1. UVODSustav osiguranja depozita vaan je za stabilnost financijskog sustava, posebice u vrijeme financijske krize to pokazuje i injenica da su mnoge drave na financijsku krizu odgovorile podizanjem praga osiguranja depozita i naputanjem sustava uea deponenata, ime su ublaile pritisak kojemu su kreditne institucije bile izloene. U ovom radu bit e analiziran sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj koji je zaivio 1998. godine kao i promjene koje su ga zahvatile kao i prilagodba zakonodavstvu EU-a.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA

Problem istraivanja je ispitati i analizirati kakav je sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Iz problema istraivanja proizlazi predmet istraivanja: istraiti zakonski okvir sustava osiguranja depozita te kretanje depozita i kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj.Iz svega navedenog objekt istraivanja je osiguranje depozita.

1.2. RADNA I POMONE HIPOTEZERadna hipoteza odreena je problemom i predmetom istraivanja. Postojanje adekvatnog sustava osiguranja depozita u odreenoj dravi stvara pozitivan utjecaj na stabilnost bankarskog i cjelokupnog financijskog sustava pa samim time i pozitivan utjecaj oroenih depozita i kamtnih stopa na tednju. Iz tako postavljene temeljne hipoteze proizlazi vie pomonih hipoteza:PH1) Stabilan sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj pozitivno je utjecao na stabilnost bankarskog sustava te poveanje oroenih depozita.PH2) Zbog ureenog sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u desetogodinjem razdoblju stabilne su kamatne stope na oroene depozite.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha istraivanja je znanstvenim metodama istraiti sustav osiguranja u Republici Hrvatskoj. Ciljevi istraivanja su istraiti i analizirati zakonski okvir sustava osiguranja depozita i kretanje depozita i kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj.1) to je sustav osiguranja depozita i njegova svrha?2) Koja su obiljeja sustava osiguranja u Republici Hrvatskoj?3) Kako su se kretale kamatne stope i oroeni depoziti u Republici Hrvatskoj?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom izrade zavrnog rada prouena je strunu literaturu te koritene sljedee znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda komparacije, metoda kompilacije, dokazivanja i deskriptivna metodu.

1.5. STRUKTURA RADA

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraivanja, radna i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode i obrazloena je struktura rada.U drugom dijelu rada analiziran je Teorijski okvir osiguranja depozita.Naslov treeg dijela rada je Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u kojem je objanjeno koja su obiljeja tog sustava te zakonski okvir. etvrti dio nosi naslov Analiza kamatnih stopa na depozite i oroeni depoziti u RH gdje su analizirane kamatne stope i oroeni depoziti kroz odreeni vremenski period.U Zakljuku je dana sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazivana radna hipoteza.

2. TEORIJSKI OKVIR OSIGURANJA DEPOZITAPojam depozita, klasifikacija depozita te svrha osiguranja i vrste sustava osiguranja depozita objanjeni su ovom dijelu rada.

2.1. POJAM DEPOZITA

Depoziti[footnoteRef:1] banke odnosno njen depozitni potencijal je najvaniji bankarski agregat. Depozitni potencijal banke je osnova njenog ukupnog financijskog potencijala i njenog kreditnog potencijala. Depoziti su najznaajnija pozicija pasive bilanca stanja banke i najznaajniji izvor bankarskih sredstava, odnosno njenih resursa. Depoziti predstavljaju najstarije izvore bankarskih sredstava. Depozit je nastao upravo od uvanja odreenih vrijednih predmeta, a kasnije i novca od strane pretea banaka kua koje su se bavile poslom uvanja, a za to su ove kue vlasnicima povjerenih predmeta i novca na uvanje izdavale potvrde. Takav depozit koji je nastao u obliku pologa konkretnog predmeta na uvanje poznat je po nazivu depositum regulare (Markovinovi, 2010, str. 787). On vremenom prerasta u depozit vrijednosti a ne konkretnog predmeta ili stvari, nazvan je depositum iregulare. To znai da ulaga, deponent vie nije dobivao potvrdu o pravu podizanja predmeta ve iste vrijednosti. Ustanove koje su se poele baviti ovim depozitnim poslovima, poele su kasnije na bazi depozita odobravati kredite jer se uvidjelo da deponenti (ulagai) nikada nee svi istovremeno podnijeti zahtjev za podizanje svojih deponiranih vrijednosti. Tako je dolo do pojave bankarskog kredita i nastanka kreditnog novca. Pod depozitima se podrazumijevaju novana sredstva koja vlasnici depozita dre na raunima kod banke i predstavljaju sumu novca koju je banka duna da na zahtjev vlasnika (po njegovom nalogu) isplati vlasniku ili da depozit (ili njegov dio) prebaci na neki drugi raun. Depoziti sa pravnog aspekta predstavljaju obeanje banke da e iz raspoloivog depozita kao deponirane kupovne snage, u svakom asu i svakom onom tko se predstavi kao ispravan nalogodavac (korisnik), izvriti isplatu zatraenog iznosa. Sa ekonomskog aspekta, depozit se javlja kao cirkulirana kupovna snaga kod banke. Sa aspekta bilance banke depoziti za banku predstavljaju njenu obavezu i zato se vode u pasivi bilanca stanja banke. Sa aspekta ulagaa (vlasnika) depozita ili deponenta, depoziti su novana sredstva nebankarskih subjekata na raunima kod banaka. U bilancu subjekta vlasnika depozita, depoziti se vode u aktivi njegovog bilanca stanja (Markovinovi, 2010, str. 787). Uee depozitnog potencijala u financijskom potencijalu banke izraava se stopom depozitnosti banke. Ovo uee se kree razliito u zavisnosti od veliine banke. Uee depozitnog novca u financijskom potencijalu zapadnoeuropskih banaka je preko 70%. [1: Termin depozit potie od latinske rijei depositum to znai povjereno dobro, odnosno neto to je danona uvanje.]

2.2. KLASIFIKACIJA DEPOZITA

Uobiajena ili standardna podjela depozita je na: depozite po vienju (transakcijski depoziti), oroene i tedne depoziti.

Svi bankarski depoziti se mogu klasificirati po sljedeim kriterijima:1. po kriteriju porijekla,2. po kriteriju imovinsko pravnog statusa vlasnika depozita,3. po kriteriju ronosti (vremenske mogunosti raspolaganja od strane vlasnika) i4. po kriteriju namjene. (ivkovi, Krsti i dr, 2001, str. 152)

