodima, kroz koje protjeĉe prirodni plin

pod tlakom 6 bar-a do 50 bar-a, sa srednjetlaĉnim plinovodima kroz koje protjeĉe prirodni plin

pod tlakom 3 bar-a, kao i s niskotlaĉnim plinovodima kroz koje protjeĉe prirodni plin pod tlakom

od 100 mbar-a.


15

A.9.6. Prijevoz zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari

Na podruĉju Općine Magadenovac obavlja se prijevoz zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih

i drugih opasnih tvari preko drţavnih, ţupanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cestovnih

prometnica, tako da postoji mogućnost nastanka poţara, eksplozije ili kontaminiranja dijela

podruĉja tijekom samog prijevoza ili u sluĉajevima prometnih nezgoda u kojima sudjeluju vozila

za prijevoz opasnih tvari.

Ukoliko se prijevoznici pridrţavaju propisanih uvjeta Zakonom o prijevozu opasnih tvari

odnosno uvjeta o maksimalnoj koliĉini punjenja autocisterni za prijevoz upaljivih tekućina,

plinova i drugih opasnih tekućina, naĉinu utovara i osiguranja tereta, maksimalnoj dopuštenoj

brzini i dr., mogućnosti nastajanja akcidentnih dogaĊaja su vrlo male, odnosno svedene su na

minimum.

A.10. Vatrogasne postrojbe i oprema za gašenje poţara

A.10.1. Opis stanja

Na podruĉju Općine Magadenovac djeluju slijedeća vatrogasna društva organizirani u

Vatrogasnu zajednicu Općine Magadenovac:

1. DVD Beniĉanci

2. DVD Kuĉanci

3. DVD Lacići

4. DVD Šljivoševci

A.10.2. Dobrovoljno vatrogasno duštvo Beniĉanci, I.L.Ribara 41

Dobrovoljno vatrogasno duštvo Beniĉanci, I.L.Ribara 41 ima slijedeće prostore: ured (16 m2),

sanitarni ĉvor (4,0 m2), garaţa za vatrogasna vozila (92,00 m

2), pomoćna garaţa – spremište

(90,00 m2), 2 pomoćne prostorije (20,00 m

2).

Sirena za uzbunjivanje je postavljena na CRONET-ovom tornju u blizini DVD-a, na visini cca

20 m.

Osim sirene DVD posjeduje i alarmni sustav uzbunjivanja (putem mobilnih telefona operativnih

ĉlanova).

Spremište ima telefonsku vezu uz napomenu daje broj preusmjeren na dva mobilna telefona

(u sluĉaju da se nazove 93 ili 031/648-208 preusmjerava se na broj 098/334-945, a ako se taj

ne odazove preusmjerava se na broj zapovjednika DVD-a Beniĉanci 098/943-8862)

Vatrogasno deţurstvo se obavlja putem mobilnog telefona - poziv na 93 ili 112 obavezno prima

deţurni vatrogasac - 098/334-945.

Vatrogasna postrojba broji ukupno 35 ĉlanova koji mogu djelovati prilikom razliĉitih

intervencija.

Vrijeme potrebno da se okupi 8-10 vatrogasaca i krene na intervenciju je 7-10 minuta.

DVD Beniĉanci posjeduje navalno vozilo i cisternu.


16

OPREMA NAVALNOG VOZILA:

Komplet za prvu pomoć 1

Metlanica 6

Mlaznica dubinska „koplje" 1

Mlaznica univerzalna 52 mm 4


Pijuk za sijeno 2

Radiostanica prijenosna 1

Radiostanica ugrdbena 1

Ruĉna svjetiljika u ,,S" izvedbi 2

Ruĉni aparat za gašenje ,,S-9" 2

Ruĉni aparat za gašenje „CO2-5" 1

Brentaĉa 1

Uţe penjaĉko 4

Vile za sijeno 2

Zaštitne rukavice – koţne 2

Cijev usisna 110 mm 6

Kljuĉ za cijevi 2

Sitka usisna 110 mm 1

Uţe za usisne ciejvi 2

Hidrantski nastavak 1

Kljuĉ za nadzemni hidrant 1

Kljuĉ za podzemni hidrant 1

Natikaĉ za hidrant 1

Ci ev tlaĉna 52 mm 10

Cijev tlaĉna 75 mm 10

Podvezica za cijev 3

Prijelaznica 110/75 mm 1

Prijelaznica 75/52 mm 4

Razdj elnica trodj elna 1

Sakupljaĉ 75/110 mm 1

Ublaţivaĉ reakcije mlaza vode 1

Ĉaklja 1 Lopata pobiraĉa 4

Lopata riljaĉa 1

Pijuk - obiĉni 1

Pijuk - sjekira 2

Poluga velika 1

Sjekira šumska 2

Ruĉna svjetiljka MAGLITE 3

Prijenosna radioveza 5

Motorna pila 1

Honda - pumpa za vodu 1

Cijevi promjer 25 mm 8

Komplet dimnjaĉarskog alata 1

Mlaznica promjer 25 nn 2

Viti za brzu navalu od 90 m 2

Agregat za struju 10 kW 1

Reflektor od 400 W 4

Ljestve kukaĉe 1

Izolacijski aparat 5


17

Potkapa 5

Rezervne boce za izolacijski aparat 5

Dizalica 8t 1

Ljestva prislan aĉa 1

Ispitivaĉ za struju 1

Klješta kombinirana 1

Odvijaĉ 3

Traka za izoliranje 1

Ljestva mornarska 1

Motorna pila 1

Potapajuća pumpa za vodu s 220 V 1

Punjaĉ za ruĉnu svjetiljku 2

Naprtnjaĉa 4

Ĉekić 1

Klješta za cijevi „švedska" 2

Poluga ,,S" za vaĊenje ĉavala 1

OPREMA CISTERNA:

Komplet za pruţanje prve pomoći 1

Ruĉna svjetiljka u ,,S" izvedbi 2


Kljuĉ za cijevi 2

Sitka usisna 110 mm 1

Hidrantski nastavak 1

Kljuĉ za nadzemni hidrant 1

Kljuĉ za podzemni hidrant 1

Natikaĉ za hidrant 1

Ĉakija 1

Razdjelnica trodjelna 1




Bacaĉ vode na kamionu (stabilni) 1

Punjaĉ za ruĉnu svjetiljku 1

OPREMA SKLADIŠTE:

Cijev usisna 110 mm 6

Naoĉale - zaštitne 1

Aparat S - 250 1

Pumpa za ispumpavanje vode - Honda 1

Komplet odijela za vatrogasce:

• Ĉizme 20

• Hlaĉe 20

• Zaštitna bluza (jakna) 20

• Kišna kabanica 20

• Kaciga 20

• Opasaĉ 20

Visokotlaĉni kompresor (300 bara) 1

Kompresor 8 bara 2

Punjaĉ akumulatora 2

Top za pijenu vuĉeni 1

Ĉizme gumene - niske 5


18

Ĉizme gumene - visoke 2



Nosila sklopiva 1

Prijenosna motorna pumpa 8/8 1

Punjaĉ za prijenosnu radiostanicu 1


Ruĉne aparat za gašenje ,,C02 - 5" 1

Brentaĉa 3

Zaštitne rukavice - koţne 5

Uţe penjaĉko 2

Lopata pobiraĉa 2

A.10.3. Dobrovoljno vatrogasno duštvo Kuĉanci, Kralja Zvonimira 88

Dobrovoljno vatrogasno duštvo Kuĉanci, Kralja Zvonimira 88 ima slijedeće prostore: ured (12

m2), spremište (20 m

2), garaţa (32 m

2)-

Sirena za uzbunjivanje je postavljena na vatrogasnom tornju za osmatranje.

Spremište nema telefonsku niti radio vezu.

Zagrijavanje prostorije u zimskom periodu vrši se plinskom peći.

Vatrogasno deţurstvo je sezonsko, u vrijeme povećane opasnosti od poţara.

Postrojba se sastoji od 18 dobrovoljnih vatrogasaca koji mogu djelovati na intervenciji.

Vrijeme potrebno da se okupi odjeljenje od 8-10 vatrogasaca i krene na intervenciju je do 10

minuta

DVD Kućanci od opreme posjeduje:

- traktorska cisterna na kardanski pogon,zapremine 5000 litara

- motorna crpka HONDA GX 240

- vatrogasni kombinezoni ,radni 10 kom

- kacige s vizirom (crvene) 10 kom

- kacige s vizirom (ţute) 9 kom

- kacige sveĉane 12 kom

- odijelo za prilaz vatri (hlaĉe, jakna, ĉizme, kaciga s vizirom) 2 kom

- ĉizme koţne 9 pari

- ĉizme gumene 4 para

-sveĉano odijelo (hlaĉe, jakna, košulja, kapa s oznakom) 6 kom

- kape šilterice 8 kom

- rukavice koţne 8 pari

- oznake za natjecanje 1 komplet

- uţe za penjanje (10 m) 2 kom

-uţe za usisni vod s torbicom 3 kom

- vatrogasni opasaĉ s karabinom 15 kom

- vatrogasna sjekirica 4 kom

- zaštitna maska 4 kom

- dalekozor 1 kom

- svjetiljka MAGLITE s punjaĉem 1 kom

- komunikacijski ureĊaj MOTOROLA T 6222 6 kom

- rotirajuće svjetlo s adapterom (plavo) 1 kom

- torbica za prvu pomoć 4 kom

- naprtnjaĉa za gašenje vodom 4 kom


19

- S-9 aparat za gašenje prahom 7 kom

- brentaĉa za gašenje vodom 6 kom

- ljestve (prislone 4m) 1 kom

- usisna cijev 110 (l,6m) 10 kom

- usisna cijev 110 (5 m) 2 kom

- tlaĉna cijev (B cijev) 7 kom

- tlaĉna cijev (C cijev) 13 kom

- sitka za usisni vod 4 kom

- razdjelnica 3 kom

- mlaznica 7 kom

- mlaznica za tešku pjenu 1 kom

- kljuĉ za spojnice 5 kom

- kljuĉ za nadzemni hidrant 3 kom

- kljuĉ za podzemni hidrant 5 kom

- kramp 2 kom

- vile 4 kom

- metla za šumski poţar 5 kom

- spojnica slijepa 2 kom

- prelaznica s B na C 2 kom

- prelaznica s A na B 1 kom

- povezica za cijev

- kardansko vratilo za cisternu 1 kom

- kanta (limena 10 1) 5 kom

- kanta (plastiĉna 10 1) 1 kom

- graĊevinska lopata 2 kom

- ruĉna vatrogasna sirena 1 kom

- vatrogasni toranj za osmatranje 10m

A.10.4. Dobrovoljno vatrogasno duštvo Lacići, A.Kaĉića 64

Dobrovoljno vatrogasno duštvo Lacići, A.Kaĉića 64 ima slijedeće prostore: vatrogasno spremište

garaţa u prizemlju (40 m2), prostorija za okupljanje vatrogasaca i obavljanja deţurstva nalazi se

u prizemnom dijelu (24 m2), prostorija za odrţavanje sastanaka (16 m

2) i arhive (16 m

2) nalazi se

na katu.

U sklopu vatrogasnog spremišta nalazi se vatrogasni toranj, te je u istom na gornjem dijelu

postavljena elektriĉna sirena za uzbunjivanje vatrogasaca i mještana.

U prostoriji ne postoji radio veza a nema postavljen ni telefon.

U svim prostorijama koje su navedene u zimskom periodu se griju.

Vatrogasno spremište grije se 24 sata. Ostale prostorije prema potrebi. Naĉin grijanja je plin. U

prostorijama su postavljene plinske peći.

Vatrogasno deţurstvo za sada se neobavlja.

Ukupan broj vatrogasaca u postrojbi je 10 ĉlanova i svi mogu operativno djelovati na

intervenciji. Opeartibni vatrogasci nemaju Uvjerenja o lijeĉniĉkom pregledu.

Vrijeme za okupljanje u vatrogasnom spremištu od 10 vatrogasaca nakon uzbunjivanja je oko 10

minuta.

Tehniĉka oprema i sredstva u vlasništvu postrojbe sastoje se od:

- vatrogasna cisterna vuĉna 1 komad, pogon na kardan traktora kapacitet 3000 1

- agregat 2 komada i to ROSEHBAUER i HONDA

- kljuĉ za spajanje usisnog voda 3 kom


20

- mješalica pjene NEISPRAVNA 1 kom

- razdjelnica 2 kom

- mlaznica 6 kom

- usisna cjev 4 kom

- sitka 1 kom

- prelazi 2 kom

- hidranski kljuĉ 2 kom

- ljestve na rastezanje 1 kom

- uţe za vezanje usisnog voda 4 kom

- aparat S 4 kom

- B- cjevi 4 kom

- C- cjevi 12 kom

- naprtnjaĉa 3 kom

- metlanice 4 kom

- vile grbave 3 kom

- ĉaklja 1 kom

- kramp 1 kom

- lopata 1 kom

- ĉizme koţne 9 kom

- ĉizme gumene 3 kom

- rukavice 7 kom

- opasaĉ 10 kom

- kaciga 10 kom

A.10.5. Dobrovoljno vatrogasno duštvo Šljivoševci, V.Nazora 89

Dobrovoljno vatrogasno duštvo Šljivoševci, V.Nazora 89 ima slijedeće prostore: garaţa (38,5

m2), prostorija za okupljanje vatrogasaca (77,7 m

2).

Elektriĉna sirena postavljena je na tornju.

Radio veza i fiksni telefon ne postoje.

Grijanje prostorije za okupljanje vatrogasaca i garaţe je plinom - plinske peći.

Deţurstva se obavljaju samo u ţetvenom periodu.

Ukupni broj dobrovoljnih vatrogasaca operativa 13, od toga 9 s lijeĉniĉim uvjerenjem.

Vrijeme za okupljanje u sluĉaju intervencije 10-15 min.

OSNOVNA SREDSTVA 1 VATROGASNI DOM Kom 1

2 VATROGASNA SIRENA (elektriĉna) Kom 1

3 VATROGASNA SIRENA (ruĉna ) Kom 1

4 AUTO PRIKOLICA Kom 1

5 VATROGASNA KOLA (štrcaljka) Kom 1

6 CISTERNA KNEŢEVO Kom 1

OPREMA

1 VMŠ - ROZEMBAUER Kom 1

2 VMŠ - PAUL LUDVIG Kom 1

3 USISNI VOD promjera 110 x 1,6 m Kom 8

4 USISNI VOD promjera 75 x 1,6 m Kom 4

5 USISNI VOD promjera 75 x 5 m Kom 1

6 USISNA KORPA promjera 75 mm Kom 2

7 USISNA KORPA promjera 110 mm Kom 2


21

8 RAZDJELNICA NA ZASUN 75 x 52 mm Kom 2

9 RAZDJELNICA NA VRETENO 75 x 52 mm Kom 1

10 PRELAZNICA promjera 110 x 75 mm Kom 1

11 PRELAZNICA promjera 52 x 75 mm Kom 3

12 TLAĈNA CIJEV promjera 75 mm Kom 6

13 TLAĈNA CIJEV promjera 52 mm Kom 14

14 VATROGASNA MLAZNICA SA ZASUNOM Kom 7

15 VATROGASNA MLAZNICA UNIVERZALNA Kom 3

16 VATROGASNA MLAZNICA OBIĈNA Kom 2

17 VATROGASNI KLJUĈ ABC Kom 6

18 ABC KLJUĈ GUMIRANI Kom 3

19 LAMPA BATERIJSKA Kom 1

20 RUKAVICE INTERVENTSKE Kom 10

21 KOMBINEZON VATROGASNI Kom 12

22 ODORA RADNA Komp 14

23 MOTOROLA Kom 7

24 FUTROLA ZA MOTOROLU Kom 4

25 SLUŠALICE ZA MOTOROLU Kom 5

26 BRENTAĈA Kom 3

27 NAPRTNJAĈA Kom 3

28 VATROGASNI APARAT S- 9 Kom 4

29 VATROGASNI APARAT S- 6 Kom 2

30 VATROGASNI APARAT CO2 Kom 1

31 VATROGASNE ĈIZME koţne Pari 12

32 VATROGASNE ĈIZME gumene Pari 12

33 CIPELE RADNE Pari 7

34 KABANICE RADNE (ţute) Kom 20

35 UBLAZIVAC REAKCIJE MLAZA Kom 1

36 ĈISTAĈ KANALIZACIJE Kom 1

37 MLAZNICA UNIVERZALNA Kom 2

38 POTEZNICA TRAKTORSKA Kom 1

39 SABIRNICA (promjera 110 x 75 mm ) Kom 1

40 LJESTVE KUKAĈE ALUMINIJSKE Kom 1

41 LJESTVE RASTEZLJIVE ALUMINIJSKE Kom 1

42 LJESTVE DRVENE Kom 1

43 HIDRANTSKI KUUĈ Kom 2

44 VATROGASNI OPASAĈ Kom 12

45 VATROGASNI OPASAĈ PENJAĈKI Kom 2

46 VATROGASNA KACIGA LIMENA Kom 17

47 VATROGASNA KACIGA PLASTIKA ŢUTA Kom 14

48 VATROGASNA KACIGA PLASTIKA CRVENA Kom 12

49 METLANICA Kom 3

50 VATROGASNA OZNAKA ZA NATJECANJE Komp 1

51 UŢE PENJAĈKO Kom 2

52 KARDAN Kom 1

53 TORBICA S PREVESKAMA Kom 1

54 TORBICA S UŢADI Kom 5

55 NOSAĈI CIJEVI Kom 16

56 DRŢAĈI CIJEVI Kom 2


22

A.11. Izvorišta vode, crpilišta i bunari koja se mogu koristiti za gašenje poţara

A.11.1. Tabelarni prikaz kanala I i II reda u kojima ima vode za gašenje tijekom cijele

godine Tablica 17

Redni

broj Kanali I reda Kanali II reda Duţina (m)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Vuĉica

Stara Vuĉica

Carigrad

Putna

Velika Dubrava

Strug

Ukupno I i II reda

22.100

15.965

10.135

8.900

6.490

3.300

66.890

SVEUKUPNO: 172.285

A.11.2. Tabelarni prikaz izvorišta vode za gašenje poţara Tablica 18

Redni

broj NAZIV IZVORIŠTA LOKACIJA KAPACITET VODE

1. Rijeka Vuĉica Na juţnom dijelu podruĉja

Općine

tekuća voda u neograniĉenim

koliĉinama

2. Kanal Stara Vuĉica Na juţnom dijelu podruĉja

Općine

stajaća voda ĉija koliĉina ovisi o

padalinama na podruĉju s kojeg

kanali Putna, Carigrad i Stara

Vuĉica odvode vodu, kao i o

vodostaju u rijekama Karašici i

Vuĉici

3. Kanal Carigrad Na istoĉnom dijelu podruĉja

Općine



odvode vodu, kao i o visini

vodostaja u kanalu Stara Vuĉica

4. Kanal Putna Na sjeverozapadnom i srednjem

dijelu podruĉja Općine



kanali Putna i Velika Dubrava

odvode vodu, kao i o vodostaju u

rijeci Karašici i u kanalu Stara

Vuĉica

5. Kanal Velika Dubrava Na sjevernom dijelu podruĉja

Općine



odvodi vodu, kao i o vodostaju u

kanalu Putna

6. Kanal Strug Na sjeveroistoĉnom dijelu

podruĉja Općine



odvodi vodu

7. Jama u Ciglani Juţno od Šljivoševaca, s istoĉne

strane ceste Lacići-Šljivoševci stajaća voda u koliĉini 5.120 m

3

8. Bunari klasiĉni kopani U individualnim dvorištima

mještana u svim naseljima

bunarska voda u koliĉini 3 do 10

m3, ovisno o visini podzemnih

voda; dubina bunara je 8 do 14 m


23

A.11.3. Prikaz mogućnosti prilaza vatrogasne cisterne i vatrogasaca do izvorišta vode za

gašenje poţara Tablica 19

Redni

broj NASELJE LOKACIJA PRILAZA UREĐENOST PRILAZA

1. IzmeĊu naselja

Beniĉanci i Malinovac

Na cesti D53 na mostu preko

kanala Stara Vuĉica

Drţavna cesta 53 s asfaltnim

kolnikom vodi preko mosta, a

pristup za vatrogasce do vode

moguć je po neureĊenom pokosu

obale kanala duţine do 4,0 m,

ovisno o visini vodostaja

2. Lacići

Na cesti L44019 na zapadnoj

strani naselja Lacići, na mostu

preko kanala Carigrad

Lokalna cesta 44019 s asfaltnim




kanala

3. Jugozapadno od

naselja Malinovac

Na cesti D53 na mostu preko

rijeke Vuĉice

Drţavna cesta 53 s asfaltnim




nasipa i obale kanala duţine do

10 m, ovisno o visini vodostaja

4. Jugoistoĉno od naselja

Lacići

Na cesti Ţ 4031 na mostu preko

kanala Carigrad

Ţupanijska cesta 4031 s asfaltnim




kanala

5. Jugoistoĉno od naselja

Lacići

Na cesti Ţ4031 na mostu preko

kanala Stara Vuĉica





kanala duţine do 3,5 m, ovisno o

visini vodostaja

6.

IzmeĊu naselja Lacići i

Koška, na razmeĊi

općina Magadenovac i

Koška

Na cesti Ţ4031 na mostu preko

rijeke Vuĉice





rijeke Vuĉice, duţine 8-10 m,

ovisno o visini vodostaja

7.

IzmeĊu naselja Lacići i

Šljivoševci, kod stare

Ciglane

Na cesti Ţ4031


kolnikom prolazi u neposrednoj

blizini ciglarske pozajmišne

jame; pristup za vatrogasce

moguć je po neureĊenoj ledini, a

udaljenost jame od ceste je oko

20 m


24

A.12. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima je izvedena vanjska hidrantska mreţa za

gašenje poţara

Vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara izvedena je u svim naselja na podruĉju Općine

Magadenovac.

U naseljima Beniĉanci, Lacići, Magadenovac, Malinovac i Šljivoševci vanjska hidrantska mreţa

za gašenje poţara izvedena je u sustavu mjesnog vodovoda koji je spojen s vodovodnim

sustavom Grada Donjeg Miholjca iz kojeg se opskrbljuje vodom.

U naselju Kućanci u fazi izvoĊenja je vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara koja će biti

izvedena u sustavu mjesnog vodovoda koji je spojen s vodovodnim sustavom Grada Donjeg

Miholjca iz kojeg se opskrbljuje vodom.

Isporuka vode za cijeli sustav je centralizirana odnosno vrši se s jednog mjesta - pogona za

proizvodnju vode u Donjem Miholjcu.

Izlazni tlak iz pogona reguliran je u na 4,0 bar-a, s mogućnosti povećanja tlaka ako se za to

ukaţe potreba.

Prama podacima utvrĊenim oĉevidom u naseljima na podruĉju Općine Magadenovac izvedena je

sljedeća koliĉina vanjskih hidranata:

- u naselju Beniĉanci ima 21nadzemnih hidranata:

- Ulica Ive Lole Ribara: 10, 40, 70

- odvojak Ulice Ive Lole Ribara: 41, kod nogometnog igrališta

- Ulica braće Radiće: 1a, 2, 3a, 12, 33, 41, 49

- odvojak Ulice braće Radić: 11

- Ulica Nikole Šubića-Zrinskog: 4, 26

- Ulica Kralja Tomislava: 1, 43, 65,

- Ulica Vladimira Nazora: 1, 16, 19

- u naselju Kuĉanci ima 26 nadzemnih hidranata (izvedenih do završetka izrade

Procjene):

- Ulica kralja Zvonimira: 2, 8, 16, 24, 42, 58, 72, 84, 94, 102, 116, 130, 138, 152,

162, 176

- odvojak Ulice Kralja Zvonimira prema nogometnom igralištu: 1 hidrant

- odvojak Ulice Kralja Zvonimira: kod TS, 107, 119

- Ulica Matije Gupca: 1, 30

- Ulica Stjepana Radića: 56, 76, 94, 104

- u naselju Lacići ima 12 nadzemnih hidranata:

- Ulica Vladimira Nazora: 1, 27, na izlazi iz naselja prema naselju Koška

- Ulica Pavla Radića: 7

- Ulica Andrije Kaĉića: 24, 40, 58, 76, 90, 104

- Ulica Ivana Krajaĉića: 3, 20

- u naselju Magadenovac ima 7 nadzemnih hidranata:

- Školska ulica: ispred škole

- Glavna ulica: kod benzinske, 4, 12

- Ulica Golinska: 1, 9, 11

- u naselju Malinovac ima 7 nadzemnih hidranata:

- Ulica braće Radić: 4, 12, 30, 33, 44, 52, 54

- u naselju Šljivoševci 17 nadzemnih hidranata:

- Ulica Vladimira Nazora: 2, 12, 30, 50, 60, 76, 86, 102, 112, 136, 152, 162, 178,

194, kod groblja

- odvojak Ulice Vladimira Nazora prema ekonomijama: 2 hidranta


25

Oĉevidom u naseljima na podruĉju Općine Magadenovac uoĉeni se vanjski hidranti nadzemne

izvedbe na novopostavljenom vodovodnom sustavu koji je u naseljima Beniĉanci, Lacići,

Magadenovac, Malinovac i Šljivoševci u funkciji, doj je u naselju Kućanci jos uvijek u fazi

izvoĊenja.

Glede gustoće izgraĊenosti i visine graĊevina na temelju utvrĊenog stanja moţe se zakljuĉiti da

vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara u naseljima Beniĉanci, Lacići, Magadenovac,

Malinovac i Šljivoševci udovoljava propisanim uvjetima glede meĊusobne udaljenosti izmeĊu

hidranata koja je manja od propisanih 150 m, odnosno 300 m, dok će u naselju Kućanci

zadovoljavati nakon završetka izvoĊenja radova na vodovodnom sustvavu.

Tlakovi i koliĉine vode u vodovodnoj mreţi zadovoljavaju glede koliĉina potrebnih za zaštitu

naseljenih mjesta hidrantskom mreţom za gašenje poţara od 600 l/min.

A.13. GraĊevine u kojima postoji mogućnost povremenog okupljanja ili stalnog boravka

većeg broja osoba

GraĊevine u kojima se povremeno okuplja ili stalno boravi veći broj osoba su školske graĊevine,

ugostiteljski obijekti, vjerski objekti, domovi kulture, kino dvorane i sportski objekti, kako je

prikazano u slijedećoj tablici. Tablica 20

Redni

broj NAZIV GRAĐEVINE I LOKACIJA

BROJ OSOBA KOJI MOŢE

BORAVITI U PROSTORIMA

1. Podruĉna škola Beniĉanci, I.L.Ribara bb 120

2. Podruĉna škola Kuĉanci, Kralja Zvonimira 94 120

3. Podruĉna škola Lacići, A.Kaĉića-Miošića bb 70

4. OŠ Matija Gubec Magadenovac, Školska 3 500

5. Sportska dvorana Osnovne škole, Magadenovac, Školska 3 500

6. Podruĉna škola Šljivoševci, V.Nazora 53 100

7. Katoliĉka crkva Sv.GrguraVelikog pape, Ţupni ured

Šljivoševci,V.Nazora 78 200

8. Katoliĉka crkva Sv. Karla Boromejskog, Lacići 100

9. Katoliĉka crkva Sv Ilija, Beniĉanci 100

10. Katoliĉka crkva Sv. Matije Apostola, Kućanci 100

11. Srpska pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla, Kućanci 200

12. Društveni dom Beniĉanci, I.L. Ribara 150

13. Društveni dom Šljivoševci, V. Nazora 400

14. Društveni dom Kućanci, K. Zvonimira 150

15. Društveni dom Lacići, A. Kaĉića 400

16. Društveni dom Malinovac, Braće Radića 70

17. Lovaĉka kuća Lacići, A. Kaĉića 50

18. Lovaĉki dom Kuĉanci, S.Radića 100

19. Ribarska kuća Lacići 50


26

A.14. Lokacija i graĊevine u kojima se obavlja utovar zapaljivih tekućina i plinova, te

drugih opasnih tvari Tablica 21

Redni

broj LOKACIJA GRAĐEVINA VRSTA OPASNE TVARI KOLIĈINA

1. Magadenovac


d.d. Zagreb

SD Trgovina

PJM Osijek

eurosuper

eurodizel BS

eurodizel CLASS

plavi dizel

UNP u bocama po 10 kg

20.000 l

20.000 l

20.000 l

20.000 l

84 kom

2. Šljivoševci

ROSA d.o.o.

MELEM d.o.o.

Ulica Vladimira

Nazora

Silosi i sušara

Postaja za opskrbu

gorivom


sredstva

ţitarice

kukuruz

dizel gorivo


umjetna gnojiva

6.240 t

50.000 l

3.800 l

360 t

3. Beniĉanci

Klas d.o.o. Beniĉanci

Silosi

Postaja za ospkrbu

gorivom


sredstva

ţitarice

kukuruz

dizel gorivo


umjetna gnojiva

10.000 t

8.000 l

950 l

60 t

4. Malinovac

Blata d.o.o.

Magadenovac

Postaja za opskrbu

gorivom

Skladište otrovnih tvari

dizel gorivo


umjetna gnojiva

15.000 l

500 l

200 t

5. Beniĉanci


d.d. Zagreb,

SD Istraţivanje i

proizvodnja nafte i

plina

Sektor proizvodnje

nafte i plina za JIE

Okrig Slavonija

Pogon Beniĉanci

Otpremna stanica

Beniĉanci

sirova nafta

neĉista nafta

20.200 m3

10.000 m3


27

A.15. Poljoprivredne i šumske površine

A.15.1. Općenito Tablica 22

Redni

broj VRSTA ZAMLJIŠTA

Općina Magadenovac

ha a m2

1. Oranice, vrtovi, voćnjaci i vinogradi 5.797 77 60

2. Livade i pašnjaci 863 63 86

3. Šumsko zemljište 3.532 32 93

4. Trstici i moĉvare 0

5. Neplodno zemljište 1.013 23 70

UKUPNO: 11.206 98 09

Veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi se u vlasništvu tvtki ROSA d.o.o., MELEM d.o.o.,

BLATA d.o.o. i KLAS d.o.o., te manji dio kod poljoprivrednih zadruga i privatnih proizvoĊaĉa,

koji na istome siju razne ratarske kulture podloţne zapaljenju i proširenju poţara (pšenica,

jeĉam, zob, uljana repica, suncokret, kukuruz i dr.) tako da postoji mogućnost stvaranja većih

tabli na koje bi se poţar mogao proširiti u sluĉaju nastajanja poţara.

Šumsko zemljište najvećim dijelom je u vlasništvu Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice, Šumarije

Donji Miholjac, Šumarije Koške i Šumarije ĐurĊenovac, a manjim dijelom u vlasništvu

mještana, koje nemaju znaĉajnijeg utjecaja na mogućnost nastajanja i širenja poţara.

A.15.2. Pregled šumskih površina po vrsti, starosti, zapaljivosti i izraĊenosti

protupoţarnih putova i prosjeka u šumama

Šumsko zemljište je u vlasništvu Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice, Šumarija Donji Miholjac na

GJ Kapelaĉki Lug - Karaš, Šumarija ĐurĊenovac na GJ ĐurĊenovaĉke nizinske šume, Šumarija

Koška na GJ Lacić-GloţĊe, tako da se na tom zemljištu temeljem Plana za tekuću godinu

provode preventivne mjere zaštite od poţara. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb gospodare sa ukupno

0,56 ha šuma koje pripadaju u II. stupnaj ugroţenosti od poţara (velika opasnost za nastajanje

poţara), 424,94 ha šuma koje pripadaju u III. stupnaj ugroţenosti od poţara (umjerana opasnost

za nastajanje poţara) i 3.211,30 ha šuma koje pripadaju u IV. stupnju ugroţenosti od poţara

(vrlo mala do mala opasnost za nastajanje poţara, sukladno sukladno Mjerilima za procjenu

opasnosti od šumskog poţara (Narodne novine broj 26/03.).

Na podruĉju Općine Magadenovac manjim dijelom je šumsko zemljište u vlasništvu fiziĉkih

osoba, a pripadaju u III. (umjerana opasnost za nastajanje poţara) i IV. stupanj ugroţenosti od

poţara (mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje poţara). Tu se radi o malim

površinama šuma, koje nemaju znaĉajnijeg utjecaja na mogućnost nastajanja i širenja poţara


28

Stupanj opasnosti od poţara šumskih površina

Tablica 23 GOSPODARSKA JEDINICA POVRŠINA

ŠUME (ha)

II STUPANJ

OPASNOSTI

(ha)

III STUPANJ

OPASNOSTI

(ha)

IV STUPANJ

OPASNOSTI

(ha)

ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC

GJ Kapelaĉki Lug - Karaš 1.847,34 0,56 294,89 1.551,89

ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC

GJ ĐurĊenovaĉke nizinske šume 113,93 113,93

ŠUMARIJA KOŠKA

GJ Lacić-GloţĊe 1.675,53 130,05 1.545,48

SVEUKUPNO 3.636,80 0,56 424,94 3.211,30

Oprema za gašenje poţara

Šumarija Donji Miholjac, GJ Kapelaĉki Lug – Karaš

Lugarska kuĉica na Boljari (odjel 13a)

- metlanice 10 komada

- naprtnjaĉa 1 komad

- lopata 4 komada

Vozila:

- MERCEDES VITO OS 546-FT

- MERCEDES VITO OS 549-FT

- MERCEDES VITO NA 0006-HS

- IVECO (ladiĉar) NA 652-BR

- VW KAMIONET (ladiĉar) OS 573-FS

- VW KOMBIBUS OS 829-FU

- FIAT DUCATO NA 671-BI

- FIAT DUCATO NA 674-BI

- ŠKODA FABIA NA 632-BI

- ŠKODA FABIA OS 673-FR

Šumarija ĐurĊenovac, GJ ĐurĊenovaĉke nizinske šume

Skladište Šumarije ĐurĊenovac


- motorna pila 5 komada

- aparat S-6 2 komada

- kanta 1 komad

- naprtnjaĉa 5 komada

Lugarnica Pokos

- naprtnjaĉa 2 komada

- budak 2 komada

- lopata 2 komada


- kanta 2 komada

- aparat S-6 2 komada

Vozila:

- kombibus (8+1) 5 komada

- kamionet (5+1) 2 komada

- poljoprivredni traktor s vitlom 9 komada

- šumski zglobni trakror s vitlom 1 komad


29

Šumarija Koška, GJ Lacić-GloţĊe

Uprava Šumarije Koška

- aparati za gašenje 13 komada


- lopata 1 komad

- motorna pila 1 komad


Lovaĉka kuća Lacići



- lopata 1 komad

- motorna pila 1 komad

- sjekira 1 komad


Lugarnica Gustaves




Lugarnica Radostan


Vozila:

- kombibus Fiat Ducato (8+1) 1 komad

- kombibus Mercedes Vito (8+1) 2 komada

- kamionet Nissan (5+1) 1 komad

- kamionet VW (5+1) 1 komad

Mjesta postavljanja znakova za upozorenje na opasnost od poţara

Šumarija Donji Miholjac, GJ Kapelaĉki Lug - Karaš

- na Titoriću (odjel 35c)

- na ulazu u Boljaru iz pravca Rastovca (odjel 12a)

- kod lugarnice Jasenovaĉa (odjel 53a)


- ĐurĊenica (odjeli 1a i 41b)

- Kovaĉica (odjeli 42b, 53a i 61 d)

- Topolovac (odjel 65c)


- kod lugarnice Radostan - Egmeĉ (odjel 70c)

- Maclen (odjel 64e)

- Marjanaĉka (odjel 43b)


30

A.15.3 Izraĉun stupnja ugroţenosti od poţara

Šumarija Donji Miholjac, GJ Kapelaĉki Lug - Karaš

Tablica 24


31


32


33


34


35

Napomena: Na podruĉju Općine Magadenovac nalaze se odsjeci 9b, 13-15, 27-31, 38-43, 51-81


36


Tablica 25


37

Napomena: Na podruĉju Općine Magadenovac nalaze se odsjeci 24c, 25a, 25b, 25c, 27a, 27b,

28a, 59a, 59b, 59c, 59d, 60a, 60b, 61a, 61b, 61c, 61d


38


Tablica 26


39


40


41

Napomena: Na podruĉju Općine Magadenovac nalaze se odseli 1-31, 33-36 i 51


42

A.15.4 Popis šumskog zemljišta u vlasništvu fiziĉkih osoba

Na podruĉju Općine Magadenovaci ima vrlo malo šuma i šumskih površina u vlasništvu fiziĉkih

osoba, a pripadaju IV. stupnju ugroţenosti od poţara (mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i

širenje poţara).

Nije ustrojen popis šumskog zemljišta u vlasništvu fiziĉkih osoba na podruĉju Općine

Magadenovac osim podataka iz katastra u kojem nisu navedeni vlasnici.

A.16. Odlagalište otpada

Na podruĉju Općine Magadenovac ne postoji općinsko odlagalište komunalnog otpada, nego se

komunalni otpad odvozi jedan put tjedno na deponiju Grada Donjeg Miholjca. Iz svih naselja na

podruĉju Općine Magadenovaci komunalni otpad se odvozi specijalnim vozilom za smeće, a

odvoz obavlja Eko-Flor plus d.o.o. Donja Zdenĉina Petra Svaĉića 10. .

Na podruĉju Općine Magadenovac nema deponija za graĊevinski šut.

A.17. Naselja, kvartovi, ulice ili znaĉajnije graĊevine koje su nepristupaĉne za prilaz

vatrogasnim vozilima

U naseljima na podruĉju Općine Magadenovac nema kvartova, ulica ili znaĉajnijih graĊevina,

koje su nepristupaĉne za prilaz vatrogasnim vozilima.

Do svih graĊevina omogućen je pristup izgraĊenim cestovnim prometnicama sa asfaltnim

kolnikom i sa kolnikom od kamena tucanika, koji takoĊer moţe podnijeti opterećenje

vatrogasnih vozila i tehnike za gašenje poţara i spašavanje ljudi i imovine.

Do većine graĊevina moguć je prilaz vatrogasnim vozilima cestovnim prometnicama sa dvije

nasuprotne strane.







A.18. Pregled naselja, kvartova, ulica ili znaĉajnijih graĊevina u kojima nema dovoljno

sredstava za gašenje poţara


je izgraĊena, dok je u naselju Kuĉanci vanjska hidrantska mreţa u fazi izgradnje.


43

Na podruĉju Općine Magadenovac postoje kanali I i II reda (rijeka Vuĉica i kanali Stara Vuĉica,

Carigrad, Putna, Velika Dubrava i Strug), te jama na Giglani na kojima postiji mogućnost

crpljen avode za gašenje poţara ovisno o vremenskim uvjetima i vodostajima.

Olakotna okolnost je ĉinjenica da je razmještaj prirodnih priĉuva vode, odnosno rijeka, ribnjaka,

potoka, kanala i drugih izvorišta u kojima tijekom cijele godine ima dovoljna koliĉina vode za

gašenje poţara jednoliko rasprostranjen po većem dijelu podruĉja Općine Magadenovac.

A.19. Sustavi telefonskih i radio veza uporabljivih u gašenju poţara

Na podruĉju Općine Magadenovac dojave o poţarima na telefon broj 93 javljaju se u DVD

Beniĉanci.

Na podruĉju Općine Magadenovac djeluje Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) tel.

br. 112, ĉiji Podruĉni ured Osijeku ima sjedište u Ribarskoj ulici 1/III u Osijeku, tako da se

dojave o eksplozijama, prometnim nezgodama i drugim dogaĊajima javljaju se na telefon br.

112. Po potrebi u sluĉaju dojave poţara u Podruĉni ured DUZS prosljeĊuje se obavijest u DVD

Beniĉanci.

Prema ukazanoj potrebi Podruĉni ured DUZS prosljeĊuje obavijest u DVD Beniĉanci

gdje je potrebna intervencija za spašavanje osoba iz vozila ili saniranje okoliša pri prometnim

nezgodama, hitnoj pomoći ili drugom ĉimbeniku nadleţnom za dogaĊaj.