Po kriteriju porijekla, depoziti mogu biti: stvarni (realni ili primarni) koji nastaju uplatom gotovog novca na raun banke, prijenosom sa nekog drugog depozita, transferom iz neke druge banke, i izvedeni depozit koji je nastao kreativnom funkcijom banke, odnosno njenom sekundarnom emisijom novca, a na bazi odobrenog kredita komitentu banke. Stvarni (primarni) depoziti na osnovu inicijative baninog komitenta, a izvedeni (sekundarni) depoziti nastaju na osnovu inicijative same banke (Stranjak, 1982, str. 256). Inicijativom komitenta banke do stvaranja depozita dolazi kada npr. komitent banke izvri uplatu gotovine na raun banke. U bilancu stanja banke ova uplata se knjii u aktivi,a istovremeno zbog bilanne ravnotee knjienje se vri i u pasivi, jer banka ima obavezu prema komitentu za iznos uplaene gotovine, a ova obaveza je depozit dotinog komitenta. Ovako nastao depozit zove se stvarni ili primarni depozit jer je njegovom stvaranju prvo prethodilo polaganje gotovine (realne vrijednosti), a onda, u drugom koraku je nastao depozit. Inicijativom banke do stvaranja depozita dolazi tako to banka odobri kredit svom komitentu, tako da je u bilancu stanja banke prvo nastalo (stvoreno) potraivanje banke u iznosu odobrenog kredita (aktiva), a zbog ravnotee bilanca, u pasivi je nastao depozit u visini odobrenog kredita i obaveza banke po tom osnovu. Ovako nastali depozit je izvedeni, kreirani, sekundarni ili imaginarni depozit. Kod nastanka ovakvog depozita poveava se i koliina novca u opticaju za razliku od primarnog (stvarnog ili realnog) depozita gdje se ne mijenja koliina novca u opticaju, ve samo dolazi do transformacije gotovog u depozitni novac. Sekundarni ili izvedeni depoziti su stvarna osnova za kreiranje tzv. dopunskih kredita banke.

Po kriteriju imovinsko pravnog statusa vlasnika depozita, depoziti se dijele po sektorskom aspektu na: depozite privrede (poslovni depoziti), depozite stanovnitva (tedni depoziti) i dravne depozite (Stranjak, 1982, str. 257).

Po kriteriju ronosti (rone strukture) svi depoziti banke dijele se na: depoziti po vienju (a vista depoziti ili transakcijski depoziti ili kratkoroni depoziti ili monetarni depoziti), i oroeni depoziti koji se jo zovu dugoroni ili nemonetarni depoziti jer potiu od raspodijele dohotka.

Po kriteriju namjene, bankarski depoziti mogu biti sa posebnom namjenom ili bez namjene. Ova podjela nama praktini znaaj. Bankarski depoziti se mogu podijeliti i po drugim kriterijima ili aspektima, kao to su: po monetarnoj ulozi (ulozi u procesu kreditne multiplikacije, dijele se na monetarne i nemonetarne (oroene)), po stupnju likvidnosti (najlikvidniji su depoziti po vienju, a oroeni depoziti su likvidni prema duini njihovog vremenskog dospijea (ronosti)), po funkciji obaveznih rezervi banke ( jer se na depozite po vienju obraunava i izdvaja obavezna rezerva po veoj stopi nego na oroene depozite, itd) (ivkovi, Krsti i dr, 2001, str. 153) .

Postoji i podjela depozita na: depozite po vienju (dnevni novac ili novac po pozivu), oroene depozite (ili investicione depozite), tedne depozite (po ronosti su srednjoroni depoziti i to su depoziti sektora stanovnitva) i specijalni depoziti (formiraju se administrativnim ili prinudnim putem i slue kao instrument za realizaciju odreenih vidova ekonomske politike jedne zemlje) (ivkovi, Krsti i dr, 2001, str. 153).

Osnovni motivacijski faktori ulaganja, odnosno dranja depozita kod banaka su: sigurnost, kamate i transferibilnost (prenosivost).

2.3. SVRHA OSIGURANJA DEPOZITA

Svrhu osiguranja depozita moe se sagledati u uem i irem smislu. U uem smislu, osiguranje depozita ima za cilj pruanje zatite deponentima u obliku naknade depozita u sluaju propasti banke. U isplati depozita vai pravilo prvi doao prvi usluen", a kako su vei deponenti bolje informirani oni e prvi povui svoje depozite. Pogrena procjena rizika banke bi mogla dovesti do gubitka depozita velikog broja deponenata. Sa postojanjem osiguranja depozita se u stvari titi iroki krug manjih deponenata. U irem smislu, cilj osiguranja depozita je jaanje financijske stabilnosti bankarskog sistema. Osiguranje depozita ublaava pritisak deponenata na banke u kriznim uvjetima. Takoer, jaanjem povjerenja u bankarski sistem stvara se povoljno okruenje za normalan rast tednje. Time se pospjeuje ostvarenje osnovne funkcije bankarskog sektora kao financijskog posrednika.

Sustav osiguranja depozita prua zatitu deponentima kreditnih institucija. Razliitim mjerama nastoji se osigurati da im se, u sluaju da kreditna institucija propadne ili zapadne u takve tekoe da se depoziti ne mogu redovito i uredno isplaivati, njihovi depoziti naknade iz drugih izvora. Polazi se pritom od ideje da veina deponenata u pravilu nema odgovarajua znanja da bi samostalno mogli procjenjivati rizik pojedine kreditne institucije. Budui da bi pogrena procjena rizika kreditne institucije mogla dovesti irok krug deponenata do financijske propasti, esto se navodi kako se uspostavom sustava osiguranja depozita ostvaruje posebna drutvena zadaa zatite irokog kruga graana (Markovinovi, 2010, str. 790).

Temeljna svrha sustava osiguranja depozita nije u zatiti koju taj sustav prua deponentima, ve u jaanju stabilnosti bankarskog sustava i njegove otpornosti na krizne poremeaje na tritu, kao i u olakavanju prikupljanja depozita stvaranjem okruenja u kojem vlada vee povjerenje u bankarski sustav.

Psiholoki uinci sustava osiguranja depozita omoguuju kreditnim institucijama lake prikupljanje slobodnih financijskih sredstava, ime se poveava ukupni obujam depozita u financijskom sustavu. Time se pospjeuje ostvarenje temeljne funkcije koju bankarski sektor ima u okviru nacionalnog gospodarstva distribucije slobodnih financijskih sredstava u okviru nacionalne ekonomije (Markovinovi, 2010, str. 790).

Postojanje sustava depozita doprinosi i stabilnosti bankarskog sustava, ublaavajui pritisak deponenata na kreditne institucije u kriznim vremenima. Bankarsko poslovanje temelji se na pravilima o djelominom pokriu depozita rezervacijama (tzv. fractional reserve banking) pa ni jedna kreditna institucija nema raspoloiva sredstva kojima moe istodobno udovoljiti zahtjevima svih svojih klijenata (Faulend, Kraft, 2004, str. 4). Navala klijenata na kreditnu instituciju i neuobiajeno mnogobrojni i visoki zahtjevi klijenata za isplatom ugrozili bi likvidnost svake kreditne institucije te bi u izostanku vanjskih sredstava kojima bi kreditna institucija amortizirala pritisak na likvidnost, u konanici doveli do njezina financijskog sloma. Nepostojanje sustava osiguranja depozita dovodilo bi do poveanog pritiska klijenata na svaku naznaku krize koja pogodi kreditnu instituciju to bi moglo ugroziti stabilnost kreditne institucije i bankarskog sustava u cijelosti, ak i kada objektivno za to ne bi postojali razlozi.

Osim nesumnjivih pozitivnih uinaka za bankarski sustav, sustav osiguranja depozita ima, meutim, i neke negativne posljedice. Sigurnost koju taj sustav prua deponentima potie njihovo rizino ponaanje, a tako posredno i rizino ponaanje kreditnih institucija (Markovinovi, 2010, str. 791). Naime, okolnost da e sustav obetetiti deponente u sluaju propasti kreditne institucije omoguuje im da pri izboru kreditne institucije ne vode rauna o njezinoj stabilnosti. Prednost na tritu u tom sluaju ostvaruju kreditne institucije koje nude vee kamatne stope na depozite, to je, u pravilu, povezano s manje konzervativnim (tj. rizinijim) poslovanjem. Tako sustav osiguranja depozita potie deponente na neodgovornije ponaanje, a time stavlja i kreditne institucije pod pritisak rizinijeg postupanja na tritu. To dovodi do negativne konkurencije meu kreditnim institucijama, a moe se (poprimi li vee razmjere) negativno odraziti i na stabilnost bankarskog sustava u cijelosti (Markovinovi, 2010, str. 791).

2.4. VRSTE SUSTAVA OSIGURANJA DEPOZITA

Iako je svrha svakog sustava osiguranja depozita ista, pravnotehnika rjeenja kojima se navedena svrha ostvaruje meusobno se razlikuju. Stoga se na poredbenopravnoj razini susreu vrlo razliiti sustavi osiguranja depozita koje je mogue podijeliti prema nizu kriterija.

Prema Markovinoviu razlikuju se slijedei sustavi osiguranja: s obzirom na neposredni objekt zatite, s obzirom na vremenski period prikupljanja sredstava potrebnih za obeteenje deponenata, obzirom na nain odreivanja premije, obzirom na to snose li deponenti dio rizika u sluaju propasti kreditne institucije, s obzirom na to je li lanstvo u sustavu osiguranja depozita pretpostavka za obavljanje poslova kreditnih institucija, s obzirom na to pripada li deponentima pravni zahtjev protiv sustava, s obzirom na poloaj na tritu i obzirom na utjecaj drave na nastanak i upravljanje sustavom osiguranja depozita. Navedene vrste sustava osiguranja bit e analizirane u nastavku rada.

2.4.1. Sustav osiguranja s obzirom na neposredni objekt zatite

S obzirom na neposredni objekt zatite razlikuju se: sustav osiguranja kojim se neposredno tite deponenti (izravni sustav osiguranja depozita) i sustav osiguranja kojim se neposredno tite kreditne institucije (neizravni sustav osiguranja depozita).

U sustavu osiguranja kojim se neposredno tite deponenti karakteristino je da se iz fonda osiguranja izravno obeteuju deponenti nastupi li osigurani sluaj, tj. propadne li kreditna institucija iji su oni deponenti (Krsti, Radoji, 2012, str. 543). Sustav osiguranja kojim se neposredno tite kreditne institucije prua pomo kreditnoj instituciji u krizi, nastojei sprijeiti da doe do propasti kreditne institucije. Njime se izravno ne osiguravaju depoziti, ve se iz fonda koji se formira za potrebe takvog sustava pomae kreditnoj instituciji da prebrodi probleme svoje likvidnosti. Propadne li kreditna institucija unato pruenoj pomoi, deponenti se ni na koji nain ne obeteuju.

Navedeni sustav ustvari i nije sustav osiguranja depozita shvati li se taj pojam u uem smislu. Tim se sustavom sigurnost depozita ostvaruje samo posredno. Meutim, kako se i takvim sustavom ostvaruje ista svrha, tj. jaa stabilnost bankarskog sustava i olakava prikupljanje depozita, a deponentima u pravilu nije vano hoe li ih se izravno obetetiti iz sustava ili e se iz sustava sanirati kreditna institucija kojoj su deponenti, uobiajeno je pri iroj analizi sustava osiguranja depozita analizirati i navedene sustave. Uostalom, est je sluaj da sustav koji neposredno titi deponente pod odreenim pretpostavkama moe sanirati i kreditnu instituciju u krizi, pa razgranienje ponekad nije ni jednostavno (Markovinovi, 2010, str. 791). Iako i sustav kojim se tite kreditne institucije ima znatne zatitne uinke, u odnosu na sustav kojim se tite deponenti pokazuje i neke nedostatke. Njegova je posljedica da na tritu nastavljaju djelovati i kreditne institucije koje po kriterijima trita to ne zasluuju (Markovinovi, 2010, str. 792.).

2.4.2. Sustav osiguranja s obzirom na vremenski period prikupljanja sredstava

S obzirom na vremenski period prikupljanja sredstava potrebnih za obeteenje deponenata razlikuju se: ex ante sustav osiguranja depozita, ex post sustav osiguranja depozita i mjeoviti (hibridni) sustav osiguranja depozita.

Za ex ante sustav osiguranja depozita karakteristino je da se sredstva namijenjena obeteenju deponenata prikupljaju unaprijed, prije negoli nastupi osigurani sluaj, tj. prije nego to nastane potreba za obeteenjem deponenata. U doba dok nema krize kreditne institucije ukljuene u sustav osiguranja depozita plaaju premiju za osiguranje depozita i tako prikupljena sredstva predstavljaju osnovni izvor sredstava iz kojih se obeteuju deponenti u sluaju nastupa osiguranog sluaja (Markovinovi, 2010, str. 793).

U ex post sustavu osiguranja depozita sredstva potrebna za eventualno obeteenje deponenata jedne kreditne institucije prikupljaju se tek naknadno, nakon to nastupi osigurani sluaj. Nastupi li u pogledu neke od kreditnih institucija ukljuenih u sustav osiguranja depozita osigurani sluaj, tj. nastane li potreba da se obetete njezini deponenti, sredstva koja su potrebna za njihovo obeteenje prikupljaju preostale kreditne institucije koje su ukljuene u tako organiziran sustav osiguranja depozita. Pravilima sustava osiguranja depozita ureuju se samo kriteriji prema kojima se odreuje razmjer sudjelovanja pojedine kreditne institucije pri obeteivanju deponenata ugroene kreditne institucije.

Mjeoviti (hibridni) sustav osiguranja depozita kombinira znaajke oba navedena sustava jer se dio sredstava prikuplja unaprijed uplatama premija, a dio se, ako je to potrebno radi obeteenja deponenata neke kreditne institucije, prikuplja naknadno od kreditnih institucija ukljuenih u sustav osiguranja depozita (Markovinovi, 2010, str. 793).

2.4.3. Sustav osiguranja s obzirom na nain odreivanja premije

S obzirom na nain odreivanja premije razlikuju se: sustavi osiguranja depozita s diferenciranim premijama i sustavi osiguranja depozita s nediferenciranim premijama.

Za sustav osiguranja depozita s diferenciranim premijama karakteristino je da se pri odreivanju premije uzima u obzir stupanj rizinosti poslovanja pojedine kreditne institucije. Pritom se ili visina premije vezuje uz neki parametar (ili vie njih) koji odraava rizinost poslovanja kreditne institucije, ili se, ovisno o riziku poslovanja, osim jedne jedinstvene premije koju plaaju sve kreditne institucije plaa i dodatna premija. Parametri koji mogu posluiti za procjenu rizinosti pojedine institucije su, primjerice, adekvatnost kapitala, profitabilnost, likvidnost, velika izloenost, kvaliteta imovine, kvaliteta kreditnih plasmana i sl., a mogu se koristiti i procjene bonitetnih kua koje one dodjeljuju pojedinim kreditnim institucijama (Krsti, Radoji, 2012, str. 544).