A.19.1. Telefonski sustav Hrvatskih telekomunikacija

Na podruĉju Općine Magadenovac za uzbunjivanje vatrogasaca i organiziranje vatrogasne

intervencije postoji telefonska veza. U svim naseljima na podruĉju Općine Magadenovac

provedena je telefonska mreţa, koja se moţe koristiti u tu svrhu.

Intenziviran je razvoj i izgradnja mreţe baznih postaja mobilne telefonije, tako da je podruĉje

Opcine Magadenovac pokriveno signalom GSM.

A.19.2. Radio veza

Na podruĉju Općine Magadenovac nema sustava radio veze.

A.20. Pregled broja poţara i vrste graĊevina na kojima su nastajali poţari u zadnjih 10

godina (2001.-2011. godine)

Tablica 27

Godina Mjesto, adresa Vrste poţara Uzrok nastanka

poţara

Materijalna šteta/EUR

2.1.2001. Lacići,

V. Nazora 17

garaţa svijeća 1.380

7.4.2001. Kućanci,

S. Radića 7

stambena graĊevina kratki spoj 2.920

15.7.2001. Šljivoševci bb deponij otvorena vatra 220


44

Godina Mjesto, adresa Vrste poţara Uzrok nastanka

poţara

Materijalna šteta/EUR

8.11.2001. Magadenovac,

Glavna bb

svinjogojska farma kratki spoj 263.800

12.7.2002. Lacići,

V. Nazora bb

otvoreni prostor - strnište otvorena vatra 200

27.7.2002. Kućanci, polje otvoreni prostor otvorena vatra 40

14.11.2002. Beniĉanci bb kamion sa šećernom repom kratki spoj 15.973

15.3.2003. Lacići,

V. Nazora 4

štagalj sa sijenom prirodna pojava -

samozagrijavanje

910,00

26.3.2003. Lacići,

Glavna bb

kamion sa košnicama za

pĉele

otvorena vatra 3.250

16.4.2003. Beniĉanci,

I.L.Ribara 141

tertno vozilo opušak 650


Polja INE

plinska bušotina istjecanje plina 7.166


V. Nazora 3

skladišni objekt loţište na kruto gorivo - neodgovarajuće kontroliranje

514

22.5.2004. Šljivoševci, V.

nazora 56


30.12.2004. Malinovac,

Glavna bb

kamion i traktor kratki spoj 4.800


N.Š.Zrinskog 1

stambena graĊevina opušak 400


N.Š.Zrinskog 6


21.7.2007. Magadenovac,

poljski predio

otvoreni prostor otvorena vatra 150


polje Blata

strnište i rolo bale slame otvorena vatra 12.000

30.9.2007. Lacići,

A. Kaĉića 93


3.3.2008. Lacići,

Slatine

otvoreni prostor - pašnjak otvorena vatra 3.100

12.9.2008. Kućanci,

K. Zvonimira 231

traktor i gospodarski objekt kratki spoj 9.600

08.3.2009. Beriiĉanci,

I.L.Ribara 24

šupa otvorena vatra 200

29.7.2009. Lacići,

A. Kaĉića 111

šupa otvorena vatra 100

28.8.2009. Lacići, šumski

predio Koprivnica

otvoreni prostor-nisko

raslinje

otvorena vatra 1.000

24.9.2009. Lacići otvoreni prostor - strnište otvorena vatra 100

05.10.2009. Lacići,

Polje Selište

otvoreni prostor - strnište otvorena vatra 100

15.3.2010. Kućanci,

S. Radića 10

gospodarski objekt - staja spaljivanje biljnog

otpada

250

15.10.2010. Šljivoševci,

V. Nazora 140

sušara za ţitarice samozagrijavanje 14.400


K. Tomislava 17

napuštena kuća otvorena vatra 1.600


45

A.21. Normativni ustroj zaštite od poţara

Do završetka izrade ove procjene Općine Magadenovac je donijela slijedeće normativne akte:

- Procjena ugroţenosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka

prirodnih i civilizacijskih katastrofa za Općinu Magadenovac

- Operativni program mjera zaštite i spašavanja u zimskom razdoblju

- Plan Operativne provedbe programa aktivnosti za provedbu mjera protupoţarne zaštite

u predţetvenom i ţetveenom razdoblju na podruĉju Općine Magadenovac

- Program mjera protupoţarne zaštite u sezoni na podruĉju Općine Magadenovac

- Plan aktiviranja raspoloţive teške (graĊevinske) mehanizacije za eventualnu ţurnu

izradu prosjeka

- Plan motrenja, ĉuvanja i ophodnje graĊevina i površina za koje postoji povećana

opasnost od nastajanja i širenja poţara

- Plan gospodarenja otpadom za podruĉje Općine Magadenovac

- Plan aktivnog ukljuĉenja svih subjekata zaštite od poţara na podruĉju Općine

Magadenovac

- Odluka o mjerama za korištenje poljoprivrednog zemljišta u Općini Magadenovac

- Odluka o agrotehniĉkim mjerama i mjerama za ureĊivanje i odrţavanje poljoprivrednih

rudina u Općini Magadenovac

- Odluku o organizaciji i naĉinu rada dimnjaĉarske

Do završetka izrade ove procjene Osjeĉko-baranjska ţupanija je donijela slijedeće normativne

akte koje je prihvatila i Općina Magadenovac:

- Odluka o mjerama za zaštitu šuma od poţara na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije

kojima ne gospodare pravne osobe

- Odluku o spaljivanju korova i biološkog otpada.


46

B. PROCJENE UGROŢENOSTI PRAVNIH OSOBA

B.1. Opis stanja

GraĊevine, graĊevinski dijelovi i prostori pravnih osobe koje djeluju na podruĉju Općine

Magadenovac razvrstani su u IIb (jedna pravna osoba), III (jedna pravna osoba) i IV (tri pravne

osobe) kategoriju ugroţenosti od poţara.

Popis pravnih osoba razvrstanih riješenjem MUP-a RH PU Osjeĉko-baranjske u kategorije

ugroţenosti od poţara dat je u toĉki A.4 ove Procjene.

Većina pravnih osoba je rasporedila djelatnika za obavljanje preventivnih poslova zaštite od

poţara, koji su poloţili propisani ispit, ali ima odreĊeni broj pravnih osoba, koje nisu rasporedile

djelatnika za obavljanje preventivnih poslova zaštite od poţara, pa se kod tih pravnih osoba

zaštita od poţara obavlja stihijski odnosno povremeno.

Sliĉna je situacija i sa izradom propisanih akata kojima se utvrĊuju mjere i poslovi u svezi s

provedbom i unapreĊivanjem zaštite od poţara sukladno sa ĉlankom 21. Zakona o zaštiti od

poţara (Narodne novine broj 92/10). OdreĊeni broj pravnih osoba još nije izradilo propisane akte

o zaštiti od poţara.

Obzirom na tehnologiju i instalirane kapacitete za proizvodnju, uskladištavanje i korištenje

upaljivih tekućina, plinova i ostalih tvari u pogonima i prostorima pravnih osoba na podruĉju

Općine Magadenovac, osim na crpilištima Beniĉanci, postoji vrlo mala opasnost za nastajanje

poţara i tehnoloških eksplozija.

U slijedećoj tablici se daje prikaz fiziĉko-kemijskih znaĉajki medija, koji se uskladištavaju kod

pravnih osoba, klasa i stupanj opasnosti, toksiĉnost i sredstva za gašenje poţara.

U toĉki B.3. ove procjene daje se analiza mogućih izvora opasnosti u graĊevinama i prostorima

tvrtki sa povećanom opasnosti za nastajanje poţara i tehnološke eksplozije, kao i drugih tvrtki

koje djeluju na podruĉju Općine Magadenovac. Vaţno je napomenuti da opasnosti za nastajanje

poţara i tehnološke eksplozije nisu istovjetne za sve pravne osobe, koje djeluju na podruĉju

Općine Magadenovac, tako da je obzirom na tehnologiju proizvodnje, uskladištavanje i

korištenje zapaljivih tekućina i plinova u pojedinim tvrtkama prisutan samo dio mogućih izvora

za nastajanje poţara i tehnoloških eksplozija navedenih u toĉki B.3. ove procjene.


47

B.2. Fiziĉko-kemijske znaĉajke medija, koji se uskladištavaju kod pravnih osoba, klasa i stupanj opasnosti, toksiĉnost i sredstva za gašenje

poţara

Tablica 28

RED.

BR.

NAZIV

TOĈKA

PALJENJA OC T

OĈ

KA

SA

MO

ZA

PA

-

LJE

NJA

OC

TOĈKA

VRENJA OC G

RA

NIC

A

EK

SP

LO

ZIV

.

vo

l.%

GUSTOĆA

PARA

(zrak=1) KL

AS

A

PO

ŢA

RA

HR

N E

N2

:19

97

GR

UP

A

PL

INO

AV

A

GR

UP

A

ZA

PA

LJI

VO

-

ST

I

Z.C

O.0

07

KLASA

OPASNOSTI

Z.CO.005 ST

UP

AN

J

OP

AS

NO

ST

I

TO

XIĈ

NO

ST

SREDSTVO

ZA

GAŠENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1. Bezolovni benzin

BMB ≥-20 280-380 35 0,6-8,0 4 B IIA I FxIBFu ─ 1 3,4,5,6

2. Eksra lako ulje EL 55 220-300 150-390 0,6-6,5 5-7 B IIA II FxI-IIBFu ─ 1 2,3,4,5

3. Diesel gorivo 43-88 220 150-360 0,6-6,5 ĉ7 B IIA II FxIIIBFu 2 1 2,3,4,5

4. Zemni plin -188 537 plin 5-16 0,55 C I A I Fx IA ─ 1 2,4,5,6,8

5. Transformatorsko

ulje 145 340 ─ ─ ─ B ─ III B Fx IVB Fu 1 1 2,3,4,5,6

6. Poliklorirani bifenili

(askareli)

nema

gorenja ĉ650 ─ ─ ─ B ─ ─ ─ ─ 4(+) 2,5

7. Motorna ulja 148-232 260-371 ─ ─ ─ B ─ III B Fx IIIB Fu 1 1 2,3,4,5,6

8. Propan-butan plin -82 415 -21 1,8-9,0 1,8 C ─ ─ FxIA Fu ─ 1 2,4,5,6

9. Propan C3H8 -104 465 -42,1 2,1-9,5 1,6 C ─ ─ Fx IA 4 1 2,4,5,6

10. Butan C4H10 -60 365 -0,5 1,5-8,5 2,05 C ─ ─ Fx IA 4 1 2,,4,5

11. Ethylmercaptan

C2H5SH -20 262 36 2,8-18,0 2,14 C ─ ─ Fx IA 4 2 2,4,5,6

12. Klor ne gori ─ ─ ─ 2,49 ─ ─ ─ Fx IIG ─ 3 ─

13. Masti za

podmazivanje 200 350-380 ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─

14. Hidrauliĉno ulje ─ 250 ─ ─ ─ B ─ ─ FxII-IIIB ─ 1 3,4,5,6

15. Slama (pšeniĉna) ─ ─ ─ 55g/m3 ─ A ─ ─ FxIIIC ─ ─ 1

16. UREA, Karbomid 182 640 150 ─ ─ A ─ ─ ─ ─ 1 2


48

RED.

BR.

NAZIV

TOĈKA

PALJENJA OC T

OĈ

KA

SA

MO

ZA

PA

-

LJE

NJA

OC

TOĈKA

VRENJA OC G

RA

NIC

A

EK

SP

LO

ZIV

.

vo

l.%

GUSTOĈA

PARA

(zrak=1) KL

AS

A

PO

ŢA

RA

HR

N E

N2

:19

97

GR

UP

A

PL

INO

AV

A

GR

UP

A

ZA

PA

LJI

VO

-

ST

I

Z.C

O.0

07

KLASA

OPASNOSTI

Z.CO.005 ST

UP

AN

J

OP

AS

NO

ST

I

TO

XIĈ

NO

ST

SREDSTVO

ZA

GAŠENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

17.

17.1

17.2

17.3

17.4

17.5

17.6

PESTICIDI

Gromoxon (totalni

herbicid)-triklorocena

kiselina

─

711

197

─

─

─

─

─

─

─

3

─

Fostoxin (fumigant)-

fosfin

plin koji

gori

100-150

-87,5

─

1,88 ─ ─ ─ ─ ─

4

2,4,5

Rodenticid–

cinkfosfid

─

─

1100

─

─ ─ ─ ─ ─ ─

4

2,4,5

Malation (tretiranje

komaraca)

0,0-dimetil-s-

-(1,2 dikarbetoxietil)-

-ditiofosfat

─

─

120

─

11,4

─

─

─

─

─

3(K)

3,4,5

Metilbromid

(fumigant) >-30 535 4,5 10-16 3,27 ─ ─ ─ ─ ─

3(K)

1,2,3,4,5,6

2,3,4,5 γ-LINDAN

hexaklorciklohexan ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ ─ 2(K)

Legenda: 1- voda 6- FM-200, FM-35 i sliĉna sredstav

2- raspršena voda 7- specijalna sredstva za gašenje metalnih površina

3- pjena 8- specijalna sredstva za gašenje zapaljenih plinova

4- ugljik (IV) oksid 9- pijesak, grafit

5- suha sredstva za gašenje “+”- nije dozvoljena uporaba vode za gašenje


49

B.3. INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina, Sektor

proizvodnje nafte i plina za JIE, Okrug Slavonija, Pogon Beniĉanci, Otpremna

stanica Beniĉanci

B.3.1. Broj i naziv graĊevina

(1.0) UPRAVNA ZGRADA

(2.0) POGONSKA ZGRADA (RADIONICE I GARAŢE)

(3.0) KOTLOVNICA (TK 2)

(4.0) KOTLOVNICA (TK 4)

(5.0) MJERNA STANICA MS-Be-1

(6.0) BAKLJE (3)

(7.0) SEPARATORSKO MJERNA STANICA (SMS)

(8.0) PRIJEMNE ĈISTAĈKE STANICE (PĈS)

(9.0) SEPARATORI OKOLNIH POLJA

(10.0) GRAVITACIONI SEPARATORI

(11.0) IZMJENJIVAĈI SEPARATORI (IS 1,2,3)

(12.0) DEHIDRATOR (S-6/1)

(13.0) DEKANTATOR (S-6/2)

(14.0) PROCESNI SPREMNICI (2 x 100 m 3)

(15.0) PROCESNA PUMPAONICA

(16.0) OTPREMNA PUMPAONICA

(17.0) SPREMNIK NAFTE R1 (5000 m 3)




(21.0) SPREMNIK ZA KEMIKALIJE

(22.0) PROĈIŠĆAVANJE VODE

(22.1) SPREMNIK SLANE VODE

(23.0) PUMPAONICA SLANE VODE I ADITIVA

(24.0) PRETAKALIŠTE AUTOCISTERNI

(25.0) VATROGASNICA

(26.0) SPREMNICI VODE

(27.0) PRIRUĈNO SKLADIŠTE

(28.0) PRIRUĈNO SKLADIŠTE

(29.0) NADSTREŠNICA IND.KRUG

(30.0) JAMA ZA OTPADNE TEKUĆINE

(31.0) SIGNALNO-UPRAVLJAĈKA JEDINICA PLC

(32.0) ELEKTRO RASKLOPIŠTE

(33.0) DIESEL ELEKTRIĈNI AGREGAT (DEA)

(34.0) TS-2

(35.0) KOMPRESORNICA OS BENIĈANCI

(36.0) UMS - PLINACRO

Podaci o spremnicima

Spremnik Promjer

( m 2 )

Visina (m) Površina plašta

(m2)

Površina krova

(m2)

Površina tekućine

(m2)

R- 1 24,38 11,2 881 514 468

R- 2 24,38 11,2 881 514 468

R- 3 24,38 11,2 881 514 468

R- 4 24,38 11,2 881 514 468


50

B.3.2. Opskrba vatrogasnom vodom

U svrhu opskrbe vodom za potrebe gašenja i hlaĊenja spremnika, separatora i punilišta auto

cisterni, izgraĊen je bunar s dubinskom pumpom, te dva spremnika vatrogasne vode kapaciteta

V1=300 m3 i V2=200 m

3. Ukljuĉenje bunarske pumpe za punjenje spremnika obavlja se preko

mikrosklopke (nivomat). Izdašnost bunara iznosi 23 l/sek.

U crpnoj stanici instalirane su dvije vatrogasne crpke (radna+rezervna), automatski mješaĉ vode

i pjenila, pumpe za pjenilo (radna+rezervna), hidroforska stanica i spremnik pjenila (10 m3).

Hidroforska stanica drţi tlak u cjevovodu od 4-6 bar-a. Prilikom pada tlaka ispod 4 bar-a putem

tlaĉne sklopke ukljuĉuje se automatski u rad pumpa EMP-1 i EMP-4 za vatrogasnu vodu ako je

sklopka za ukljuĉenje u poloţaju za automatski rad. U tom sluĉaju automatski se iskljuĉuje iz

rada pumpa hidroforske stanice.

Korisnik posjeduje diesel-agregat koji sluţi kao rezerva u sluĉaju nestanka elektriĉne energije.

Vatrogasnica

Vatrogasna pumpaonica omogućava:

- gašenje spremnika R-5000 m3 - R1; R2, R3, R4 - priprema mješavine

- hlaĊenje spremnika R-5000 m3 - R1, R2, R3, R4, dehidradotra (12.0) i (13.0) hladi se krov i

plašt - odrţavanje hidrantske mreţe pod tlakom 4-6 bar-a.

B.3.3. Sustav obavještavanja, veza

Na OS Beniĉanci postoji telefonski razvod kojim je pokriveno postrojenje, osim na prostoru jame za

otpadne tekućine. Osim toga, postoji i sustav UKV veza.

B.3.4. Gromobranska instalacija

Kod mjera zaštite od atmosferskih praţnjenja, na objektima su postavljene gromobranske

instalacije, a svi dijelovi postrojenja su povezani vidljivo sa Fe-Zn trakama sa sustavom

pogonskog uzemljenja.

B.3.5. Zaštita od statiĉkog elektriciteta

Zaštita od statiĉkog elektriciteta koji se stvara protokom tekućina ili plinova kroz cjevovode, na

remenicama i sl. je obavljena odgovarajućim premoštenjima prirubniĉkih spojeva i

izjednaĉenjem potencijala cijelog postrojenja povezivanjem sa temeljnim uzemljivaĉem objekta.

B.3.6. Sustavi za gašenje poţara, te hlaĊenje

Vanjska hidrantska mreţa

Vanjska hidrantska mreţa razvedena je prstenasto oko otpremne stanice na sigurnoj dubini od

zamrzavanja, promjera NO 150 sa ukupno 26 nadzemnih hidranata NO 100 s jednim “A”

prikljuĉkom i dva “B” prikljuĉka.

Ugradnjom sekcionih zasuna omogućeno je odvajanje pojedinih dionica, u svrhu odrţavanja i

remonta.

Ista sluţi za gašenje i hlaĊenje mobilnom opremom svih graĊevina otpremne stanice Beniĉanci.

Uz vanjske hidrante na otpremnoj stanici ugraĊena je vatrogasna oprema u limenim ormarima.

Rezerva se nalazi u vatrogasnoj pumpaonici.


51

Unutarnja hidrantska mreţa

Na vanjsku hidrantsku mreţu spojeni su cjevovodi unutarnje hidrantske mreţe upravne zgrade i

radionice s garaţom.

Oprema zidnih hidrantskih ormarića sastoji se od kutnog ventila 2”, tlaĉne trevira cijevi l = 15 m

tip C i mlaznice tip C.

Stabilna instalacija za gašenje i hlaĊenje spremnika

Za gašenje ĉetiri spremnika prihvata nafte kapaciteta 5000 m3 ugraĊene su na svaki spremnik po

dvije zraĉne komore “Foamite” 30 AF. Od svakog spremnika do vatrogasne crpne stanice

izgraĊen je cjevovod za dopremu mješavine pjene i vode. Isti se vodi podzemno.

Za hlaĊenje na svakom spremniku izvedeni su cijevni prsteni oko plašta spremnika, te cijevni

prsteni na krovu spremnika. Na spremnicima R1 i R2 ugraĊeno je po 69 mlaznica MK 4,5, a na

spremnicima R-3 i R-4 po 70 mlaznica istog tipa. Za hlaĊenje krova spremnika ugraĊeno je 24

mlaznice MKO-5.

Na separatorima nafte volumena 2100 m3, za hlaĊenje plašta ugraĊeno je 20 mlaznica MK-4,5, te

10 mlaznica MKO-4,5 za hlaĊenje krova.

Sve mlaznice su pod proizvoĊaĉa Industroprojekt Zagreb.

Propisane minimalne koliĉine vode za hlaĊenje krova su 0,6 l/min/m2, a za hlaĊenje plašta 1,2

l/min/m2. Potrebna koliĉina otopine za gašenje je 4,06 l/min/m

2 u vremenu od 55 minuta.

Gašenje na tlu oko spremnika obavljat će se preko mješalica kapaciteta 200 l/min. vatrogasnih

cijevi, mlaznica i posuda za pjenilo (baĉve). Za gašenje je potrebno 2 mlaza što se dobiva

prikljuĉenjem na hidrante koji su ugraĊeni oko spremnika.

Za gašenje poţara, prvenstveno na separatorima sirove nafte, a prema potrebi i za ostale

graĊevine na raspolaganju je i mobilni bacaĉ voda/pjena Rosenbauer tip RMA.

Stabilna instalacija za hlaĊenje auto punilišta

Za zaštitu punilišta auto cisterni izgraĊen je cjevovod s mlaznicama iznad samog pretakališta u

cijeloj njegovoj duţini.

Instalacija je cjevovodom povezana na vanjsku hidrantsku mreţu i upušta se u rad ruĉno pomoću

ventila smještenog u razvodnom oknu RŠ-100. Površina koja se štiti iznosi 40 m2, a potrebna

koliĉina vode je 400 l/min. uz minimalno prekrivanje od 10 l/min/m2.

Instalirano je ukupno 16 mlaznica tip MR-1.

B.3.7. Vatrogasna sluţba, profesionalne dobrovoljne vatrogasne postrojbe i radnici

struĉno osposobljeni za gašenje poţara i udaljenosti od susjednih profesionalnih

vatrogasnih postrojbi

Rješenjem o razvrstavanju u kategoriju ugroţenosti od poţara graĊevine na lokaciji Otpremne

stanice Beniĉanci, razvrstane su u II B kategoriju. Prema Pravilniku o razvrstavanju graĊevina,

graĊevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroţenosti od poţara za II B kategoriju potrebno

je vatrogasno deţurstvo s 2 profesionalna vatrogasaca u smjeni ili 1 profesionalnog vatrogasca i 3

djelatnika struĉno osposobljena za dobrovoljnog vatrogasca u smjeni.

Na lokaciji je organizirano deţurstvo 1 operatera (vatrogasca) ili vatrogasca u smjeni i 3 djelatnika

struĉno osposobljena za dobrovoljnog vatrogasca.

Svi djelatnici su osposobljeni za gašenje poĉetnih poţara.

Preventivne poslove zaštite od poţara na Otpremnoj stanici Beniĉanci obavlja Preventivna osoba

za zaštitu od poţara.


52

Dobrovoljne vatrogasne postrojbe su u Donjem Miholjcu i Našicama udaljene oko 15 km,

DVD Beniĉanci udaljen je oko 4 km. Sklopljen je ugovor sa SINACO d.o.o. tvrtkom kćeri INA

d.d. koja ima ugovore sa DVD Donji Miholjac, DVD Našice i DVD Beniĉanci o pruţanju

usluga gašenja i spašavanja u sluĉaju poţara, a periodiĉno se odrţavaju vjeţbe gašenja i

spašavanja na objektima i postrojenjima Pogona Beniĉanci.

B.3.8. Sluţba za pruţanje prve pomoći ozljeĊenima u gašenju poţara

U svakoj graĊevini je na 20 radnika jedan osposobljen i odreĊen za pruţanje prve pomoći, a na

raspolaganju su mu kompleti sanitetskog pribora. U sluĉaju davanja uzbune I stupnja, osobe

odreĊene za pruţanje prve pomoći javljaju se operativnom stoţeru koji će odrediti naĉin

njihovog ukljuĉivanja u akciju gašenja.

B.4. Analiza mogućih izvora opasnosti u graĊevinama i prostorima pravnih osoba na

podruĉju Općine Magadenovac

Mogući izvori za nastajanje poţara i tehnološke eksplozije u graĊevinama navedenih i drugih

tvrtki koje djeluju na podruĉju Općine Magadenovac su slijedeće:

1. Radovi uz uporabu otvorenog plamena, zavarivanje, brušenje, rezanje i sl.

2. Povremeni radovi na instalacijama, strojevima, ureĊajima i na mjestima ugroţenim od

poţara ili eksplozije s elektriĉnom i plinskom opremom za zavarivanje, rezanje, brušenje,

lemljenje i druge radove, kod kojih moţe doći do stvaranja topline i iskrenja.

3. Kvarovi na brtvenim elementima spojeva armatura, opreme i plinske mreţe, kod kojih moţe

doći do istjecanja plina i stvaranja eksplozivnih smjesa.

4. Kvarovi na brtvenim elementima spojeva i armatura, opreme i cjevne mreţe tekućeg goriva,

kod kojih moţe doći do istjecanja tekućeg goriva i stvaranja poţarnih mjesta ili eksplozivnih

smjesa.

5. Kvarovi, neispravan rad ili regulacija na automatici plinskih plamenika, kod kojih moţe doći

do stvaranja eksplozivnih smjesa u loţištima.

6. Kvarovi, neispravan rad ili regulacija na automatici plamenika tekućeg goriva kod kojih

moţe doći do stvaranja eksplozivnih smjesa u loţištima.

7. Mehniĉki kvarovi strojeva i ureĊaja zbog lošeg odrţavanja uz pojavu topline, trenja, iskrenja

i sl.

8. Neodgovorno ponašanje radnika (pušenje, korištenje otvorenog plamena i sl.);

9. Postupci radnika protivno sigurnosnom naĉinu rada.

10. Uporaba elektrotermiĉkih trošila u blizini ili na gorivom materijalu.

11. Ostavljanje ukljuĉenih elektriĉnih trošila nakon završetka rada.

12. Pucanje posuda, odnosno postrojenja pod tlakom zbog neispravnih sigurnosnih organa.


53

13. Neredovno ĉišćenje strojeva, postrojenja i prostorija.

14. Pranje, ĉišćenje i sliĉni radovi s lako zapaljivim tekućinama.

15. Prenošenje poţara s okolnih graĊevina.

16. Drţanje zapaljivih tekućina na nepropisan naĉin i u nedozvoljenim koliĉinama.

17. Ostavljanje strojeva i ureĊaja u pogonu bez nadzora.

18. Kvarovi i zatajivanje sustava za podmazivanje.

19. Kvarovi i zatajivanje sustava za hlaĊenje.

20. Korištenje alata koji moţe prouzroĉiti iskrenje.

21. Korištenje neispravnih ili oštećenih ureĊaja za zavarivanje s disu plinom, te obavljanje

radova zavarivanja protivno sigurnom naĉinu rada.

22. Opasnost od pucanja ili eksplozije plinskih boca u poţaru.

23. Nepravilno manipuliranje plinskim bocama (utovar - istovar - skladištenje).

24. Neispravnost ili oštećenje zapornih organa na plinskim bocama kod kojeg moţe doći do

istjecanja plinova i stvaranja eksplozivnih smjesa.

25. Nekontrolirani naĉin stvaranja eksplozivnih smjesa (vodik) u akumulatorskoj stanici.

26. Kvarovi na elektriĉnim instalacijama i ureĊajima (pregrijavanje, iskrenje, kratki spoj).

27. Samozapaljivanje sjemena suncokreta zbog prevelike vlaţnosti, koja omogućava ţivot

mezafilnim i termofilnim mikroorganizmima i poboljšava druge faktore ubrzanog procesa

razlaganja organskih materija.

28. Neispravan rad aspiracionog sustava, koji omogućava stvaranje eksplozivnih smjesa i

prašine.

29. Nepravilan naĉin ĉišćenja skladišnih i drugih prostorija za uskladištenje ţitarica, suncokreta

i dr. poljoprivrednih proizvoda (kovitlanje prašine).

30. Neispravnost sustava za kontrolu temperatura uskladištenih ţitarica, suncokreta i dr.

poljoprivrednih proizvoda

31. Neispravnost sustava za spreĉavanje povrata plamena na transportere poljoprivrednih

proizvoda u sušarama.

32. Opasnost od eksplozija prašine u transportnoj opremi (statiĉki elektricitet, mehaniĉko

iskrenje).


54

C. STRUĈNA OBRADA ĈINJENIĈNIH PODATAKA

C.1. Makropodjela na poţarna podruĉja

Općina Magadenovac predstavlja jedno poţarno podruĉje.

Kod formiranja poţarnih zona na poţarnim podruĉjima Općine Magadenovac poštivao se kriterij

po kojem će dobrovoljna vatrogasna postrojba središnjeg DVD-a Beniĉanci izaći na intervenciju

u vremenu do 15 minuta nakon primljene dojave o dogaĊaju do svih znaĉajnijih graĊevina i

prostora. Lokacije vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih spremišta i pravci djelovanja dati su na

karti u grafiĉkom prilogu.

C.2. Gustoća izgraĊenosti i naseljenosti

Na podruĉju koje pokriva lokalna samouprava i uprava Općine Magadenovac izgraĊenost, a time

i naseljenost je najveća u naselju Beniĉanci i Kuĉanci.

Naselja su seoskog tipa. U sklopu ruralne-seoske urbane strukture graĊene su stambene

prizemnice s okućnicom i gospodarskim objektima. Kuće su poredane u nizu i s jedne i s druge

strane ulice "ušoreni tip naselja" tipiĉan za ovo podruĉje.

Objekti su uglavnom graĊeni od solidnijih i postojanijih materijala (puna opeka od gline, beton,

armirani beton i sl.), a kuće su zabatom orjentirane prema uliĉnom tijeku i s uzduţnim trijemom

s dvorišne strane. Svaka kuća ima i okućnicu ispunjenu gospodarskim zgradama. Kuće su

poredane u nizu, nisu zbijene jedna uz drugu, a ritmija je postignuta smjenjivanjem punih i

praznih površina.

Stari objekti su prizemni, izduţenog tlocrtnog oblika, prislonjeni uz meĊu, a noviji objekti su

dijelom katni objekti, slobodnostojeći sa zadovoljavajućim razmakom do susjednih graĊevina,

glede proširenja poţara.

Objekti su izgraĊeni na parcelama velike dubine s vrtovima i voćnjacima, a u većini sluĉajeva su

u privatnom vlasništvu mještana.

Individualni stambeni objekti kao i ostale graĊevine, izgraĊeni su najvećim dijelom uz asfaltne

cestovne prometnice i ceste s kolnikom od kamenog tucanika u nizu s interpoliranim zelenim

površinama.

Gustoća izgraĊenosti i naseljenosti u svim naseljima na podruĉju Općine Magadenovac je mala.

Najveći broj stambenih objekata izgraĊen je u vremenu od 1960. do 2009. godine. Posljednjih

godina se obavlja obnova u ratu uništenih graĊevina, a objekti su graĊeni i grade se sa

materijalom otpornim na vatru, tako da su u graĊevinskom smislu zadovoljavajuće

vatrootpornosti.


55

C.3. Etaţnosti graĊevina i pristupnosti prometnica i površina glede akcije evakuacije i

gašenja

U starim dijelovima većine naselja individualni stambeni objekti su izgraĊeni uglavnom u nizu

na parcelama velike dubine. Objekti su prizemni, izduţenog tlocrtnog oblika, karakteristiĉno

prislonjeni uz meĊu duţnom stranom, a zabatni zid je uz ploĉnik. Noviji stambeni objekti u svim

naseljima graĊeni su najviše do 3 etaţe (prizemlje + I kat + potkrovlje), kao samostojeće

graĊevine, tako da im visina iznosi najviše do 12 m. Objekata za kolektivno stanovanje nema na

podruĉju Općine Magadenovac. Izgradnjom cestovnih prometnica sa modernim asfaltnim

kolnikom omogućen je pristup do svih graĊevina u svim naseljima za sluĉaj potrebe spašavanja

ljudi i imovine, odnosno za gašenje poţara.

C.4. Starosti graĊevina i potencijalne opasnosti za izazivanje poţara

Najveći broj graĊevina izgraĊen je u posljednjih 50 godina. Noviji objekti su uglavnom graĊeni

od solidnijih i postojanih materijala (puna opeka i drugi opekarski proizvodi od gline, betona i

armiranog betona), tako da s gledišta zaštite od poţara nema velike opasnosti za nastajanje

poţara. Kako su individualne stambene graĊevine u većini sluĉajeva slobodnostojeće kuće ne

postoji mogućnost širenja poţara na susjedne objekte.

MeĊutim u naseljima Općine Magadenovac ima znatan broj graĊevina izgraĊenih prije 1941.

godine odnosno neposredno nakon II. Svjetskog rata, tako da su kod tih objekata krovišta i

elektriĉne instalacije dotrajali, pa postoji mogućnost nastajanja poţara zbog starosti zaštitne

izolacije elektriĉnih vodiĉa i izazivanja kratkog spoja, kao i zbog poroznosti dimnjaka i blizine

drvenih dijelova stropne i krovne konstrukcije.

C.5. Stanje provedenosti mjera zaštite od poţara u industrijskim zonama i ugroţavanje

graĊevina izvan industrijskih zona

C.5.1. Općenito

Kao što je prikazano u tablici br. 6 pod toĉkom A.5 ove procjene na podruĉju Općine

Magadenovac ima ukupno 5 industrijskih zona.

Po graĊevinama su rasporeĊeni aparati za poĉetno gašenje poţara, a koliĉina aparata je dostatna.

Obzirom na lokacije navedenih tvrtki i raspored graĊevina u sluĉaju poţara nema opasnosti za

ugroţavanje graĊevina izvan industrijskih zona, kao ni unutar prostora dvorišnog kruga

pojedinih pravnih osoba, jer izmeĊu graĊevina ima dovoljno prostora za lokaliziranje i gašenje

poţara.

Temeljem navedenoga moţe se konstatirati da ne postoji mogućnost ugroţavanja graĊevina

izvan industrijskih zona.

Pravne osobe koje djeluju na podruĉju Općine Magadenovac po svojoj djelatnosti, instaliranim

kapacitetima za uskladištavanje upaljivih tekućina i plinova, te broju uposlenih djelatnika

pripadaju u II, III i IV kategoriju ugroţenosti od poţara.


56

Zaštita od poţara u graĊevinama pravnih osoba na podruĉju Općine Magadenovac provodi se

uglavnom kroz redovito odrţavanje instalacija i opreme u graĊevinama, propisano ispitivanje

gromobranskih i elektriĉnih instalacija, te strojeva i ureĊaja sa povećanim opasnostima.

U graĊevinama većine pravnih osoba u svrhu zaštite od poţara i sprijeĉavanja širenja nastalog

poţara postavljen je dostatan broj aparata za poĉetno gašenje poţara koji se redovito

kontroliraju, tako da se stanje provedenih mjera zaštite od poţara moţe ocijeniti kao

zadovoljavajuće.

OdreĊeni problem predstavlja ĉinjenica da do sada sve pravne osobe nisu rasporedile

zaposlenika za provoĊenje preventivnih mjera zaštite od poţara, a sve nisu izradile ni propisani

Opći akt o zaštiti od poţara. Kod pravnih osoba, koje imaju rasporeĊene zaposlenike na te

poslove nisu svi poloţili propisani ispit za obavljanje poslova zaštite od poţara.

Zbog nemogućnosti uvida u donešene akte o provoĊenju mjera zaštite kao i u dokumentaciju o

obavljenim kontrolnim pregledima i ispitivanju postojeće opreme i instalacija za gašenje poţara

kod pravnih osoba koje djeluju na podruĉju Općine Magadenovac izraĊivaĉ ove Procjene

navedene zakljuĉke temelji na slijedećem:

- poznate su smjernice i temeljit rad inspektora zaštite od poţara Ministarstva unutarnjih poslova

Republike Hrvatske pa u sustavu toga struĉan, principijelan i detaljan rad inspektora u Odjelu

upravnih, inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja PU Osjeĉko-baranjske koji svojim

redovitim pregledima po utvrĊenom programu kontroliraju provoĊenje preventivnih mjera

zaštite od poţara kod pravnih osoba, donošenjem Rješenja nareĊuju otklanjanje utvrĊenih

nedostataka i kontroliraju provedene mjere nakon isteka roka za otklanjanje nedostataka;

- radnici Zavoda za unapreĊivanje sigurnosti d.d. Osijek obavljaju, izmeĊu ostalog, kontrolna

mjerenja i ispitivanja svih vrsta instalacija za gašenje i dojavu poţara, prisutnosti zapaljivih

plinova i para, elektriĉnih i gromobranskih instalacija, ureĊaja i opreme s povećanom opasnosti

i dr. na velikom dijelu podruĉja Republike Hrvatske, odnosno, cijelo istoĉno podruĉje pa sve

do Zagreba, pa ĉak i kod nekoliko pravnih osoba u Rijeci i u drugim gradovima na zapadnom

dijelu Republike Hrvatske, u što su ukljuĉena kako u gospodarskom smislu razvijena podruĉja

tako i podruĉja s nerazvijenim gospodarstvom koja su tijekom Domovinskog rata bila

okupirana tako da imamo dostatnu koliĉinu potrebnih informacija na temelju kojih se moţe

donijeti zakljuĉak o provoĊenju mjera zaštite od poţara u graĊevinama pravnih osoba na

većem dijelu podruĉja Republike Hrvatske;

- tvrtke su najvećim dijelom u privatnom vlasništvu pa se i u tom smislu obraća naroĉita

pozornost na redovito propisano provoĊenje mjera zaštite od poţara i tehnoloških eksplozija u

cilju zaštite ţivota i zdravlja radnika, kao i zaštite imovine.

C.5.2. INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina,

Sektor proizvodnje nafte i plina za JIE, Okrug Slavonija, Pogon Beniĉanci,

Otpremna stanica Beniĉanci

Na podruĉju Općine Magedovac najveću opasnost predtavlja INA-Industrija nafte d.d. Zagreb,

SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina, Sektor proizvodnje nafte i plina za JIE, Okrug

Slavonija, Pogon Beniĉanci, Otpremna stanica Beniĉanci koja je razvrstana u IIB kategoriju

ugroţenosti od poţara. Olakotna okolnost je ta što se lokacija nalazi udaljena od naselja.


57

Opskrba vatrogasnom vodom

U svrhu opskrbe vodom za potrebe gašenja i hlaĊenja spremnika, separatora i punilišta auto

cisterni, izgraĊen je bunar s dubinskom pumpom, te dva spremnika vatrogasne vode kapaciteta

V1=300 m3 i V2=200 m

3. Ukljuĉenje bunarske pumpe za punjenje spremnika obavlja se preko

mikrosklopke (nivomat). Izdašnost bunara iznosi 23 l/sek.

U crpnoj stanici instalirane su dvije vatrogasne crpke (radna+rezervna), automatski mješaĉ vode

i pjenila, pumpe za pjenilo (radna+rezervna), hidroforska stanica i spremnik pjenila (10 m3).

Hidroforska stanica drţi tlak u cjevovodu od 4-6 bar-a. Prilikom pada tlaka ispod 4 bar-a putem

tlaĉne sklopke ukljuĉuje se automatski u rad pumpa EMP-1 i EMP-4 za vatrogasnu vodu ako je

sklopka za ukljuĉenje u poloţaju za automatski rad. U tom sluĉaju automatski se iskljuĉuje iz

rada pumpa hidroforske stanice.

Korisnik posjeduje diesel-agregat koji sluţi kao rezerva u sluĉaju nestanka elektriĉne energije.