Sustavu s nediferenciranim premijama svojstveno je da visina ili vrsta premije ne ovisi o riziku svojstvenom pojedinoj instituciji.

2.4.4. Sustav osiguranja s obzirom na to snose li deponenti dio rizika u sluaju propasti kreditne institucije

S obzirom na to snose li deponenti dio rizika u sluaju propasti kreditne institucije razlikuju se sustav osiguranja depozita bez uea deponenta i sustav osiguranja depozita s ueem deponenta.

U sustavu osiguranja depozita bez uea deponentova trabina naknauje se u cijelosti, osim u dijelu u kojem prelazi prag osiguranja depozita. U sustavu osiguranja depozita s ueem deponenta, deponentu se ne naknauje cjelokupna trabina, ve samo jedan njezin dio, ak i ako njegova trabina ne prelazi prag osiguranja. U dijelu u kojem mu se trabina ne naknauje, deponent snosi rizik propasti kreditne institucije.

Sustav u kojem deponent ne preuzima dio rizika u sluaju propasti kreditne institucije obino se ocjenjuje kao sustav koji potie moralni hazard[footnoteRef:2], a time i rizinije postupanje kreditnih institucija, to u konanici moe potaknuti i poremeaje u financijskom sektoru (Markovinovi, 2010, str. 796). [2: Moralni hazard definira se kao situacija u kojoj se osigurani pojedinci nedovoljno uvaju rizika, kao to bi to morali kada ne bi bili osigurani. Na taj nain osigurani pojedinci mogu utjecati na rast trokova osiguranja.]

2.4.5. Sustav osiguranja s obzirom na to je li lanstvo u sustavu osiguranja depozita pretpostavka za obavljanje poslova kreditnih institucija

S obzirom na to je li lanstvo u sustavu osiguranja depozita pretpostavka za obavljanje poslova kreditnih institucija razlikuje se obvezatni sustav osiguranja depozita i dobrovoljni sustav osiguranja depozita.

Za obvezatni sustav osiguranja depozita karakteristino je da je lanstvo u sustavu osiguranja depozita usko vezano uz dozvolu za pruanje usluga prikupljanja depozita, tj. za obavljanje poslova kreditnih institucija. lanstvo je pretpostavka dobivanja dozvole, kao to i prestanak lanstva u sustavu osiguranja depozita povlai za sobom oduzimanje dozvole za obavljanje poslova kreditne institucije.

Dobrovoljni sustav osiguranja depozita prua mogunost kreditnim institucijama da depozite svojih tedia osiguraju lanstvom u sustavu. Dobrovoljni sustav najee nastaje na autonomnoj osnovi i ima privatnopravni karakter.

2.4.6. Sustav osiguranja s obzirom na to pripada li deponentima pravni zahtjev protiv sustava

S obzirom na to pripada li deponentima pravni zahtjev protiv sustava razlikuje se sustav osiguranja uz pravnu zatitu i sustav osiguranja bez pravne zatite.

Za sustav osiguranja s pravnom zatitom karakteristino je da u sluaju nastupa osiguranog sluaja deponentima pripada pravni zahtjev na obeteenje koji mogu ostvariti i prisilnim (sudskim) putem.

U sustavu osiguranja depozita bez pravne zatite, ak i u sluaju nastupa osiguranog sluaja deponentima ne pripada zahtjev koji mogu sudskim putem ostvariti, ve ih sustav obeteuje dobrovoljno.

2.4.7. Sustav osiguranja s obzirom na poloaj na tritu

S obzirom na poloaj na tritu razlikuje se sustav osiguranja depozita s monopolskim poloajem i sustav osiguranja depozita bez monopolskog poloaja.

Za sustav osiguranja depozita s monopolskim poloajem karakteristino je da je nositelju sustava iskljuivo povjereno ostvarenje funkcije osiguranja depozita. Monopolski poloaj postoji i kada na podruju neke drave postoji vie sustava osiguranja depozita, ali je njihova nadlenost podijeljena po odreenom kriteriju, primjerice s obzirom na vrstu kreditne institucije (Krsti, Radoji, 2012, str. 544). Sustav nema monopolski poloaj kada se funkcija osiguranja depozita preputa pravilima trita.

U veini pravnih sustava osiguranje depozita povjereno je subjektu koji ima monopolski poloaj. Pritom se susreu dva modela: prvi, u kojem je osiguranje depozita u svim kreditnim institucijama povjereno jednom subjektu, i drugi, u kojem je to povjereno nekolicini subjekata, s time da meu njima postoji jasno razgranienje podjela o tome koji subjekt osigurava depozite kojih kreditnih institucija, i to na taj nain da meusobno ne konkuriraju (Markovinovi, 2010, str. 797).

2.4.8. Sustav osiguranja s obzirom na utjecaj drave na nastanak i upravljanje sustavomosiguranja depozita

S obzirom na utjecaj drave na nastanak i upravljanje sustavom osiguranja depozita razlikuju se privatnopravni sustav osiguranja depozita i javnopravni sustav osiguranja depozita.

Privatnopravni sustav osiguranja depozita nastaje na autonomnoj osnovi, udruivanjem kreditnih institucija koje vide vlastiti interes u uspostavi takvog sustava. Takav sustav poiva na privatnopravnoj osnovi i u pravilu je dobrovoljan, a drava nema utjecaj na njegov nastanak ni djelovanje.Sustav osiguranja depozita s javnopravnim elementima ureen je zakonom i u pravilu je lanstvo u takvome sustavu obvezatno. Drava odluuje o njegovu ustroju te barem posredno utjee na njegovo djelovanje.

3. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U ovom dijelu radu dana su temeljna obiljeja hrvatskog sustava osiguranja depozita. Takoer, analiziran je Zakon o osiguranju depozita kao i Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka.

3.1. TEMELJNA OBILJEJA SUSTAVA OSIGURANJA DEPOZITA

Sustav osiguranja tednih uloga (sustav osiguranja) u Hrvatskoj zaivio je ne tako davne 1998. godine i ve na samom poetku svog rada susreo se s brojnim tekoama. Poetniki problemi nisu bili posljedica loega ili neadekvatnog dizajna samog sustava osiguranja, ve problema unutar bankovnog sustava koji su zapoeli praktiki nakon samog poetka rada sustava osiguranja, a trajali su gotovo dvije godine (Faulend & Kraft, 2004, str. 8).

Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj povjereno je Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB). DAB je zasebna pravna osoba kojoj su povjerene javnopravne ovlasti, a osniva joj je Republika Hrvatska, koja jami za sve njezine obveze, pa i za eventualne obveze po osnovi osiguranja depozita.

Na podruju je Republike Hrvatske DAB jedini subjekt koji obavlja funkciju osiguranja depozita. Na privatnopravnoj razini nije se razvio niti jedan usporedni sustav osiguranja depozita, za to su razlozi posve jasni: prag osiguranja depozita, za hrvatske prilike, toliko je visoko postavljen da ne postoji interes za samoorganiziranjem kreditnih institucija i ustrojavanjem dopunskog sustava osiguranja depozita na privatnopravnoj osnovi (Markovinovi, 2010, str. 800).