Vatrogasna pumpaonica omogućava:

- gašenje spremnika R-5000 m3 - R1; R2, R3, R4 - priprema mješavine

- hlaĊenje spremnika R-5000 m3 - R1, R2, R3, R4 - dehidradotra hladi se krov i plašt

- odrţavanje hidrantske mreţe pod tlakom 4-6 bar-a.

Sustav obavještavanja, veza Na OS Beniĉanci postoji telefonski razvod kojim je pokriveno postrojenje, osim na prostoru jame za

otpadne tekućine. Osim toga, postoji i sustav UKV veza.

Gromobranska instalacija

Kod mjera zaštite od atmosferskih praţnjenja, na objektima su postavljene gromobranske

instalacije, a svi dijelovi postrojenja su povezani vidljivo sa Fe-Zn trakama sa sustavom

pogonskog uzemljenja.

Zaštita od statičkog elektriciteta

Zaštita od statiĉkog elektriciteta koji se stvara protokom tekućina ili plinova kroz cjevovode, na

remenicama i sl. je obavljena odgovarajućim premoštenjima prirubniĉkih spojeva i

izjednaĉenjem potencijala cijelog postrojenja povezivanjem sa temeljnim uzemljivaĉem objekta.

Sustavi za gašenje požara, te hlađenje

Vanjska hidrantska mreţa

Vanjska hidrantska mreţa razvedena je prstenasto oko otpremne stanice na sigurnoj dubini od

zamrzavanja, promjera N0 150 sa ukupno 26 nadzemnih hidranata N0 100 s jednim “A”

prikljuĉkom i dva “B” prikljuĉka.

Ugradnjom sekcionih zasuna omogućeno je odvajanje pojedinih dionica, u svrhu odrţavanja i

remonta.

Ista sluţi za gašenje i hlaĊenje mobilnom opremom svih graĊevina otpremne stanice Beniĉanci.

Uz vanjske hidrante na otpremnoj stanici ugraĊena je vatrogasna oprema u limenim ormarima.

Rezerva se nalazi u vatrogasnoj pumpaonici.

Unutarnja hidrantska mreţa

Na vanjsku hidrantsku mreţu spojeni su cjevovodi unutarnje hidrantske mreţe upravne zgrade i

radionice s garaţom.

Oprema zidnih hidrantskih ormarića sastoji se od kutnog ventila 2”, tlaĉne trevira cijevi l = 15 tip

C i mlaznice tip C.

Stabilna instalacija za gašenje i hlaĊenje spremnika

Za gašenje ĉetiri spremnika prihvata nafte kapaciteta 5000 m3 ugraĊene su na svaki spremnik po

dvije zraĉne komore “Foamite” 30 AF. Od svakog spremnika do vatrogasne crpne stanice

izgraĊen je cjevovod za dopremu mješavine pjene i vode. Isti se vodi podzemno.


58

Za hlaĊenje na svakom spremniku izvedeni su cijevni prsteni oko plašta spremnika, te cijevni

prsteni na krovu spremnika. Na spremnicima R1 i R2 ugraĊeno je po 69 mlaznica MK 4,5, a na

spremnicima R-3 i R-4 po 70 mlaznica istog tipa. Za hlaĊenje krova spremnika ugraĊeno je 24

mlaznice MKO-5.

Na separatorima nafte volumena 2100 m3, za hlaĊenje plašta ugraĊeno je 20 mlaznica MK-4,5,

te 10 mlaznica MKO-4,5 za hlaĊenje krova.

Sve mlaznice su pod proizvoĊaĉa Industroprojekt Zagreb.

Propisane minimalne koliĉine vode za hlaĊenje krova su 0,6 l/min/m2, a za hlaĊenje plašta 1,2

l/min/m2. Potrebna koliĉina otopine za gašenje je 4,06 l/min/m

2 u vremenu od 55 minuta.

Gašenje na tlu oko spremnika obavljat će se preko mješalica kapaciteta 200 l/min. vatrogasnih

cijevi, mlaznica i posuda za pjenilo (baĉve). Za gašenje je potrebno 2 mlaza što se dobiva

prikljuĉenjem na hidrante koji su ugraĊeni oko spremnika.

Za gašenje poţara, prvenstveno na separatorima sirove nafte, a prema potrebi i za ostale

graĊevine na raspolaganju je i mobilni bacaĉ voda/pjena Rosenbauer tip RMA.

Stabilna instalacija za hlaĊenje auto punilišta

Za zaštitu punilišta auto cisterni izgraĊen je cjevovod s mlaznicama iznad samog pretakališta u

cijeloj njegovoj duţini.

Instalacija je cjevovodom povezana na vanjsku hidrantsku mreţu i upušta se u rad ruĉno pomoću

ventila smještenog u razvodnom oknu RŠ-100. Površina koja se štiti iznosi 40 m2, a potrebna

koliĉina vode je 400 l/min. uz minimalno prekrivanje od 10 l/min/m2.

Instalirano je ukupno 16 mlaznica tip MR-1.

Vatrogasna služba, profesionalne dobrovoljne vatrogasne postrojbe i radnici stručno

osposobljeni za gašenje požara i udaljenosti od susjednih profesionalnih vatrogasnih postrojbi

Rješenjem o razvrstavanju u kategoriju ugroţenosti od poţara graĊevine na lokaciji Otpremne

stanice Beniĉanci, razvrstane su u II B kategoriju. Prema Pravilniku o razvrstavanju graĊevina,

graĊevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroţenosti od poţara za II B kategoriju potrebno

je vatrogasno deţurstvo s 2 profesionalna vatrogasaca u smjeni ili 1 profesionalnog vatrogasca i 3

djelatnika struĉno osposobljena za dobrovoljnog vatrogasca u smjeni.

Na lokaciji je organizirano deţurstvo 1 operatera (vatrogasca) ili vatrogasca u smjeni i 3 djelatnika

struĉno osposobljena za dobrovoljnog vatrogasca.

Svi djelatnici su osposobljeni za gašenje poĉetnih poţara.

Preventivne poslove zaštite od poţara na Otpremnoj stanici Beniĉanci obavlja Preventivna osoba

za zaštitu od poţara.

Dobrovoljne vatrogasne postrojbe su u Donjem Miholjcu i Našicama udaljene oko 15 km,

DVD Beniĉanci udaljen je oko 4 km. Sklopljen je ugovor sa SINACO d.o.o. tvrtkom kćeri INA

d.d. koja ima ugovore sa DVD Donji Miholjac, DVD Našice i DVD Beniĉanci o pruţanju

usluga gašenja i spašavanja u sluĉaju poţara, a periodiĉno se odrţavaju vjeţbe gašenja i

spašavanja na objektima i postrojenjima Pogona Beniĉanci.

Služba za pružanje prve pomoći ozljeđenima u gašenju požara

U svakoj graĊevini je na 20 radnika jedan osposobljen i odreĊen za pruţanje prve pomoći, a na

raspolaganju su mu kompleti sanitetskog pribora. U sluĉaju davanja uzbune I stupnja, osobe

odreĊene za pruţanje prve pomoći javljaju se operativnom stoţeru koji će odrediti naĉin

njihovog ukljuĉivanja u akciju gašenja.


59

C.6. Stanje provedenosti mjera zaštite od poţara za graĊevine istih namjena na

odreĊenim podruĉjima

Stanje provedenosti mjera zaštite od poţara u za graĊevine istih namjena na odreĊenim

podruĉjima je zadovoljavajuća. Obzirom na razmještaj graĊevina i meĊusobne razdaljine postoji

mogućnost proširenja poţara s jedne graĊevine na drugu kako unutar parcele, teko i izvan

parcele vlasnika

C.7. Izvorišta vode i hidrantska instalacija za gašenje poţara

Na većem dijelu podruĉja Općine Magadenovac ima dovoljan broj izvorišta vode za gašenje

poţara, ali sva izvorišta ne zadovoljavaju glede potrebne koliĉine vode tijekom cijele godine.

OdreĊeni problem bi predstavljalo dovoţenje vode cisternama do naselja, jer su vodotoci i kanali

udaljeni od pojedinih naselja i nekoliko kilometara.

Kod svih navedenih izvorišta vode oteţan je pristup vatrogasaca do površine vode, jer prilazi

nisu ureĊeni pa bi se vatrogasci morali kretati po obalnim pokosima koji su u većini sluĉajeva

neureĊeni.

Osim navedenih prirodnih i umjetnih priĉuva vode za gašenje poţara u svim naseljima na

podruĉju Općine Magadenovac postoje kopani bunari u dvorištima mještana iz kojih bi se u

poĉetku gašenja poţara mogla crpiti voda. MeĊutim, koliĉina vode i u bunarima ovisi o visini

podzemnih voda, jer je u sušnom razdoblju i nivo vode u bunarima nizak.

Vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara izvedena je u svim naselja na podruĉju Općine

Magadenovac.







Glede gustoće izgraĊenosti i visine graĊevina na temelju utvrĊenog stanja moţe se zakljuĉiti da

vanjska hidrantska mreţa za gašenje poţara u naseljima Beniĉanci, Lacići, Magadenovac,

Malinovac i Šljivoševci udovoljava propisanim uvjetima glede meĊusobne udaljenosti izmeĊu

hidranata koja je manja od propisanih 150 m, odnosno 300 m, dok će u naselju Kućanci

zadovoljavati nakon završetka izvoĊenja radova na vodovodnom sustvavu.

Tlakovi i koliĉine vode u vodovodnoj mreţi zadovoljavaju glede koliĉina potrebnih za zaštitu

naseljenih mjesta hidrantskom mreţom za gašenje poţara od 600 l/min.

Uvaţavajući navedeno, moţe se zakljuĉiti da na podruĉju Općine Magadenovac ima dovoljan

broj prirodnih izvorišta vode za gašenje poţara, koja nisu ravnomjerno rasporeĊena na cijelom

podruĉju Općine Magadenovac, a tijekom sušnog perioda, odnosno pri niskom vodostaju u

vodotocima i kanalima pri sadašnjem stanju se ne bi sva izvorišta mogla koristiti za crpljenje

vode.


60

C.8. Izvedene distributivne mreţe energenata

C.8.1. Elektroenergetske graĊevine

Opskrbu elektriĉnom energijom podruĉja Općine Magadenovaci obavlja HEP-Operator

distribucijskog sustava d.o.o., DP ELEKTROSLAVONIJA Osijek, Pogon Našice, Pogonski ured

Donji Miholjac.

Navedeno podruĉje se opskrbljuje elektriĉnom energijom iz TS 110/35/10 kV u Našicama

(primarni napon), iz TS 110/35 kV u Valpovu, odnosno TS 35/10 kV u Ĉrnkovcima (sekundarni

napon), a iz NR MaĊarske se dovodi struja zraĉnim dalekovodom 110 kV do TS 110/35 kV

Donjem Miholjcu.

Za potrebe elektrifikacije ovog podruĉja u Donjem Miholjcu je izgraĊena Transformatorska

stanica TS 110/35 kV Donji Miholjac koja transformira elektriĉnu energiju prenešenu zraĉnim

dalekovodima iz navedenih transformatorskih stanica.

U Ĉrnkovcima je izgraĊena transformatorska stanica TS 35/10 kV za potrebe elektrifikacije

podruĉja, a za potrebe Otpremne stanice Beniĉanci, INA-Industrija nafte d.d. zagreb ima svoju

TS 35/10 kV.

Za potrebe gospodarstva i stanovnika izgraĊen je dovoljan broj transformatorskih stanica TS

10/0,4 kV u naseljima na podruĉju Općine Magadenovac, tako da nema dijela podruĉja

navedenih jedinica lokalne samouprave i uprave koji nije opskrbljen dovoljnom koliĉinom

elektriĉne energije.

C.8.1.1. Transformatorska stanica 35/10 kV Beniĉanci

Transformatorska stanica 35/10 kV Beniĉanci napaja se iz TS 110/35 kV Našice, a nalazi se

nedaleko Otpremne stanice Beniĉanci u ţicom ograĊenom prostoru pod nadzorom radnika INA-

Industrija nafte d.d. Zagreb, tijekom radnog vremena od 7 do 15 sati.

Trafostanica je vlasništvo INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, ĉiji radnici vrše odrţavanje iste.

U trafostanici se nalaze 2 energetska transformatora snage po 4 MVA, a u svakom

transformatoru se nalazi koliĉina od 1.600 litara transformatorskog ulja.

Izvori opasnosti

Zone posebnih opasnosti poţara u TS 35/10 kV podjeljene su u dvije grupe:

U prvu grupu spadaju:

- transformatori

- visokonaponski ureĊaji

U drugu grupu spadaju:

- skladište transformatorskog ulja

- kompresorsko postrojenje

- akumulatorska prostorija

- male ţivotinje u postrojenju

- nepaţnja ĉovjeka

Transformatori kao izvor opasnosti od požara

Transformatori su najskuplji dijelovi postrojenja. Zbog njihove vrijednosti njima se posvećuje

velika paţnja i naroĉito su štićeni. Ipak, zbog veće koliĉine ulja koja se nalazi u njima postoji

mogućnost zapaljenja uslijed nenormalnog rada i uz neispravnu zaštitu.


61

Koliĉina ulja u transformatoru zavisi o snazi i vrsti transformacija kojoj su namjenjeni.

Zbog velikih šteta, što ih poţar izaziva na transformatoru potrebno je savjesno kontrolirati rad

transformatora i ispravnost sklopa zaštite.

Visokonaponski uređaji kao izvor opasnosti od požara

U postrojenju postoji ĉitav niz ureĊaja kod kojih postoji mogućnost zapaljenja uslijed

nenormalnog rada uz neispravnu zaštitu, atmosferskih neprilika i nepravilnog rukovanja ĉovjeka.

U nekim aparatima/ sklopke, mjerni transformatori/ postoje manje koliĉine ulja, te postoji

mogućnost zapaljenja.

Da bi se sprijeĉilo eventualno nastajanje poţara potrebno je kontrolirati rad zaštite i ureĊaja, a

posebnu paţnju posvetiti rukovanju ureĊajima.

Uskladištenje rezervnog ulja

Povremeno se u postrojenju nalaze veće koliĉine ulja radi izmjene u ureĊajima. Ulje se najĉešće

ĉuva u limenim baĉvama, ali se ponekad ĉuva i u plastiĉnim kanisterima.

Prostorija u kojoj je uskladišteno ulje mora biti ĉista, a ulje mora biti odvojeno od ostalog

uskladištenog materijala.

Postoji mogućnost zapaljenja grubom nepaţnjom ĉovjeka.

Kompresorsko postrojenje

Postoji mogućnost eksplozije kompresorskog postrojenja koja je ĉesto popraćena poţarom. Do

eksplozije dolazi uslijed neispravnih kontaktnih manometara, propusnih i sigurnosnih ventila.

Zbog toga je potrebno neprekidno nadzirati rad kompresorskog postrojenja i u sluĉaju

pronaĊenog kvara obustaviti rad.

Akumulatorska postrojenja

Prilikom rada akumulatora, naroĉito prilikom punjenja, dolazi do isparavanja kiseline i stvaraju

se pare koje zasićuju zrak.

Zbog toga su u aku-postrojenjima ugraĊeni ventilatori koji tjeraju stvorene pare u atmosferu.

Postoji mogućnost eksplozija unošenjem otvorenog plamena u aku-prostoriju. Da bi se to

sprijeĉilo na ulaznim vratima stoji opomenska ploĉa koja upozorava na tu opasnost. Potrebno je

kontrolirati rad ventilatora i pridrţavati se pogonskih uputstava.

Male životinje u postrojenju

Manjim ţivotinjama (maĉke, štakori i sl.) moguć je ulaz u postrojenje kroz razne otvore te mogu

izazvati kvarove popraćene poţarom. Da bi se sprijeĉio ulaz u prostorije potrebno je postojeće

otvore zatvoriti bilo kakvom pregradom. Osim toga u trafostanicama je potrebno provoditi

trovanje.

Nepažnja čovjeka

Ĉovjek u postrojenju je uvijek potencijalni izazivaĉ kvarova popraćenih poţarom, u koliko se ne

pridrţava pogonskih uputa i upozorenja te nepravilno rukuje postrojenjem, zbog toga je potrebno

danonoćno nadzirati rad postrojenja i posebnu paţnju posvetiti na nabrojane okolnosti u ureĊaje

koji mogu izazvati poţar.


62

Kao što je već navedeno u transformatorskoj stanici opasnosti od poţara mogu nastati na

transformatorima, visokonaponskim ureĊajima, elektromotorima i u akumulatorskoj prostoriji.

Osnovni izvor opasnosti u objektu je sama elektriĉna energija svih zastupljenih naponskih razina.

Proporcionalno visini napona odnose se i veliĉine energetskih tokova, pa i razvijena toplina

nastala u sluĉaju kvara. U prvom redu ovdje je izvor opasnosti elektriĉni luk. Uzroci nastanka

elektriĉnog luka su mnogobrojni. Oni mogu nastati u “statiĉkim” stanjima pogona zbog iskrenja

na lošem kontaktu, zagrijavanja vodića i ureĊaja od preopterećenja, slabljenja izolacije,

neĉistoće, nedovoljnog hlaĊenja i sliĉno. U dinamiĉkim stanjima elektriĉni luk javlja se pri

iskljuĉenju sklopnih ureĊaja. Prekidanje toka energije rastavljaĉima, uzemljenje dijelova pod

naponom i kratko spajanje neminovno izaziva pojavu elektriĉnog luka. Pojavu elektriĉnog luka

mogu izazvati i prenaponi koji mogu biti atmosfeskog porijekla ili sklopni prenaponi.

U postrojenju 35 kV vanjski elektriĉni lukovi su većih snaga, ali je mala mogućnost pojave

poţara jer je postrojenje graĊeno od nezapaljivih materijala. MeĊutim, mjerni transformatori

sadrţe manje koliĉine ulja, pa unutarnji kvarovi mogu izazvati eksploziju i prskanje zapaljenog

ulja.

Zbog veće koliĉine ulja koja se nalazi u jednom transformatoru 35/10 kV snage 4.000 kVA (1,6

t), postoji mogućnost nastanka poţara uslijed poremeĉenog normalnog rada transformatora kao

što su kratki spojevi, zemljospojevi, opasni prenaponi, nedopuštena opterećenja, proboji

izolacije, neispravne zaštite, neredovito odrţavanje i kontrola. Unutarnji kvarovi u

transformatorskim stanicama mogu izazvati eksploziju kotla sa paljenjem ulja i jakim poţarom.

MeĊutim ako doĊe do pojave poţara na transformatoru, on će biti lokaliziran i sprijeĉiti će se

njegovo širenje, jer je izgraĊen bazen za sakupljanje iscurijelog ulja i omogućeno gašenje poţara

na granuliranom šljunku, kroz koji ulje utjeĉe u uljnu jamu.

Prostorija AKU-baterija predstavlja opasnu zonu ugroţenosti od nastajanja tehnološke eksplozije

prigodom eksploatacije akumulatora i njihova punjenja. Razlaganjem elektrolita razvija se plin

vodik, koji sa okolnim zrakom tvori eksplozivnu smjesu. Do eksplozije i poţara smjese zraka i

vodika moţe doći pri unošenju otvorenog plamena, pušenja i unošenja uţarenih predmeta.

C.8.1.2. Transformatorske stanice 10/0,4 kV

Trafostanice 10/0,4 kV predstavljaju opasnost od nastajanja poţara zbog elektriĉnog luka koji

moţe nastati u "statiĉkim" stanjima zbog iskrenja na lošem kontaktu, zagrijavanja vodića i

ureĊaja od preoptereĉenja, slabljenja izolacije, neĉistoće, nedovoljnog hlaĊenja i sl. U

dinamiĉkim stanjima elektriĉni luk javlja se pri iskljuĉenju sklopnih ureĊaja. Prekidanje toka

energije rastavljaĉima, uzemljenje dijelova pod naponom i kratko spajanje neminovno izaziva

pojavu elektriĉnog luka. Pojavu elektriĉnog luka mogu izazvati i prenaponi koji mogu biti

atmosferskog porijekla ili sklopni prenaponi.

Opasnost od nastajanja poţara u transformatorskim stanicama 10/0,4 kV je istovjetna opisanim

opasnostima u toĉki C.8.1.1 ovog poglavlja za TS 35/10 kV Beniĉanci.

Sadrţaj transformatorskog ulja u transformatorima ovisi o snazi transformatora kako slijedi:

- Transformator snage 50 kVA sadrţi 120 kg transformatorskog ulja






63



- Transformator snage 1.600 kVA sadrţi 800 kg transformatorskog ulja

- Transformator snage 2.500 kVA sadrţi 1.550 kg transformatorskog ulja

C.8.1.3. Dalekovodi

Na podruĉju Općine Magadenovac za prijenos elektriĉne energije koriste se zraĉni i kabelski

dalekovodi 110 kV, 35 kV i 10 kV. Zraĉni dalekovodi izvedeni su na ĉeliĉnim rešetkastim

stupovima, armirano-betonskim i drvenim stupovima. Kod drvenih stupova postoji vrlo velika

opasnost od zapaljenja stupova zbog nekontroliranog paljenja suhe trave, korova, biljnog otpada

i strništa nakon ţetve ili tijekom pripremanja zemljišta za sjetvu.

C.8.1.4 Niskonaponska mreţa

Niskonaponska mreţa se uglavnom vodi preko metalnih stalaka na kućama, a manjim dijelom

preko drvenih stupova, kod kojih takoĊer postoji opasnost od zapaljenja ljudskom namjernom

radnjom i nehajem, odnosno nepaţnjom prigodom paljenja suhe trave i korova uz cestovne

prometnice i na poljoprivrednim površinama.

Kod niskonaponske mreţe postoji opasnost od nastajanja poţara na prikljuĉnom dovodu, od

stalka do kućnih osiguraĉa, zbog starosti izolacije kabela zbog kratkog spoja, a poţar se potom

moţe prenijeti na drvene elemente krovišta i ostale sadrţaje u potkrovlju.

C.8.1.5. Ocjena stanja

Obzirom na redovito provoĊenje preventivnih mjera zaštite od poţara u TS 35/10 kV Beniĉanci,

te na TS 10/0,4 kV i niskonaponskoj mreţi moţe se zakljuĉiti da je mogućnost nastajanja poţara

svedena na najmanju moguću razinu.

C.8.2. Plinovodi

Distribuciju prirodnog plina magistralnim plinovodima vrši PLINACRO d.o.o. Zagreb, Sektor

transporta plina, Pogon Slavonija, a distributivnim plinovodima u naseljima HEP-PLIN d.o.o., Pogon

Donji Miholjac.

Distributivni plinovodi su izgraĊeni u naseljima na podruĉju Općine Magadenovac.

Opasnosti proizilaze iz slijedećih ĉinjenica:

- neispravni plinski cjevovodi, redukcijske postaje (propuštanje plina),

- neispravne plinske instalacije i plinski uredaji (propuštanje plina),

- neispravni dimnjaci, dimovodni kanali, loţišta,

- radovi u blizini distributivnih plinovoda i prikljuĉaka kao što su: iskopi, bušenja, rezanja,

upotreba otvorenog plamena, zavarivanje, i dr. (bez poduzetih protupoţarnih mjera),

- radovi u graĊevinama u blizini plinskih instalacija kao što su: upotreba otvorenog

plamena, zavarivanje, rezanje, brušenje i dr. (bez poduzetih protupoţarnih mjera),

- drţanje zapaljivih materijala u blizini plinskih loţišta,

- odlaganje i skladištenje zapaljivih materijala uz MRP-ove i plinsku opremu,


64

- oštećenje plinske opreme uslijed prometnih nesreća,

- postupci radnika koji rade na nesiguran naĉin (mogu prouzroĉiti nastajanje poţara,)

- neodgovorno ponašanje korisnika i ostalih osoba (pušenje, unošenje otvorenog plamena i

sl.),

- neodgovorno ponašanje investitora prilikom bespravne gradnje (dograĊivanje postojećih

graĊevina ili gradnje dvorišnih graĊevina), ĉime se narušavaju prvobitni uvjeti na

plinskim instalacijama,

- starost i dotrajalost plinovoda i plinskih instalacija,

- prirodne nepogode (udar groma i sl.),

- namjerno oštećenje plinovoda (teroristiĉki napadi i sl.).

Uslijed svih gore navedenih razloga moguće posljedice su:

- nekontrolirano istjecanje plina,

- kontrolirano istjecanje, ako se promijene poĉetni ili oĉekivani uvjeti,

- ulazak zraka u plinsko postrojene ili loše provedeno ispuhivanje,

- zaostale koliĉine plina u privremeno iskljuĉenom ili trajno napuštenom postrojenju,

- ulazak plina pod visokim tlakom u instalaciju niskoga tlaka,

- zagrijavanje plinovoda i postrojenja,

- udisanje produkata izgaranja.

Odnosno mogu izazvati poţar, eksploziju uništiti imovinu ili direktno ugroziti ţivot ljudi, što nas

upućuje na provoĊenje preventivnih mjera u cilju spreĉavanja nastanka poţara, gušenja gorenja u

sluĉaju nastajanja poţara, sprjeĉavanje širenja nastalog poţara i ograniĉenja štete nastale uslijed

poţara.

Glavna opasnost pri radu s metanom dolazi od njegove lake eksplozivnosti u smjesi sa zrakom.

Zato je od velike vaţnosti stalna kontrola koncentracije metana u zraku i odrţavanje, te

koncentracija ispod donje granice eksplozivnosti. Treba izbjegavati rad u rovovima gdje je

moguća pojava plina, bez primjene zaštitno-tehniĉkih pomagala. Organizirati deţurstvo pored

osoba koje izvode radove u prostorima gdje moţe doći do koncentracije plina. Osigurati

ventilaciju takvih prostora i vršiti izmjenu radnog osoblja.

Najveću potencijalnu opasnost od prirodnog plina predstavlja opasnost od poţara i stvaranje

eksplozivne smjese zraka s prirodnim plinom, odnosno s parama plinskog kondenzata. Iako se

radi najvećim dijelom o podzemnim instalacijama (plinovodi) na pojedinim nadzemnim

dijelovima (mjerno-redukcijske postaje), potrebno je obratiti pozornost kao i na mjesta

prikljuĉivanja na stambene i poslovne objekte.

Plinovodom protjeĉe medij pod radnim tlakom maksimalno do 50 bar-a, što u sluĉaju havarije na

cjevovodima moţe znaĉiti njegovo olakšano širenje u okolni prostor, što onda povećava rizik od

ove vrste opasnosti, posebno na nadzemnim dijelovima instalacije.

Do nekontroliranog izlaţenja medija iz zatvorenog sustava cjevovoda moţe doći u sluĉaju loše

izvedenih i odrţavanih prirubniĉkih spojeva, puknuća vara, loma cijevi ili kvara zapornih organa.

Stoga je, u cilju smanjenja opasnosti od poţara i eksplozije, potrebno provoditi redoviti nadzor

(posebno nadzemnih instalacija, zapornih organa, sakupljaĉa kondenzata), te radove na

servisnom i remontnom odrţavanju u normalnom radu objekta od strane struĉno osposobljenih

zaposlenika.


65

Za odorizaciju se koristi TBM-Tercijarni Butyl Mercaptan, a u stabilnom spremniku za odorans

nalazi se cca 20 kg. u odorizatoru. Već i najmanja propuštanja odoranta lako se otkrivaju zbog

specifiĉnog oštrog neugodnog mirisa (već 0,0013 mg/m3 se osjeti). Primarna opasnost na

odorizaciji je opasnost od poţara i eksplozije, jer se radi o mediju koji je zapaljiva tekućina, a

ĉije pare sa zrakom mogu stvarati eksplozivne smjese.

Do sada na plinovodima na ovom podruĉju, nije bilo akcidentnih situacija, a obzirom na redoviti

nadzor i kontrolu mogućnost takvih dogaĊaja je svedena na minimum.

C.8.3. Naftovodi

Crpljenje i transport sirove nafte magistralnim i kolektorskih naftovodima vrši INA-

INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB, SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i plina, Sektor

proizvodnje nafte i plina za JIE, Pogon Beniĉanci

INA-Industrija nafte d.d. Zagreb redovito vrši nadzor trase naftovoda i objekata na trasi, kako

slijedi:

- trasa naftovoda obilazi se pješice, u punoj duţini, najmanje dva puta godišnje;

- objekti trase, odnosno blokadne stanice (BS) obilaze se jedanput mjeseĉno, a odrţavanje

zapornih organa na tim objektima vrši se jedanput godišnje;

- objekti trase - meĊu ĉistaĉke stanice i ĉešljevi - obilaze se jedanput tjedno, a odrţavanje

zapornih organa na tim objektima vrši se nakon 10 manipulacija;

- svi obilasci trase se evidentiraju u obliku izvješća u kojima se utvrĊuje stanje zapornih organa,

brtvila, manometara, nivoa u RTK, koliĉina parafina pri vaĊenju ĉistaĉa parafina, pojava

visokog raslinja i dr. (RTK-rezervoar tehnološke kanalizacije).

Naftovodima se transportira sirova nafta od koje prijete slijedeće opasnosti za ljude i okoliš:

- na ljudsko zdravlje: toksiĉna, izaziva nadraţaj koţe ili dišnih organa

- na okoliš: izaziva oneĉišćenje vode, tla, biljnog i ţivotinjskog svijeta; ne bi smjela doći u

kanalizaciju zbog opasnosti od poţara, eksplozije i štetnosti na zdravlje ljudi i

na udaljenim mjestima;

- fizikalno-kemijske opasnosti: na povišenim temperaturama dolazi do isparavanja i stvaranja

eksplozivnih smjesa

- glavni simptomi uĉinaka: iritirajuće djelovanje.

Mjere za suzbijanje poţara:

- prikladna sredstva za gašenje poţara: pjena, CO2 (u zatvorenom prostoru), prah

- protupoţarne mjere za posebne opasnosti: ukloniti sve izvore paljenja i odmah obavjestiti

vatrogasce i policiju

- posebne metode za gašenje poţara: voda se koristi za hlaĊenje spremnika, opreme i

okolnih mjesta poţara

- posebna oprema za zaštitu vatrogasaca: izolacijski aparat s komprimiranim zrakom,

komplet za zaštitu od isijavanja topline.

Mjere kod sluĉajnog ispuštanja:

- osobne mjere opreza: izbjegavati ugroţeno podruĉje i po mogućnosti koristiti osobna

zaštitna sredstava

- mjere zaštite okoliša: u sluĉaju proljevanja sprijeĉiti ulaz u vodotokove i drenaţe

postavljanjem odgovarajućih pregrada i brana; provesti pretakanje

u neoštećeni spremnik-cisternu, a ostatak apsorbirati piljevinom

ili mineralnim apsorbensom


66

- naĉin ĉišćenja i sakupljanja: ukloniti površinski sloj na mjestima najvećeg oneĉišćenja, sigurno

uskladištiti u prihvatne posude i odvesti na odgovarajuću obradu;

primjeniti sredstva za vezivanje i sanaciju oneĉišćenja

- dodatne radnje: ukloniti sve izvore paljenja i iskrenja i pozvati vatrogasce; što prije

zaustaviti proljevanje; na vidljivom mjestu istaknuti zabranu

ulaska i rada s otvorenim plamenom.

Osobna zaštitna sredstva:

- za zaštitu dišnih puteva: zaštitna maska s A-filterom (kraće zadrţavanje) i izolacijski aparat

s komprimiranim zrakom (dulje zadrţavanje)

- za zaštitu ruku: gumene rukavice

- za zaštitu oĉiju: zaštitne naoĉale

- za zaštitu koţe i tijela: odgovarajuće propisana zaštitna odjeća i obuća

- posebne higijenske mjere i mjere opreza: obvezno koristiti zaštitnu odjeću i obuću; skinuti

kontaminiranu odjeću; u sluĉaju kontakta s koţom, kontaminirana

mjesta isprati vodom i sapunom.

Uĉinci proizvoda na okoliš:

- na vodu: odmah obavjestiti sve korisnike vode i onemogućiti njeno dalje istjecanje

- na zrak: povišena koncentracija para i produkti sagorjevanja zagaĊuju zrak

- na tlo: kod izljevanja štetno djeluje na floru i faunu

- ekotoksiĉnost: za vodene organizme, za organizme u tlu, za bilje i kopnene ţivotinje.

Obzirom na redovitu kontrolu i obilaske trase i objekata naftovoda, vrlo mala je mogućnost

nastajanja velikih havarija na naftovodu.

C.9. Stanje provedenih mjera zaštite od poţara na šumskim i poljoprivrednim površinama

C.9.1. ProvoĊenje mjera na šumskim površinama

Planom zaštite šuma od poţara tijekom svake godine Hrvatske šume d.o.o., UŠP Osijek,

Šumarije Donji Miholjac, ĐurĊenovac i Koška, odreĊuju šumske odjele i odsjeke uz koje će se

glede ugroţenosti šuma od poţara postaviti znakovi upozorenja, odreĊuju se radnici za

obavljanje sluţbe motrenja i dojave, obavlja se raspored vozila, sredstava i opreme za gašenje

poţara, predviĊaju se radovi na zaštiti šuma i šuma kod kojih postoji veća opasnost za nastajanje

poţara koji se odnose na ĉišćenje šuma od suhe granjevine, trave i korova, tarupanje,

prorjeĊivanje šuma, tanjuranje, odrţavanje protupoţarnih prosjeka, izrada novih protupoţarnih

prosjeka te odrţavanje gospodarskih prosjeka s elementima šumske ceste.

Plan zaštite šuma od poţara sadrţi:

1. procjenu stupnja opasnosti od poţara šuma i šumskog zemljišta

2. ustrojstvo motriteljsko-dojavne sluţbe

3. ustrojstvo jedinica za gašenje poţara u Šumarijama Donji Miholjac, ĐurĊenovac i Koška

4. popis opreme i sredstava za zaštitu šuma od poţara po mjestu smještaja

5. pregled protupoţarnih prosjeka

6. radove na zaštiti šuma od poţara (kresanje i uklanjanje grana)

7. pregledne zemljovide.


67

Sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine broj 26/03.) na

temelju izraĊene Procjene ugroţenosti od poţara utvrĊeno je da na podruĉju Općine

Magadenovac od ukupne koliĉine 3.636,80 ha šumskog zemljišta kojim gospodari Šumarije

Donji Miholjac, ĐurĊenovac i Koška ima sljedeća koliĉina šuma po stupnjevima ugroţenosti od

poţara:

- 0,56 ha šuma u II. stupnju ugroţenosti od poţara (visoka opasnost za nastajanje i širenje

poţara),

- 424,94 ha šuma u III. stupnju ugroţenosti od poţara (umjerena opasnost za nastajanje i

širenje poţara),

- 3.211,30 ha šuma u IV. stupnju ugroţenosti od poţara (mala do vrlo mala opasnost za

nastajanje i širenje poţara),

U šumama se na odreĊene lokacije postavljaju znakovi upozorenja i zabrana loţenja vatre te

znakovi opasnosti za nastajanje poţara. Koliĉina postavljenih znakova upozorenja i zabrane

loţenja vatre te znakova opasnosti za nastajanje poţara u drţavnim šumama je zadovoljavajuća

uz uvjet da se pojedini znakovi zamijene novim ili ponovno obojaju jer je boja izblijedila ĉime

će u potpunosti biti zadovoljene potrebe u smislu preventivnog djelovanja na zaštiti šuma od

poţara.

Na temelju provedene analize poduzetih mjera zaštite od poţara i oĉevida na šumskim

zemljištima moţe se zakljuĉiti kako je provoĊenje mjera u šumama na podruĉju Općine

Magadenovac zadovoljavajuće pri sadašnjem stupnju vegetacije biljne zajednice, odnosno,

starosti šuma koje pripadaju u II., III. ili IV. stupanj ugroţenosti od poţara (velika opasnost,

umjerena opasnost te mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje poţara). MeĊutim, kod

pošumljavanja ĉistina, odnosno, šumskih zemljišta nakon sjeĉe starih šuma mora se voditi raĉuna

o odreĊenog broja novih šumskih prosjeka širine 6-8 m kako bi se smanjile površine šumskih

predjela koji mogu biti ugroţeni u nastalom poţaru.

Broj mjesta na kojima su postavljeni znakovi opasnosti za nastajanje poţara, znakovi zabrane

loţenja vatre i druga upozorenja u šumama na podruĉju Općine Magadenovac zadovoljava u

potpunosti potrebama preventivnog djelovanja na zaštiti šuma od poţara.

Glede mogućnosti dolaska do šumskog zemljišta na podruĉju Općine Magadenovac do većine

šumskih odjela moguć je dolazak vatrogasnih vozila i tehnike drţavnim, ţupanijskim, lokalnim i

nerazvrstanim cestama s asfaltnim kolnikom i kolnikom od kamena tucanika kao i šumskom

cestom s kolnikom od kamenog tucanika ili zemljanim putovima kroz šumu i oko šume, ali

oteţavajuća okolnost u sluĉaju gašenja šumskog poţara je to što šumske prosjeke i putovi

omeĊuju veće šumske površine tako da je oteţano efikasno gašenje nastalog poţara, a postoji

velika mogućnost proširenja poţara i na druge odjele.

Šumarije svake godine obavljaju, prema svojim mogućnostima, prosijecanje i odrţavanje

protupoţarnih prosjeka, odrţavanje bankina uz šumske prometnice i prosjeka od travnate

vegetacije rotosjekaĉem. Na istaknutim mjestima i ulazima u šumu postavljeni su znakovi

zabrane loţenja vatre i opasnosti od poţara. Putem radio postaja upozorava se puĉanstvo o

opasnosti od poţara (posebice u sušnim mjesecima), a obavještavanje se obavlja i putem letaka

istaknutim na vidljivim mjestima. Nakon završetka sjeĉe u sjeĉinama se uspostavlja šumski red

skupljanjem i prodajom granjevine, a time se onemogućava nastajanje i širenje poţara.

Što se tiĉe šuma u vlasništvu fiziĉkih osoba kojih na podruĉju Općine Magadenovac ima malo

šuma i šumskih površina u vlasništvu fiziĉkih osoba, a pripadaju u III. i IV. stupanj ugroţenosti

od poţara (umjerena te mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje poţara).


68

Općina Magadenovac nema izraĊenu procjenu opasnosti od šumskog poţara za šume i šumsko

zemljište koje je u vlasništvu fiziĉkih osoba sukladno ĉlanku 3. Pravilnika o zaštiti šuma od

poţara (Narodne novine broj 26/03.) prema Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog poţara

koja su tiskana uz navedeni Pravilnik. To znaĉi da do sada nije izraĊen propisani popis šuma u

vlasništvu fiziĉkih osoba, osim podataka o površinama iz katastra, kao ni pregledni zemljovid u

mjerilu 1:25000.

Šume u vlasništvu fiziĉkih osoba pripadaju u III. i IV. stupanj ugroţenosti od poţara (umjerena

te mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje poţara). Prilaz do šuma moguć je javnim

cestama ukoliko se šume nalaze u blizini prometnica ili zemljanim poljskim putovima, jer

prilazni putovi s kolnikom od tvrdog materijala nisu posebno graĊeni za dolazak u privatne

šume. Kako se radi o šumama na manjim površinama katastarskih ĉestica u tim šumama nisu

izraĊene protupoţarne šumske prosjeke nego samo prosjeke koje ĉine izgraĊene javne cestovne

prometnice, zemljani putovi, kanali za odvodnju ili korita prirodnih vodotoka, vododerine i sl.

Starost šuma je veća od 40 godina kod svih vlasnika jer se u šumama ne provodi dovršna sjeĉa

na cijeloj katastarskoj ĉestici pa se ne obavlja planirano saĊenje mladih šuma. Prema potrebi

vlasnika sijeku se pojedina stabla tako da se u većini sluĉajeva zanavljanje šume obavlja rastom

mladica iz panja ili iz sjemena koje prirodnim putem padne na tlo unutar šume sa stabla ili

raznešeno vjetrom, kišom, pticama, ţivotinjama i sl.

Zaštitu šuma i šumskog zemljišta kojima ne gospodare pravne osobe provoditi sukladno Odluci o

mjerama za zaštitu šuma od poţara na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije kojima ne gospodare

pravne osobe, odnosno, prema odredbama ĉlanka 4. stavka 2. i 3. Pravilnika o zaštiti šuma od

poţara (Narodne novine broj 26/03.).