Sve kreditne institucije obvezno su ukljuene u sustav osiguranja depozita povjerenog DAB-u. lanstvo u sustavu osiguranja depozita propisano je kao pretpostavka za prikupljanje depozita, a nepotivanje obveza po osnovi osiguranja depozita predstavlja razlog za oduzimanje odobrenja za rad. Sustav osiguranja depozita naelno je ustrojen kao sustav koji neposredno titi deponente (izravni sustav). Ipak, prua se mogunost i da se sustav osiguranja depozita iskoristi za saniranje kreditne institucije koju zahvati kriza te da se poduzmu mjere za poveanje likvidnosti i solventnosti kreditne institucije (Markovinovi, 2010, str. 800). Takvo postupanje moe biti ekonominije jer trokovi obeteenja deponenata mogu viestruko premaiti trokove sanacije. Stoga se i propisuje da se tako ne moe postupiti samo ako primjena naela najnieg procijenjenog troka opravdava koritenje sredstava namijenjenih osiguranju depozita za potrebe sanacije kreditne institucije.

Sustav je ustrojen kao sustav s pravnom zatitom. Nastupi li osigurani sluaj (propast kreditne institucije), deponentima pripada zahtjev za obeteenjem koji mogu ostvariti i sudskim putem.Hrvatski je sustav osiguranja depozita je u pogledu premije nediferencirani ex ante model. Sredstva potrebna za obeteenje deponenata prikupljaju se unaprijed, od premija koje plaaju kreditne institucije. Premije se odreuju u postotku od ukupnog iznosa osiguranih depozita, a plaa se tromjeseno.

3.2. ZAKON O OSIGURANJU DEPOZITA

Zakon o osiguranju depozita (NN, broj 177/04, 119/08, 153/09 i 80/13) donesen je 2004. godine, a zadnja izmjena bila je 2013. godine. Njime se ureuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i podrunicama kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske.

Depozit u smislu ovoga Zakona jest potrani novani saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi duna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaa sredstva koja su preostala po bankovnim raunima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije (NN, 2004, lanak 2, stavak 1). Depozit u smislu ovoga Zakona je i obveza kreditne institucije po osnovi tedne knjiice te druge odgovarajue pisane potvrde o depozitu, a koje su izdane kao vrijednosni papir sukladno posebnim propisima, osim ako te isprave glase na donositelja ili po naredbi (NN, 2004, lanak 2, stavak 1).

Kreditnom institucijom smatra se: banka, tedna banka i stambena tedionica sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke sukladno zakonu kojim se ureuje poslovanje kreditnih institucija i podrunica kreditne institucije sa sjeditem izvan Republike Hrvatske koja prua usluge na podruju Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se ureuje poslovanje kreditnih institucija.

Kada nastupi osigurani sluaj, vjerovnici kreditne institucije imaju pravo na obeteenje, sukladno Zakonu. Meutim, pravo na obeteenje nemaju: druge kreditne institucije za depozite koji se vode u njihovo ime i za njihov raun, vjerovnici kreditne institucije za sredstava i instrumente ukljuene u jamstveni kapital kreditne institucije, financijske institucije, osiguravajua drutva privatnoga i javnog prava, ukljuujui i dobrovoljne te obvezne mirovinske fondove, drutva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima i zasebna imovina kojom ona upravljaju te zatvoreni investicijski fondovi, drave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe kojima su posebnim zakonom povjereni poslovi dravne uprave, vladajua i ovisna drutva s kojima kreditna institucija, lanovi Uprave, lanovi Nadzornog odbora te osobe koje sudjeluju s najmanje 5% u temeljnom kapitalu kreditne institucije, revizor zadnjih revidiranih financijskih izvjea kreditne institucije, vjerovnici po osnovi depozita koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja ifrirane zaporke, vjerovnici po osnovi depozita koji proizlaze iz poslova za koje su odreene osobe pravomono osuene za kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenoga novca, trgovaka drutva koja se prema Zakonu o raunovodstvu smatraju srednjim, odnosno velikim obveznicima primjene toga Zakona, vjerovnici koji su neposredno s kreditnom institucijom ugovorili visoku kamatu i pribavili imovinsku korist, a to je prouzroilo financijske potekoe kreditne institucije ili je pridonijelo bitnome pogoranju financijskog poloaja kreditne institucije te vjerovnici koji su depozite ili dio depozita stekli nakon to je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji.

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji DAB osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do visine od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke vaeem na dan nastupa osiguranog sluaja, a neovisno o broju njegovih bankovnih rauna, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni rauni vode.

Hrvatska narodna banka mora u roku5 radnih danaod dana kada je utvrdila da kreditna institucija nije isplatila dospjele depozite, donijeti rjeenje o nedostupnosti depozita. Hrvatska narodna banka rjeenje dostavlja DAB-u te ga objavljuje u Narodnim novinama. Kada nastupi osigurani sluaj, DAB poduzima mjere kako bi pripremio obeteenje vjerovnika kreditne institucije unutar roka od20 radnih dananakon to je nastupio osigurani sluaj. Za tu svrhu kreditna institucija duna je DAB-u staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja je potrebna za obeteenje vjerovnika kreditne institucije.

Ako kreditna institucija sa sjeditem u dravi lanici Europske unije ima podrunicu u Republici Hrvatskoj, ta se podrunica ima pravo ukljuiti u sustav osiguranja depozita sukladno ovome Zakonu ako osiguranje depozita na temelju ovoga Zakona po visini i/ili opsegu prelazi osiguranje depozita u dravi sjedita kreditne institucije. Ima li inozemna kreditna institucija vie podrunica u Republici Hrvatskoj, sve one tretiraju se za potrebe ovoga Zakona kao jedna jedinstvena podrunica (NN, 2004, lanak 8, stavak 1). Osiguranje depozita podrunice kreditne institucije ograniava se po visini i opsegu samo na onaj dio koji prelazi osiguranje depozita u dravi sjedita kreditne institucije. Podrunica kreditne institucije mora podnjeti DAB-u zahtjev za ukljuivanje u sustav osiguranja.

Ako kreditna institucija sa sjeditem u dravi koja nije lanica Europske unije ima podrunicu u Republici Hrvatskoj, ta se podrunica mora ukljuiti u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj ako DAB ocijeni da sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz drave koja nije lanica Europske unije ukljuena prua manju zatitu vjerovnicima od sustava osiguranja depozita prema vaeem zakonu u Republici Hrvatskoj.