Kako se privatne šume nalaze na vrlo malim površinama katastarskih ĉestica, a i ukupna koliĉina

tih šuma na podruĉju Općine Magadenovac je mala, moţe se zakljuĉiti kako šume u vlasništvu

fiziĉkih osoba nemaju većeg utjecaja na mogućnost nastajanja i širenja poţara.

C.9.2. ProvoĊenje mjera na poljoprivrednim površinama

Na poljoprivrednim površinama pristup do dijelova na kojima je nastao poţar omogućen je

zemljanim poljskim putevima ukoliko se poljoprivredne površine ne nalaze uz cestovnu

prometnicu sa asfaltnim kolnikom ili kolnikom od kamenog tucanika, pa je intervencija moguća

i s prometnice. Vatrogasna vozila se mogu kretati zemljanim poljskim putevima samo kada je

put suh, jer raskvašeni put ne moţe prihvatiti opterećenje vatrogasnih vozila i cisterni s vodom.

U vrijeme neposredno pred ţetvu i tijekom same ţetve ţitarica krajem mjeseca lipnja do

polovine srpnja, odnosno do kraja ţetelaĉkih djelatnosti, Općina Magadenovac organizira

motriteljsko-dojavnu sluţbu. U cilju sprijeĉavanja nastajanja poţara ukljuĉuju se i pripadnici

dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, zaposlenici Hrvatskih šuma, udruge lovaca, ribolovaca i dr.

Tijekom ţetvenih radova na odreĊenim mjestima na tablama se nalaze cisterne sa vodom,

traktori za zaoravanje brazda, ĉeliĉne metlanice i druga oprema za gašenje poţara. U cilju što

brţeg gašenja nastalog poţara vlasnici i korisnici poljoprivrednih površina organiziraju

protupoţarne jedinice sastavljene od zaposlenika koji djeluju u ţetvi.

Naroĉita pozornost vodi se kod odreĊivanja lokacija na poljoprivrednim površinama za drţanje

goriva i motornih ulja za poljoprivrednu mehanizaciju, koja djeluje u ţetvi ţitarica i berbi

kukuruza i drugih poţarno ugroţenih ratarskih kultura.


69

Tvrtke Blata d.o.o., Klas d.o.o., Melem d.o.o. i Rosa d.o.o. svake godine izraĊuje plan zaštite od

poţara za vrijeme poveĉane opasnosti za nastajanje poţara na poljima zasijanim ţitaricama, koji

sadrţi sve relevantne podatke za uspješno osmatranje i eventualno gašenje nastalog poţara.

Na temelju podataka o evidentiranim poţarima u zadnjih 5 godina moţe se provoĊenje mjera

zaštite od poţara na poljoprivrednim površinama zasijanim ţitaricama ocijeniti kao

zadovoljavajuće.

Neposredno pred ţetvu vlasnici poljoprivredne mehanizacije osnivaju povjerenstvo za pregled

ispravnosti iste i opremljenosti ispravnim aparatima za gašenje poţara. U rad povjerenstva

ukljuĉuju se inspektori MUP-a RH, PU Osjeĉko-baranjske, Sektora upravnih, inspekcijskih i

poslova civilne zaštite, Inspektorata unutarnjih poslova, Općina Magadenovac, te vatrogasne

postrojbe na podruĉju Općine Magadenovac.

C.10. Uzroci nastajanja i širenja poţara na evidentiranim poţarima tijekom zadnjih 10

godina

Uzroci nastajanja poţara na evidentiranim poţarima na podruĉju Općine Magadenovac tijekom

zadnjih 10 godina su uglavnom nehat i nepaţnja (odbaĉeni opušak, otvorena vatra,

elektroinstalacija), namjerno izazivanje poţara, te poţari izazvani prirodnom pojavom-udarom

groma, samozapaljenjem, zbog graĊevinskih nedostataka i otvorenim plamenom.

Kao uzroci nastajanja i širenja poţara na evidentiranim poţarima utvrĊeni su:

- otvorena vatra kod 13 poţara,

- kratki spoj kod 8 poţara,

- opušak kod 2 poţara,

- istjecanje plina kod 1 poţara

- loţišta na kruta goriva – neodgovarajuće kontroliranje kod 1 poţara,

- prirodna pojava – samozagrijavanje kod 1 poţara,

- samozagrijavanje kod 1 poţara,

- spaljivanje biljnog otpada kod 1 poţara,

- svijeća kod 1 poţara.

C.11. OdreĊivanje poţarnog podruĉja i ocjena pokrivenosti dobrovoljnim vatrogasnim

postrojbama

C.11.1. Izraĉun potrebnog vremena za dolazak vatrogasaca na najudaljenija podruĉja

Podruĉje lokalne samouprave i uprave Općine Magdenovac rasprostire se na površini 112,6 km2.

Udaljenost krajnjih podruĉja na kojima se moţe pojaviti poţar iznosi u smjeru istok-zapad 18,5

km, a u smjeru sjever-jug 9,55 km mjereno cestama i putovima kojima se moţe doći sa jednog

predjela na drugi.

Na temelju udaljenosti mjesta poţara, te karakteristika poţara i vremenskih uvjeta moţe se

izraĉunati potreban broj vatrogasaca za gašenje poţara i dati ocjena o pokrivenosti podruĉja

Općine Magadenovac dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama.


70

Nakon dojave poţara i uzbunjivanja dobrovoljne vatrogasne postrojbe DVD-a Beniĉanci za

polazak na intervenciju potrebno je okupiti najmanje jedno vatrogasno odjeljenje u sastavu od 8

operativnih vatrogasaca. Prema iskustvenim podacima, postoji vjerojatnost da će najmanje 8

vatrogasaca doći na zborno mjesto u vatrogasno spremište u vremenu do 10 minuta.

Ako pretpostavimo da se pojavio poţar na šumskom predjelu Grede u odsjeku 15a u šumi

starosti 10 do 140 godina zasaĊenoj hrastom i jasenom, na udaljenosti 16,73 km od DVD-a

Beniĉanci.

Za dolazak vatrogasne postrojbe na pretpostavljeno mjesto poţara na udaljenosti 16,73 km od

vatrogasnog spremišta DVD-a Beniĉanci potrebno je sljedeće vrijeme:

- za voţnju kroz naseljeno mjesto po asfaltnom kolniku prosjeĉnom brzinom 40 km/sat u duţini

4,68 km utroši se 7,02 minute;

- za voţnju izvan naselja po asfaltnom kolniku prosjeĉnom brzinom 60 km/sat u duţini 12,05 km

utroši se 12,05 minute;

Ako se zbroji vrijeme od 10 minuta potrebno za okupljanje jednog vatrogasnog odjeljenja od 8

vatrogasaca, vrijeme od 19,07 minute potrebno za dolazak vatrogasnih vozila na mjesto

intervencije te vrijeme od 1 do 3 minute potrebno za pripremu gašenja na poţarištu, vidljivo je

da gašenje poţara na pretpostavljenom mjestu poĉinje najranije 30,07 minute nakon

uzbunjivanja vatrogasaca.

Pod pretpostavkom da se jedno skraĉeno vatrogasno odjeljenje u sastavu od 5 vatrogasaca, koji

mogu odmah krenuti na intervenciju navalnim vozilom, okupi u vremenu do 5 minuta, gašenje

poţara moţe poĉeti na pretpostavljenom mjestu najranije 25,07 minute nakon uzbunjivanja

vatrogasaca, pod uvjetom da vatrogasna postrojba pri odlasku na poţarište ne naiĊe ni na kakvu

prepreku na cesti.

Vidljivo je, da je za dolazak na pretpostavljeno mjesto poţara vatrogasnoj postrojbi DVD-a

Beniĉanci potrebno maksimalno 19,07 minute, što je pribliţno u okvirima pretpostavljenog

kriterija za dolazak postrojbe na poţarište u vremenu do 15 minuta.

Obzirom na vrlo malu gustoću prometa lokalnim cestama, moţe se povećati prosjeĉna brzina

voţnje vatrogasnih vozila izvan naseljenih mjesta na 70 km/sat, a kroz naseljena mjesta na 50

km/sat, tako da se vrijeme dolaska na mjesto intervencije moţe smanjiti na 15,94 minuta, što je u

okvirima pretpostavljenog kriterija za dolazak postrojbe na poţarište koje je najudaljenije od

vatrogasne postrojbe DVD Beniĉanci u vremenu do 15 minuta.

Ako se zbroji vrijeme od 5 minuta potrebno za okupljanje jednog skraĉenog vatrogasnog

odjeljenja u sastavu od 5 vatrogasaca, vrijeme od 15,94 minuta potrebno za dolazak vatrogasnih

vozila na mjesto intervencije te vrijeme od 1 do 3 minute potrebno za pripremu gašenja na

poţarištu, vidljivo je da gašenje poţara na pretpostavljenom mjestu poĉinje naranije 21,94

minuta nakon uzbunjivanja vatrogasaca DVD-a Beniĉanci.

U pretpostavljenom sluĉaju odabrano je najnepovoljnije mjesto na podruĉju Općine

Magadenovac na kojem moţe nastati poţar. Uvaţavajući ĉinjenicu da je pretpostavljeni sluĉaj

mjesta nastajanja poţara na najudaljenijoj toĉki na podruĉju Općine Magadenovac na kojima se

nalazi šumsko podruĉje, izraĉunato vrijeme potrebno za voţnju vatrogasne postrojbe do

poţarišta moţe se prihvatiti kao zadovoljavajuće.


71

Na temelju izraĉuna aktivnosti vatrogasne postrojbe DVD-a Beniĉanci moţe se zakljuĉiti da

postojeće DVD Beniĉanci, uz uvjet da se opremi prema Pravilniku o minimumu tehniĉke opreme

i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj 43/95.), te DVD Kuĉanci, DVD Lacići i

DVD Šljivoševci, uz uvjet da se opreme minimumom tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih

postrojbi, prema Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatrogasnih

postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.) mogu pokrivati cijelo

podruĉje Općine Magadenovac.

Zato se iz struĉne obrade postojećeg stanja moţe temeljem mjerila za dolazak vatrogasne

postrojbe do svih znaĉajnih graĊevina i prostora u vremenu do 15 minuta nakon okupljanja

vatrogasaca zakljuĉiti kako podruĉje Općine Magadenovac ĉini jedno poţarno podruĉje.

C.11.2. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje karakteristiĉnih graĊevina, te

poţara na otvorenom prostoru

C.11.2.1. Općenito

Poţarna ugroţenost na podruĉju Općine Magadenovac

a) Karakteristike poţara

- poţarno opterećenje, koje saĉinjava koliĉina zapaljivog i gorivog materijala,kaloriĉna

vrijednost, vrsta materijala od kojega su graĊevine i izgraĊene te starost i vrsta drveta u

šumama

- brzina gorenja, koja ovisi o zapaljivosti i gorivosti materijala odnosno o vrsti materijala

(instalacije, graĊevni materijali, postrojenja, sirovine, vrsti drveta u šumi, poljoprivredne

kulture i dr.)

- opasnost od razvoja i širenja poţara, koja ovisi o lokaciji graĊevina i prostora u njima,

podjeli na poţarne sektore, kemijskom sastavu tvari koje gore, koliĉini kisika, toplini

koja se razvija u poţaru, a u predjelima šuma širenja poţara nastaje zbog nedostatka

šumskih prosjeka i puteva te starosti i vrste drveta i ostalih sastojaka šume, kao i

nedostatka prepreka za širenje poţara. Uzrok širenje poţara ĉesto puta je i struja visokog

i niskog napona kao i vjetar koji je u uvjetima gorenja vrlo opasan

- eksplozije su mnogo puta popratne pojave razvoja poţara

- stvaranje dima i razvoj plinova ovisi o vrsti materijala koji izgara i pritom se mogu

stvoriti velike koncentracije dima, zagušujuĉih i drugih plinova

b) Materijalna šteta

- u poţaru dolazi do djelomiĉnog i potpunog uništenja imovine, što ovisi o sadrţaju

graĊevina za smještaj i boravak ljudi, opreme u njima, postrojenja, instalacija i drugih

sadrţaja

- materijalna šteta, koja moţe nastati na podruĉju Općine Magadenovac moţe biti dosta

velika obzirom da na tom podruĉju djeluje poljoprivredna proizvodnja hrane, obavlja se

primarna prerada drveta, te pretakanje, uskladištavanje i prodaja upaljivih tekuĉina i

plinova, šume su bogate raznim vrstama divljaĉi.

c) Opasnost za ljude i ţivotinje

- opasnost za ljude i ţivotinje proizlazi zbog isijavanja topline prigodom sagorjevanja

raznih vrsta materijala, razvijanja dima i plinova, uništavanja dijelova graĊevina, stabala i

granja u šumi, padanja osoba sa visine, gubljenja orijentacije u poţaru i stvaranja panike

pri nastanku poţara


72

Uvaţavajući navedene elemente koji utjeĉu na razvoj poţara i ugroţenost od poţara vrlo bitno je

voditi raĉuna o vremenu dolaska vatrogasaca na mjesto intervencije, o efikasnosti i brzini

intervencije, o jaĉini snaga za gašenje poţara te o raspoloţivom vremenu za evakuaciju

ugroţenih osoba i imovine.

Vrijeme intervencije, razvoj poţara i njegovo gašenje obuhvaća tri vremenska perioda i to:

- vrijeme do otkrivanja poţara, dojave i uzbunjivanja vatrogasaca

- vrijeme dolaska vatrogasaca na mjesto intervencije

- vrijeme potrebno za lokalizaciju poţara, odnosno gašenje nastalog poţara i spašavanje

ugroţenih osoba i imovine.

Maksimalno vrijeme dolaska prve vatrogasne postrojbe ne bi trebalo biti veće od 10 minuta, što

se bazira na ĉinjenici da je spašavanje ljudi najkritiĉnije obzirom da je intoksinacija dimnim

plinovima najĉešći uzrok stradavanja. Znanstvene studije su pokazale, da se najkasnije 17 minuta

nakon intoksikacije treba poĉeti s reanimacijom. Kod prosjeĉnog poţara vremena su slijedeća:

- vrijeme otkrivanja i dojave 2 minute

- vrijeme razgovora i uzbunjivanja 2 minute

- nakon dolaska na mjesto intervencije troši se 3 minute na izviĊanje i pripremu za djelovanje

- za vrijeme dolaska vatrogasnoj postrojbi preostaje maksimalno 10 minuta.

Za istovremenu akciju gašenja i spašavanja treba traţiti dodatnu pomoć, uzimajući pri tom u

obzir ĉinjenicu opasnosti od flash-overa, koji nastupa u prosjeku 20 minuta nakon nastajanja

poţara i ugroţava interventno osoblje i ostale osobe koje se nalaze u zadimljenim prostorima, a

poţar se moţe proširiti na susjedne graĊevine i prostore stoga za nadopunjujuće snage treba

imati maksimalno vrijeme dolaska do 15 minuta. Za dodatne snage se moţe planirati ili duţe

vrijeme uzbunjivanja (od dojave do izlaska vatrogasnog vozila) ili duţe vrijeme prijevoza (od

izlaska do dolaska vatrogasnog vozila).

Obzirom na utvrĊene pravne osobe u gospodarstvu, cestovne prometnice, visoko i

niskonaponske elektriĉne vodove, visoko i niskonaponske transformatore, visokotlaĉne,

srednjetlaĉne i niskotlaĉne plinovode, mjerno-redukcijske, distributivno-redukcijske i blokadno-

ispuhivaĉke stanice na magistralnim i kaptaţnim plinovodima, naftovode i druge graĊevine,

treba promotriti zahtjeve koji se postavljaju pred vatrogasne postrojbe kao potencijale za

rješavanje kompleksnih situacija. To je naroĉito potrebno zbog vrlo teškog stanja u gospodarstvu

i nemogućnosti provoĊenja propisanih mjera zaštite od poţara, ugroţenosti prostora i velikog

rizika od nastajanja poţara ili nekog drugog dogaĊaja.

Zahtjevi

- provoĊenje preventivno-operativnih mjera,

- evakuacija i spašavanje ljudi (provodi se u stambenim, javnim, poslovnim, gospodarskim,

poljoprivrednim i drugim objektima i prostorima, ovo se odnosi na visinske, zemaljske i

aktivnosti na vodi),

- spašavanje vrijednosti (odnosi se na iste uvjete i zahtjeve),

- gašenje i druge radnje za smanjivanje šteta od poţara i posljedica gašenja,

- sanacija objekata i prostora.


73

Ugroženost (rizik + izloženost)

- graĊevinski nedostatci (starost, visina objekta, neadekvatni materijali, konstrukcijski nedostatci,

projektni nedostatci i dr.),

- vatrogasni pristupi - nema ih; nepravilno izvedeni; zapušteni; zakrĉeni;

- instalacije - struja; voda; plin; ventilacija; kanalizacija; hidrantska mreţa; gromobranska

instalacija (nepravilno izvedene, projektno nesavršene, neodrţavane)

- prometna opterećenost (ceste stare, uništene ratom i neodrţavanjem, preuske i

nedimenzionirane obzirom na gustoću prometa),

- vatrodojavni sustavi,

- stabilne instalacije za gašenje (postavljeni i odrţavani u zanemarivo malo objekata).

Stambene, javne i druge graĊevine

GraĊevine s visokim koeficijentom ugroţenosti.

1. Otpremna stanica Beniĉanci

2. Benzinska postaja u Magadenovcu

3. Transformatorska stanice 35/10 kV u Beniĉancima

4. Svinjogojska farma u Kuĉancima

5. Farma junadi u Kuĉancima

6. Farma muznih krava u Kuĉancima

U svim prethodno navedenim graĊevinama, graĊevinskim dijelovima i prostorima ispuštene su

neke ili veliki dio protupoţarnih mjera što znatno povećava rizik odnosno izloţenost nastanku

poţara, eksplozije ili kakve druge nesreće. Takva visoka izloţenost povećava nepoznanice u

smislu brzine otkrivanja poţara, brzine njegovog širenja i mogućnosti dolaska odnosno

interveniranja vatrogasnih snaga na istima. Zemlje sa najvećim iskustvima na prouĉavanju

nastanka i širenja poţara izradile su metode za izraĉun vatrogasnih potencijala kako bi se

primjenjujući naĉela u traţenju relevantnih podataka i ĉinjenica izbjegao paušalni i subjektivni

pristup u procjeni takvih potencijala. U izradi naše procjene potrebnih snaga koristili smo

Kanadske, Ameriĉke, Austrijske, Njemaĉke i Ruske metode kao i Hrvatske zakone, propise i

standarde iz ovog podruĉja.

Kako je za primjenu ovih metoda vaţno pitanje graĊevinskih mjera protupoţarne zaštite da bi se

mogle primjeniti smjernice u procjeni vatrogasnih potencijala, a da te procjene ne zadiru u

podruĉje nerealnosti, vaţne su i iskustvene procjene vatrogasnih zapovjednika koji teoriju

provode u praksi.

Obzirom na razliĉite tipove i klase gorivih tvari odnosno razliĉite uvjete nastanka i širenja poţara

izradili smo nekoliko scenarija razvoja situacije na razliĉitim objektima kako bismo nakon toga

mogli donjeti bolju procjenu.

Vaţno je takoĊer pripomenuti da je za pojedine objekte iracionalno izraĉunavati koliĉinu

sredstava za gašenje za poţarne sektore, jer su zbog ispuštenih graĊevinskih protupoţarnih mjera

cijeli objekti jedan poţarni sektor. U tim sluĉajevima su iskustvene procjene presudne.


74

Karakteristike poţarnog podruĉja Općine Magadenovac

Geografski položaj, površina i reljef

Prema toĉki A.1 ove procjene mogu se izvesti sljedeći zakljuĉci:

Podruĉje Općine Magadenovac nalazi se na sjevernom dijelu Slavonije, iskljuĉivo je orjentirana

na cestovni promet. Podruĉjem prolazi drţavna cesta D53 NR MaĊarska-Donji Miholjac-Našice-

Poţega i dalje, kojom se obavlja meĊunarodni transport, kao i tranzitni promet izmeĊu naselja u

Republici Hrvatskoj.

Klimatski uvjeti

Općina Magadenovac pripada podruĉju umjerene kontinentalne klime sa toplim ljetom i

hladnom zimom.

Koliĉina oborina je najveća u V., VI. te IX. i X. mj., a u VII. i VIII. mj. je koliĉina oborina nešto

niţa, tako da ljetni period donekle predstavlja povećani rizik za nastajanje poţara na otvorenom

prostoru. Najmanje oborina ima u I., II. i III. mj., što moţe uzrokovati duţa sušna razdoblja i uz

povoljan vjetar kod pripremanja poljoprivrednih površina za proljetnu sjetvu predstavlja takoĊer

povećani rizik za nastajanje poţara.

Šumski i otvoreni prostor

Šume na podruĉju Općine Magadenovac većim dijelom su omeĊene poljoprivrednim

površinama, a manjim dijelom vodotocima, kanalima, zemljanim putovima i cestovnim

prometnicama.

Preko šumskih površina izgraĊene su nerazvrstane i šumske ceste s kolnikom od asfalta i kamena

tucanika.

Preko šumskog zemljišta prelaze zemljani putovi, vodotoci, odvodni kanali.

Šumske površine u njima dijelom su opisane u toĉki A.15 ove procjene, a dijelom su prikazane i

u grafiĉkim prilozima.

Postojeće prometnice i putevi osiguravaju pristup do svih šuma na podruĉju Općine

Magadenovac.

Uzimajući u obzir naprijed navedeno, kao i podatke iz toĉke A.15 mogu se utvrditi elementi koji

utjeĉu na povećanje opasnosti i rizika za nastajanje i proširenje poţara, kako slijedi:

- neĉistoća šumskih površina

- gustoća i bujnost šume

- suhoća šume, trave i korova u šumi

- starost šume (mlade šume su riziĉne za nastajanje poţara)

- nepostojanje odgovarajućih protupoţarnih prosjeka i vatrobranih prepreka

- nepostojanje dovoljnog broja šumskih cesta i puteva dostatne širine, koje bi onemogućile

širenje i prijenos poţara na susjedne odjele i odsjeke, a omogućile brţi dolazak vatrogasaca na

intervenciju.

Glede procjene opasnosti i mogućnosti zaštite od poţara na velikom dijelu šumskih površina,

olakšavajuća okolnost je u ĉinjenici da se radi o starijim šumama listaĉama, odnosno

bjelogoriĉnim šumama u II., III. i IV. stupnju ugroţenosti od poţara, tj. šumama s vrlo malim,

malim, umjerenim i manjim dijelom velikim rizikom za nastajanje i širenje poţara.


75

Što se tiće ostalih otvorenih prostora uglavnom su to poljoprivredne površine i površine sa

vinogradima i voćnjacima, do kojih je prilaz omogućen drţavnim, ţupanijskim, lokalnim i

nerazvrstanim cestovnim prometnicama sa asfaltnim kolnikom i kolnikom od kamena tucanika,

te zemljanim putevima.

Na poljoprivrednim površinama zasijanim ţitaricama takoĊer postoji mogućnost nastajanja i

proširenja poţara na vrlo velike površine, pa se preventivnom djelovanju zaštite od poţara mora

posvetiti naroĉita pozornost, a pogotovo što se veliki dio površina nalazi neposredno uz cestovne

prometnice, pa postoji mogućnost izazivanja poţara odbaĉenim opuškom ili drugim zapaljenim

predmetom iz vozila ili vlaka.

Problem predstavlja spaljivanje strnina nakon ţetve, koje obavljaju individualni poljoprivrednici

mještani pod nadzorom, a ĉesto i bez nadzora, pa se dogaĊa da vatra izmakne kontroli i proširi se

na susjedne parcele na kojima je u većini sluĉajeva zasijan kukuruz.

Poljoprivredni proizvoĊaći za tretiranje poljoprivrednih površina i kultura koriste razne vrste

pesticida.

Po kemijskom sastavu pesticidi su spojevi većeg ili manjeg toksiĉnog djelovanja prema kojem se

razvrstavaju u grupu I do IV. U prvoj grupi su pesticidi najveće otrovnosti koja opada prema

ĉetvrtoj grupi.

Pored izraţene toksiĉnosti pesticida, opasnosti su prisutne naroĉito prilikom poţara objekata za

skladištenje, zbog lake zapaljivosti pojedinih vrsta pesticida. Izgaranjem pesticida dolazi do

oslabaĊanja vrlo toksiĉnih spojeva u plinovitom obliku, koji mogu ugroziti površine većih

razmjera i time izazvati ekološku katastrofu.

Zbog navedenih razloga neophodno je poduzimati sve potrebne preventivne i operativne mjere u

okviru uskladištenja, ĉuvanja, transporta i uporabe pesticida.

Nakon korištenja svih vrsta otrovnih sredstava potrebno je ambalaţu otpremiti tvrtki, koja je

registrirana i osposobljena za uništavanje takve ambalaţe.

Cestovne prometnice

Pokrivenost podruĉja Općine Magadenovac cestovnim prometnicama s gledišta gašenja poţara

je zadovoljavajuća. U svim naseljima su do svih graĊevina ureĊeni vatrogasni pristupi sukladno

tehniĉkim propisima.

Moguće vrste i opseg požara

Ozbirom na vrste gorivih materijala i njihovu koliĉinu, na podruĉju Općine Magadenovac mogu

nastati poţari A, B, C, D i F klase prema HRN EN 2:1997/A1:2008 (Razradba poţara prema

vrsti zapaljivih tvari). Obzirom na proteklo vrijeme, za oĉekivati je nastajanje manjih poţara u

graĊevinama ili na otvorenom prostoru, koje mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili

zaposlenici u objektima gdje je izbio poţar.

Veći poţari bi mogli nastati u graĊevinama i prostorima benzinske postaje INE d.d. u naselju

Magadenovac, na lokaciji transformatoske stanice 35/10 kV Beniĉanci, na Otpremnoj stanici

Beniĉanci kao i na otvorenom prostoru u šumi i na poljoprivrednim površinama..


76

Širenje, razvoj poţara ovisi o vatrootpornosti konstruktivnih dijelova graĊevina, opreme u njima

te vrste djelatnosti koje se obavljaju u zatvorenim i na otvorenim prostorima, kao i o jaĉini

strujanja zraka i smjera vjetra.

U sluĉaju nastajanja poţara i zakašnjelog otkrivanja, dojave poţara i dolaska vatrogasne

postrojbe na intervenciju moţe doći do proširenja poţara i prijenosa na susjedne prostore,

graĊevine, šumske i poljoprivredne površine i dr.

C.11.2.2. Karakteristiĉni elementi za izgaranje, razvoj, lokaliziranje i gašenje

poţara

Poţar i njegove prateće pojave

Svaki poţar je sloţen fiziĉko-kemijski proces gorenja na nepredviĊenom mjestu, što je ĉesto

praćeno velikim materijalnim gubicima i ljudskim ţrtvama. Poznavanje okolnosti i uvjeta za

izbijanje poţara i pratećih pojava kemijske reakcije (izmjena topline, dim, plinovi i dr.)

omogućava pravilan izbor i raspored snaga za gašenje.

Brzina izgaranja

Brzina izgaranja izraţava se koliĉinom gorive materije koja izgori u jedinici vremena, a

oznaĉava se u kg/h - kg/min ili m3/h - m

3/min. Specifiĉna brzina izgaranja (intenzitet gorenja) je

koliĉina gorive materije koja izgori u jedinici vremena na jedinici goruće površine a oznaĉava se

u kg/h/m2 - kg/min/m

2 odnosno m

3/h/m

2 - m

3/min/m

2.

Brzina izgaranja ĉvrstih, tekućih i plinovitih materija je razliĉita i zavisi od koliĉine kisika pri

gorenju specifiĉnog opterećenja gorivih materija koje sudjeluju u poţaru, specifiĉne površine

ĉvrstih dijelova materije u odnosu na njihov volumen, stupanj vlaţnosti, vrste i svojstva goruće

materije i dr.

Pribliţna vrijednost specifiĉne brzine gorenja za neke materijale:

Tablica 29

NAZIV MATERIJALA BRZINA IZGARANJA

(kg/m2/min)

DONJA TOPLINA

IZGARANJA

(kJ/kg)

TEORIJSKA

SPECIFIĈNA TOPLINA

POŢARA

(kJ/m2/min)

Rastresit papir 0,48 13 408 6 285

Drvo (grede i namještaj) 0,65 13 827 13 827

Karbolit produkti 0,28 25 978 10 056

Prirodni kauĉuk 0,80 42 319 33 939

Sanitetski kauĉuk 0,53 40 224 21 369

Celulozni film 70,00 16 760 1 173 200

Knjige na policama 0,33 13 408 4 190

Pleksiglas 0,96 25 140 24 302

Sjeĉena drvena graĊa

(na slobodnom prostoru) 6,70 13 827 92 180

Polistirol 0,86 38 967 33 520


77

NAZIV MATERIJALA BRZINA IZGARANJA

(kg/m2/min)

DONJA TOPLINA

IZGARANJA

(kJ/kg)

TEORIJSKA

SPECIFIĈNA TOPLINA

POŢARA

(kJ/m2/min)

Guma 0,67 33 520 22 626

Tekstolit 0,40 20 950 8 380

Rastresit pamuk 0,24 15 712 3 771

Treset (40% vlaţan) 0,18 11 313 2 095

Celulozna vlakna 0,40 13 827 5 447

Aceton 2,63 28 911 75 420

Benzin 2,7 - 3,2 41 900 113 130 - 134 080

Petrolej 2,90 43 576 125 700

Mazut 2,10 39 805 83 800

Sirova nafta 1,20 41 900 50 280

Etil alkohol 1,60 - 2,00 27 235 41 900 - 54 470

Ako se poznaje gorivi materijal i specifiĉna brzina izgaranja, moţe se odrediti vrijeme slobodnog

gorenja - bez gašenja.

Prosjeĉno poţarno opterećenje nekih graĊevina i prostora

Tablica 30

NAZIV OBJEKTA

KALORIĈNA

VRIJEDNOST

POŢARNO

OPTEREĆENJE

VRIJEDNOST

POŢARNOG

OPTEREĆENJA MJ/kg MJ/m2

AT centrala 80 nisko

praonica rublja 200 nisko

kotlovnice 200 nisko

stolarska radionica 700 nisko

toĉionice pića 300 nisko

skladište prehrane 400 nisko

pekare 200 nisko

mesni proizvodi 40 nisko

sjemenje 600 nisko

ured-tehniĉki 580 nisko

kinematograf 330 nisko

lakirnica metalne robe 250 nisko

mirovni dom 330 nisko

mljekara 160 nisko

robne kuće,

prodavaonice 420 nisko

stanovi 330 nisko

parking motornih vozila 42 1050 srednje

zgrade (općenito) 19 1330 srednje

el.agregat.stanica 46 1840 srednje

radionice (općenito) 400 srednje

hladnjaĉa 1670 srednje

biblioteka 1670 srednje

mlin za ţitarice, bez

skladišta 1670 srednje

skladište teh.robe 21 visoko

arhiva 4200 visoko

TS 300 nisko

depoi šumskog otpada 18 visoko

plinska stanica 50 visoko

spremnici goriva 42 visoko


78

Oslobađanje i prijenos topline

Gorenje materijala razvija toplinu koja se prenosi na gorući materijal i okolne predmete. Ukupna

koliĉina topline koja se stvara u jednom poţaru moţe se izraĉunati po formuli:

gp TPKQ

gdje je: Q - ukupna koliĉina topline u kJ

K - specifiĉna toplina izgaranja u kJ/m2/h

Pp - površina gorenja u m2

Tg - vrijeme gorenja u satima

Toplina stvorena u zoni gorenja prenosi se na okolinu i zagrijava predmete do toĉke paljenja,

ĉime se poţar širi sa jednog predmeta na drugi. Toplina se prenosi kondukcijom, konvekcijom i

radijacijom. Radijacija oteţava gasiteljima pribliţavanje granici poţara, naroĉito na otvorenom

prostoru. Pri toplinskom impulsu od 1,08 kJ/cm2 u trajanju 3 min., nastaju ozbiljne opekotine na

nezaštićenoj ljudskoj koţi.

Istraţivanja su utvrdila da se najmanje udaljenje mlazniĉara od granice poţara moţe odrediti po

formuli:

hLm 6,1

gdje je: Lm - udaljenost mlazniĉara u metrima

1,6 - ispitima utvrĊen koeficijent

h - srednja visina plamena

Toplina i njena jačina pri gorenju nekih materijala

Stvarna toplina dobivena izgaranjem neke materije u toku poţara uvijek je niţa od teoretske,

zbog nedostatka kisika u zraku i toplinskih gubitaka na okolinu. U okviru poţara toplina se moţe

odrediti neposrednim mjerenjem (termoelementima), analitiĉkim proraĉunom i orjentacijski -

prema boji zagrijanih ĉeliĉnih dijelova u pojedinim zonama poţara i prema topljenju nekih

materijala.

Orjentacijska toplina prema boji zagrijanih ĉeliĉnih dijelova u oC. Tablica 31

BOJA ZAGRIJANOG ĈELIĈNOG DIJELA TOPLINA oC

CRVENA (NAZIRUĆA) 550

TAMNOCRVENA 700

CRVENA KAO TREŠNJA 900

NARANĈASTA 1100

BIJELA 1400

Produkti izgaranja prilikom požara i njihovo fiziološko djelovanje na ljudski

organizam

Svi produkti koji nastaju u poţaru, izgaranjem ili raspadanjem, sastavni su dijelovi dima. Dim

oteţava, naroĉito u zgradama tijek gašenja i štetno djeluje na organizam gasitelja pa je, zbog toga

pri akcijama gašenja neophodna zaštitna i izolirajuća oprema i poduzimanje mjera za odvod

dima. Iz osobina dima moţe se odrediti vrsta materije koja gori.


79

Osobine dima pri gorenju nekih materijala: Tablica 32

GORUĆI MATERIJAL OSOBINE DIMA

BOJA MIRIS OKUS

Drvo sivocrvena smolast kiselkast

Papir, sijeno, slama ţućkastobijela specifiĉan kiselkast

Pamuk, tkanine tamnosiva specifiĉan kiselkast

Naftni prudukti crna uljast kiselkast

Fosfor gustobijela bijelog luka bez ukusa

Magnezij bijela bez mirisa metalni

Sumpor neodreĊena sumporast kisel

Guma crnosiva sumporast kisel

DIM - slatkog ili gorkog ukusa; peckajućeg, bademastog, sumporastog ili bijelog luka mirisa;

plave, bijele, ţute ili neke druge sliĉne boje - ukazuje na prisutnost otrovnih materija

kojima pripadaju sumpor - dioksid, cijanovodik, fozgen, klor i dr.

Pri gorenju vune, tkanina, dlake, koţe i sl. se kao posljedica suhe destilacije izdvajaju i

ovi produkti neprijatnog mirisa - piridin, hinolin i njihovi derivati, cijanski spojevi,

sumporni spojevi i plinovi oštrog mirisa - aldehidi i ketoni.

Prilikom nepotpunog izgaranja materijala koji sadrţe masti i sapune nastaju, pored

uobiĉajenih produkata termiĉkog raspadanja, akrolein i drugi aldehidi. Prisutnost od

0,002 mg/lit akroleina izaziva “peĉenje” u oĉima i jak nadrţaj sluzokoţe nosa i dišnih

organa, a udisanje veće koncentracije moţe izazvati i smrt. Koncentracija od 0,07 mg/lit

(oko 0,003 %) akroleina izaziva smrt tijekom nekoliko minuta.

Nepotpuno izgaranje sintetiĉkih materijala oslobaĊa, pored uobiĉajenih produkata i neke

druge produkte termiĉkog raspadanja - klorovodik, fozgen, cijanovodik, amonijak, fenol,

aceton, stirol i dr. koji štetno djeluju na ljudski organizam. Pri termiĉkom raspadanju

polimernih spojeva otrovno djelovanje je jaĉe od zbroja otrovnog djelovanja pojedinaĉnih

materija.

Sastavni dijelovi plinova prilikom gorenja nekih materijala (pribliţne vrijednosti)

Tablica 33

MJESTO POŢARA MATERIJAL KOJI GORI

SASTAVN IDIJELOVI PLINA

U VOLUMNIM POSTOCIMA

O2 CO2 CO

U podrumu stambenih zgrada

drvo, stare stvari, papir;

ugalj, briketi;

stari namještaj

18,00

17,50

19,10

1,50

2,20

1,10

0,12

0,27

0,18

U stanovima namještaj, odjeća, posteljina;

police sa knjigama

18,90

19,00

1,00

1,80

0,18

0,11

U uredskim prostorijama uredski namještaj, police, papir 20,00 1,80 0,40

U stolarskim radionicama materijal za izradu namještaja i

ljepila, tkanine za namještaj 20,00 0,30 0,16

U skladišnim prodajnim

prostorijama

boje, lakovi, furnir, sanduci s

robom 18,80 2,00 0,20

U prodavaonicama i stanovima knjige i uredski materijal;

hrana, kruh, brašno, mrvice

20,00

20,80

0,30

0,20

0,30

0,18


80

Djelovanje plinova i para na ljudski organizam

Tablica 34

MATERIJA

SMRTNO

PRI UDISANJU

5 - 19 min

OPASNO (OTROVNO)

PRI UDISANJU

PREKO 0,5 - 1 sat

PODNOŠLJIVO

PRI UDISANJU

PREKO 0,5 - 1 sat

vol % mg/lit vol % mg/lit vol % mg/lit

Fozgen 0,005 0,20 0,0025 0,10 0,0001 0,004

Klor 0,25 0,70 0,0025 0,07 0,00025 0,007

Cijanovodik 0,02 0,20 0,01 0,10 0,005 0,05

Sumporovodik 0,08 1,10 0,04 0,60 0,02 0,30

Sumporougljik 0,20 6,00 0,10 3,00 0,05 1,50

Sumporni plin 0,30 8,00 0,04 1,10 0,01 0,30

Klorovodik 0,30 4,50 0,10 1,50 0,01 0,15

Amonijak 0,50 3,50 0,25 1,70 0,025 0,17

Ugljikoksid 0,50 6,00 0,20 2,40 0,10 1,20

Benzol 2,00 65,00 0,75 25,00 0,30 10,00

Kloroform 2,50 125,00 1,50 75,00 0,50 25,00

Benzin 3,00 120,00 2,00 80,00 1,50 60,00

Ugljiĉni dioksid 9,00 162,00 5,00 90,00 3,00 54,00

Acetilen 50,00 55,00 25,00 275,00 10,00 110,00

Etilen 95,00 1100,00 80,00 920,00 50,00 575,00

Klasifikacija poţara po fazama razvoja

Svaki poţar, bez obzira na tvari koje sagorjevaju, ima ĉetiri faze:

- poĉetnu fazu

- fazu razvoja

- razbuktalu fazu

- fazu gašenja

Poĉetna faza moţe trajati nekoliko minuta do nekoliko sati, te u naĉelu ovisi o vrsti gorive tavri i

pritjecanju zraka u zonu gašenja. Plamen moţe zbog nedostatka kisika kojeg troši iz zraka

lagano tinjati satima. Temperatura ima donekle male vrijednosti, a poţar je malog opsega. Zona

zadimljenja gotovo u svim sluĉajevima je mnogo veća od zone gorenja.

Gotovo svi manji poţari u poĉetnoj fazi mogu se pogasiti priruĉnim sredstvima ili ruĉnim

aparatima za gašenje poţara.

U fazi razvoja raste temperatura i poveĉava se koliĉina topline pa plamen zahvaća sve više

gorive tvari. Uslijed nadtlka u prostoriji najĉešćem pucaju staklene površine. Pri ulasku u

prostoriju vrata je potrebno pozorno otvarati kako ne bi ulaskom zraka nastalo trenutno

sagorijevanje vrućih plinova. Dotokom svjeţeg zraka stvaraju se uvjeti za brţi razvoj poţara.