Premije za osigurane depozite obraunavaju se i plaaju tromjeseno, na temelju podataka o prosjenom stanju depozita iz izvjea o stanju ukupnih i osiguranih depozitaza obraun premije (prosjek zadnjeg dana svakog mjeseca u jednom tromjeseju) za prethodno tromjeseje, u visini od0,08%za svako tromjeseje, na iznos osiguranih depozita. Kreditne institucije moraju premiju platiti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka rauna DAB-a. Kad sredstva u Fondu za osiguranje depozita koji se vodi kod DAB-a prijeu iznos od 2,5 % od ukupne visine osiguranih depozita kod svih banaka, na dan 31. prosinca prethodne godine, visina godinje premije za tekuu godinu moe biti u niem iznosu od 0,08%. DAB moe naplaivati razliite vrste i visinu premije za osiguranje depozita kreditnim institucijama ovisno o stupnju rizinosti poslovanja pojedine kreditne institucije (diferencirane premije). Kreditne institucije su dune prije poetka rada platiti u Fond osiguranja depozita iznos od 0,3% svog temeljnog kapitala na ime osiguranja depozita.

Sredstva Fonda sastoje se iz: premije za osiguranje depozita naplaene od banaka, sredstva naplaena u steajnim postupcima nad kreditnim institucijama po osnovi isplateosiguranih depozitaili sredstva od naplate preuzetih potraivanja banaka nad kojima je pokrenut steajni postupak, prihodi od ulaganja slobodnih sredstava Fonda, prihodi od izdavanja vlastitih obveznica DAB uz dravno jamstvo Vlade Republike Hrvatske, sredstva prikupljena zaduivanjem kod kreditnih institucija, prihodi iz dravnog prorauna, ostali prihodi (NN, 2004, lanak 17, stavak 2).

Sredstva Fonda koriste se za obeteenje u sluaju nastupa osiguranog sluaja, ali i za plaanje trokova nastalih u postupku obeteenja, za plaanje trokova nastalih u postupku ostvarenja trabina, za plaanje trokova vezanih uz ulaganje sredstava fonda za osiguranje depozita, za otplatu zajmova uzetih radi, za plaanje pasivnih kamata, za iskup vrijednosnih papira te za financiranje mjera za spreavanje nastupa osiguranog sluaja.

3.3. DRAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE TEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA (DAB)

Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka osnovana je na temelju Zakona o Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka ("NN", br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04. i 12/12.), kao specijalizirana financijska institucija koja osigurava depozite u kreditnim institucijama. Osniva Agencije je Republika Hrvatska, koja jami za obveze Agencije (http://www.dab.hr/).Agencija je lanica Europskog foruma osiguravatelja depozita (European Forum of Deposit Insurers - EFDI). Europski forum osiguravatelja depozita (EFDI) osnovan je 2002. godine uz potporu Europske komisije. Bilo je 25 drava osnivaa koje su zajedno odluile osnovati zajedniku platformu za meusobnu razmjenu informacija. U lipnju 2007. godine, EFDI je usvojio pravni status meunarodne neprofitne udruge prema belgijskom zakonu (INPA - AISBL). Sjedite EFDI je u Bruxellesu i ima 68 lanica-institucija iz ukupno 44 zemalja lanica Vijea Europe. EFDI ima bliski radni odnos s glavnim europskim i meunarodnim organizacijama i akademskom zajednicom, a posebno s Europskom komisijom (EK), Europskom sredinjom bankom (ECB), Svjetskom bankom (WB), Meunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Meunarodnom udrugom tednih osiguravatelja (IADI) (http://www.hnb.hr/). DAB se sastoji od etiri sektora i to: Sektor osiguranja depozita i odnosa s bankama Sektor upravljanja imovinom Sektor pravnih poslova Sektor financija, raunovodstva i informatike (http://www.dab.hr/).Sektor osiguranja depozita i odnosa s bankama osigurava depozite deponenata vjerovnika u kreditnim institucijama - bankama, tednim bankama, stambenim tedionicama te podrunicama stranih kreditnih institucija prema odredbamaZakona o osiguranju depozita. Cilj sustava osiguranja depozita je zatita depozita fizikih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija u sluaju njihove nedostupnosti odnosno otvaranja steajnog postupka nad kreditnom institucijom.Tijelo koje upravlja DAB-om je Uprava sastavljena od etiri lana. Zakonom o Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka ("NN", br. 44/94., 79/98., 19/99., 35/00., 60/04. i 12/12.), Uprava Agencije je sastavljena od slijedeih dunosnika: prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji je po poloaju predsjednik Uprave, ministar financija, koji je po poloaju zamjenik predsjednika Uprave, predsjednik Odbora za financije i dravni proraun Hrvatskoga sabora, lan Uprave predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, lan Uprave.Upravu DAB-a imenuje Vlada Republike Hrvatske te uprava odluuje veinom glasova svih svojih lanova, a u sluaju podijeljenog broja glasova, odluuje glas predsjednika uprave.Radom Agencije rukovodi direktor, kojeg imenuje i razrjeava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog uprave.DAB obavlja nadzor kreditne institucije u dijelu poslovanja s depozitima osiguranim po odredbama Zakona o osiguranju depozita.Visinu osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj odreuje Ministar financija, a prvi propisani iznos osiguranih depozita iz 1997. godine (Narodne novine br. 65/97) bio je 30.000,00 kn pokriven u 100% iznosu, s time da su depoziti u iznosu od 30.000.01 do 50.000,00 kn bili pokriveni u 75% iznosu (Sulji, Vidmar & Prohaska, 2014, str. 11)Slijedeom tablicom prikazane su visine osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas.Tablica 1: Visine osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas

RazdobljeIznos do kojeg su depoziti osigurani% pokrivenosti

1997. - 1998. 30.000,00 kn

30.000,01 - 50.000,00 knPokriven 100% iznos

Pokrivenost u 75% iznosu

1998. - 2008.100.000,00 knPokriven 100% iznos

2008. - 2013.400.000,00 knPokriven 100% iznos

2013. -100.000,00 euraPokriven 100% iznos

Izvor: Sulji, Vidmar & Prohaska, 2014. Osiguranje depozita

Od poetka osiguranja depozita do danas iznosi osiguranih depozita su se poveavali. Dana 01.07.2013. godine bila je zadnja promjena visine osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su drave EU iznos od 20.000,00 eura koji je bio aktualan prije krize, pojavom krize poveali na visinu od 100.000,00 eura (osim Italije iji je iznos 103.291,00 eura), Republika Hrvatska se postankom lanice EU prilagodila odredbama Direktive 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijea o izmjenama i dopunama Direktive 94/19/EZ te je trenutni iznos osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj 100.000,000 eura u kunskoj protuvrijednosti neovisno o broju bankovnih rauna, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni rauni vode (Sulji, Vidmar & Prohaska, 2014, str. 12).Visine godinjih premija na osigurane depozite u Republici Hrvatskoj od osnivanja sustava osiguranja depozita do danas prikazane su slijedeom tablicom.

Tablica 2: Visine godinjih premijskih stopa na iznos osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas

RazdobljeGodinja premijska stopa na iznos osiguranih depozita

1998. - 2004.0,8

2005. - 2008.0,5

2009. - 2010.0,4

2010. - 0,32

Izvor: Sulji, Vidmar & Prohaska, 2014. Osiguranje depozita

Visina godinje premijske stope u razdoblju od 1998. do 2004. godine iznosila 0,8%, a u slijedeem razdoblju od 2005. do 2008. godine ona se smanjila i iznosila 0,5%. Takoer, u razdoblju od 2009. do 2010. godine visina godinje premijske stope je bila smanjenja na 0,4%. Od 2010. godine premija je 0,32% na iznos osiguranih depozita.

Na slijedeoj tablici prikazana je struktura osiguranih depozita u kreditnim institucijama po sektorima od 2011. do 2013. godine.Tablica 3: Struktura osiguranih depozita po sektorima (u milijardama kuna i postocima)

DatumOsigurani depoziti u KIFizike osobeTrgovaka drutvaNeprofitne institucije

31.12.2011.138,2130,86,21,2

31.12.2012.143,7136,26,21,3

31.12.2013.166,9156,78,71,6

Izvor: Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka

Najvie osiguranih depozita je u sektoru fizikih osoba, a od 2011. godine taj iznos se poveavao. Na drugom mjestu su trgovaka drutva, a najmanje osiguranih depozita je u sektoru neprofitnih institucija.

4. ANALIZA KAMATNIH STOPA NA DEPOZITE I OROENI DEPOZITI U RH

Analiza je glavna odrednica etvrtog dijela rada. U njemu su analizirane kamatne stope na depozite i depoziti kroz odreeno vremensko razdoblje te dan pregled sustava osiguranja u zemlja u Europi.

4.1. KAMATNE STOPE NA DEPOZITE

Kamatna stopa je relativni broj p koji pokazuje koliki prinos donosi svota od 100 novanih jedinica u odreenom vremenskom razdoblju (obraunsko razdoblje ili termin), odnosno kamatna stopa je iznos kamata za 100 novanih jedinica, za odreenu vremensku jedinicu (HNB, 2010, str. 3). Kamatna stopa za osnovno obraunsko razdoblje zove se nominalna kamatna stopa. Kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite u Republici Hrvatskoj prikazane su slijedeim grafikonom.Grafikon 1: Kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite od 2003. do 2013. godine

Izvor: Hrvatska narodna banka, dostupno na: http://www.hnb.hr/Prikazane kamatne stope su ukupni prosjek na godinjoj razini. Od 2003. do 2009. godine kamatne stope na tedne depozite i oroene depozite s valutnom klauzulom rastu te 2005. i 2006. godine doseu najviu razinu od 4,10%. U 2009. godini one poinju padati te 2013. godine doseu najmanju razinu (2,32) u desetogodinjem razdoblju. Kamatne stope na devizne depozite rastu od 2003. do 2010. godine te 2009. godine doseu svoju najviu razinu od 3,97%. Od 2010. do 2013. godine ove kamatne stope su padale.

Euro je najvanija strana valuta u Republici Hrvatskoj te velik dio tednje i kredita je u toj valuti. Kamatne stope na depozite stanovnitva u eurima prikazane su slijedeim grafikonima.

Hrvatska se prema visini prosjenih kamatnih stopa na kratkorone depozite stanovnitva u eurima u razdoblju od 2007. do 2013.godine nalazila skupini zemalja sa niskim kamatnim stopama. Slijedei grafikon prikazuje kratkorone depozite stanovnitva 2007., 2009. i 2013. godine.

Grafikon 2: Kratkoroni depoziti stanovnitva u % u RH i lanicama EU-a 2007., 2009. i 2013. godine

Izvor: HUB analize, 2014. Odrednice promjena kamatnih stopa u Hrvatskoj

U 2007. i 2009. godini prosjena kamatna stopa na ovu vrstu depozita u Hrvatskoj bila je nia od prosjeka skupine za 1-1,5 postotna boda. Meutim, u 2013. ona je bila via od prosjeka za 0,07 postotnih bodova zbog znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Obrazac je kretanja u veini zemalja bio isti. Obiljeen je porastom pasivnih kamatnih stopa u 2009., kada se veim kamatnim stopama pokualo potaknuti uznemirene graane da u to manjoj mjeri povlae sredstva depozita. (HUB analize, 2014, str. 6)

Najvie kamatne stope na depozite imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska, pri emu je u Rumunjskoj 2013. zabiljeen najvei pad kamatnih stopa u odnosu na 2009. Najnie kamatne stope u cijelome su promatranom razdoblju imale Estonija, Slovaka i eka. Rije je o dvjema lanicama Eurozone i najrazvijenijoj zemlji u skupini, uza Sloveniju. Ujedno je rije o zemljama ije vlade plaaju najmanju premiju rizika u promatranoj skupini zemalja (Estonija gotovo da i nema javnog duga).

Osim kratkoronih depozita, postoje i dugoroni depoziti. Na slijedeem grafikonu prikazani su dugoroni depoziti u Republici Hrvatskoj i lanicama EU-a za 2007., 2009. i 2013. godinu.

Grafikon 3: Dugoroni depoziti u RH i lanicama EU-a 2007., 2009. i 2013. godine

Izvor: HUB analize, 2014. Odrednice promjena kamatnih stopa u Hrvatskoj

Kretanje kamatnih stopa na dugorone depozite stanovnitva bilo je gotovo isto kao i kretanje kamatnih stopa na kratkorone depozite. Razina kamatnih stopa 2013.godine u Hrvatskoj bila je za 0,21 postotni bod via od prosjeka zbog znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Najvie kamatne stope na ovu vrstu depozita u 2013. godini imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska. Najnie kamatne stope u cijelome promatranom razdoblju, kao i u sluaju kratkoronih depozita, imale su Estonija, eka i Slovaka.

Na kamatne stope u Republici Hrvatskoj je zasigurno utjecalo poveanje praha osiguranja sa 100.000 na 400.000 kuna, koje su nakon te odluke 2008. godine poele padati. U to vrijeme je poela svjetska financijska kriza kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj, a kako bi se izbjegao juri na banke drava je odluila povisiti taj prag, ali zbog usklaivanja sa EU zakonodavstvom kojim se taj prag jo vie poveao 1. srpnja 2013. godine.

4.2. DEPOZITI U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 2004. DO 2012. GODINE

tedni i oroeni depoziti su kunski tedni depoziti po vienju te kunski oroeni depoziti, kunski depoziti s otkaznim rokom. Devizni depoziti su devizni depoziti po vienju, devizni oroeni depoziti i devizni depoziti s otkaznim rokom. Kretanje depozita u Republici Hrvatskoj tijekom razdoblja od 2004. do 2012. godine prikazano je slijedeim grafikonima te je analizirano kretanje i znaajke istoga.

Grafikon 4: Ukupni i osigurani depoziti u kreditnim institucijama RH u mlrd. kn u razdoblju od 2004. do 2012. godine

Izvor: Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka

Ukupni i osigurani depoziti prikazuju stanje na dan 31.12. Ukupni i osigurani depoziti u kreditnim institucija u promatranom razdoblju imali su trend rasta. Najvii ukupni depoziti bili su 2011. godine, a najnii 2004. godine. Nadalje, osigurani depoziti bili su najvei 2012. godine, a najmanji 2004. godine. Iako su kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite bile na niskim razinama 2011. i 2012. godine ukupni i osigurani depoziti tih godina su bili na najvioj razini, a tome je sigurno pridonijela svjetska financijska kriza zbog koje smanjenja potronja te poveana tednja.

Kreditnom institucijom smatra se: banka, tedna banka i stambena tedionica sa sjeditem u Republici Hrvatskoj te podrunica kreditne institucije sa sjeditem izvan Republike Hrvatske koja prua bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske.