Temperatura još nije postigla maksimalnu vrijednost.

Razbuktala faza je faza sagorijevanja, u kojoj intenzitet izgaranja postiţe maksimum,

temperatura postiţe maksimalne vrijednosti, a brzina širenja poţara je najveća. Poţar se širi i

zahvaća preostali gorivi materijal. U toj fazi dolazi do rušenja objekata ili pojedinih

konstrukcija, pa gašenje poţara zahtjeva uporabu jakih snaga i sredstava.

Odgovarajuća vatrootpornost konstrukcije moţe sprijeĉiti širenje i prijenos poţara u susjedne

prostore i graĊevine.


81

Faza gašenjaje završna faza poţara, nakon potpunog izgaranja, kada je intenzitet gorenja sveden

na minimum ili je vatra zatrpana konstrukcijom. Ako se takvo zgarište nakon završne akcije

gašenja detaljno ne pregleda, moţe doći do ponovnog nastanka poţara i to najĉešće zahvaćanjem

onog materijala koji nije obuhvaćen poţarom u prethodnoj fazi.

Razvoj tipiĉnog poţara:

800oC

600oC

400oC

200oC

20 40 60 80 100

Vrijeme u minutama

Ako se poţar uoĉi i dojavi u samom zaĉetku, pa vatrogasna postrojba pravovremeno intervenira

na gašenju poţara, mogućnost proširenja poţara na susjedne graĊevine i prostore se znatno

smanjuje.

Razvoj poţara

Razvoj svakog poţara sadrţi tri faze - slobodno gorenje (Tsi), lokaliziranje (Tlok) i gašenje -

likvidiranje (Tlik).

Faza slobodnog gorenja

Faza slobodnog gorenja ukljuĉuje vrijeme od trenutka izbijanja poţara do uvoĊenja u akciju

snaga i sredstava za gašenje. Trajanje ove faze zavisi od vremena i naĉina otkrivanja poţara,

davanja znaka za uzbunu, provedenih priprema za gašenje, udaljenosti vatrogasnih postrojbi od

mjesta poţara, brzine procjene situacije i rasporedna snaga i sredstva za akciju gašenja.

Faza lokaliziranja požara

Fazu lokaliziranja poţara karakterizira porast površine poţara za vrijeme slobodnog gorenja,

brzina koncentracije snaga i sredstava za gašenje. Pod lokaliziranjem poţara podrazumjeva se

iskljuĉenje mogućnosti za njegovo daljnje širenje, lom konstrukcija (slabljenje nosivosti) i

stvaranje preduvjeta za likvidiranje poţara. Djelovanje vatrogasnih postrojbi u ovoj fazi

usmjereno je na stvaranje odreĊenih uvjeta za uspješno lokaliziranje poţara:

1.i

2. faza 3. faza 4. faza


82

sp QQ

mms NKQ

gdje je: Qp - potrebno izbacivanje sredstava za gašenje

Qs - stvarno izbacivanje sredstava za gašenje

Km - kapacitet izbacivanja mlaznice u lit/sek ili lit/min

Nm - broj mlaznica koje će se ukljuĉiti u akciju

k

ss

psp

ps

T

QV

JPV

VV

gdje je: Vs - stvarna brzina izbacivanja sredstva za gašenje u lit/sek ili lit/min

Vp - potrebna brzina povećanja izbacivanja sredstava za gašenje

u lit/sek ili lit/min

Ps - brzina povećanja površine poţara u m2/min

Jp - potreban intenzitet izbacivanja sredstava za gašenje

Tk - vrijeme koncentracije stvarnog izbacivanja sredstava za gašenje

u min.

ps JJ

gdje je: Js - stvarni intenzitet izbacivanja sredstva za gašenje

Pod intenzitetom izbacivanja sredstava za gašenje podrazumijeva se koliĉina sredstava (litara ili

kilograma) izbaĉena u jedinici vremena (sekundi ili minuti) na jedinicu goruće površine (m2),

obima (metara duţnih) ili volumena (m3).

Intenzitet izbacivanja vode pri gašenju poţara ĉvrstih materijala

Tablica 35

NAZIV GORUĆEG MATERIJALA

INTENZITET IZBACIVANJA VODE

PO POVRŠINI

lit/sek/m2

PO OBIMU

lit/sek/m

Namještaj i unutrašnji poţari u zgradama 0,06 - 0,1 -

Vanjski zidovi zahvaćeni vatrom 0,08 - 0,1 0,4 - 0,5

Stambene zgrade, drvena graĊa i sl., skladišta za ĉvrste

materijale pri srednjem intenzitetu gorenja, velike

površine gorućeg krova

0,13 - 0,15 0,65 - 0,75

Obla graĊa u gomilama (meĊurastojanje 10 m) vlaţnosti:

iznad 30%

ispod 30%

-

-

0,8

1,4

Sloţene daske sa meĊurastojanjem:

do 10 metara

do 25 metara

do 40 metara

-

-

-

2,0

0,6

0,2


83

NAZIV GORUĆEG MATERIJALA

INTENZITET IZBACIVANJA VODE

PO POVRŠINI

lit/sek/m2

PO OBIMU

lit/sek/m

Daske u gomilama vlaţnosti:

iznad 30%

ispod 30%

0,21

0,45

-

-

Pristanišna postrojenja 0,08 - 0,2 0,4 - 1,0

Poţari u brodskim prostorijama 0,08 - 0,2 -

Otpaci plastiĉnih materijala 0,06 - 0,1 -

Rastresit papir 0,07 - 0,1 -

Gumeni proizvodi 0,16 - 0,18 0,8 - 0,9

Celulozni film 0,06 - 0,1 -

Poţari u podrumima zgrada II klase vatrootpornosti 0,3 - 1,0 -

Proizvodne zgrade III, IV i V klase vatrootpornosti prema

vatri 0,06 - 0,2 -

Kazališne pozornice 0,2 - 0,3 -

Garaţe 0,05 - 0,1 -

Kauĉuk 0,1 - 0,14 -

Treset u hrpi 0,08 - 0,1 -

Etilalkohol (pri poţaru u tvornici) 0,2 - 0,4 -

Intenzitet izbacivanja sredstva za gašenje moţe se razvrstati:

- Površinski intenzitet (pri gašenju poţara na površini):

p

pPt

QJ

(lit/sek/m

2 ili lit/min/m

2)

gdje je: Jp - potreban intenzitet izbacivanja sredstva za gašenje

Q - ukupna koliĉina sredstva za gašenje

t - vrijeme gašenja poţara

Pp - površina poţara u m2

- Linijski intenzitet (pri gašenju poţara po obimu)

p

pOt

QJ

(lit/sek/m

2 ili lit/min/m

2)




Op - obimu površine poţara u m

- Volumni intenzitet

(pri gašenju poţara u zatvorenoj prostoriji metodom punjenja pjenom ili plinom):

Wt

QJ p

(kg/sek/m

3 ili kg/min/m

3)


84




W - volumen prostora u m3

OOlok

gdje je: Olok - opseg lokaliziranja poţara u m

O - opseg poţara u m

Pod lokaliziranjem opsega podrazumjeva se dio opsega poţara na kojem je izbacivanjem

sredstava za gašenje, u odreĊenom vremenu sprijeĉeno njegovo daljnje širenje. Vrijeme trajanja

faze lokaliziranja poţara moţe se odrediti zavisno od vrste širenja poţara (oblika i površine).

Podaci za odreĊivanje faze lokaliziranja poţara

Tablica 36 OBLIK POVRŠINE POŢARA FORMULA ZA OBRAĈUN PRIMJEDBA

PRAVOKUTNI

loko

koncsllok

KV

TTWQT

2 Pri jednostranom

širenju vatre

loko

koncsllok

KV

TTWQT

22 Pri dvostranom

širenju vatre

KRUŢNI I KUTNI 1

lok

sllok

K

TT

Pri širenju vatre u obliku

kruga i ograniĉenom

dijelu kruga

gdje je: Q - širina fronta vatre u metrima

W - linijska brzina širenja vatre u m/min

Tsl - vrijeme slobodnog gorenja u min

Tkonc - vrijeme za koncentraciju snaga i sredstava u min

Vo - brzina povećanja obima poţara u m/min

Klok - koeficijent lokaliziranja poţara koji pokazuje koliko je puta veća

ili manja brzina lokaliziranja poţara (Vlok) od brzine povećanja

njegovog opsega (Vo)

Na poţaru pravokutnog oblika Klok 1 (ili 0,5 Klok 3)

Na poţaru kruţnog ili kutnog oblika Klok 2 (ili 1,1 Klok 4)

Koeficijent lokaliziranja poţara je mjerilo za ocjenu valjanosti vatrogasne postrojbe u

sprjeĉavanju širenja poţara i taktiĉke koncepcije operativnog plana za njenu uporabu.

Brzina lokaliziranja poţara moţe se odrediti:

mt

mmlok

TQ

WNV

(u m/min)

gdje je: Nm - broj mlaznica koje vatrogasne postrojbe mogu upotrijebiti po

redoslijedu dolaska

Wm - kapacitet jedne mlaznice u lit/min

Qt - potrebno redoslijedno izbacivanje sredstva za gašenje u lit/min/m

Tm - vrijeme trajanja akcije mlaznicama u min


85

Faza gašenja - likvidiranja požara

Pod likvidiranjem poţara podrazumjeva se prekid gorenja na svim gornjim površinama koje su

bile zahvaćene vatrom i iskljuĉenje mogućnosti ponovnog izbijanja poţara na istom mjestu. Fazu

likvidiranja poţara oznaĉava odreĊeni vremenski tijek u kome se neprekidano djelovalo na

gašenju u svim pravcima i svim raspoloţivim sredstvima koja su u akciji sudjelovala.

Trajanje faze likvidiranja poţara zavisi od razmjera goruće površine poslije završene lokalizacije

poţara, od izbora sredstva za gašenje, do taktiĉko - tehniĉke sposobnosti vatrogasnih postrojbi i

od obima radova koje treba provesti da bi se sprijeĉilo ponovno izbijanje poţara.

Vremensko trajanje likvidacije bilo kog poţara moţe se odrediti formulom:

z

mm

nloklik T

NQ

JTPT

gdje je: Plok - površina poţara po završenom lokaliziranju u m2

J - potreban intenzitet izbacivanja sredstva za gašenje u lit/sek/m2

Tn - normativno vrijeme potrebno za okonĉanje poţara na površini

koja je bila zahvaćena vatrom u min

Qm - potreban kapacitet mlaznica u lit/sek

Nm - broj mlaznica koje vatrogasne postrojbe mogu upotrijebiti po

redosljedu dolaska

Tz - vrijeme potrebno za završne radove

Normativno vrijeme za gašenje poţara (Tn) uzima se na osnovi analiza izvršenog gašenja

pojedinih poţara i rezultata izvršenih ispitivanja.

Normativno vrijeme za gašenje poţara (Tn) Tablica 37 NAZIV GORUĆEG MATERIJALA ILI

VRSTA POŢARA

NAZIV SREDSTVA ZA

GAŠENJE

VRIJEME GAŠENJA

U MINUTAMA

Većina gorivih materijala voda 10 - 20

Kauĉuk voda 50 - 60

Celulozne trake voda 30

Naftni derivati u spremnicima

teška pjena

srednje teška pjena

voda

5

10

1

Gašenje poţara po metodi punjenja

pjenom i plinom za gašenje

plin za gašenje i vodena para

laka pjena

3

10

Bušotine nafte

vodeni mlaz

raspršeni mlaz

dinamit

generator - plin

120

30

60

30

Geometrijska kinetika poţara

Geometrijska kinetika poţara ukljuĉuje podatke o naĉinu širenja poţara i matematiĉkom

obraĉunu primjenom geometrijskih obrazaca.


86

pSOL

aLS

twb

1RLS

w

twR 1

Najvaţniji parametar za obraĉun snaga i sredstava za gašenje poţara je površina poţara ili

površina gorenja. Površina gorenja je dio tla ili poda na kojem se, u odreĊenom trenutku, nalaze

goruće zgrade, ureĊaji i njihovi dijelovi.

Formule za geometrijsku kinetiku poţara Tablica 38 ELEMENTI ZA

ODREĐIVANJE

VELIĈINE

VRSTA ŠIRENJA POŢARA

KRUŢNO JEDNOSTRANO KUTNO

POVRŠINA POŢARA

2

2

2

lokslp

p

p

TTwP

twP

RP

lokslp

p

p

TTwaP

twaP

baP

2

2

2

5,0

5,0

5,0

lokslp

p

rp

TTwP

twP

RP

POVRŠINA GAŠENJA

hRrPP

hRkod

rRP

hRkod

pg

g

;

:

:

22

pg

g

PP

hakod

hbahP

hakod

2:

22

2:

hRrPP

hRkod

rRP

hRkod

pg

r

rg

r

2;

2:

25,0

2:

2

OBIM POŢARA lokslp

p

TTwO

RO

2

2

lokslp

p

TTnwaO

baO

2

2

pri jednostranom i

dvostranom širenju

2

2

lokslp

rp

TTwO

RO

DUŢINA ŠIRENJA

FRONTA POŢARA ps OL anLs

pri jednostranom i

dvostranom širenju

rs RL

gdje je: Pp - površina poţara u m2

Pg - površina gašenja u m2

Op - obujam poţara u m

Lš - duţina širenja fronte poţara u m

R - presjek površine poţara u m

Rr - reducirani presjek površine poţara u m

r - presjek površine poţara koji se neće pokriti vodenim mlazom

n - broj pravaca širenja poţara

a - širina fronta širenja poţara

w - brzina linijskog širenja poţara u m/min

- kut širenja poţara

h - rastojanje koje će biti premošteno mlazom u metrima (za ruĉne mlaznice

5m, a za monitore 10m)

t - vrijeme razvoja poţara koje je jednako vremenu slobodnog gorenja (Tsl) i

lokaliziranja poţara (Tlok)

twR

w a


87

Pp

h

R

r

(a)

Pp

a

b

(b)

L

Pp

h

R

Površina gašenja mlaznicama zavisi od broja ukljuĉenih mlaznica i intenziteta izbacivanja

sredstava za gašenje, a obraĉunava se:

J

QP m

g

gdje je: Pg - površina gašenja u m2

Qm - kapacitet mlaznica u lit/sek ili lit/min

J - intenzitet izbacivanja lit/sek/m2

Tablica 39

GORUĆI MATERIJAL

ILI POŢAROM ZAHVAĆENI OBJEKTI

SREDNJA VRIJEDNOST LINEARNE

BRZINE ŠIRENJA POŢARA

m/min

Obala graĊa u gomilama 0,35 - 0,7

Daske (debljine 2 - 4 cm) u slogovima pri vlaţnosti:

od 8 - 12%

16 - 18%

18 - 20%

20 - 30%

iznad 30%

4,0

2,3

1,6

1,2

1,0

Tekstilni proizvodi u zatvorenom skladištu s opterećenjem od

100 kg/m2

0,33

Rolne papira u zatvorenom prostoru s opterećenjem od 140

kg/m2

0,27

Sintetiĉki kauĉuk u zatvorenom prostoru pri opterećenju 290

kg/m2

0,40

Krovovi hala velike površine 1,7 - 3,2

Tehniĉki gumeni proizvodi na otvorenom prostoru 1,1

Stambene i poslovne zgrade sa većom drvenom konstrukcijom i

namještajem 1,0 - 1,2

Šumski kompleksi sa raslinjem srednje veliĉine, pri brzini vjetra

od 7-19 m/sek i vlaţnosti zraka od 39%

borova šuma na vlaţnom tlu

jelova šuma

borova šuma sa raslinjem

do 1,4

do 4,2

do 14,2

h

h h

h


88

Širina prekrivanja sa jednom mlaznicom moţe se izraĉunati po formuli:

l

mp

J

QO

Potreban broj mlaznica za akciju pri gašenju jednog poţara moţe se odrediti:

hzn

hh

zz

p

nnnn

J

Qn

J

Qn

J

Qn

1

1

gdje je: Qp - potrebno izbacivanje sredstava za gašenje

Qz - potrebnmo izbacivanje radi zaštite

Qh - potrebno izbacivanje radi hlaĊenja

n1 - broj mlaznica za gašenje

nz - broj mlaznica za zaštitu

nh - broj mlaznica za hlaĊenje

nn - ukupan broj mlaznica

C.11.2.3. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca za efikasno gašenje

pretpostavljenog poţara na otvorenom prostoru

F1

F1

P - površina poţara u trenutku otkrivanja

F - duţina fronte uoĉenog poţara

P1 - ukupna površina poţara po dolasku vatrogasne postrojbe 15 minuta nakon dojave

F1 - duţina fronte proširenog poţara

F b1

v1

a1

F P1

b

P a


89

Tablica odnosa brzine širenja gorenja obzirom na brzinu vjetra:

Tablica 40

Brzina vjetra

v (km/sat) x 10 20 30 40 45 50

Brzina širenja gorenja

v1 (m/min) y 1 2,5 9 32 45 65

Grafikon odnosa brzine širenja gorenja obzirom na brzinu vjetra:

y (m/min)

70 ___

60

50

40

30

20

10

0 10 20 30 40 50 x (km/sat)

Tablica potrebnog broja dana po ĉovjeku za gašenje 1ha obzirom na gustoću šume i jaĉinu

vjetra.

Tablica 41

Gustoća šume Potreban broj dana po ĉovjeku za gašenje 1ha šume po vjetru (n)

Slabom Umjerenom Jakom Vrlo jakom

Slaba 0,5 1 2 3

Srednja 1 4 6 10

Velika 2 5 10 20


90

Pretpostavka poţara

Površina poţara u trenutku otkrivanja: P= 0,8 ha = 8.000 m2

Brzina vjetra: v = 20 km/sat (umjeren vjetar)

Brzina širenja gorenja: v1= 2,5 m/min

Gustoća šume velika

n = 5 - potreban broj dana po ĉovjeku za gašenje 1 ha

Površina poţara u trenutku otkrivanja: P = ab = 8.000 m2

nvb

a 1,1 ; n = 0,464 (konstanta)

464,0201,1 b

a = 4,42; 44,255.1142,42

Pa

a = 106,09 m

b = 24,00 m

Opseg opoţarene površine

mxbaO 26,48383,15314,3)00,2409,106(214,3)(2 2222

Duţina fronte otkrivenog poţara F = 483,26 : 2 = 241,63 m

Povećanje površine poţara do dolaska vatrogasne postrojbe 15 minuta nakon otkrivanja poţara:

Pp = 241,63 m x 2,5 m/min x 15 min = 9.061 m2

Pp = 0,906 ha

Ukupna površina poţara: P1 = P + Pp = 0,80 + 0,906 = 1,706 ha

42,4201,1 464,0

1

1 xb

a; 22,002.2442,4 12

1

Pa

a1 = 154,93 m

b1 = 35,05 m

Opseg opoţarene površine do dolaska vatrogasne postrojbe nakon 15 minuta:

O = 705,73 m

Duţina fronte proširenog poţara po dolasku vatrogasne postrojbe na poĉetku intervencije:

F1 = 352,87 m

Potreban broj vatrogasaca:

Metoda 1 - kada na 15 m fronte djeluje 1 vatrogasac

352,87 m : 15 m = 23,52 24 vatrogasca

Metoda 2 - prema normi vremena za gašenje poţara (dana po ĉovjeku)

Nv = (P+Pp) x n (n = 5 iz tablice)

Nv = 1,706 x 5 = 8,53 9 vatrogasaca

Na temelju pretpostavke proizlazi, da je kod navedenog poţara, uz vjetar jaĉine 20 km/sat i

intervenciju vatrogasaca u vremenu do 15 minuta, potrebno po prvoj metodi 24, a po drugoj 9

vatrogasaca.


91

MeĊutim svaka naredna faza poţara uz eventualno povećanje jaĉine vjetra, a time i veću brzinu

širenja gorenja, povećava potreban broj vatrogasaca i angaţiranje mnogo većih snaga i

vatrogasne tehnike.

Potreban broj vatrogasaca bi bio znatno manji da je pretpostavljeni poţar otkriven i dojavljen u

poĉetnoj fazi.

C.11.2.4. Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca i koliĉine vode za gašenje

pretpostavljenog poţara graĊevini

Izraĉun potrebnog broja vatrogasaca i vode za gašenje pretpostavljenog poţara stambene

graĊevine ukupne površine do 150 m2 u potpunosti zahvaćene poţarom:

- jedan “C” mlaz efikasnim gašenjem pokriva pribliţno 20 do 25 m2 površine,

- utrošak vode “C” mlaza 12mm, kod tlaka 2,5 do 3,0 bar-a iznosi 150,3 do 164,7

l/min,

- za rad sa jednim “C” mlazom potrebna su 2 vatrogasca, a za tri “C” mlaza potrebno je

jedno kompletno vatrogasno odjeljenje od 8 vatrogasaca, u koji broj nije ukljuĉen i

voditelj odjeljenja,

- pretpostavljeno vrijeme gašenja je jedan sat,

- uporabom tri “C” mlaza i utroškom vode 450,9 do 494,1 lit/min moţe se efikasno gasiti

graĊevina površine 60 do 75 m2,

- za stambenu graĊevinu površine do 150 m2 potrebna su dva odjeljenja sa ukupno 18

vatrogasca uz uporabu šest “C” mlazeva i utrošak vode 901,8 do 988,2 l/min, što

odgovara potrošnji vode od 54 do 59,4 m3 vode na sat.

Pretpostavljeni poţar se u praksi moţe lokalizirati u vremenu 20 do 25 minuta s koliĉinom vode

19,8 do 24,7 m3. Ova koliĉina se moţe dodatno smanjiti uz uporabu visokotlaĉnih mlazeva.

C.11.2.5. Izraĉun potrebnih snaga i sredstava za gašenje poţarana spremniku

sirove nafte na lokaciji Otpremne stanice Beniĉanci

Monitori za pjenu i ručne linije za pjenu

Primjena – ovi sistemi su pogodni jedino ako se radi o gašenju poţara prolivenih tekućina,

poţara tankvana i poţara u vertikalnim atmosferskim spremnicima s fiksnim krovom.

Preporuĉuju se za pomoćnu zaštitu zajedno s fiksnim sistemim. Prijenosne ulaznice sa cijevima

pogodne su za gašenje obodnih poţara u otvorenim spremnicima s plivajućim krovom.

Mobilni sistemi

Ovi sistemi ukljuĉuju sve jedinice za stvaranje pjene koje su smještene na kotaĉima i koje imaju

vlastiti pogon ili koje moţe tegliti drugo vozilo. Ove jedinice mogu biti predviĊene za spajanje

na pogodan izvor snabdijevanja vodom.

Prijenosni sistemi

Kod ove vrste opreme i materijala za stvaranje pjene, cijevi, itd. transportiraju se ruĉno.


92

Fiksni monitor (bacač)

To je ureĊaj koji izbacuje snaţni mlaz pjene, a postavlja se na nepomiĉni oslonac koji moţe biti

u nivou s terenom ili uzdignut. Takav monitor moţe se s otopinom pjene napajati pomoću

stacionarnog cjevovoda ili pomoću cijevi.

Ručni mlaz pjene

Mlaz koji izlazi iz ruĉne linije.

Mlaz pjene iz monitora

To je mlaz pjene velikog kapaciteta izbaĉen iz mlaznice koja je uĉvršćena na jednome mjestu, a

koju moţe usmjeriti jedan ĉovjek.

Ručna linija

Ĉine ju cijev i mlaznica, koji se mogu drţati i usmjeriti rukom. Reakcija mlaznice obiĉno

ograniĉava protok otopine pjene na pribliţno 1.135 l/min.

Prijenosni monitor (bacač)

To je ureĊaj koji izbacuje “monitorski “ mlaz pjene, a priĉvršćen je na pomiĉnom osloncu ili na

kotaĉima, tako da se moţe transportirati do mjesta poţara.

Upotreba ručnih linija i monitora za pjenu

Ograniĉenja – Mlaznice monitora ne smiju se smatrati primarnim sredstvom zaštite za spremnike

s fiksnim krovom ĉiji promjer prelazi 18 m. Ruĉne linije s pjenom ne smiju se smatrati

primarnim sredstvom zaštite za spremnike s fiksnim krovom ĉiji promjer prelazi 9 m odnosno

ĉija visina prelazi 6 m.

Napomena

Do sada su već upotrebom monitora za pjenu velikog kapaciteta ugašeni poţari u spremnicima

promjera do 39 m, kada je ĉitava površina tekućine bila zahvaćena vatrom. Ovisno o intenzitetu

poţara i o ispunjenosti spremnika s fiksnim krovom, uzlazno strujanje uzrokovano efektom

dimnjaka moţe sprijeĉiti da dovoljna koliĉina pjene stigne do površine goruće tekućine i da

stvori prekrivaĉ. Pjenu treba primjenjivati kontinuirano i jednoliko. Po mogućnosti, treba je

usmjeriti prema unutarnjoj stjenci plašta spremnika, tako da na površinu goruće tekućine dotjeĉe

lagano i bez nepotrebnog uranjanja. Ovo moţe biti teško postići, budući da će suprotno

usmjerena zraĉna strujanja, ovisno o brzini i smjeru,smanjiti efikasnost mlaza pjene. Monitori

koji operiraju s nivoa zemlje, obiĉno se, zbog poteškoća s usmjeravanjem pjene u prstenasti

otvor, ne preporuĉuju za gašenje obodnih poţara kod plivajućih krovova. Poţari u spremnicima s

fiksnim krovom, ĉiji je krov probijen i gdje je moguć samo ograniĉeni pristup pjene, teško se

mogu ugasiti primjenom monitora s nivoa terena. Fiksni monitori za pjenu smiju se postaviti za

zaštitu površina na kojima se skladište baĉve ili za zaštitu tankvana.


93

Brzina primjene pjene

Minimalne brzine primjene za primarnu zaštitu, bazirane su na predpostavci da sva pjena dopire

do štićene površine, moraju biti u skladu za zahtjevima pri odreĊivanju ukupnih protoĉnih

koliĉina otopine pjene,paţnja se mora obratiti na moguće gubitke pjene uzrokovane vjetrom i

drugim faktorima.

Spremnici koji sadrže tekuće ugljikovodike

Brzina primjene otopine pjene ne smije biti manja od 6,5 l/min /m

2

Tu su ukljuĉeni gasoholi i bezolovni benzini koji ne sadrţe više od 10 % alkohola

Zapaljive tekućine s vrelištem ispod 37,8 ºC mogu zahtijevati veće brzine primjene. Potrebne

brzine primjene mogu se utvrditi testiranjem.Zapaljive tekućine sa širokim rasponom vrelišta

mogu, nakon produţenog gorenja, stvoriti jedan toplinski sloj i tada mogu zahtijevati brzine

primjene od 8,1 l/min/m2

ili više.

Kod primjene pjene iz ruĉnih mlaznica na materijale visokog viskoziteta zagrijane iznad 93,3 0C

treba naroĉito paziti.Prilikom primjene pjene na spremnike koji sadrţe vrela ulja, gorući asfalt ili

goruće tekućine ĉije je vrelište više od vrelišta vode treba naroĉito paziti. Iako relativno nizak

sadrţaj vode u pjenama moţe blagotvorno utjecati na polagano hlaĊenje takvih goriva, on moţe

isto tako izazvati burno pjenjenje i “prelijevanje“ sadrţaja takvog spremnika.

Trajanje ispuštanja

Radi osiguranja primarne zaštite,predviĊena oprema mora biti u stanju funkcionirati s brzinama

ispuštanja tijekom slijedećih minimalnih perioda vremena:

Spremnici koji sadrţe tekuće ugljikovodike :

Plamište izmeĊu 37,8 0

C i 93,3 0

C 50 minuta

Plamište ispod 37,8 0 C ili ako je

tekućina zagrijana iznad vlastitog plamišta 65 minuta

Sirova nafta 65 minuta

Zaštita od požara prolivenih ugljikovodika

Minimalna brzina primjene otopine pjene za zaštitu površina na kojima moţe doći do

prolijevanja mora biti 6,5 l/min/m2 pri upotrebi proteinskog ili fluoroproteinskog pjenila. Pri

upotrebi AFFF ili FFFP pjenila, minimalna brzina smije biti 4,1 l/min/m2.

Zaštita površine tankvane

Općenito govoreći, prijenosni monitori ili ruĉne mlaznice s pjenom ili i jedni i drugi, pokazali su

se adekvatnima za borbu protiv poţara prolivenih tekućina unutar tankvane i drugdje. U cilju

postizanja maksimalne fleksibilnosti, a zbog neizvjesnosti lokacije i opsega mogućeg

prolijevanja na procesnim površinama i kod skladišta s većim brojem spremnika, prijenosni

monitori i monitori montirani na prikolicama pokazali su se zgodnijima nego fiksni sistemi s

pjenom, kada se radi o pokrivanju štićene površine. Postupak gašenja poţara u tankvani sastoji

se u tome da se najprije pogasi i osigura jedna zona i da se tada prelazi na gašenje slijedeće zone

unutar tankvane. Ovaj se postupak mora nastaviti sve dok se ne pogasi kompletna površina

tankvane.


94

Opskrba pjenilom

Brzina potrošnje pjenila u jedinici vremena mora se temeljiti na onome postotku pjenila koji je

korišten pri izradi projekta (tj. 3 ili 6 %) ili nešto treće, ako je tako navedeno u listi ili odobreno

od strane nadleţnog organa.

Minimalne brzine ispuštanja i vremena

PredviĊena oprema mora biti u stanju funkcionirati s dovoljnim protokom dovoljno vremena.

Kod odreĊivanja koliĉina pjene potrebne za zaštitu spremnika, iste se moraju bazirati na onome

spremniku za koji su iskazane najveće potrebe.

Taktika gašenja požara spremnika za zapaljive tekućine na Otpremnoj stanici “ Beničanci “-

rađeno prema NFPA 11, 11 b i 11 c

Površina spremnika i oprema koji su posebno osjetljivi na brzo oštećenje kod kontakta s

plamenom su slijedeći:

1.Termiĉki neizolirani oslonci

2. Izloţena površina plašta iznad nivoa tekućine u spremniku

3. Odušnici, nadtlaĉno-vakuumski ventili, regulatori tlaka, mjerna oprema, mješaĉi i ostali pribor

4. Komore za pjenu, vodovi pjene i ostali cjevovodi kroz koje ne protjeĉe tekućina

Mlazeve vode za hlaĊenje treba usmjeriti na najviše dijelove spremnika (iskljuĉujući spremnike s

plivajućim krovom) kako bi otjecanje vode niz stijenke spremnika umanjilo dovoĊenje topline

spremniku.Vodu treba stalno dovoditi na pribor spremnika, neizolirane oslonce i na svaki onaj

dio plašta spremnika iznad nivoa tekućine, koji je u kontaktu s plamenom. Kod tlaĉnih

spremnika, ako plamenovi iz odušnika izlaze tako da udaraju u krov ili plašt spremnika, tada na

te površine treba usmjeriti vodu radi njihovog hlaĊenja. Ako je ovo nemoguće postići, potrebno

je sve osobe udaljiti s odgovarajućeg okolnog prostora.

Prilikom gašenja bilo kojeg tlaĉnog spremnika izloţenog poţaru treba znati da vrijeme najveće

opasnosti od unutarnje eksplozije moţe nastupiti upravo u trenutku kada se vatrogasci pribliţe

takvom spremniku radi zapoĉinjanja gašenja, odnosno kada se na takav spremnik baš primjeni

dovoljna koliĉina rashladne vode, koja će hladiti njegovu ĉeliĉnu konstrukciju. Inicijalno gašenje

poţara treba izvoditi maksimalnim dometom mlaza koji se moţe postići, a po mogućnosti i pod

zaštitom širokokutnih sprej mlaznica. Ove su mjere predostroţnosti naroĉito vaţne kad se radi o

kontaktu plamena s bilo kojim horizontalnim spremnikom.

Kada se radi o istovremenom poţaru nekoliko atmosferskih spremnika, tada pjenu treba

primjeniti samo na onaj broj spremnika koji se mogu napasti s preporuĉenim jediniĉnim

koliĉinama pjene. Tijekom perioda koji nije kraći od preporuĉenog vremenskog perioda za

gašenje, kako je npr. specificirano u NFPA 11 ili NFPA 11 b. Na taj naĉin će se smanjiti

mogućnost neuspjeha u gašenju poţara svih spremnika zbog primjene nedovoljnih jediniĉnih

koliĉina pjene ili zbog iscrpljivanja zaliha pjenila. Ove parametre treba unaprijed planirati.


95

Izračun potrebnih snaga i sredstava za gašenje požara atmosferskih vertikalnih spremnika sa

sirovom naftom

Opskrba vodom

Za ospkrbu vode sluţe dva spremnika kapaciteta 200 m3

i 300 m3.

Spremnici se pune iz bunara pomoću bunarske pumpe. Izdašnost bunara iznosi 23 l/s ,bunarskom

pumpom upravlja nivomat. IzmeĊu bunarske pumpe i spremnika poloţen je podzemni cjevovod,

koji završava ventilom s plovkom.Svakodnevno se obavlja kontrola nivoa vode u spremnicima.

Dostava vode do sustava zaštite

Obavlja se preko dvije elektromotorne pumpe od kojih je jedna radna, a druga rezervna, a

smještene su u vatrogasnoj pumpaonici. Rezervni izvor napajanja elektriĉnom energijom za

elektromotorne pumpe sluţi dieselelektriĉni agregat koji se pokreće po nestanku elektriĉne

energije.

Vatrogasna pumpaonica

Sastoji se od :

- dviju poţarnih pumpi P-1 i P-4 - postrojenja za pripremu mješavine pjenila

- hidroforskog postrojenja

- cijevnog razvoda

Kapacitet pumpi: Radna 2400 – 4800 l/min

Rezervna 2400 – 4800 l/ min

Pumpe se ukljuĉuju u rad ruĉno ili automatski, ovisno o programu rada.

Postrojenje za pripremu mješavine pjenila

Sastoji se od: - spremnika pjenila

- doziranih pumpi za pjenilo

- automatskih dozatora

Karakteristike spremnika za pjenilo:

U pumpaonici se nalazi spremnik za pjenilo kapaciteta 10 m3 u kojem se nalazi FFFP pjenilo

Hydreks-6

Pumpe – Jastrebac VPN –40-7 (2 x ); kapacitet – 126 l/min ( 2x )

Hidroforsko postrojenje:

Stalni tlak u hidrantskoj mreţi odrţava se pomoću hidroforskog ureĊaja

Tip – CVNV –2-3

Kapacitet 200-300 l/min

Visina dobave 5,1 – 3,4 bara


96

Cijevni razvod

Glavni razvod iznosi 200 mm promjera i s njega se granaju cjevovodi za hidrantsku mreţu,

gašenje i hlaĊenje spremnika te hlaĊenje separatora. Tlaĉni razvodi poţarnih pumpi zaštićeni su

sigurnosnim ventilima koji su podešeni na 12 bara.

Sustav zaštite od požara otpremne stanice:

Za zaštitu od poţara otpremne stanice izvedena je:

- vanjska hidrantska mreţa

- unutarnja hidrantska mreţa upravne zgrade i radionica

- stabilni sustav za gašenje poţara spremnika zraĉnom pjenom

- stabilni sustav za hlaĊenje spremnika i separatora vodom

- stabilni sustav za hlaĊenje punilišta autociserni

- mobilni bacaĉ voda-pjena

Vanjska hidrantska mreža:

- 26 komada nadzemnih hidranata Tipa MIV Varaţdin promjera 100 mm s

jednim A i dva B Storz prikljuĉka

- oblik mreţe prstenasti koji je izveden cjevovodom promjera 150 mm

- hidranti su postavljeni u krugu otpremne stanice

Stabilni sustav za gašenje požara

Stabilni sustav za gašenje poţara izveden je na spremnicima R-1, R-2, R-3 I R-4. Za gašenje

poţara na spremnicima predviĊen je stabilni sustav za gašenje zraĉnom pjenom. Dovod

mješavine vode i pjenila do komora instaliranih pri vrhu plašta spremnika obavlja se preko

kolektora s mješaĉima pjenila. Mješaĉi su smješteni u vatrogasnici. Dotok pjenila do mješaĉa

dovodi se iz spremnika pjenila pomoću pumpi za pjenilo P–2 i P-3. Cjevovodi za gašenje

postavljeni su podzemno do spremnika. Na najniţem dijelu cjevovoda u drenaţnom oknu u

pumpaonici ugraĊeni su drenaţni ventili. Otvaranje ventila je ruĉno.

Podaci o spremnicima

Spremnik Promjer

( m 2 )

Visina (m) Površina plašta

(m2)

Površina krova

(m2)

Površina

tekućine

(m2)

R- 1 24,38 11,2 881 514 468

R- 2 24,38 11,2 881 514 468

R- 3 24,38 11,2 881 514 468

R- 4 24,38 11,2 881 514 468

Opis događaja te izračun potrebnih snaga i sredstava za gašenje požara

Poţar se dogodio na spremniku R-3 sa sirovom naftom (kapacitet 5000 m3) koji se nalazi na

sjeveroistoĉnom dijelu otpremne stanice uz jaki sjeverozapadni vjetar od 7 m/s. Zbog rasporeda

vertikalnih spremnika opasnost da se poţar proširi ina R-4 Stabilna instalacija zakazuje u

kljuĉnom trenutku zbog kvara na protoĉnom ventilu.

Uskoro, nakon nekoliko minuta pregrijavanja plašta spremnika dolazi do njegovog popuštanja te

se sadrţaj poĉinje izlijevati u tankavanu R-3.

Zbog siline poţara i njegovog brzog razvoja zakazuje manipulacija kojom se ţeli postići

odvoĊenje dijela tekućine kroz postojeći cjevovod.


97

Mora se djelovati brzo te zbog toga deţurni sluţbenici izvješćuju o dogaĊaju interventne

vatrogasne postrojbe te ostale hitne sluţbe.

U meĊuvremenu poţar se širi cijelom tankvanom i prijeti potpunoj destrukciji spremnika.

Taktika gašenja

Poţar se mora zaustaviti u prostoru R-3 spremnika kako se ne bi pretvorio u poţar koji je vrlo

teško ugasiti sa postojećim resursima.

Prvo se gasi tankvana uz istovremeno hlaĊenje plašta spremnika te nakon gašenja tankvane i

gašenje spremnika.

HlaĊenje spremnika R-4 obavezno sa privjetrene strane odnosno strane bliţe poţaru.

Mlazeve vode treba usmjeriti na najviše dijelove spremnika kako bi otjecanje vode niz stijenke

spremnika umanjilo dovoĊenje topline spremniku. Vodu treba stalno dovoditi na pribor

spremnika ,neizolirane oslonce i na svaki onaj dio plašta spremnika iznad nivoa tekućine, koji je

u kontaktu s plamenom.

Prilikom gašenja treba se znati da svako pribliţavanje spremnicima koji gore moţe rezultirati

ljudskim ţrtvama zbog eksplozije, prekipljenja i prelijavanja tekućine, pa i u onom trenutku kada

se poĉne okretati trend poţara prema njegovom stišavanju.

Potrebno je znati da se gašenje mobilnom tehnikom i prijenosnom opremom zapoĉinje tek kada

postoji sigurnost da se poţar moţe ugasiti sa postojećim resursima kako bi se izbjeglo

nepotrebno trošenje sredstava .

a) Izraĉun sredstava za tankvanu - gašenje

b) Izraĉun sredstava za R-3 spremnik – hlaĊenje i gašenje

c) Izraĉun sredstava za R – 4 spremnik - hlaĊenje

1. Tankvana 50 x 50 = 2.500 m2

2.500 – 468 = 2.032

2.032 x 4,1 = 8.331,2

8.331,2 x 60 = 499.872

499.872 x 6 % = 29.992

Potrebna koliĉina: Voda - 469.880 l = 7831 l/min =130,5 l/sec

Pjena - 29.992 = 500 l/min = 8,3 l/sec

2. Spremnik R-3 hlaĊenje I gašenje

HlaĊenje 1.200 x 25 = 30.000

Gašenje 468 x 6,5 = 3.042

3.042 x 65 = 197 .730

197 .730 x 6 % = 11.864


98

Voda -185.866 =2.859 l/min = 47,6 l/sec

Pjena – 11.864 = 182,5 l/min = 3,04 l/sec

3. Spremnik R – 4

HlaĊenje - 1200 x 25 = 30.000

4. Ukupno Voda za gašenje - 655.746 l

Voda za hlaĊenje – 60.000 l

Ukupno - 715.746 l

Pjenilo - 41.856 l

Obrazloženje

Budući da ovakvi reţimi rada prema NFPA 11 traţe veće kapacitete vode i pjene od postojećih

po jedinici površine u jedinici vremena rješenje treba traţiti u graniĉnim, alternativnim uvjetima

za gašenje, a to bi prema NFPA 11 za spremnike promjera do 25 m bilo 4,1 L/min / m 2 otopine

pjene, a minimalno vrijeme gašenja 21 min.

Tada bi vrijednosti bile :

Za tankvanu 2500 – 468 = 2.032

2.032 x 4,1 = 8.331,2

8.331,2 x 21 = 174.955 - otopina

174.955 x 6 % = 10.497 – pjenilo

174.955 – 10.497 = 164.458 – voda

Za R-3 spremnik :

a) gašenje 468 x 4,1 = 1.919

1.919 x 21 = 40.294,8 – otopina

40.294,8 x 6 % = 2.417,68 – pjenilo

40.294,8 – 2.417,68 = 37.877 – voda

b) hlaĊenje 1200 x 21 = 25.200 l

Za R – 4 hlaĊenje – 1200 x 21 = 25.200 l

Ukupno :

252.735 l = 12.035 l/min = 200,58 l/sec – voda

12.915 l = 615 l / min = 10,25 l /sec - pjenilo

Ukupno u min. otopine = 10.250 l/min. + voda za hlaĊenje = 2.400 l / min.

Ukupno resursi u tehnici

- monitori za gašenje 8 x 1.200 l/min

- monitori za hlaĊenje 2 x 1.200 l/min

- odjela za zaštitu od topline – teška 16 kom.

- izolacijski aparati za zaštitu organa za disanje 30 kom.

- nadtlaĉni ventilatori - 4 kom od 30.00 – 70.000 m3 u min.


99

4.800 l/min vode crpi se preko pumpe sa maksimalnim reţimom rada ,a ostatak od 7.235 l iz 6

vozila sa VMS – 1.200 l/min. vezanih sa spremnicima za vodu (200 m3 i 500 m

3) .

Ukupni resursi u ljudstvu - 30 vatrogasaca

Zaključak

Intervencije na ovakvim postrojenjima zahtijevaju prije svega pravilno proporcioniranje tehnike i

sredstava za gašenje uz naglašenu ranu i pravovremenu pripremu i planiranje sa stalnom

provjerom mobilizacijske spremnosti.

Kada se govori o dijelu zaštite koji trebaju proizići iz resursa dva DVD-a (D. Miholjac i Našice),

presudna bi mogla biti njihova udaljonst za konaĉni epilog poţara.

Vrijeme okupljanja, zastarjela tehnika i udaljenost od otpremne stanice mogli bi rezultirati

rušenjem zahvaćenog spremnika i prolijevanjem zapaljene tekućine što bi imalo za posljedicu

vrlo teško gašenje.

Zbog toga je presudno vaţno opremati postojeće vatrogasne snage modernom i brzom tehnikom

kao i efikasnim sredstvima za gašenje.

Pravilno proporcioniranje i stalno uvjeţbavanje takoĊer su bitni.


100


101

C.11.2.6. Gašenje poţara silosnih postrojenja

Slavonija je poljoprivredni kraj i poljoprivredna proizvodnja, skladištenje i prerada

poljoprivrednih proizvoda jedna je od osnovnih djelatnosti tog podruĉja.U skladu s tim i

opasnosti koje nastaju na tim objektima u mogućem poţaru predstavljaju interes za razvoj znanja

na gašenju poţara tih objekata.

Ovaj tekst će pokušati detaljnije sagledati ove probleme i pokušati ih objasniti.

Silosna postrojenja nalaze se u Ernestinovu, Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Valpovu,

Đakovu, Dardi, Ţupanji, Vinkovcima, Slatini, Virovitici i svim većim mjestima Slavonije.

Osnovne znaĉajke navedenih objekata:

1. u njima su velike koliĉine zrnatih masa – u silosima to zna biti i po 8.000 – 10.000 vagona

(da bismo si mogli predoĉiti kolika je to koliĉina zamislimo kompoziciju od deset tisuća

vagona na pruzi).

2. problemi bubrenja zrna – kod gašenja vodom nastaje jako bubrenje, te znaĉajno povećanje

obujma mase koja u konaĉnici moţe izvršiti destrukciju silosa.

3. problemi poţara koji mogu nastati nakon eksplozija ( u Slavoniji se dogodilo oko 25

eksplozija uzvitlane prašine u silosnim objektima u kojima je bilo velikih materijalnih šteta, a

relativno malo ljudskih ţrtava – 3 eksplozije u silosu B. Manastir, 1 eksplozija u silosu

Darda, 1 u Osijeku, 3 u Valpovu, 4 u Novoj Gradiški, 2 eksplozije u silosu Jasinje u Sl.

Brodu, 3 eksplozije u Vinkovcima itd.

4. nataloţena prašina koja se u poţaru uzvitlava te tako nastaje eksplozija i šteta koja je daleko

veća od štete u poţaru (te eksplozivne smjese mogu nastati u takvim objektima i ako su

materijali tretirani sa nekakvim herbicidima i insekticidima pa se javljaju plinovite

komponente kao npr. ako se radi “ Fokstoksinom” pa se javlja plin Fosin PH 3) koji je vrlo

eksplozivan. U sluĉaju da su stvorene mogućnosti miješanja praškastih i plinovitih

komponenti ,eksplozije i kod daleko blaţih uvjeta postaju razornije).

5. mogućnost nastanka eksplozija i u procesima gašenja.

Eksplozije na silosnim postrojenjima:

Silos se sastoji iz strojarnice (višekatni objekt visine gotovo u pravilu šezdeset metara iznad

zemlje i jednu do dvije etaţe ispod zemlje), razliĉitog broja silosnih ćelija koje imaju prosjeĉnu

visinu od +1 do 31 m (sadrţaj takve ćelije je od 50 – 100 vagona materijala) ,nadćelijskog

prostora (na gornjem dijelu) ,podćelijskog prostora u kojem je smještena mehanizacija.

Glede nastanka poţara, poţari koji se javljaju ovdje su identiĉni sa poţarima na bilo kojem

katnom objektu, ali sa jedinom specifiĉnosti da se tu pojavljuje prašina koja se u poţaru i

prilikom gašenja moţe uskovitlati te eksplodirati pa zbog toga traţimo specijalne taktike gašenja.

Nadćelijski i podćelijski prostori su istih specifiĉnosti osim što podćelijski prostor moţe biti i

podrumski prostor sa svim znaĉajkama poţara u takvom prostoru.

U ćelijama mogu nastati dva specifiĉna oblika poţara:

1. poţar koji nastaje na površini materijala

Prije 16 godina došlo je do pojave dima iz silosa Croatie IPK u Osijeku. Prilikom

pregleda objekta utvrdilo se:

- da je nadćelijska hala puna dima (djelatnici i vatrogasci poduzeća htjeli su zaliti

vodom ćelije koje su bile zadimljene)

- prilikom ventilacije prostora i pregleda ćelije utvrdilo se da se upalila pljevica na

površini te da ona tinja.


102

Nakon ovakvog pregleda utvrdilo se da je dovoljno s jednom brentaĉom ući u opoţareni

ćelijski prostor i poţar ugasiti što se i uĉinilo.

2. dubinski poţari

Dubinski poţari su najveći problem – iskustva koja su se dobila od gašenja dubinskih

poţara kreću se unazad dvadesetak godina kada se dogodio poţar u silosu koji je imao

uskladišteno oko 6.000 vagona suncokreta, a izgorilo je oko 1.500 vagona, te se tek

nakon nekoliko mjeseci došlo do spoznaje što raditi u takvim sluĉajevima. Ta iskustva

bila su vrlo vrijedna za razvoj vatrogasnih akcija na takvim objektima u kasnijim

godinama.

Da bi se uopće moglo razumjeti što se dogaĊa u poţaru unutar ćelija trebalo bi nešto

doznati o zrnu kao materijalu koji se skladišti.

Zrno nastaje kao spremište energije.Biljka uzima ugljiĉni dioksid, mineralne tvari i vodu,

zatim sunĉevu energiju preko fotona, vrši sintezu ugljikovodika, te se izdvaja kisik iz

stanica. Biljka stvara zrno koje u sebi ima ugljikovodike ili ugljikohidrate (ako se radi o

uljaricama) koje se moraju odrţati u ţivom stanju (zbog toga što je to sjemenski materijal

koji će se negdje upotrijebiti, a ako sjeme umre, kvalitet proizvoda od tog sjemena neće

biti dobar).

Da bi ţivi organizam mogao opstati on mora disati. Disanje znaĉi oksidaciju i razgradnju

zrna na poĉetne tvari iz kojeg je nastalo. Prema tome, zrno uzima kisik, smanjuje mu se

masa i izdvaja voda, ugljiĉni dioksid i toplina.

Osnovni uvjet za skladištenje nekog materijala je osigurati dovoljno kisika, a razinu

disanja smanjiti na najmanju moguću mjeru. To se prilikom skladištenja postiţe

razliĉitim metodama.

Stanje zrnate mase s gledišta termike

Zrno je loš toplinski vodiĉ kao i drugi organski materijali. Ono diše polagano pod

uvjetom da su niske temperature i da je vrijeme suho. Prema tome, potrebno je zrno

osušiti u sušarama, a zatim cijelim nizom postupaka odrţati temperaturu na što niţem

nivou. Obzirom da taj proces disanja oslobaĊa vlagu i CO2, mijenja se atmosfera u ćeliji i

ona će u jednom trenutku biti takva da će toplina koja se oslobodila na nekakvom mjestu

biti tolika da se neće moći odvesti u okolinu.U tom sluĉaju to će se mjesto poĉeti

zagrijavati. Što se ono više zagrijava, intenzivnije je disanje, te se povećava koliĉina

topline, vlage i dr., što ponovno pospješuje disanje i na kraju se dolazi do temperatura

koje mogu dovesti do samozapaljenja .

Npr. kod uljarica, ako su nepovoljni uvjeti vlage 12% , a trebalo bi biti 7-8%, nakon pet

dana dostiţe se temperatura od 420 C. Nakon postizanja te temperature uništavaju se

mikroorganizmi, te se stvara tolika mnoţina topline i ugljiĉnog dioksida da kisika iz

okolne atmosfere više nema, te dolazi do razgradnje masti.

Nakon toga nastaje niz kemijskih i fizikalnih procesa koji ubrzavaju zagrijavanje, te

iskustva govore da nakon dvadeset jedan dan po nastanku ovakvih procesa, temperatura

dostiţe visinu od 8500 C.

Da bi se sprijeĉili ovi procesi u silosima se kontrolira temperatura pomoću termometara

koji signaliziraju povećanje temperature. Kako su te ćelije promjera od 3-12 m, a visine

od 6–50 m, a termoosjetnici se postavljaju uglavnom na sredini ćelije po šest.


103

Ispitivanja su pokazala da u sluĉaju udaljenosti termometra od dva metra od mjesta

povećanja temperature da taj termometar neće registrirati promjenu, iako je došlo do

maksimalnih promjena od 850–9000 C na tom mjestu. To nam govori da termojavljaĉi

nisu dovoljna garancija da neće nastati poţar u ćeliji. Temperature u ovim procesima

postaju tolike da se poĉinju širiti na okolnu masu. U uvjetima nedostatka kisika nastat će

kod temperatura od 400-5000 C proces suhe destilacije (kemijske razgradnje materijala u

kojoj nastaju plinovi koji se diţu prema gore te izazivaju zbog svoje visoke temperature

i gorenje u gornjim slojevima materijala koje se takoĊer mora povremeno gasiti).

Istovremeno smole i katrani se spuštaju u niţa podruĉja i meĊusobno sljepljuju zrno i

tako se stvara sloj zaljepljenih i armiranih ĉestica koji se ponaša kao most prilikom

ispuštanja materijala i ne dozvoljava ispuštanje iz gornjih slojeva.

Problemi koji se javljaju kod ovakvih procesa za vatrogasce su :

1. zbog prisutne visoke temperature ne moţe se doći do mjesta gorenja

2. ne smije se gnijezdo zalijevati vodom, jer će doći do pucanja stijenke ćelije

3. u ćeliji se stvorio svod koji ne dopušta da masa izaĊe napolje.

To su problemi koji bitno utjeĉu na taktiĉki nastup vatrogasaca.

Primjer - u jednom silosu prije 30-tak godina došlo je do ovakvog poţara zrna suncokreta.

Godina je klimatski bila izuzetno nepovoljna sa velikom koliĉinom padavina te se suncokret

morao skinuti sa polja. Zbog nepovoljnih uvjeta skladištenje je bilo prisilno u neuvjetne silose

koji nisu projektirani za tu vrstu zrna (uljarice). Stvar se dodatno iskomplicirala jer se u silose

smjestilo neĉisto zrno. Procesi su nakon toga bili slijedeći – visoka vlaga – povećani intenzitet

disanja – zagrijavanje – gorenje. Nakon mjesec dana od uskladištenja došlo je do pojave

intenzivnog mirisa gorenja i pojave vodene pare na vrhu ćelije.

Konstatiralo se da su se pojavili organski plinovi koji još nisu bili u podruĉju eksplozivnih

koncentracija.Tu je bilo nuţno smanjiti temperaturu u ćeliji pomoću ventilacije. Kako ureĊaji za

ventilaciju nisu bili ispravni nastavio se proces razgradnje i zagrijavanja i nakon pola mjeseca

došlo je do pojave gorenja i to povremenog jer su se na gornjoj površini palili plinovi zbog

visoke temperature i nakon izgaranja se gasili. Situacija je bila ozbiljna.Zbog ozbiljnosti je

osnovan stoţer gašenja u kojem je bila stalna ekipa vatrogasnih struĉnjaka i tehnologa te

vatrogasaca.Poĉetkom sijeĉnja došlo je do nekoliko otvorenih gorenja u ćeliji te je u jednom

trenutku došlo do snaţne eksplozije koja je razorila dvije silosne ćelije.Vatrogasci su pokušavali

smiriti gorenje aparatima sa CO 2 ,ne znajući u to vrijeme što se dogaĊa sa mastima i anaerobnim

termiĉkim procesima meĊutim bez uspjeha te se stvorila elastiĉna kora koja je sprijeĉila

izvlaĉenje materijala iz ćelija.Ĉetiri dana nakon prve eksplozije nastala je i druga eksplozija koja

je srušila i nadćelijsku halu te oštetila nekoliko silosnih ćelija na koje se poţar i proširio.

Katastrofa je bila izvjesna. Zbog toga su bili pozvani mineri koji su minirali stvoreni svod unutar

ćelija, ali zbog elastiĉnosti tog materijala od kojeg je svod bio saĉinjen brzo se zatvorila rupa

koja je nastala miniranjem te je prohodnost ćelije ponovno onemogućena. Zakljuĉak vatrogasaca

je bio da se na svod mora djelovati nekim mehaniĉkim naĉinom. Potrebno je bilo prvo spustiti

temperaturu u ćelijama vodom jer je već došlo do razaranja ćelija. To se i uĉinilo pomoću

pumpe i mlaznice za probijanje (poznata u radu na kanalizaciji) od 250 bar-a tlaka mlaza. Ta je

efikasnost moguća samo kod usnaca mlaznice 1-2 cm .

Tako se izrezao otvor u smolastoj skrami od 1,5 x 1,5 m i tada je materijal poĉeo curiti van.

Odozgo je taj materijal kvašen vodom, a odozdo takoĊer pomoću jednog mlaza vršeno

dogašavanje. Gašenje je potrajalo 2,5 mjeseca, a izgorjelo je oko 1500 vagona suncokreta. U

tadašnjoj literaturi nije bilo moguće naći upute za gasitelje, te su oni bili prisiljeni uĉiti na

iskustvima.


104

Zakljuĉci koji su donešeni nakon takvih analiza:

1. da se u ćelijama ne smije skladištiti nepropisan materijal

2. kemizam koji se dogaĊa u procesima disanja i zagrijavanja zrnate mase mora biti poznat

3. stvaranje ĉvrstog kompaktnog sloja u ćeliji koji ne dopušta istjecanje mase mora se

izbjeći, a ako nastane mora se probiti kako bi se materijal ispustio.

4. u toku evakuacije zrna mogu nastajati razorne eksplozije na koje se mora raĉunati u

pogledu mjerenja koncentracije, ventilacije i zaštite sudionika intervencije.

Nakon te intervencije nastao je gotovo identiĉan sluĉaj na silosu koji je bio jednako projektiran

osim što je imao kapacitet od 2000 vagona više (10.000).

Tu se postupilo na slijedeći naĉin:

1. odmah je osnovan stoţer za gašenje

2. stoţer je zapovjedio da se osiguraju puţni transporteri kako bi se omogućilo izuzimanje

materijala iz ćelija i ostale opreme

3. osigurao se dovoljno veliki prostor za smještanje materijala kao i strojevi za razgrtanje,

utovar i odvoţenje

4. definirana su pravila ponašanja na poţarištu, te otklonjeni svi nepotrebni ljudi

(postavljene ekipe na vrhu i dnu silosa).

5. pripremljene ekipe za hlaĊenje silosa u sluĉaju da se to pokaţe potrebnim

6. pozvani struĉnjaci za silosna postrojenja

7. na izlazu iz ćelija se pipremila ekipa za eventualno gašenje upaljenog materijala

8. organizirano neprekidno praćenje koncentracija prisutnih plinova

Kao što se moţe zakljuĉiti, kod poznatih uvjeta na poţarištu puno su brţe i toĉnije reakcije

gasitelja. Rezultat je bio uspješno ispuštanje i gašenje upaljenog materijala te provjetravanje i

hlaĊenje ćelije bez proširenja poţara na susjedne.

Nakon nekoliko godina od toga dogaĊaja, dogodio se poţar na silosu u Dardi koji je po svemu

bio drugaĉiji. U ćeliji koja se zapalila je bila suncokretova saĉma (produkt samljevenog

suncokreta koji se nakon toga preše da bi se iscjedilo ulje sa 42% na 7-8%, pa se ekstrahira

masa koja se prelije sa frakcijskim benzinom da bi se otopilo preostalo ulje, a nakon toga se radi

frakcijska destilacija kojom odvaja benzin i nakon toga nastaje saĉma). Saĉma se zagrijava na

visoku temperaturu da bi izišao benzin i uništili štetni sastojci, ali ne postoji postupak kojim bi se

izvukao sav sadrţaj benzina. Kod skladištenja saĉme koja se sastoji od krupnijih i sitnijih ĉestica

mora se svakodnevno ispuštati saĉma za jedan metar i taj ispušteni sadrţaj presipavati na vrh

sadrţaja u ćeliji. Ako se to ne uĉini, zbog vibracija silosa zbog razliĉitih razloga, mali sloj zraka

koji se nalazi oko ĉestice istisne van i dolazi do sljepljivanja ĉestica, nastanu grudve, od grudvi

komadi, od komada svod i taj sadrţaj više ne curi van. U navedenom silosu u Dardi, taj materijal

se nalazio u jednoj ćeliji skoro dvije godine bez pomjeranja.

Kad se odozdo otvorila ćelija (koja je bila centralno projektirana, te se zbog toga nije moglo

djelovati na nju sa strane) utvrdilo se da se svod napravio u donjem dijelu mase, te da iznad

njega još ima puno materijala velike vrijednosti. Vaţnost intervencije je bila u tome da se smanji

šteta na najmanju razinu.

Postupak rukovoditelja akcije sastojao se u slijedećem:

1. detektiralo se stanje

2. pokušao se u materijalu napraviti bunar kroz kojega bi se upuštali gornji slojevi


105

3. kad se doĊe ispuštanjem materijala kroz napravljeni otvor u svodu, koji je ujedno i hlaĊen

gornjim ohlaĊenim slojevima koji kroz njega prolaze, da se klasiĉnom intervencijom

ugasi jezgro poţara.

Postupak se ovim redoslijedom odvijao u trajanju od deset dana u punoj ţetvi, ali bez štete i

ţrtava. Intervencija je bitno odudarala od klasiĉne intervencije, a obavljala se na naĉin da je bilo

neprekidno nekoliko ljudi u ćeliji koji su fiziĉkim radom upuštali materijal kroz otvor u svodu.

Pri tome se izuzetno moralo voditi raĉuna o tome da tzv. bunar u svodu nije dublji od 1 m, jer bi

u protivnom u tom prostoru postojala mogućnost nastanka eksplozivnih smjesa, tako da se

neprestano nasipavao otvor u svodu.

Prije toga je osmišljeno i utvrĊeno:

1. da se mogućnost nastanka eksplozije svede na najmanju mjeru

2. morali su se stvoriti uvjeti za siguran rad ljudi spuštanih u ćeliju (svakih pola sata

izvlaĉili su se ljudi van i bili su pod lijeĉniĉkim nadzorom, noćni rad se izbjegavao)

3. kad se spustio nivo mase za oko 3 m spušten je kemiĉar koji je mjerio sastav CO plina

(koji je u jednom trenutku dostigao vrijednosti iznad maksimalno dopuštenih granica).

Kod toga je napravljena greška, jer je ĉovjek koristio masku s cjedilom, a nije mjerio

koncentraciju kisika koja je bila ispod 17%.

Nakon što se dogodio incident s gubitkom svijesti dotiĉnog ĉovjeka (srećom bez

posljedica) osigurali su se ureĊaji za autonomno disanje, odnosno kisik je takoĊer stavljen

pod kontrolu te ostali plinovi – prije svega eksplozivni

4. kad se došlo do svoda, poĉelo je gašenje vodenom maglom

5. nakon toga se svod probijao s visokotlaĉnom mlaznicom i pumpom (poznatom u

ĉišćenju kanalizacije)

6. višak vode se izvlaĉio iz podruma na otvoren prostor.

Zakljuĉak poslije opisane intervencije

Do dolaska specijalista za ovakve intervencije voditelj akcije treba uĉiniti:

1. napraviti konsultacije sa struĉnom osobom do njegova dolaska

2. da se u ćeliju ubaci CO2 da se sprijeĉi širenje poţara (mora se imati u vidu da je to

prostor od 800–1000 m3)

3. odrţavati vatrogasni nadzor nad ponašanjem susjednih ćelija

4. smanjiti zadrţavanje nepozvanih na minimum

5. definirati površinu potrebnu za smještanje ispuštenog materijala

6. definirati mehanizaciju za izuzimanje materijala

7. osigurati dovoljan broj radio ureĊaja

8. povezati se s poduzećem koje ima visokotlaĉne crpke

Po dolasku specijaliste:

1. procijeniti analizu stanja sa svim posljedicama

2. odrediti taktiku kojom će se riješiti problemi

3. uspostaviti naĉine izuzimanja mase s mogućnošću odvoţenja

4. pripremiti cjevne pruge iznad i ispod ćelija, s tim da ona iznad ćelija ima i mlaznicu za

vodenu maglu

5. potrebno postaviti aksione ventilatore za provjetravanje podruma

6. uspostaviti radio vezu

7. osigurati prijenosni kompresor za punjenje boca izolacijskih aparata za zaštitu organa za

disanje

8. osigurati termometre i mjeraĉe prisutnosti plinova


106

Potrebne vatrogasne snage za vatrogasnu akciju (bez posebnih komplikacija kod interveniranja):

1. gasitelja – 6 s univerzalnim mlaznicama, te mlaznicama za vodenu maglu

2. strojarski dio – 4 rukovatelji vatrogasnim crpkama i ureĊajem za punjenje boca sa

zrakom

3. ventilacija – 2 rukovanje aksionim ventilatorima

4. radio veza – 2 vatrogasca na vrhu i dnu silosne ćelije u vezi sa zapovjednikom

5. mjerenje koncentracije plinova – 2, na gornjem dijelu i dnu silosa

6. nuţna izbava – 1 vatrogasac vozaĉ autoljestve

7. zapovjedne funkcije – 1 zapovjednik na taktiĉkom nivou i 1 zapovjednik na operativnom

nivou akcije

UKUPNO : devetnaest vatrogasaca

Procjena potrebne tehnike:

1. ĉetiri vatrogasna vozila – autoljestva od trideset metara, dvije vatrogasne autocisterne

kapaciteta 7.000 l vode i pumpom 16/8, zapovjedno kombinirano vatrogasno vozilo

2. kompresor za punjenje boca izolacionih aparata za zaštitu organa za disanje te 12

priĉuvnih boca

3. dva aksiona ventilatora

4. ĉetiri ruĉna radio ureĊaja te ĉetiri mobilna radio ureĊaja

5. dva eksplozimetra

6. mlaznice, cijevi, podveske i ostale armature prema datoj situaciji

C.11.3. Ocjena pokrivenosti postojećim vatrogasnim postrojbana i odreĊivanje poţarnog

podruĉja

Dobiveni broj od 24 vatrogasca potreban je za gašenje poţara na otvorenom prostoru, što znaĉi

da bi 3 odjeljenja po 8 vatrogasaca s propisanom tehniĉkom opremom i sredstvima mogli

uĉinkovito intervenirati na gašenju pretpostavljenog poţara. Dva odjeljenja koja bi prva došla na

mjesto poţara mogla bi sprijeĉiti širenje poţara, a svi ostali kasnije pristigli vatrogasci mogu se

ukljuĉiti u akciju gašenja prema rasporedu zapovjednika vatrogasne postrojbe na intervenciji.

DVD Beniĉanci ima 35 operativnih vatrogasaca, od kojeg broja se moţe formirati vatrogasna

postrojba sastavljena od 4 vatrogasna odjeljenja po 8 dobrovoljnih vatrogasaca.

Navedeni broj operativnih vatrogasaca zadovoljava uvjete glede minimalnog broja od 20

operativnih vatrogasaca za središnje vatrogasno društvo, sukladno Zakonu o vatrogastvu

(Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.).

DVD Kuĉanci ima 18 operativnih vatrogasaca, od kojeg broja se moţe formirati vatrogasna

postrojba sastavljena od 2 vatrogasnog odjeljenja po 9 dobrovoljnih vatrogasaca.


operativnih vatrogasaca za vatrogasna društva koja pruţaju potporu središnjem vatrogasnom

društvu, sukladno Zakonu o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.).

DVD Lacići ima 10 operativnih vatrogasaca, od kojeg broja se moţe formirati vatrogasna






107

DVD Šljivoševci ima 13 operativnih vatrogasaca, od kojeg broja se moţe formirati vatrogasna





U sluĉaju izbijanja poţara na otvorenom prostoru ili većih poţara na graĊevinama potrebno je

odmah uzbuniti više vatrogasnih postrojbi, koje bi zajedniĉkim djelovanjem sa postojećim

brojem vatrogasaca mogle okupiti potreban broj vatrogasaca za gašenje većih poţara.

Temeljem navedenoga proizlazi da je postojećim dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama u

stanju sadašnje opremljenosti i organizacije uzbunjivanja i okupljanja operativnih vatrogasaca

oteţana mogućnost intervencije u nekim sluĉajevima i rješavanja svih potreba kod gašenja

poţara i drugih dogaĊaja na podruĉju Općine Magadenovac.

Na temelju izraĉuna aktivnosti vatrogasnih postrojbi kod pretpostavljena dva poţara moţe se

zakljuĉiti da dobrovoljne vatrogasne postrojbe na podruĉju Općine Magadenovac uz uvjet da

organiziraju uĉinkovito i brzo okupljanje vatrogasaca, osposobi dovoljan broj operativnih

vatrogasaca i da se opreme propisanim minimumom tehniĉke opreme i sredstava prema

Pravilniku o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj

43/95.) i Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatrogasnih postrojbi

dobrovoljnih vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.) mogu pokrivati cijelo podruĉje

Općine Magadenovac.

C.12. Mišljenje o broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi

U naseljima na podruĉju Općine Magadenovac nema profesionalnih vatrogasnih postrojbi.

Na tom podruĉju dijeluje ĉetiri dobrovoljne vatrogasne postrojbe i to DVD Beniĉanci, DVD

Kuĉanci, DVD Lacići i DVD Šljivoševci, koji nisu u potpunosti opremljeni sukladno uvjetima

Pravilnika o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj

43/95.) i Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatrogasnih postrojbi

dobrovoljnih vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.).

Središnji DVD Beniĉanci treba u potpunosti opremiti prema odredbama ĉl. 37., 38., 39. i 50.

Pravilnika o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj

43/95.), upotpuniti broj operativnih dobrovoljnih vatrogasaca, te postrojbe organizirati u smislu

pravovremenog prijema dojave o poţaru i izlaska na intervenciju.

Ostala dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Kuĉanci, DVD Lacići i DVD Šljivoševci) trebaju

se opremiti sukladno uvjetima Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih

vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.), te

organizirati u smislu pravovremenog prijema dojave o nastalom dogaĊaju i pravovremenog

izlaska na intervenciju.


108

U sluĉaju da se Dobrovoljne vatrogasne postrojbe opreme potrebnim vozilima, tehniĉkom

opremom i sredstvima, te organiziraju u smislu pravovremenog prijema dojave o nastalom

dogaĊaju i pravovremenog izlaska na intervenciju u potpunosti će zadovoljiti potrebe za gašenje

poţara u svim naseljima na podruĉju Općine Magadenovac.

Na podruĉju Općine Magadenovac nema profesionalnih ni dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u

gospodarstvu a prema kategorijama ugroţenosti od poţara u graĊevinama, graĊevinskim

dijelovima i prostorima pravnih osoba koje djeluju na tom podruĉju za to nema ni potrebe.

GraĊevine na lokaciji INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Istraţivanje i proizvodnja nafte i

plina, Sektor proizvodnje nafte i plina za JIE, Okrug Slavonija, Pogon Beniĉanci, Otpremna

stanica Beniĉanci razvrstane su u II B kategoriju ugroţenosti od poţara, te prema Pravilniku o

razvrstavanju graĊevina, graĊevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroţenosti od poţara

imaju na lokaciji organizirano deţurstvo 1 operatera (vatrogasca) ili vatrogasca u smjeni i 3

djelatnika struĉno osposobljena za dobrovoljnog vatrogasca. Svi djelatnici su osposobljeni za

gašenje poĉetnih poţara.


109

D. PRIJEDLOG TEHNIĈKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE

POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA

I ŠIRENJA POŢARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU

D.1. Organizacijske i tehniĉke mjere

D.1.1. Vatrogasne postrojbe

Sukladno ĉl. 9. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.)

ministar unutarnjih poslova, na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice, propisat će mjerila za

ustroj, razvrstavanje i naĉin djelovanja vatrogasnih postrojbi. Na temelju tih propisa, izmeĊu

ostalog, odrediti će se i potrebna oprema i sredstva vatrogasnih postrojbi (javnih vatrogasnih

postrojbi i dobrovoljnih društava) te rokovi za provedbu tih odredbi.

Dobrovoljna vatrogasna društva nastavljaju obavljati vatrogasnu djelatnost pod uvjetom da

udovolje uvjetima iz stavka 2. ĉlanka 9. Zakona o vatrogastvu unutar kojih su i uvjeti navedeni u

prethodnom stavku ove Procjene ugroţenosti od poţara.

Temeljem ĉlanka 56. stavak 6. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04.,

38/09. i 80/10.) dobrovoljna vatrogasna društva osnovana sukladno starom Zakonu o vatrogastvu

(Narodne novine broj 58/93. i 87/96.) nastavljaju s radom uz obvezu usklaĊivanja svog ustrojstva

i naĉina rada s odredbama Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i

80/10.).

Sukladno ĉlanku 60. st. 2. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i

80/10.) propisi donešeni radi izvršavanja odredbi Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj

139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.) ostaju na snazi do stupanja na snagu propisa za izvršavanje

odredbi Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.), ako nisu u

suprotnosti s odredbama tog Zakona.

Sukladno izraĉunu o potrebnom broju vatrogasaca, Pravilniku o osnovama organiziranosti

vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 61/94.) i Pravilniku

o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj 43/95.) za

podruĉje Općine Magadenovac potrebno je imati sljedeće vatrogasne postrojbe:

- postojeće DVD Beniĉanci ustrojiti kao središnje društvo sa najmanje 20 operativnih

vatrogasaca,

- ostala dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Kuĉanci, DVD Lacići i DVD

Šljivoševci) s najmanje 10 operativnih vatrogasaca u svakom društvu kao potporu

središnjem DVD Beniĉanci.

U cilju osiguranja efikasne vatrogasne djelatnosti Općina Magadenovac mora poduzeti potrebne

mjere kako bi svi vatrogasci, za koje se predviĊa operativno djelovanje u vatrogasnim

intervencijama, poloţili propisani ispit za stjecanje zvanja vatrogasac i da obave propisani

lijeĉniĉki pregled u cilju pribavljanja svjedodţbe o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje

vatrogasne djelatnosti

Zapovjednik vatrogasne postrojbe mora poloţiti struĉni ispit pred Povjerenstvom Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske po Programu struĉnog ispita za vatrogasce s posebnim

ovlastima i odgovornostima za samostalno voĊenje vatrogasnih intervencija, ako ne udovoljava

uvjetima iz ĉlanka 21. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 139/04., 174/04., 38/09. i

80/10.).


110

D.1.2. Ustroj vatrogasnog deţurstva

U cilju osiguranja pravovremene i uĉinkovite intervencije na podruĉju Općine Magadenovac,

polazeći od ĉinjenice da je DVD Beniĉanci potrebno tehniĉki opremiti za intervencije na cijelom

podruĉju Općine Magadenovac, te da se vozila i opremu mora redovito odrţavati predlaţe se

ustrojavanje stalnog vatrogasnog deţurstva u prostorijama DVD Beniĉanci.

U ostalim DVD-ovima predlaţe se ustrojavanje stalnog vatrogasnog deţurstva u prostorijama

DVD-a u razdoblju kada se oĉekuje povećana opasnost od poţara na podruĉju Općine

Magadenovac.

Stalno vatrogasno deţurstvo u DVD-u Beniĉanci treba organizirati na taj naĉin da u sluĉaju

poţara ili nekog drugog dogaĊaja najkasnije 2 do 3 minute nakon uzbunjivanja moţe barem

jedno vatrogasno odjeljenje u sastavu 5 do 6 vatrogasaca krenuti na intervenciju.

D.1.3. Vatrogasna oprema i tehnika

D.1.3.1. Središnje DVD Beniĉanci

Vatrogasne postrojbe središnjeg DVD Beniĉanci potrebno je opremiti sukladno ĉlanku 17.

Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske

(Narodne novine broj 61/94.) i ĉl. 37., 38., 39. i 50. Pravilnika o minimumu tehniĉke opreme i

sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne novine broj 43/95.).

Prioritet pri nabavci treba dati vatrogasnim vozilima, tehniĉkoj opremi i sredstvima za gašenje

poţara navedenim u daljnjem tekstu.

Ostalu opremu, sukladno Pravilniku o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih

postrojbi za središnje DVD Beniĉanci potrebno je nabaviti u što kraćem mogućem roku.

V. DOBROVOLJNA VATROGASNA POSTROJBA UTVRĐENA PLANOM ZAŠTITE OD

POŢARA GRADA, GRADA ZAGREBA, OPĆINE, KOTARA S POSEBNIM STATUTOM

I ŢUPANIJE

A) OPĆINE S PRETEŢNO SEOSKIM NASELJIMA

Ĉlanak 37.

(1) Najmanji broj i vrste vatrogasnih vozila, koja posjeduje dobrovoljna vatrogasna postrojba

utvrdena planom zaštite od poţara, ĉini:

- autocisterna kom. 1

- vozilo s posadom za gašenje poţara i prijenosnom ili ugraĊenom motornom pumpom (u

daljnjem tekstu: kombi vozilo) kom. 1

(2) U sluĉaju da dobrovoljna vatrogasna postrojba posjeduje navalno vozilo, ne mora posjedovati

autocisternu.

(3) Minimalna opremljenost navalnog vozila iz stavka 2. ovog ĉlanka sukladna je opremljenosti

autocisterne prema ĉlanku 38., stavku 1. ovog Pravilnika.

Ĉlanak 38.

(1) Minimalnu opremljenost vatrogasnih vozila iz ĉlanka 37., stavka 1. ovog Pravilnika ĉini:


111

AUTOCISTERNA:

- komplet za pruţanje prve pomoći komplet 1

- ljestva sastavljaĉa kom. 1

- metlanica kom. 2

- mlaznica dubinska "koplje" kom. 1

- mlaznica univerţalna 52 mm kom. 3

- mlaznica univerzalna 75 mm kom. 2

- pijuk za sijeno kom. 1

- radiostanica prijenosn kom. 1

- radiostanica ugradbena kom. 1

- ruĉna akumalatorska svjetiljka u "S" izvedbi kom. 2

- ruĉni aparat za gašenje poţara prahom S-9 kom. 1

- ruĉni aparat za gašenje poţara ugljiĉnim dioksidom CO2-5 kom. 1

- ruĉni aparat za gašenje poţara vodom i zraĉnom pjenom (brentaĉa) kom. 1

- uţe penjaĉko kom. 2

- vile za sijeno. kom. 1

- zaštitne rukavice-koţne para 2

- oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (ĉlanak 50., toĉka 1.)

- oprema za dobavu vode iz vodovodne mreţe (ĉlanak 50., toĉka 2.)

- vatrogašna arznatura tlaĉne cijevi (ĉlanak 50., toĉka 3.)

- alat (ĉlanak 50., toĉka 11.)

KOMBI VOZILO:

- cijev tlaĉna 52 mm kom. 6

- cijev tlaĉna 75 mm kom. 3

- dizalica 8 t kom. 2

- komplet za pruţanje prve pomoći komplet 1

- lještva kukaĉa kom. 1

- ljestva prislanjaĉa kom. 1

- metlanica kom. 2



- pijuk za sijeno kom. 1

- podvezica za cijev kom. 2

- prijelaznica 75/52 mm kom. 2

- radiostanica prijenosna kom. 2

- razdjelnica trodjelna kom. 1

- ruĊna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi kom. 2

- ruĊni aparat za gašenje poţara prahom S-9 kom. 1

- ruĉni aparat za gašenje poţara ugljiĉnim dioksidom CO2-5 kom. 1

- ruĉni aparat za gašenje potara vodom i zraĉnom pjenom (brentaĉa) kom. 1

- uţe ĉeliĉno za vuĉu s ušićom kom. 1


- vile za sijeno kom. 1

- zaštitne rukavice-koţne: para 2

- oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (ĉlanat 50., toĉka 1.)

- oprema za dobavu vode iz vodovodne mreţe (ĉlanak 50., toĉka 2.)

- oprema za gašenje poţara ĉaĊe u dimnjaku (ĉlanak 50., toĉka 6.)

- razvalni alat i bprema (ĉlanak 50.; toĉka 7.)

- elektriĉarski alat (ĉlanak 50.,toĉka 8.)

- alat (ĉlanak 50.,toĉka 11.)


112

Ĉlanak 39.

(1) Minimum tehniĉke opreme i sredstava; koji posjeduje dobrovoljna vatrogasna postrojba

utvrĊena planom zaštite od poţara,u skladištu,ĉini:

- ĉizme gumene - niske pari 5

- ĉuzme gumene - visoke para 2

- cijev tlaĉna 52mm kom. 7

- cijev tlaĉka 15mm kom. 7

- ljestva kukaĉa kom. 1

- ljestva mornarska kom. 1


- metlanica kom. 4

- mlaznica-univerzalna 52mm kom. 2

- mlaznica univerzalna 75mm kom. 1

- motorna pila kom. 1

- nosila sklopiva kom. 2

- potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 220V i produţnim kabelom kom. 1

- potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 380V i produţnim kabelom kom. 1

- prijenosna motorna pumpa za gašenje poţara 8-8 kom. 1

- punjaĉ za akumulator prijenosne radiostanice kom. 1

- punjaĉ za akumulator ruĉne svjetiljke (po potrebi) kom. 1


- ruĉna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi kom. 2

- ruĉni aparat za gašenje poţara prahom "S-9" kom. 2

- ruĉni aparat za gašenje poţara ugljiĉnim dioksidom "CO2-5" kom. 1

- ruĉni aparat za gašenje poţara vodom (naprtnjaĉa) kom. 4

- ruĉni aparat za gašenje poţara vodom i zraĉnom pjenom (brentaĉa) kom. 2


- zaštitne rukavice-gumirane pari 5

- zaštitne rukavice-koţne pari 5

- alat (ĉlanak 50,toĉka 11.)

IX. TEHNIĈKA OPREMA I SREDSTVA

Ĉlanak 50.

(1) Tehniĉka oprema i sredstva svrstavaju se u skupine prema namjeni, i to:

1. Oprema za dobavu vode iz prirodcuh i umjetnih izvora vode

- cijev usisna 110mm kom. 6

- kljuĉ za cijevi . kom. 2

- sitka usisna 110mm kom. 1

- uţe za usisne cijevi kom. 2

2. Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreţe

- hidrantski nastavak kom. 1

- kljuĉ za nadzemni hidrant kom. 1

- kljuĉ za podzemni hidrant kom. 1

- natikaĉ za hidrant kom. 1

3. Vatrogasna armatura i tlaĉne cijevi



- podvezica za cijev kom. 2

- prijelaznica 110/75mm kom. 1

- prijelaznica 75/52mm kom. 2


113


- sakupljaĉ 75/110mm kom. 1

- ublaţivaĉ reakcije mlaza kom. 1

4. Oprema i sredstva za gašenje poţara pjenom

- cijev za medumješalicu kom. 1

- medumješalica kom. 1

- mlaznica za srednje tešku pjenu kom. 1

- mlaznica za tešku pjenu kom. 1

- posuda s pjenilom 20 l kom. 5

5. Oprema za zaštitu organa za disanje

- izolacijski aparat komplet 2

- priĉuvna boca s kompromiranim zrakom za izolacijske aparate kom. 2

6. Oprema za gašenje poţara ĉaĊe u dimnjaku

- ţica za dimnjak kom. 1

- kljuĉ za dimnjak kom. 1

- lanac s kuglom kom. 1

- lopatica za ĉadu kom. 2

- mulda za ĉaĊu kom. 2

- ogledalo za dimnjak kom. 1

- strugaĉ za dimnjak kom. 1

- zaštitne rukavice za zaštitu od toplinskog isijavanja par 1

7. Razvalni alat i oprema

- ţeljezna kuka ("klamfa") kom. 10

- ţica za vezanje - namotaj kom. 1

- škare za ţeljezo kom. 1

- ĉavli (razliĉiti) kom. 30

- ĉekić (razliĉiti) kom. 2

- ĉepovi za zatvaranje vode i plina kom. 10

- bat Ċrveni kom. 1

- dlijeto za drvo kom. 1

- dubaĉ za beton kom. 1

- kliješta stolarska kom. 1

- kliješta za cijevi "švedska" kom. 1

- kljuĉ "francuski" kom. 1

- metar kom. 1

- mulda za šutu kom. 2

- odvijaĉ (razliĉiti) kom. 2

- pila za ţeljezo kom. 1

- pila za rupe kom. 1

- poluga kom. 2

- poluga "S" za vadenje ĉavala kom. 1

- probijaĉ za ţeljezo kom. 1

- sjekaĉ za ţeljezo kom. 1

- sjekira - tesarska kom. 1

- strugalica za ţeljezo kom. 1

- strugalica za drvo kom. 1

- svrdlo puţasto kom. 1

8. Elektriĉarski alat i oprema

- ispitivaĉ za struju kom. 1

- kliješla kombinirana kom. 1

- naoĉale - zaštitne kom. 1


114

- odvijaĉ kom. 1

- zaštitne rukavice - gumirane par 1

- traka za izoliranje kom. 1

9. Mehaniĉarski alat i oprema

- ĉekić (teški, srednji i laki) kom. 3

- cijev za pretakanje goriva kom. 1

- kliješta kombinirana kom. 1

- kljuĉ imbus (razliĉiti) kom. 5

- kljuĉ okasti (razliĉiti) kom. 7

- kljuĉ viljuškasti (razliĉiti) kom. 7

- odvijaĉ kriţni (razliĉiti) kom. 3

- odvijaĉ obiĉni (razliĉiti) kom. 3

10. Tehniĉka oprema za oznaĉavanje u prometu i ostala oprema

- ĉunjevi - prometne oznake kom. 5

- lijevak (aluminijski) kom. 1

- noţ-za rezanje pojasa kom. 2

- pokrivaĉ - deka kom. 2

- pokrivaĉ - folija kom. 2

- posuda 10 l kom. 2

- ruĉna tablica - stop kom. 1

- svjetiljka signalna kom. 2

- zaštitne rukavice - gumirane (tanke) para 2

11. Alat

- ĉaklja kom. 1

- lopata pobiraĉa kom. 2

- lopata riljaĉa kom. 1

- pijuk - obiĉni kom. 1

- pijuk - sjekira kom. 1

- poluga velika kom. 1

- sjekira - šumska kom. 1

12. Oprema za spašavanje


- ljestva rastegaĉa -.dvodjelna kom. 1

- nosila sklopiva kom. 1

- uţe ĉeliĉno za vuĉu s ušicom kom. 1

- uţe obiĉno kom. 4


13. Oprema za rad na vodi

- ĉaklja kom. 1

- ĉamac - komplet opremljen komplet 1

- pojas za spašavanje kom. 2

- udica za vaĊenje utopljenika kom. 1

14. Oprema za detekciju, dozimetriju i zaštitu (radiološka, biološka, kemijska)

- dozimetar za neposredno oĉitavanje kom. 1

- odijelo za zaštitu od kontaminacije (RBK) komplet 1

- osobni dozimetar kom. 1

- ph-metar kom. 1

- plinodetektor kom. 1

- pribor za dekontaminaciju komplet 1

- prijenosni dozimetar kom. 1

- radiološki detektor kom. 1


115

D.1.3.2. Ostala vatrogasna društva na podruĉju Općine Magadenovac

(DVD Kuĉanci, DVD Lacići i DVD Šljivoševci)

Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Kuĉanci, DVD Lacići i DVD Šljivoševci) koja će pruţati

potporu pri vatrogasnom djelovanju središnjeg DVD Beniĉanci moraju posjedovati tehniĉku

opremu i sredstva sukladno ĉlanku 1. Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad

odreĊenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (Narodne novine broj 91/02.).

Prioritet pri nabavci treba dati vatrogasnim vozilima, tehniĉkoj opremi i sredstvima za gašenje

poţara navedenim u daljnjem tekstu.

Ostalu opremu, sukladno Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih

vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava potrebno je nabaviti u što kraćem

mogućem roku.

Vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva koje planom zaštite od poţara Općine

nije utvrĊeno središnjim društvom, za obavljanje vatrogasne djelatnosti mora imati najmanje

sljedeću opremu i sredstva za rad:

– vatrogasno vozilo s ugraĊenom pumpom ili traktorsku cisternu,

– komplet za pruţanje prve medicinske pomoći,

– ljestvu prislanjaĉu ili sastavljaĉu,

– tri metlanice,

– tri univerzalne mlaznice Ø 52 mm,

– dvije univerzalne mlaznice Ø 75 mm,

– pijuk za sijeno,

– ruĉnu akumulatorsku svjetiljku u »S« izvedbi,

– vatrogasni aparat za gašenje poţara prahom S-9,

– vatrogasni aparat za gašenje poţara ugljiĉnim dioksidom CO2-5,

– dva vatrogasna aparata za gašenje poţara vodom (naprtnjaĉa),

– aparat za gašenje poţara vodom i zraĉnom pjenom (brentaĉa),

– dva penjaĉka uţeta,

– pet pari zaštitnih koţnih rukavica,

– devet tlaĉnih cijevi Ø 52 mm,

– pet tlaĉnih cijevi Ø 75 mm,

– dvije prijelaznice 110/75 mm,

– dvije prijelaznice 75/52 mm,

– šest usisnih cijevi Ø 110 mm,

– dva kljuĉa za cijevi,

– usisnu sitku 110 mm,

– dva uţeta za usisne cijevi,

– hidrantski nastavak,

– kljuĉ za nadzemni hidrant,

– kljuĉ za podzemni hidrant,

– trodijelnu razdjelnicu,

– sabirnicu – sakupljaĉ 2 × 75/110,

– ublaţivaĉ reakcije mlaza,

– dvije podvezice za cijevi.

Ako vatrogasna postrojba ne posjeduje vatrogasno vozilo s ugraĊenom pumpom ili traktorsku

cisternu, mora imati prijenosnu motornu vatrogasnu pumpu.


116

D.1.4. Zaštitna i druga osobna oprema te odore pripadnika vatrogasnih postrojbi

Pravilnikom o tehniĉkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici

vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (Narodne novine broj 31/11.)

odreĊuje se zaštitna i druga osobna oprema pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih

vatrogasnih društava, profesionalnih vatrogasnih društava, dobrovoljnih vatrogasnih društava u

gospodarstvu te intervencijskih vatrogasnih postrojbi.

Zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi je osobna zaštitna oprema i zajedniĉka zaštitna

oprema.

Osobna zaštitna oprema je oprema koju vatrogasac tijekom vatrogasne intervencije koristi

osobno.

Zajedniĉka zaštitna oprema vatrogasne postrojbe je oprema koju tijekom vatrogasne intervencije

moţe koristiti bilo koji vatrogasac.

Osobnu zaštitnu opremu vatrogasci moraju nositi pri gašenju poţara, spašavanju osoba i

imovine, zaštiti okoliša i drugim intervencijama u kojima se susreću s opasnostima za njihovu

sigurnost i zdravlje.

Osobna zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi je:

– zaštitna odjeća za vatrogasce,

– zaštitna odjeća za gašenje poţara na otvorenom prostoru,

– zaštitna vatrogasna potkapa,

– obuća za vatrogasce,

– zaštitne vatrogasne rukavice,

– zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri,

– zaštitna kaciga za poţare na otvorenom prostoru,

– maska za cijelo lice,

– polumaska ili ĉetvrtmaska,

– zaštitni pojas za vatrogasce,

– zaštitne vatrogasne naoĉale,

– rukavice za zaštitu od mehaniĉkih rizika.

Zajedniĉka zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi je:

– osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i spreĉavanje pada s visine,

– osobna zaštitna oprema protiv pada s visine,

– naprave za uĉvršćenje za zaštitu od pada s visine,

– spasilaĉka oprema,

– samostalni ronilaĉki ureĊaji,

– ronilaĉka odijela,

– reflektirajuća odjeća za posebna gašenja poţara,

– odjeća za zaštitu od kemikalija (odijela za zaštitu od plinova, odijela za zaštitu od

tekućih kemikalija, odijela za zaštitu od lebdećih ĉvrstih ĉestica i dr.), ukljuĉujući

zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce,

– odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim ĉesticama,

– vatrogasna uţad,

– naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni ureĊaji za disanje i filtarske naprave),

– filtri za zaštitu od plinova i/ili ĉestica,

– filtarska polumaska za zaštitu od ĉestica,

– rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama,

– zaštitna vreća/sklonište kod poţara na otvorenom prostoru,

– ribarske ĉizme,

– kišno odijelo.


117

Druga osobna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi je:

– prijenosni ureĊaji za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova i para u zraku

(eksplozimetri), otrovnih i štetnih plinova i para u zraku (toksimetri) i kisika u zraku,

– osobni dozimetar za oĉitavanje primljene doze zraĉenja tijekom intervencije,

– detektor radioaktivnog zraĉenja,

– protueksplozijski zaštićena baterijska svjetiljka,

– baterijska svjetiljka,

– torba s kompletom za pruţanje prve pomoći.

Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore ĉlanova vatrogasnih postrojbi te oznakama

zvanja (Narodne novine broj 65/94.) propisuje se oblik i kroj odora, rokovi trajanja uporabe

odora te oznake zvanja ĉlanova profesionalnih postrojbi, udruga dobrovoljnih vatrogasaca te

profesionalnih i dobrovoljnih postrojbi u gospodarstvu.

Ĉlanovi vatrogasnih postrojbi kod obavljanja vatrogasne djelatnosti, kao i kod struĉnog

osposobljavanja i usavršavanja nose radnu odoru, a u sveĉanim prigodama, po nalogu

zapovjednika postrojbe, nose svaĉanu vatrogasnu odoru.

Pravilnikom je odreĊen oblik i kroj radne vatrogasne odore koja se izraĊuje kao zimska i ljetna, a

ĉine je:

1. kapa

2. bluza

3. hlaĉe (ljetne i zimske)

4. vjetrovka

5. košulja (ljetna i zimska)

6. kravata

7. remen za hlaĉe

Pravilnikom je odreĊen oblik i kroj sveĉane vatrogasne odore koja je zimska i ljetna, a ĉine je:

1. sveĉana kapa

2. beretka (za ţene)

3. bluza

4. hlaĉe

5. vjetrovka

6. košulja (ljetna i zimska)

7. suknja

8. kravata

U poglavlju VIII. Pravilnika utvrĊene su oznake zvanja i oznake duţnosti dobrovoljnih

vatrogasaca.

D.1.5. Sredstva veze, javljanja i uzbunjivanja

U svrhu uĉinkovitog djelovanja središnjeg DVD Beniĉanci potrebno je uskladiti naĉin dojave

nastalog poţara ili drugog dogaĊaja te naĉin uzbunjivanja vatrogasaca izmeĊu Podruĉnog ureda

Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje u Osijeku i središnjeg DVD Beniĉanci bez obzira na

vrijeme nastajanja dogaĊaja (od 0-24 sata).


118

U cilju efikasnog djelovanja vatrogasaca u akciji gašenja poţara ili na drugoj vatrogasnoj

intervenciji potrebno je nabaviti dostatnu koliĉinu prijenosnih radio ureĊaja za potrebe središnjih

DVD Beniĉanci i ostalih DVD-ova na podruĉju Općine Magadenovac.

Na vatrogasnim domovima potrebno je postaviti sirene za uzbunjivanje vatrogasaca.

D.1.6. Smještaj vozila, tehniĉke opreme i sredstava

Svi DVD-ovi na podruĉju Općine Magadenovac moraju imati vatrogasno spremište, odnosno,

garaţe za vatrogasna vozila zadovoljavajuće veliĉine.

Potrebno je u svim sluĉajivima i vremenskim prilikama osigurati neometan izlaz na otvoreni

prostor, odnosno, na cestovnu prometnicu iz vatrogasnih spremišta.

Za središnje DVD Beniĉanci potrebno je osigurati zagrijavanje prostora vatrogasnog spremišta

kako bi u hladnijim (zimskim) uvjetima mogli brzo i efikasno djelovati.

D.2. Mjere zaštite na otvorenom prostoru te pri rukovanju i prijevozu zapaljivih

tekućina, plinova i drugih opasnih tvari

Zaštitu šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb provoditi

sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine broj 26/03.).

Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, duţne su redovito odrţavati šumske prometnice, ĉistiti šumske

prosjeke, ĉistiti od suhe trave i korova šumske površine na kojima se nalazi šuma starosti do 30

godina (I., II. i III. stupanj ugroţenosti od poţara), postavljati i odrţavati znakove upozorenja i

opasnosti, odreĊuje radnike za obavljanje sluţbe motrenja i dojave, obavlja se raspored vozila,

sredstava i opreme za gašenje poţara po mjestima uskladištavanja, odreĊuje vatrogasne jedinice

za gašenje poţara, predviĊa radove na zaštiti svih šuma, a posebice šuma kod kojih postoji veća

opasnost za nastajanje i širenje poţara zbog vrste i starosti šuma te veće koliĉine suhe trave i

korova, tarupanje, prorjeĊivanje šuma, tanjuranje protupoţarnih prosjeka, izrada novih

protupoţarnih prosjeka te odrţavanje gospodarskih prosjeka s elementima šumske ceste.

Sukladno ĉlanku 24. Pravilnika o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine broj 26/03.) rampe

moraju biti zatvorene i zakljuĉane, a primjerak kljuĉeva od lokota moraju imati ophodari i

vatrogasci.

Osigurati potrebnu mehanizaciju i opremu, kao što su buldozeri, grejderi, usitnjivaĉi korova,

motorne pile, ĉeliĉne metlanice i drugo za sluĉaj gašenja poţara. Opremu i sredstva za gašenje

poţara drţati u lugarnicama ili na drugim mjestima odreĊenim za tu svrhu.

Potrebno je izraditi odreĊeni broj novih šumskih prosjeka kako bi se smanjile površine šuma

unutar prosjeka i omogućilo uĉinkovito gašenje šumskih poţara. Potrebno je izraditi šumske

prometnice s kolnikom od kamenog tucanika do šuma i u šumama kod kojih postoji veća

mogućnost nastajanja poţara.

Kopani bunari, pojilišta za ţivotinje i ostale jame s prirodnom priĉuvom vode za gašenje poţara

moraju se redovito ĉistiti od mulja i odrţavati prilazi za vatrogasna vozila do vode.

Na najugroţenijim mjestima (pojasevi izmeĊu šumskog i poljoprivrednog zemljišta) planski

obavljati kontrolirano spaljivanje suhe trave, korova, granja i drugog raslinja uz obveznu

nazoĉnost pripadnika vatrogasne postrojbe.


119

U vrijeme povećane opasnosti za nastajanje poţara, a posebno u vrijeme dozrijevanja i ţetve

ţitarica u blizini šume i na ugroţenim šumskim površinama organizirati redovne ophodnje i

motrenje radnika Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb sukladno planovima za odreĊeno podruĉje

djelovanja.

Glede provoĊenja mjera zaštite od poţara u šumama i na šumskom zemljištu u privatnom

vlasništvu, sukladno ĉl. 4. st. 2. Pravilnika o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine broj 26/03.)

Općina Magadenovac duţna je u šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fiziĉkih

osoba poduzeti slijedeće mjere zaštite od poţara:

a) ustrojiti motriteljsko-dojavnu sluţbu,

b) ustrojiti vlastitu sluţbu zaštite šuma od poţara ili taj zadatak povjeriti za to

specijaliziranoj pravnoj osobi,

c) ustrojiti i osposobiti interventne skupine šumskih radnika, opskrbiti ih potrebnom

opremom za sjeĉu stabala i izradu protupoţarnih prosjeka za zaustavljanje daljnjeg

širenja poţara ili taj zadatak povjeriti specijaliziranoj pravnoj osobi.

Općina Magadenovac duţna je u šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fiziĉkih

osoba provoditi mjere unutarnjeg nadzora radi otklanjanja nedostataka u organizaciji zaštite

šuma od poţara te o obavljenom izvješćivati nadleţna inspekcijska tijela (DUZS, MUP i Drţavni

inspektorat) na njihov zahtjev.

Što se tiĉe provoĊenja mjera zaštite od poţara u šumama odnosno na šumskom zemljištu u

vlasništvu fiziĉkih osoba nema organiziranih radova u cilju smanjenja mogućnosti nastajanja

poţara. ProvoĊenje mjera u tim šumama ovisi o vlasnicima i njihovim potrebama za korištenje

šumske sastojine tako da neki vlasnici pri sjeĉi drveta za ogrijev sijeku i granje a i sjeĉom kolja

za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti prorjeĊuju šume i time smanjuju mogućnost nastajanja i

širenja poţara. U većini sluĉajeva vlasnici šuma ne obavljaju ni ove opisane radnje, tako da se

moţe zakljuĉiti da u šumama u vlasništvu fiziĉkih osoba samo u pojedinaĉnim sluĉajevima se

provode odreĊene mjere zaštite od poţara koje ovise o vlasnicima i njihovom shvaćanju

ugroţenosti šume od poţara zbog suhe trave, korova, ţbunja, granja i sl. u šumi odnosno obodnih

dijelova šumskog zemljišta na spoju sa poljoprivrednim zemljištem.

Olakotna okolnost kod šuma u vlasništvu fiziĉkih osoba je u ĉinjenici da se radi o šumama u

kojima je mješovita biljna zajednica bjelogoriĉnih šuma listaĉa hrasta, graba, jasena i drugih

vrsta tvrdog drveta starosti preko 40 godina tako da te šume pripadaju u III i IV stupanj

ugroţenosti od poţara (umjerena te mala do vrlo mala opasnost za nastajanje i širenje poţara) a

veliĉina šumskih predjela ovisi o broju katastarskih ĉestica koje su male površine u vlasništvu

fiziĉkih osoba, a koje se nalaze unutar pojedinog šumskog predjela i ĉine jedinstrvenu površinu

tog predjela. Tu se uglavnom radi o malim ukupnim površinama pojedinog šumskog predjela.

Prilaz do šuma moguć je javnim cestama ukoliko se šume nalaze u blizini prometnica ili

zemljanim poljskim putovima jer prilazni putovi sa kolnikomod tvrdog materijala nisu posebno

graĊeni za dolazak u privatne šume. Kako se radi o šumama na manjim površinama katastarskih

ĉestica u tim šumama nisu izraĊene protupoţarne šumske prosjeke nego samo prosjeke koje

tvore izgraĊene javne cestovne prometnice, zemljani putovi, kanali za odvodnju ili korita

prirodnih vodotoka, vododerine i sl.

Hrvatske vode Zagreb, duţne su redovito ĉistiti vodotoke i melioracijske kanale, kao i zaštitni

pojas kanala (2 m kod kanala III. reda i 5m kod kanala I. i II. reda od gornjeg ruba kanala) od

suhe trave i korova. U sluĉaju nastajanja poţara na otvorenom prostoru u blizini kanala duţan je

dati na raspolaganje svoju mehanizaciju, kako bi se sprijeĉilo širenje poţara.


120

Općina Magadenovac temeljem Ugovora s tvrtkom za odrţavanje cestovnih prometnica duţna je

redovito odrţavati bankine i cestovne jarke nerazvrstanih cesta, ĉistiti ih od suhe trave i korova,

te obavljati redovito košenje zelene trave na bankinama.

Ţupanijska uprava za ceste Osjeĉko-baranjske ţupanije duţna je voditi brigu i nadzor nad

ţupanijskim i lokalnim cestama i pojasu uz cestu, a Hrvatska uprava za ceste duţna je nadzirati

drţavne ceste i voditi brigu o cestovnim prometnicama i pojasu uz cestu, ĉisteći cestovni pojas

od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari, koje bi mogle izazvati poţar ili omogućiti/olakšati

njegovo širenje.

Općina Magadenovac uz sudjelovanje vatrogasne zajednice i ĉlanova udruge dobrovoljnih

vatrogasaca moraju organizirati osposobljavanje puĉanstva za provedbu preventivnih mjera

zaštite od poţara, gašenje poţara i spašavanje ljudi i imovine ugroţenih poţarom.

Vlasnici i korisnici benzinskih postaja, pretakališta upaljivih tekućina i drugih postaja za opskrbu

motornih vozila gorivom, prostorija za uskladištenje upaljivih tekućina, te spremnika za

uskladištavanje upaljivih tekućina i plinova, moraju se u svemu pridrţavati propisa za prijevoz i

pretakanje lako upaljivih tekućina i plinova.

Obavezno vršiti uzemljenje autocisterne za vrijeme pretakanja, te redovito obavljati kontrolno

ispitivanje aparata za poĉetno gašenje poţara, instalacija u "Ex" izvedbi i ureĊaja za pretakanje

upaljivih tekućina i plinova.

Blata d.o.o., Klas d.o.o., Melem d.o.o. i Rosa d.o.o., poljoprivredne zadruge i ostali

poljoprivredni proizvoĊaĉi uz sudjelovanje, lovaĉkih udruga, udruga ribolovaca i drugih, duţni

su u vrijeme sazrijevanja ţitarica i ostalih kultura, kao i u vrijeme obavljanja ţetve i berbe istih, a

naroĉito u vrijeme povećane opasnosti od nastajanja poţara (mjesec lipanj, srpanj i kolovoz)

organizirati motrilaĉko-dojavnu sluţbu na poljoprivrednim površinama.

Neophodno je osigurati svu potrebnu mehanizaciju i opremu, kao što su cisterne sa vodom,

plugovi za zaoravanje prosjeka izmeĊu površina sa ţitaricama i drugim lako upaljivim

kulturama, ĉeliĉne metlanice i dr. Zajedno sa mjesnim odborima organizirati savjetodavne

sastanke sa individualnim poljoprivrednicima i ostalim mještanima, te šumarskim i

poljoprivrednim inspektorima i inspektorima zaštite od poţara MUP-a RH, PU Osjeĉko-

baranjske u cilju poduzimanja svih potrebnih mjera, kako bi se opasnost od nastajanja i širenja

poţara smanjila na najmanju moguću razinu.

Neophodno je redovito obavještavati i upozoravati mještane preko radio postaja, TV postaja,

putem dnevnog tiska i drugim tiskanim obavijestima kao što su plakati, letci i dr., na potrebu

provoĊenja preventivnih mjera zaštite od poţara.

Općina Magadenovac mora poduzeti potrebne mjere za omogućavanje prilaza vatrogasnih

cisterni i vatrogasaca do prirodnih priĉuva vode za gašenje poţara, izgradnjom cestovnih

prometnica s kolnikom od kamena tucanika, asfalta ili nekog drugog tvrdog materijala, koji

moţe preuzeti propisani osovinski pritisak od 100 kN. Po pokosu obale potrebno je izraditi stube

od kamena ili betona za mogućnost pristupa vatrogasaca do površine vode.

Općina Magadenovac i pojedina drţavna poduzeća i ustanove duţni su poduzeti mjere, sukladno

Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za Republiku

Hrvatsku u 2011. godini (Narodne novine br. 29/11.), a izvod tih mjera iz Programa aktivnosti po

pojedinim poglavljima i toĉkama u izvornom obliku opisuje se u daljnjem tekstu ovog poglavlja.


121

Napomena: svake godine se izdaje novi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od

požara od interesa za Republiku Hrvatsku za narednu ili tekuću godinu, te je potrebno uskladiti

predviđene mjere iz Programa

Izvod iz programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za

Republiku Hrvatsku u 2011. godini (Narodne novine 29/11.)

I. NORMATIVNE I OPĆE PRETPOSTAVKE U ZAŠTITI OD POŢARA

1. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, prvenstveno na priobalju, duţne su

ţurno, temeljem iskustava tijekom protekle poţarne sezone izvršiti usklaĊivanje svih

podataka i odrednica iz vaţećih planova zaštite od poţara.

2. Ţupanije i Grad Zagreb, odnosno njihova tijela koja to još nisu propisala, duţne su

(sukladno ĉlancima 41. st. 2. i 43. st. 1. Zakona o šumama, Narodne novine, br. 140/2005,

82/2006, 129/2008, 80/2010 i 124/2010) propisati mjere ĉuvanja šuma, provoĊenja šumskog

reda te zabrane loţenja otvorene vatre i paljenja drvenog ugljena za šume i šumsko zemljište

šumoposjednika.

Sukladno ĉlanku 10. Zakona o šumama, ţupanijske skupštine, odnosno skupština Grada

Zagreba, duţne su odrediti rok u kojem su trgovaĉko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i

šumoposjednici, te pravne osobe koje koriste šumu ili šumsko zemljište duţne pošumiti

opoţarene površine, površine na kojima nije uspjelo pomlaĊivanje i površine na kojima je

izvršeno pustošenje bespravna sjeĉa ili krĉenje, ako taj rok nije utvrĊen

šumskogospodarskim planom (koje ga nisu već odredile).

Jedinice lokalne samouprave, odnosno njihova tijela koja još nisu propisala potrebne

agrotehniĉke mjere kao i mjere za ureĊivanje i odrţavanje poljoprivrednih rudina (sukladno

ĉlancima 12. i 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Narodne novine, br. 152/2008 i

21/2010), duţne su propisati takve mjere i u dijelu koji se odnosi na zaštitu od poţara.

3. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave duţne su organizirati sjednice Stoţera

zaštite i spašavanja tematski vezano uz pripremu ljetne protupoţarne sezone u 2011. godini.

U tu svrhu, na sjednicama Stoţera potrebno je:

a) usvojiti Plan rada Stoţera zaštite i spašavanja za ovogodišnju poţarnu sezonu,

b) predloţiti za usvajanje Plan operativne provedbe Programa aktivnosti na tom podruĉju,

c) usvojiti Plan aktivnog ukljuĉenja svih subjekata zaštite od poţara na tom podruĉju,

d) predloţiti pogodne lokalitete i prostore, odnosno pripremiti prijedloge za potrebne

predradnje radi uspostave odgovarajućih zapovjednih mjesta kod zapovijedanja i

koordinacije u gašenju poţara sukladno odredbama ĉlanka 10. Plana intervencija kod velikih

poţara otvorenoga prostora na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj

25/2001),

e) usvojiti financijski plan osiguranih sredstava za provoĊenje zadaća tijekom ovogodišnje

poţarne sezone. Posebnu pozornost usmjeriti na financijska sredstva za podmirenje troškova

angaţiranja i upućivanja na redovnu plansku i eventualnu izvanrednu dislokaciju iz

kontinentalnog dijela, odnosno prihvata, boravka i angaţiranja vatrogasaca, opreme i tehnike

na priobalnom dijelu RH.

4. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, Javne ustanove za upravljanje

nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim podruĉjima na ţupanijskoj razini te

Hrvatske šume d.o.o duţni su aţurirati, odnosno izraditi planove motrenja, ĉuvanja i

ophodnje te propisati mjere zabrane nekontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na

tim prostorima ili graĊevinama za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnost od

nastanka poţara.


122

Financijska sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne sluţbe osiguravaju pravne

osobe koje su vlasnici ili korisnici površine ili graĊevine kojima upravljaju.

Financijska sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne sluţbe za prostore u svom

vlasništvu, odnosno vlasništvu fiziĉkih osoba osiguravaju jedinice lokalne i podruĉne

(regionalne) samouprave.

IzraĊene planove i propisane mjere navedeni subjekti duţni su dostaviti teritorijalno

nadleţnom Podruĉnom uredu Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje i ţupanijskom

vatrogasnom zapovjedniku.

II. AKTIVNOSTI U PRIPREMI PROTUPOŢARNE SEZONE

9. Vatrogasne zajednice ţupanija će predloţiti prioritetna podruĉja koja je potrebno

razminirati, a Hrvatski centar za razminiranje će iste prioritete uvrstit u Plan razminiranja u

svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja poţara. Hrvatski centar za razminiranje će omogućiti

putem MIS portala, on-line pristup i pretraţivanje aţuriranih zemljovida minsko sumnjivih

podruĉja vatrogasnim zajednicama, Drţavnoj upravi za zaštitu i spašavanje – Sluţbi za

vatrogastvo i Ministarstvu obrane – Zapovjednom operativnom središtu Glavnog stoţera

Oruţanih snaga Republike Hrvatske (ZOS GS OS RH) i Protupoţarnim namjenski

organiziranim snagama Oruţanih snaga Republike Hrvatske (PP NOS OS RH).

12. Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje – Podruĉni uredi i Vatrogasne zajednice ţupanija

duţne su, u svakoj ţupaniji i Gradu Zagrebu, organizirati i odrţati informativno-

savjetodavne sastanke s predstavnicima jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave

te drugih subjekata i zainteresiranih za zaštitu od poţara, na kojima će se razmotriti i

analizirati tijek priprema i provedbe aktivnosti zaštite od poţara pred turistiĉku i ţetvenu

sezonu sukladno obvezama proizašlim iz ovog Programa aktivnosti

13. Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska vatrogasna zajednica i Hrvatske šume

d.o.o. izradit će usklaĊene Programe za provedbu informativno promidţbenih aktivnosti u

cilju podizanja razine protupoţarne kulture i upoznavanja puĉanstva s opasnostima od

nastanka poţara i posljedicama koje poţari izazivaju.

U okviru programa planirat će, predloţiti i organizirati (kroz emisije televizijskih i radio

postaja te ĉlanaka u tisku) objavu poruka sadrţajno vezanih uz zaštitu od poţara.

Subjekti su obvezni unaprijed pripremiti predavanja te podloge za razgovore i reportaţe na

temu zaštite od poţara, odnosno tiskati letke i plakate s porukama i odgovarajućim

slikovnim rješenjima uz te poruke i sl. Posebnu pozornost nuţno je usmjeriti na edukaciju

puĉanstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave pri

spaljivanju biljnog i drugog otpada.

U suradnji s uredništvima televizijskih i radio postaja te tiskovnih medija izraditi priloge i

ĉlanke (vezano uz podruĉje zaštite od poţara) koji će se objaviti u posebnim programima ili

prilozima (npr. za poljoprivredu, o turizmu, o zaštiti okoliša i sl.).

14. Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje planirat će, pripremati i kontinuirano provoditi

seminare za dodatno osposobljavanje zapovjednika i ĉlanova operativnih vatrogasnih

zapovjedništava, naĉelnika i ĉlanova stoţera zaštite i spašavanja, te pripadnika ZOS GS OS

RH i PP NOS OS RH u svrhu što uĉinkovitije provedbe operativnih zadaća tijekom

ovogodišnje poţarne sezone. Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje pripremit će i izraditi,

odnosno prilagoditi programe osposobljavanja i smjernice za provedbu istih. Seminare

provoditi putem Uĉilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja Drţavne uprave za zaštitu i

spašavanje i vatrogasnih zajednica ţupanija.


123

III. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI S CILJEM SMANJENJA OPASNOSTI OD NASTANKA

I ŠIRENJA POŢARA

17. Hrvatske šume d.o.o. duţne su, temeljem Šumsko gospodarske osnove podruĉja za razdoblje

2006. – 2015. g., kontinuirano raditi na izgradnji motrionica, prometnica, odnosno

protupoţarnih prosjeka s elementima šumskih cesta kroz posebno ugroţene šume Republike

Hrvatske.

Hrvatske šume d.o.o. dostavit će Drţavnoj upravi za zaštitu i spašavanje podatke o

ugroţenosti šuma od poţara, šumskim zajednicama u digitalnom georeferenciranom obliku

(ESRI format).

Hrvatske šume d.o.o. su duţne kod izrade Programa gospodarenja šumoposjednika, u dijelu

koji se odnosi na projektiranje i izgradnju novih protupoţarnih prometnica kroz posebno

ugroţene šume, konzultirati i nadleţnoga ţupanijskog vatrogasnog zapovjednika.

19. Hrvatske ceste d.o.o. i Ţupanijske uprave za ceste te Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta

Rijeka – Zagreb d.d, Autocesta Zagreb – Macelj d.d. i Bina-Istra d.d. duţne su izraditi

godišnji Plan ĉišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari koje

mogu izazvati poţar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje, uz javne prometnice koje prolaze

kroz šume razvrstane u veliki i vrlo veliki stupanj ugroţenosti od poţara te šume od

posebnog znaĉaja. Osobitu paţnju usmjeriti na cestovne pravce lokalnog znaĉaja, a koje su

tijekom turistiĉke sezone pojaĉano opterećene prometom (prilazi autokampovima, javnim

plaţama, kulturno povijesnim lokalitetima i sl.). Temeljem Plana navedeni subjekti provodit

će redovna ĉišćenja cestovnog pojasa.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdit će cestovne pravce i odmorišta za vozila

koja prevoze opasne tvari tijekom ljetne sezone te provesti nadzor nad istima a s ovim

obvezama upoznat će i ostale subjekte koji upravljaju, grade i odrţavaju prometnice i

objekte od drţavnog, ţupanijskog i lokalnog znaĉaja.

Godišnji plan ĉišćenja s dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Ministarstvu

mora, prometa i infrastrukture te Drţavnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

21. Nadleţna tijela jedinica lokalne samouprave sustavno će pratiti stanja odlagališta otpada na

svom podruĉju i poduzimati mjere za sanaciju nekontroliranih »divljih« odlagališta.

Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva u suradnji s

inspekcijama Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,

osobito za podruĉje priobalja, planirat će, organizirati i izvršiti pojaĉani nadzor i pregled

odlagališta otpada na kojima se kontrolirano odlaţe komunalni otpad.

Posebna pozornost usmjerit će se na provedbu mjera ureĊenja lokacija i zdravstvene zaštite

odlagališta otpada odreĊenih posebnim propisima, odnosno poduzimanje odgovarajućih

mjera u smislu ureĊenja, osiguravanja, ĉuvanja ili zabrane korištenja odlagališta i ostale

mjere za sanaciju nekontroliranih »divljih« odlagališta.

22. Hrvatska elektroprivreda d.d. će u okolici elektroenergetskih objekata i ispod trasa

elektroenergetskih vodova koji prolaze kroz podruĉja razvrstana u veliki i vrlo veliki stupanj

ugroţenosti od poţara te na ona koja su od posebnog znaĉaja, planirati, organizirati, tretirati

i ĉistiti prostor od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati poţar i

omogućiti njegovo širenje, odnosno provoditi šumski red.

Plan ĉišćenja s dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, Hrvatska elektroprivreda d.d.

dostavit će Drţavnom inspektoratu i teritorijalno nadleţnom Podruĉnom uredu Drţavne

uprave za zaštitu i spašavanje.


124

Nadleţna inspekcijska sluţba planirat će, organizirati i obaviti nadzor nad provedbom mjera

zaštite od poţara na trasama i pripadajućim elektroenergetskim graĊevinama na priobalnom

i otoĉnom podruĉju te, u sluĉaju potrebe, narediti odgovarajuće mjere

23. Ministarstvo unutarnjih poslova planirat će, organizirati i obaviti pojaĉani nadzor nad

provedbom mjera zaštite od poţara i tehnoloških eksplozija, posebno onih subjekata koji

predstavljaju poseban gospodarski, poljoprivredni, turistiĉki interes ili interes za zaštitu

prirode i okoliša, a vezani su uz nadolazeću turistiĉku i ţetvenu sezonu.

24. Nadleţne inspekcijske sluţbe drţavne uprave provodit će pojaĉani inspekcijski nadzor

provedbe zadaća Programa aktivnosti u svojoj nadleţnosti.

Inspekcijska tijela drţavne uprave ovlaštena za nadzor nad provoĊenjem mjera zaštite od

poţara dosljedno će provoditi odredbe Zakona o zaštiti od poţara, Zakona o zapaljivim

tekućinama i plinovima, Zakona o vatrogastvu, Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o

zaštiti prirode, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Zakona o javnim

cestama, Zakona o eksplozivnim tvarima, Zakona o prijevozu opasnih tvari, Zakona o zaštiti

okoliša, Zakona o otpadu, Zakona o zaštiti zraka i drugih zakona i odluka kojima su

propisane mjere zaštite od poţara.

Nadleţne inspekcijske sluţbe drţavne uprave, u sluĉaju povrede odredbi navedenih Zakona i

odluka, ţurno će podnositi optuţni prijedlog i prekršajne naloge u svrhu pravodobnog i

dosljednog kaţnjavanja subjekata koji ne provode mjere zaštite od poţara.

Nadleţne inspekcijske sluţbe će o rezultatima nadzora izvijestiti Drţavnu upravu za zaštitu i

spašavanje

V. AKTIVNOSTI UTVRĐENE DRŢAVNIM PLANOM ANGAŢIRANJA VATROGASNIH

SNAGA I SNAGA KOJE SUDJELUJU U GAŠENJU POŢARA

32. Zaduţuju se jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave da, sukladno Planu

motriteljsko-dojavne sluţbe, u svim gradovima odnosno općinama na jadranskom podruĉju

prije i tijekom turistiĉke sezone te na ţitorodnim podruĉjima pred ţetvenu sezonu ustroje i

opreme potrebnom opremom izviĊaĉko-preventivne ophodnje, koje će na licu mjesta

poduzimati mjere za uklanjanje potencijalnih izvora opasnosti, pravovremeno otkrivanje,

javljanje i gašenje poţara u samom zaĉetku. U svrhu usklaĊivanja plana ophodnji i njihovih

aktivnosti na podruĉju ţupanije obvezno ukljuĉivati ţupanijske vatrogasne zapovjednike.

Hrvatske šume d.o.o. će u vrijeme vrlo velike i velike opasnosti od nastanka poţara u

šumama razvrstanim u I. stupanj opasnosti od poţara, motriteljsko-dojavnu sluţbu

organizirati danonoćno (0-24 sata).

Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim

podruĉjima na ţupanijskoj razini, u danima velike i vrlo velike opasnosti od nastanka i

širenja poţara otvorenog prostora, obvezno će organizirati danonoćno deţurstvo, odnosno

povećati broj ophodnji i ekipa na terenu.

Za graĊevine i površine koje su planom ĉuvanja predviĊene za ĉuvanje uspostaviti

odgovarajuću ĉuvarsku sluţbu.

Ţupanije će objediniti i uskladiti općinske i gradske planove te usklaĊeni ţupanijski plan

motriteljsko-dojavne sluţbe, izviĊaĉko-preventivnih ophodnji i popis graĊevina i površina

koje su planom ĉuvanja predviĊene za ĉuvanje dostaviti teritorijalno nadleţnom Podruĉnom

uredu Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje i ţupanijskom vatrogasnom zapovjedniku

najkasnije do roka predviĊenog za provedbu ove toĉke


125

33. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave utvrdit će naĉine i uvjete korištenja

raspoloţive teške (graĊevinske) mehanizacije za eventualnu ţurnu izradu prosjeka i

probijanja protupoţarnih putova radi zaustavljanja širenja šumskog poţara. Uz navedeno,

planirat će naĉine i postupke brzog premještanja navedene mehanizacije, prvenstveno na

priobalju. Za potrebe ţurnog prebacivanja navedene mehanizacije s kopna na otoke i obratno

predvidjeti sudjelovanje OS RH – PP NOS HRM iz sastava PP NOS-a OS RH (s

odgovarajućim sredstvima i osposobljenim i uvjeţbanim ljudstvom).

Popis raspoloţive teške (graĊevinske) mehanizacije s razraĊenim planom aktiviranja

(angaţiranja), odmah po isteku roka za izvršenje, dostaviti nadleţnom Podruĉnom uredu

Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje i ţupanijskom vatrogasnom zapovjedniku

34. Za potrebe intervencije gašenja poţara i izrade šumskih prosjeka u akcijama sprjeĉavanja

širenja nastalog poţara pri pravnim osobama koje gospodare šumama planirati, osposobiti i

opremiti s odgovarajućom opremom i sredstvima veze radne ekipe šumarskih djelatnika.

Popis ekipa s opremom te Plan angaţiranja dostaviti teritorijalno nadleţnom Podruĉnom

uredu Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje i ţupanijskom vatrogasnom zapovjedniku.

35. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave samostalno će, prije poĉetka ljetne

protupoţarne sezone izvršiti pripreme i sanacije, odnosno otklanjanje nedostataka na

vozilima, opremi i tehnici, prvenstveno na temelju rašĉlambe zapisniĉki utvrĊenih oštećenja

i/ili kvarova tijekom prethodne poţarne sezone.

Za vozila angaţirana u provedbi zadaća redovne dislokacije i/ili prema ĉlanku 36. Zakona o

vatrogastvu, nadleţne struĉne sluţbe analizirat će izvršeno tijekom protupoţarne sezone,

temeljem odgovarajućih zapisnika i planova nuţnih aktivnosti u pripremi/sanaciji vozila,

opreme i tehnike objediniti potrebe na ţupanijskoj razini i prijedlog sanacije odnosno

popravaka dostaviti Drţavnoj upravi za zaštitu i spašavanje – glavnom vatrogasnom

zapovjedniku.

Temeljem dostavljenih procjena i planova popravaka/sanacije s detaljnim obrazloţenjem,

Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje – Sluţba za vatrogastvo izvršit će selekciju i

predloţiti prioritete, a glavni vatrogasni zapovjednik odobriti popravke/sanacije

D.3. Prijedlog tehniĉkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti u pravnim

osobama

Pravne osobe razvrstane u kategorije ugroţenosti od poţara, koje do sada nisu izradile opći akt,

odnosno Pravilnik o zaštiti od poţara isti moraju izraditi.

Za provoĊenje preventivnih mjera zaštite od poţara moraju rasporediti radnika koji je obvezan

poloţiti ispit pred komisijom MUP-a RH u Zagrebu.

Nabaviti propisanu koliĉinu aparata za gašenje poţara.

Poduzeti mjere za dovoĊenje unutarnje i vanjske hidrantske mreţe u funkciju gašenja poţara

ugradnjom cijevi zadovoljavajućeg presjeka i instaliranjem ureĊaja za povišenje tlaka vode.

Poduzeti mjere za dovoĊenje u funkciju stabilnih ureĊaja za automatsku dojavu poţara, stabilnih

sustava za automatsku dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, stabilnih ureĊaja za gašenje

poţara sa CO2 i vodom (sprinkler sustava), te ureĊaja za hlaĊenje vodom.


126

Pravne osobe se moraju pridrţavati propisanih uvjeta za vršenje redovite kontrole stabilnih

sustava za dojavu i gašenje poţara, elektriĉnih i gromobranskih instalacija, instalacija u

protueksplozijskoj “Ex” izvedbi, ureĊaja za odvod dima i topline, protupoţarnih zaklopki,

sustava za detekciju plinova, sustava za zaštitu od statiĉkog elektriciteta, strojeva sa povećanim

opasnostima, posuda pod pritiskom, aparata za poĉetno gašenje poţara i dr.

Prilazi do ureĊaja i opreme za gašenje poţara i putevi za evakuaciju odnosno spašavanje ljudi i

imovine ugroţenih poţarom moraju biti uvijek ĉisti i nezakrĉeni. Neophodno je i ostale prostore,

kao i elektriĉne razvodne ormare redovito ĉistiti od prašine i ostalih sitnih ĉestica, kako bi se

sprijeĉila mogućnost zapaljenja istih, a potom i mogućnost nastajanja eksplozije.

Pravne osobe na podruĉju Općine Magadenovac koje nisu razvrstane u kategorije ugroţenosti od

poţara potrebno je razvrstati od strane Inspekcije zaštite od poţara Policijske uprave Osjeĉko-

baranjske.

Pravne osobe na podruĉju Općine Magadenovac duţne su dostaviti središnjoj vatrogasnoj

postrojbi DVD Beniĉanci sigurnosno-tehniĉke listove za opasne tvari koje koriste u radnim

procesima ili ih uskladištvaju, da bi se u sluĉaju neposredne opasnosti i gašenja poţara moglo

djelovati na odgovarajući naĉin.

Na rampama na prilazima pravnim osobama mora biti omogućen pristup vatrogascima, tako da

primjerak kljuĉeva moraju imati vatrogasci.

D.4. Mjere za osiguranje vode za gašenje

D.4.1. Minimalne koliĉine vode za gašenje

Sukladno odredbama pravilnika o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (Narodne novine broj

8/06.) potrebno je osigurati minimalnu koliĉinu vode, ovisno o specifiĉnom poţarnom

opterećenju, odnosno, površini objekta koji se štiti, prema slijedećem:

- na najnepovoljnijem mjestu svakog poţarnog sektora unutarnja hidrantska mreţa za

gašenje poţara mora imati protoĉnu koliĉinu vode najmanje jednaku koliĉini

navedenoj u tablici 1 (koja je tiskana uz navedni Pravilnik i njegov je sastavni dio), a

najniţi tlak na mlaznici kod minimalne protoĉne koliĉine ne smije biti manji od 0,25

Mpa, sukladno ĉl. 12. navedenog Pravilnika

- sukladno ĉl. 19. stavak 3. Pravilnika za zaštitu graĊevine i/ili prostora vanjskom

hidrantskom mreţom za gešenje poţara potrebno je osigurati najmanje protoĉnu

koliĉinu vode navedenu u tablici 33a (koja je tiskana u navednom Pravilniku kao

tablica 2.), pri tlaku od najmanje 0,25 Mpa

- za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mreţom za gašenje poţara sukladno

ĉl. 19. stavak 4. Pravilnika potrebno je osigurati najmanje protoĉnu koliĉinu vode od

600 l/min. pri tlaku od najmanje 0,25 Mpa.

Nadalje se prikazuju tablice 1 i 2 koje su sastavni dio Pravilnika o hidrantskoj mreţi za gašenje

poţara.


127

Tablica 1

Specifiĉno poţarno opterećenje

u MJ/m2, do

300 400 500 600 700 800 1000 2000 >2000

Najmanja protoĉna koliĉina

vode kroz mlaznicu/mlaznice

l/min

25 30 40 50 60 100 150 300 450

Tablica 2

Specifiĉno

poţarno

opterećenje

u MJ/m2,

do

Potrebna koliĉina vode u l/min, ovisno o površini objekta koji se štiti u m2

do 100 101 do

300

301 do

500

501 do

1000

1001 do

3000

3001 do

5000

5001 do

10000

više od

10000

200 600 600 600 600 600 600 600 900

500 600 600 600 600 900 1200 1200 1500

1000 600 600 600 900 1200 1200 1500 1800

2000 600 600 900 1200 1500 1800 2100 *

>2000 600 900 1200 1800 1800 2100 * *

* – potrebno je proraĉunati potrebne koliĉine vode za svaki pojedini objekt

D.4.2. Tlak

Sukladno odredbama ĉlanka 12. Pravilnika o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (Narodne

novine broj 8/06.) potrebno je osigurati najniţi tlak od 0,25 MPa na mlaznici kod minimalne

protoĉne koliĉine vode u sustavu unutarnje hidrantske mreţe za gašenje poţara.

Sukladno ĉlanku 19. stavak 1. Pravilnika o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara najmanji tlak na

izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreţe za gašenje

poţara ne smije biti manji od 0,25 MPa, kod propisanog protoka vode.

Iznimno od stavka 1. Pravilnika, kada je Procjenom ugroţenosti od poţara predviĊeno da

vanjska hidrantska mreţa sluţi za neposredno gašenje poţara, potrebni tlak se odreĊuje

proraĉunom ovisno o visini objekta i drugim uvjetima, ali takoĊer ne smije biti manji od 0,25

MPa pri propisanom protoku vode, sukladno stavku 2. Pravilnika.

D.4.3. Hidrantska mreţa za gašenje poţara

Na podruĉju Općine Magadenovac izvedene su vodoopskrbne mreţe slijedećih naselja:

- Beniĉanci

- Lacići

- Magadenovac

- Malinovac

- Šljivoševci

- Kuĉanci (u fazi izvoĊenja radova)

Obzirom na utvrĊeno stanje vanjske hidrantske mreţe i ocjene date u toĉki C.7.ove Procjene

potrebno je u što kraćem mogućem roku:


128

- redovito vršiti aţuriranje podataka o vanjskoj hidrantskoj mreţi (poloţaj hidranata,

ispravnost hidranata), redovito vršiti geodetsko snimanje vanjskih hidranata i ucrtati

lokaciju hidranata u situacijski plan naselja u MJ 1:10000, segmente naselja ucrtati na

format papira najviše A3 i isto dostaviti na korištenje središnjim DVD Beniĉanci;

- osigurati koliĉine i tlakove u javnoj hidrantskoj mreţi sukladno Pravilniku o hidrantskoj

mreţi za gašenje poţara (Narodne novine broj 8/06), ovisno o stanju hidrantske mreţe.

Redovito ispirati vanjske hidrantske mreţe prema potrebi, jedan do dva puta godišnje, u cilju

onemogućavanja zamuljenja i zaĉepljenja hidranata, kako bi hidrantska mreţa bila uvijek u

funkciji za gašenje poţara.

Tehniĉke znaĉajke vanjske hidrantske mreţe za gašenje poţara moraju se provjeravati u vremenu

i na naĉin propisan Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i

gašenje poţara (Narodne novine broj 67/96. i 41/03.).

D.4.4. Ostali izvori vode za gašenje poţara

U svrhu omogućavanja prilaza vatrogasne cisterne i pristupa vatrogasaca do površine vode za

punjenje vodom iz prirodnih priĉuva vode za gašenje poţara na odreĊenim mjestima opisanim u

tablici broj 19 pod toĉkom A.11.2. potrebno je slijedeće:

- izgraditi šumske ceste i poljske putove sa kolnikom od kamenog tucanika ili nekog drugog

tvrdog materijala do šumskih zemljišta na kojima se nalaze šume I. i II. stupnja ugroţenosti od

poţara, do klasiĉnih kopanih bunara u šumama, do pojilišta za ţivotinje i drugih prirodnih

priĉuva vode za gašenje poţara;

- urediti prilaze po pokosima obale, kao i prilaze do tih prirodnih priĉuva vode za gašenje poţara

ĉišĉenjem od grmlja, korova i sl., te omogućiti prilaz u svim vremenskim uvjetima izradom

prilaza od betona, kamena ili nekog drugog tvrdog materijala, kao i prilaznu cestu s kolnikom

od kamena tucanika ili drugog tvrdog materijala do prirodne priĉuve vode.

Na pojedinim mjestima u koritima vodotoka i kanala po mogućnosti produbiti korito, odnosno

izgraditi zahvatnu graĊevinu prema vodopravnim uvjetima, u cilju osiguranja potrebne koliĉine

vode za gašenje poţara i omogućavanje crpljenja vode tijekom cijele godine (u vodotocima i

kanalima u kojima se vodostaj znatno snizi).

D.5. Urbanistiĉke mjere

Kod rekonstrukcije starih graĊevina i izgradnje novih osigurati prostor za nesmetan pristup

vatrogasnih vozila i tehnike.

Sve gorive dijelove stropnih i krovnih konstrukcija, pregradnih zidova i stubišta tijekom

rekonstrukcije i adaptacije zamijeniti negorivim materijalom vatrootpornosti min. 1 sat.

U graĊevinama kod adaptacije smanjiti poţarne sektore izvedbom konstruktivnih dijelova

zadovoljavajuće vatrootpornosti, a u znaĉajnijim graĊevinama i objektima javne namjene izvesti

stabilne sustave za dojavu i gašenje poţara.

Sve graĊevine izvoditi sukladno vaţećim propisima, s teţištem na mogućnosti sigurnog

napuštanja prostora i izvoĊenjem optimalnog broja poţarnih sektora u objektima.


129

Sve vaţnije graĊevine projektirati s potrebnim sustavom za dojavu poţara, koji treba po

mogućnosti povezati direktno s operativnim deţurstvom središnje vatrogasne postrojbe. Isto

trebaju uraditi i svi pravni subjekti, koji u svojim graĊevinama imaju instaliran sustav za dojavu

poţara, kako bi se po prijemu signala mogla u što kraćem vremenu organizirati potrebna

intervencija.

Ograniĉiti visinu graĊevina, tako da do poda etaţa odnosno prostora u kojima borave ljudi, od

puta sa kojeg je moguća intervencija spašavanja osoba i gašenja poţara bude udaljenost max. 30

m.

Poduzeti potrebne mjere da prometnice i javne površine budu uvijek prohodne radi nesmetanog

pristupa do svih graĊevina.

Urbanistiĉkim planovima riješiti pristupe do svih objekata i pritom izbjegavati zatvorene blokove

kod izgradnje novih graĊevina.

Uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do graĊevine kako bi se vatrogasnoj tehnici

omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja poţara

propisani su Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine broj 35/94., 55/94. i

142/03.).

D.6. Mjere zaštite posebno ugroţenih graĊevina i prostora

D.6.1. Industrijske graĊevine

Pri projektiranju i izgradnji industrijskih graĊevina sukladno provedbenim urbanistiĉkim

planovima treba osigurati pravilan razmještaj graĊevina, vodeći pri tom raĉuna o poţarnom

opterećenju, vatrootpornosti nosivih konstrukcija graĊevine i tehnološkom postupku koji se

odvija u pogonima glede opasnosti za nastajanje poţara.

D.6.2. Skladišta

Pri projektiranju i izgradnji skladišta potrebno se u svemu pridrţavati odrednica Pravilnika o

zaštiti od poţara u skladištima (Narodne novine broj 93/08.).

D.6.3. Mjere zaštite od poţara na graĊevinama za proizvodnju i prijenos

elektriĉne energije

HEP-OPS d.o.o. Prijenosno podruĉje Osijek duţna je redovito odrţavati elektroenergetske

vodove (110 kV).

HEP-ODS d.o.o. DP Elektroslavonija Osijek duţna je redovito odrţavati elektroenergetske

vodove (35 kV i 10 kV), kao i elektropostrojenja (TS 35/10 kV i TS 10/0,4 kV).

Vršiti redovito kontrolu i dopunu, odnosno zamjenu transformatorskog ulja, obavljati zamjenu

dotrajalih dijelova u trafostanicama pravilno dimenzioniranim dijelovima, redovito ĉistiti zaštitni

pojas ispod dalekovoda i oko trafostanica od suhe trave i korova, kao i prosjeke u predjelu šuma.


130

Potrebno je preko sredstava informiranja (dnevni tisak, radio i televizija) stalno upozoravati

mještane da ispod zraĉnih dalekovoda ne slaţu stogove sijena, slame, kukuruzovine i sl.

U sklopu redovitog pregleda i odrţavanja graĊevina za prijenos i distribuciju elektriĉne energije

naroĉitu pozornost treba voditi o sljedećem:

- kvaliteti ukapanja i dotrajalosti drvenih stupova

- stanju izolatera, odvodnika prenapona i vodiĉa

- kvaliteti i podešenosti zaštite vodova

- zategnutosti vodiĉa izmeĊu stupova.

Prigodom rekonstrukcije, odnosno sanacije 110, 35 i 10 kV dalekovodne zraĉne mreţe preporuĉa

se zamjena dotrajalih stupova (naroĉito drvenih), odgovarajuĉim kvalitetnim stupovima.

U sklopu redovnog odrţavanja elektroenergetskih graĊevina i postrojenja provoditi slijedeće:

- zamijeniti neispravnu, oštećenu ili dotrajalu opremu, naprave i ureĊaje

- podesiti zaštitnu opremu i provjeriti njenu funkcionalnost

- provjeriti funkcionalnost i ispravnost svih upravljaĉkih i signalnih krugova i opreme.

Kod rekonstrukcije postojećih ili izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja potrebno je:

- koristiti negorive i samogasive materijale

- izvršiti odvajanje visokonaponskog od niskonaponskog dijela trafostanice

- vršiti zapunjavanje kabelskih kanala na prijelazima izmeĊu poţarnih sektora

odgovarajućim vatrootpornim materijalima.

U sklopu izvoĊenja , korištenja i odrţavanja niskonaponske mreţe 0,4 kV potrebno je sljedeće:

- vršiti redovne preglede, kontrole i propisana ispitivanja elektriĉne instalacije, te

zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova

- koristiti samo tehniĉki ispravna elektriĉna trošila i svjetiljke, a elektriĉna trošila koja

isijavaju veću koliĉinu topline udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u vrijeme

kada je moguć nadzor i kontrola nad radom istih

- sprijeĉiti umetanje rastalnih osiguraĉa za veće nazivne struje od propisanih primjenom

odgovarajućih kalibriranih prstenova

- radove na rekonstrukciji postojeće i izvedbi nove elektroinstalacije mogu izvoditi samo

kvalificirani i za te radove ovlašteni struĉnjaci

- na prijelazima izmeĊu jednog poţarnog sektora u drugi, treba izvršiti brtvljenje vodova i

kabela odgovarajućim vatrootpornim materijalima

- elektriĉnu instalaciju, opremu i ureĊaje za napajanje protupoţarnih pumpi, dizala i dr.

potrebno je izvesti kvalitetno s materijalima otpornim na visoke temperature, te

predvidjeti priĉuvni izvor napajanja za ove ureĊaje

- u prostorima gdje postoji mogućnost stvaranja eksplozivne atmosfere elektriĉne

instalacije, trošila i ureĊaje treba izvesti u sigurnosnoj protueksplozijskoj “Ex” izvedbi

- sva predviĊena instalacija, oprema i ureĊaji moraju udovoljiti uvjetima prostora u kojem

se nalaze u smislu zaptivanja glede vlage i prašine, te otpornosti na djelovanje topline

- preporuĉuje se izvoĊenje elektriĉnih instalacija u većim i znaĉajnijim graĊevinama u

energetskim kanalima i oknima.


131

D.6.4. Odlagalište komunalnog otpada

Za planiranje, projektiranje, izgradnju i eksploataciju deponija s tehniĉko-tehnološkog aspekta

potrebno je osigurati:

- potpunu sanitarno-epidemiološku sigurnost za djelatnike i stanovništvo okolnog

podruĉja i zaštitu ţivotnog prostora uopće,

- zaštitu od zagaĊenja zemljišta (tlo), voda (podzemnih, površinskih) i zraka,

- racionalno korištenje i uštedu zemljišta povećanjem zapremine deponije (povećanjem

stupnja sabijanja otpadaka specijalnim strojevima),

- primjenu strojeva i opreme u cilju potpunog mehaniziranja svih operacija dispozicije

otpadaka,

- minimizirati mogućnost nastanka i širenja te prijenosa poţara (ili eksplozije).

Posljednji uvjet traţi provedbu mjera sukladno sanacijskom programju mjera odlagališta otpada.

TakoĊer je potrebno:

- osigurati deţurstvo, osobito van radnog vremena i u neradne dane,

- ograditi i urediti zaštitni pojas bez gorive tvari u odnosu na okolne površine,

- opremiti hidrantskom mreţom (ako nije moguće onda spremnicima s vodom na

kritiĉnim mjestima) te vatrogasnom opremom i sredstvima za poĉetno gašenje

(vatrogasni aparati i drugo),

- temeljem izvršene procjene minimizirati mogućnost eksplozije plinova projektiranjem i

izvedbom sustava za otplinjavanje (ako se zahtijeva),

- saniranju poţara pristupiti tako da se u neposrednoj blizini poţarom zahvaćenog dijela

odlagališta strojevima razgrne otpadni materijal, a bliţa okolica stalno polijeva vodom

i nasipava inertnim materijalom.

- zaposlenike na odlagalištu otpada treba upoznati s opasnostima i osposobiti za zaštitu od

poţara i za rad na siguran naĉin.

Na mjestima nekontroliranih odlagališta tzv. "divljih" deponija postaviti znakove zabrane

odlaganja otpada te riješiti na zadovoljavajući naĉin odvoz i odlaganje komunalnog otpada iz

svih naselja na podruĉju Općine Magadenovac.

D.7. Gromobranske instalacije

Zaštita graĊevina od utjecaja atmosferskih praţnjenja na podruĉju Općine Magadenovac vrši se

klasiĉnom gromobranskom instalacijom na principu Faraday-evog kaveza.

Nije dozvoljena ugradnja gromobrana s izvorom ionizirajućeg zraĉenja, a sve postavljene

potrebno je demontirati i propisno uskladištiti.

Potrebno je vršiti redovito odrţavanje gromobranskih instalacija, propisane periodiĉne preglede i

ispitivanja, a dobivene rezultate uvoditi u za tu svrhu propisanu dokumentaciju. Oštećene i

neispravne dijelove instalacije treba zamijeniti novim.


132

D.8. Osiguranje vatrogasnih pristupa te osvjetljavanje putova za evakuaciju i izlaz

Uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do graĊevine kako bi se vatrogasnoj tehnici

omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja poţara

propisani su Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine broj 35/94., 55/94. i

142/03.).

Za osvjetljavanje puteva za evakuaciju i izlaz koriste se svjetiljke nuţne rasvjete (protupaniĉne).

Neophodno je vršiti redovitu kontrolu funkcionalnosti nuţne rasvjete, a neispravna rasvjetna

tijela zamjenjivati novima.

D.9. Zaštita gorivih nosivih konstrukcija

Gorive nosive konstrukcije graĊevina, koje su neotporne na poţar, zaštićuju se prema

slijedećem:

- drvene dijelove konstrukcije treba zaštititi premazima kojima se postiţe vatrootpornost

od 30 minuta, ili zaštitnim oblogama,

- armirano-betonske, betonske i druge konstruktivne dijelove zaštititi vatrootpornim

zaštitnim ţbukama i oblogama,

- ĉeliĉne konstrukcije treba zaštititi premazima i oblogama.

Vatrootpornost pojedinih konstruktivnih dijelova treba dokazati atestima i uskladiti s HRN DIN

4102 ili ocjenskom metodom.

D.10. Razmatranje zaštite od opasnih dogaĊaja

Općina Magadenovac mora svake godine razmatrati stanje zaštite od opasnih dogaĊaja (poţara,

eksplozija, prometnih nezgoda kod prijevoza zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari,

kao i kod drugih opasnih situacija) i to:

- u veljaĉi s osvrtom na proteklu godinu i poduzimanje mjera u tekućoj godini,

- u prvoj polovici mjeseca svibnja s posebnim osvrtom na potrebu poduzimanja mjera

zaštite od poţara u poljoprivredi, odnosno aktiviranje svih ĉimbenika na organiziranje

motrilaĉko-dojavne sluţbe, kao i provoĊenje ostalih aktivnosti neposredno pred i

tijekom ţetve ţitarica (jeĉma, pšenice, zobi i dr.) odnosno neposredno pred turistiĉku

sezonu,

- zatraţiti izvješće od poljoprivrednih proizvoĊaĉa i poljoprivrednih zadruga koji koriste

u poljoprivrednoj proizvodnji hrane, razne vrste fungicida, pesticida, insekticida i

drugih otrovnih tvari, kako i na koji naĉin odlaţu ili uništavaju ambalaţu zaostalu

nakon korištenja otrovnih tvari. O ovoj problematici je potrebno raspravljati najmanje

dva puta godišnje, a u raspravu ukljuĉiti sanitarne inspektore i inspektore za zaštitu

okoliša.


133

E. Z A K L J U ĈA K

Na temelju prikaza postojećeg stanja, struĉne obrade ĉinjeniĉnih podataka i prijedloga tehniĉkih i

organizacijskih mjera za smanjenje opasnosti od nastajanja poţara, moţe se zakljuĉiti slijedeće:

- Općina Magadenovac predstavlja jedno poţarno podruĉje iz ĉijeg se centra, odnosno središnje

vatrogasne postrojbe DVD Beniĉanci, moţe intervenirati do svih znaĉajnijih graĊevina i

prostora u vremenu do 15 minuta nakon dojave poţara.

- Dosadašnji naĉin organiziranja i djelovanja vatrogasne postrojbe DVD Beniĉanci kao i naĉin

uzbunjivanja vatrogasaca od strane Podruĉnog ureda Drţavne uprave za zaštitu i spašavanje u

Osijeku je bio vrlo uspješan, što je u mnogome ovisilo o vrsti i veliĉini poţara, odnosno,

drugog dogaĊaja (manji poţari koji se nisu proširili i u kojima je priĉinjena manja materijalna

šteta). Upitno je da li bi ovakav naĉin djelovanja bio uspješan i u sluĉaju nastajanja većeg

poţara kod kojeg postoji mogućnost proširenja i izazivanja velikih materijalnih šteta.

- Obzirom na poţarnu ugroţenost, odnosno, na raznolikost gospodarske djelatnosti i na njenu

rasprostranjenost na podruĉju Općine Magadenovac, a u cilju mogućnosti okupljanja

najmanje dva vatrogasna odjeljenja za sluĉaj potrebe vatrogasnog interveniranja u svakom

trenutku potrebno je Planom zaštite od poţara za podruĉje Općine Magadenovac utvrditi

vatrogasnu postrojbu središnjeg DVD Beniĉanci s najmanje 20 operativnih vatrogasaca

sukladno ĉlanku 13. stavak 1. alineja 1., a u svezi s ĉlankom 10. stavak 2. Pravilnika o

osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne

novine broj 61/94.). U tom smislu je potrebno organizirati i stalno vatrogasno drţurstvo koje

će omogućiti odlazak vatrogasne postrojbe na intervenciju najkasnije 3 do 4 minute nakon

primljene dojave o poţaru ili drugom dogaĊaju za ĉije rješavanje je potrebno vatrogasno

djelovanje.

- Za pruţanje potpore središnjem DVD Beniĉanci odrediti dobrovoljna vatrogasna društva

DVD Kuĉanci, DVD Lacići i DVD Šljivoševci (svako sa svojim podruĉjem djelovanja) sa

najmanje 10 operativnih vatrogasaca u svakom društvu sukladno ĉlanku 13. stavak 1. alineja

2., a u svezi s ĉlankom 10. stavak 2. Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih

postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 61/94.).

- Središnje DVD Beniĉanci je potrebno u potpunosti opremiti vatrogasnim vozilima, osobnom i

skupnom opremom, ostalom tehniĉkom opremom i sredstvima za gašenje poţara sukladno

odredbama Pravilnika o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi

(Narodne novine broj 43/95.), a popis propisane tehniĉke opreme i sredstava naveden je u

toĉki D.1. ove Procjene ugroţenosti.

Ostale vatrogasne postrojbe na podruĉju Općine Magadenovac (DVD Kuĉanci, DVD Lacići i

DVD Šljivoševci) potrebno u potpunosti opremiti vatrogasnim vozilima, osobnom i skupnom

opremom, ostalom tehniĉkom opremom i sredstvima za gašenje poţara sukladno odredbama

Pravilnika o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatorgasnih postrojbi


Vatrogasne postrojbe se mogu opremiti i drugom dodatnom tehniĉkom opremom i

sredstvima koja nisu navedena što će samo poboljšati vatrogasnu operativu.


134

- Potrebno je popraviti oštećenja kolnika asfaltnih cesta i cesta s kolnikom od kamena tucanika

kako bi se omogućila brţa voţnja vatrogasnih vozila tijekom vatrogasne intervencije, a kod

cesta širine do 3 m organizirati redovito ĉišćenje bankina, odnosno, pojasa uz cestu od korova

i drugog raslinja koje svojim rastom i širenjem suţava cestu i onemogućava slobodno kretanje

vozila. Mimoilaţenje vozila na tim cestama predstavlja poseban problem pa bi na pojedinim

mjestima trebalo predvidjeti proširenja ceste kako bi se mogla dva vozila mimoići.

- Pravne osobe na podruĉju Općine Magadenovac trebaju svoje obveze uskladiti sa Zakonom o

zaštiti od poţara i odgovarajućim propisima sve djelatnosti u svezi provedbe mjera zaštite od

poţara.

- Općina Magadenovac i pravne osobe koje djeluju na podruĉju Općine Magadenovacmoraju u

što kraćem roku izraditi odnosno donijeti normativne akte koji rješavaju problematiku zaštite

od poţara na podruĉju njihovog djelovanja.

- Neophodno je da distributer vode nastavi poslove na aţuriranju podataka i stanju hidrantske

mreţe na javnoj vodovodnoj mreţi, te da ih redovito dostavlja središnjem DVD Beniĉanci.

TakoĊer treba nastaviti s izgradnjom hidrantske mreţe tamo gdje nije izgraĊena, te osigurati

tlakove i koliĉine vode sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (Narodne

novine broj 8/06.)

Na temelju utvrĊenog stanja moţe se zakljuĉiti kako dostignuta razina zaštite od poţara na

podruĉju Općine Magadenovac još uvijek u potpunosti ne zadovoljava za potrebe rješavanja

ukupne problematike zaštite od poţara, pa je neophodno u što je moguće kraćem roku, odnosno,

prema mogućnostima Općine Magadenovac otkloniti utvrĊene nedostatke navedene u ovoj

Procjeni ĉime će se zaštita od poţara na cijelom podruĉju Općine Magadenovac dovesti na

zadovoljavajuću razinu pri postojećem stanju naseljenosti i razvijenosti gospodarstva.


135

F. SHEMATSKI PRIKAZ DJELOVANJA VATROGASNIH POSTROJBI

NA PODRUĈJU OPĆINE MAGADENOVAC

VATROGASNA ZAJEDNICA

OSJEĈKO-BARANJSKE ŢUPANIJE

VATROGASNA ZAJEDNICA MAGADENOVAC

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

BENIĈANCI

(središnje DVD)

min.broj operativnih vatrogasaca 20

DVD Kuĉanci DVD Šljivoševci

min. broj operativnih vatrogasaca 10 min. broj operativnih vatrogasaca 10

DVD Lacići

min. broj operativnih vatrogasaca 10


136

G. PROPISI I STRUĈNA LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI

PROCJENE UGROŢENOSTI OD POŢARA

G.1. ZAKONI

- Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine br. 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.)

- Zakon o zaštiti od poţara (Narodne novine br. 92/10.)

- Zakon o vatrogastvu (Narodne novine br. 139/04., 174/04., 38/09 i 80/10.)

- Zakon o prostornom ureĊenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07., 38/09. i 55/11.)

- Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07.)

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine br. 108/95. i 56/10.)

- Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine br. 79/07.)

- Zakon o šumama (Narodne novine br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10. i 124/10.)

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 152/08., 25/09., 153/09.,

21/10., 39/11. i 63/11.)

- Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05., 139/08. i 57/11.)

- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine br. 73/97.)

- Zakon o otpadu (Narodne novine br. 178/04., 111/06., 110/07., 60/08. i 87/09.)

G.2. PRAVILNICI, PLANOVI, PROGRAMI

- Pravilnik o izradi procjene ugroţenosti od poţara i tehnološke eksplozije (Narodne

novine br. 35/94., 110/05. i 28/10.)

- Pravilnik o sadrţaju plana zaštite od poţara i tehnološke eksplozije (Narodne novine br.

35/94.)

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94., 55/94. i

142/03.)

- Pravilnik o razvrstavanju graĊevina, graĊevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroţenosti od poţara (Narodne novine br. 35/94. i 32/97.)

- Pravilnik o zaštiti od poţara u skladištima (Narodne novine broj 93/08.).

- Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (Narodne novine br. 8/06.)

- Tehniĉki propis za sustave zaštite od djelovanja munje na graĊevinama (Narodne

novine br. 87/08. i 33/10.)

- Tehniĉki propis za niskonaponske elektriĉne instalacije (Narodne novine br. 5/10.)

- Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (Narodne

novine br. 61/94.)

- Pravilnik o minimumu tehniĉke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (Narodne

novine br. 43/95.)

- Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad odreĊenih vatrogasnih postrojbi


- Pravilnik o tehniĉkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici

vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (Narodne novine broj

31/11.)

- Pravilnik o jedinstvenom obliku i kroju odore ĉlanova vatrogasnih postrojbi te

oznakama zvanja (Narodne novine br. 65/95.)

- Pravilnik o ureĊivanju šuma (Narodne novine br. 111/06. i 141/08.)

- Pravilnik o zaštiti šuma od poţara (Narodne novine br. 26/03.)

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine br. 123/97. i 112/01.)

- Pravilnik o gospodarenju s otpadom (Narodne novine br. 23/07. i 111/07.)

- Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (Narodne novine br. 97/05., 115/05., 81/08.,

31/09. i 156/09. )


137

G.3. OSTALO

- Plan intervencija kod velikih poţara otvorenog prostora na teritoriju Republike

Hrvatske (Narodne novine broj 25/01.)

- Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara od interesa za

Republiku Hrvatsku u 2011. godini (Narodne novine broj 29/11.)

- HRN DIN 4102 dio 4 (Ponašanje graĊevimskih materijala i graĊevinskih elemenata u

poţaru - Sastav i primjena klasificiranih graĊevinskih materijala, graĊevinskih

elemenata i specijalnih graĊevinskih elemenata)

- Pravila tehniĉke prakse:

- NFPA 101 – Life safety code

- NFPA 1201 – Developing fire protection services for the public

- NFPA 99 – Healt care facilities

- BS 5306 – Parth 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 AND 7

- TRVB F124, A100, S125, 126 i 127

- ÖNORM B 3800

- Struĉna literatura:

- UreĊaji, oprema i sredstva za gašenje poţara, Šmejkal, Zagreb, 1991. god.

- Tehniĉki priruĉnik za zaštitu od poţara M.Carević i dr., Zagreb, 1997. god.

- Manuel de Lutte contre les feux de foret, Ministere des terres et forets, Kanada

- Zaštita od poţarno opasnih , toksiĉnih i reaktivnih tvari - HDKI

(Kemija u industriji, Zagreb 1993.)

- Suvremeno vatrogastvo - razni brojevi

- Drugi pozitivni zakonski i podzakonski propisi, te odluke i drugi propisi

donešeni po tijelima lokalne uprave i samouprave


138

H. GRAFIĈKI PRILOZI

Slika 1 Prikaz poljoprivrednih i šumskih površina, mjesta u kojima postoji vanjska

hidrantska mreţa, lokacije vatrogasnih postrojbi, prirodnih priĉuva vode za

gašenje poţara i mjesta na kojima je moguć prilaz za punjenje vatrogasne cisterne

vodom

Slika 2 Prikaz poţarnog podruĉja, lokacija DVD-a i pravci djelovanja vatrogasnih

postrojbi na podruĉju Općine Magadenovac

Slika 3A Prikaz šumskih površina sa prosjekama i cestovnim prometnicama, lokacije

priĉuva vode za gašenje poţara i mjesta na kojima se nalazi oprema za gašenje

poţara na GJ Kapelaĉki Lug – Karaš

Slika 3B Prikaz šumskih površina sa prosjekama i cestovnim prometnicama, lokacije


poţara na GJ ĐurĊenovaĉke nizinske šume

Slika 3C Prikaz šumskih površina sa prosjekama i cestovnim prometnicama, lokacije


poţara na GJ Lacić – GloţĊe

Slika 3 Prikaz šumskih površina i prirodnih priĉuva vode za gašenje poţara u G.J.

Osjeĉke nizinske šume

Slika 4 Prikaz elektroenergetskih graĊevina na podruĉju Općine Magadenovac

Slika 5 Prikaz trasa plinovoda i naftovoda na podruĉju Općine Magadenovac

Slika 6A Proizvodno-sanirno.transportni susstav Pogona Beniĉanci

Slika 6B Prikaz naftnog polja Beniĉanci, trase magistralnih i regionalnih plinovoda i

naftovoda, te lokacija spremnika za naftu, naftnih bušotina, trafostanica, ĉešljeva i

mjernih stanica

Slika 6C Prikaz naftnog polja Kuĉanci-Kapelna, trase magistralnog plinovoda, te lokacije

naftnih bušotina, trafostanica i ĉešljeva

Slika 6D Prikaz naftnog polja Kuĉanci-Kapelna i Crnac s lokacijama naftnih bušotina,

trafostanica i ĉešljeva

Slika 6E Prikaz naftnih polja Obod i Lacići, trase regionalnog i kaptaţnog plinovoda, te

lokacije naftnih bušotina, trafostanica i ĉešljeva

Slika 7A Grafiĉki prikaz plinovoda, trafostanica, dalekovoda, benzinske postaje i kanala u

naselju Magadenovac

Slika 7B Grafiĉki prikaz hidranata u naselju Magadenovac


139

Slika 8A Grafiĉki prikaz plinovoda, MRS-e, trafostanica, dalekovoda, DVD-a i kanala u

naselju Beniĉanci

Slika 8B Grafiĉki prikaz hidranata, DVD-a, kanala i mjesta za prilaz vatrogasne cisterne u

naselju Beniĉanci

Slika 9A Grafiĉki prikaz plinovoda, trafostanica, dalekovoda, DVD-a i kanala u naselju

Kuĉanci

Slika 9B Grafiĉki prikaz hidranata, DVD-a i kanala u naselju Kuĉanci


Lacići

Slika 10B Grafiĉki prikaz hidranata, DVD-a, kanala i mjesta za prilaz vatrogasne cisterne u

naselju Lacići

Slika 11A Grafiĉki prikaz plinovoda, trafostanica, dalekovoda i kanala u naselju Malinovac

Slika 11B Grafiĉki prikaz hidranata, kanala i mjesta za prilaz vatrogasne cisterne u naselju

Malinovac


Šljivoševci

Slika 12B Grafiĉki prikaz hidranata, DVD-a i kanala u naselju Šljivoševci

Documents

OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III UGROŢENOSTI OD … i program zastite od pozara/CD1... · Elaborat o procjeni ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija sadrţi: - Uvod - Prikaz