Slijedei grafiki prikaz pokazuje ukupne depozite po vrstama kreditnih institucija. Kako se kreditnom institucijom smatra banka, stambena tedionica i tedna banka, najvie osiguranih depozita dolazi iz banaka.

Grafikon 5: Ukupni depoziti po vrstama kreditnih institucija u RH za razdoblje od 2010. do 2012. godine

Izvor: Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka

Od ukupnih depozita u kreditnim institucijama najvie dolazi iz banaka, ak 97,8%, a najmanje iz tednih banaka. Na hrvatskom tritu banke su najzastupljenije, dok je tednih banaka vrlo malo te zbog nesigurnog poslovanja i propasti, stanovnitvo nema povjerenja u njih. U stambenim tedionicama 2012. godine 2,2% je ukupnih depozita. Stambene tedionica tek se razvijaju na hrvatskom tritu te zbog toga, ali i zbog banaka koje imaju svoje stambene tednje ostvaruju mali udio u ukupnim depozitima.

U Republici Hrvatskoj su osigurani depoziti rasli cijelo promatrano razdoblje (2004.-2012.), a kamatne stope su za to vrijeme imale oscilirajui trend, odnosno rasle su do 2009. godine te onda su krenule padati. Meutim, unato smanjenju kamatnih stopa nije dolo do smanjenja kako ukupnog tako i osiguranog depozita. Dapae, u zadnje tri promatrane godine depoziti su ostvarili znaajan porast. Na takvo kretanje depozita velik utjecaj ima ureeni zakonski okvir kojim se tite tedni ulozi graana, a koji su s ulaskom Republike Hrvatske u EU jo bolje zatieni, odnosno prag osiguranja depozita je povean na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

4.3. SUSTAVI OSIGURANJA DEPOZITA U EUROPI

Svjetska je banka prikupila jedinstvenu bazu podataka o ustroju sustava osiguranja depozita u 87 drava koje su potkraj 2003. imale eksplicitni sustav osiguranja. Tek neto vie od polovice drava (53% ili 46 drava) imalo je agencije odnosno fondove osiguranja ustrojene kao klasina javna (vladina) tijela. Hrvatska pripada toj skupini drava.

Kako se statistika Svjetske banke odnosi na cijeli svijet, zanimljivo je uoiti razliku izmeu Europe i ostatka svijeta. Od 32 europske zemlje u bazi podataka Svjetske banke samo je 14 drava ili 44% imalo rjeenje s iskljuivim dravnim upravljanjem. Meu tih 14 drava nalazilo se samo 5 starijih lanica: Irska, Nizozemska, Portugal, vedska i Velika Britanija. Sve ostale starije lanice EU imale su iste privatne ili mjeovite javno-privatne sheme osiguranja.

Openito, zemlje sa starijim institucijama i stabilnijim financijskim sustavima ee se koriste upravljakim rjeenjima sa sudjelovanjem privatnoga sektora ili shemama koje privatni sektor u cijelosti uspostavlja i vodi. iste privatne sheme nisu rairene, no zanimljivo je primijetiti da one postoje u zemljama iz kojih potjeu matice najveih hrvatskih banaka Italije i Austrije. U tu skupinu pripadaju jo i Finska, Francuska, Norveka i Njemaka. (HUB analize, 2007, str. 20)

U Bugarskoj, Estoniji, Makedoniji, Poljskoj, Slovakoj i Rumunjskoj predstavnici privatnoga sektora imaju manjinsko sudjelovanje u upravljanju, dok je u Maarskoj upravljanje ravnopravno podijeljeno izmeu predstavnika javnog i privatnog sektora.

Sljedea tablica prikazuje klasifikaciju europskih sustava osiguranja depozita prema kriteriju upravljanja.Tablica 4: Klasifikacija sustava osiguranja depozita u Europi prema stanju iz 2006.DRAVNI SUSTAVIMJEOVITI SUSTAVIPRIVATNI SUSTAVI

Pri regulatoruNezavisniVeinski dravniRavnopravniVeinski privatni

IrskaAlbanijaBelgijaMaarska Austrija

LatvijaHrvatskaBugarskapanjolskaFinska

NizozemskaekaDanskaGrkaFrancuska

SlovenijaLitvaMakedonijaNjemaka

vedskaPoljskaItalija

Velika BritanijaSlovakaNorveka

BIHRumunjska

Srbija

489306

Izvor: HUB analize, 2007. Pasivne kamatne stope i osiguranje depozita: Tko plaa troak regulacije?

Najei upravljaki model u Europi je mjeoviti sustav s javnom dominacijom (9 od 30 drava ili 30%). Zatim slijedi isti dravni model s posebnom institucijom (8 drava ili 27%). U tu skupinu pripada Hrvatska. 6 drava (20%) ima isti privatni model, a isti dravni model u kojem postojei regulator upravlja shemom osiguranja susreemo u 4 drave (13%). Najrjei je mjeoviti sustav s ravnopravnim javno-privatnim odluivanjem (3 drave), no i kod takvih sustava postoji neki odnos dominacije kroz odgovornost prema javnom tijelu (ministarstvu financija ili sredinjoj banci) ili kroz sustav imenovanja predsjednika uprave.

5. ZAKLJUAK

Depozit je pojam koji se odnosi na novane depozite i oznaava novana sredstva razliitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim raunima i iz njih odobravaju kredite. Novani depoziti su obaveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaa se tzv. pasivna kamata.

Sustav osiguranja tednih uloga (sustav osiguranja) u Hrvatskoj zaivio je 1998. godine. Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj povjereno je Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Osniva joj je Republika Hrvatska, koja jami za sve njezine obveze, pa i za eventualne obveze po osnovi osiguranja depozita. Na podruju je Republike Hrvatske DAB jedini subjekt koji obavlja funkciju osiguranja depozita. Sve kreditne institucije obvezno su ukljuene u sustav osiguranja depozita povjerenog DAB-u. Sustav osiguranja depozita naelno je ustrojen kao sustav koji neposredno titi deponente (izravni sustav). Meutim, prua se mogunost i da se sustav osiguranja depozita iskoristi za saniranje kreditne institucije koju zahvati kriza te da se poduzmu mjere za poveanje likvidnosti i solventnosti kreditne institucije.

Zakon o osiguranju depozita (NN, broj 177/04, 119/08, 153/09 i 80/13) donesen je 2004. godine, a zadnja izmjena bila je 2013. godine. U razdoblju do 1. sijenja 2010. do 1. srpnja 2013. godine Agencija osigurava depozite graana u svakoj banci, tednoj banci i stambenoj tedionici do ukljuivo visine od 400.000,00 kuna u 100%-tnom iznosu, neovisno o broju bankovnih rauna, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni rauni vode. Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do ukljuivo visine od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Republika Hrvatska ima siguran sustav osiguranja depozita. Takvim sustavom osiguranja nastoji se maksimalno zatiti tedie, ali osigurati sredstva za sanaciju kreditnih institucija. Ovaj sustav osiguranja je siguran, a u prilog tome ide i poveanje ukupnog i osiguranog depozita kao sniavanje kamata u posljednje etiri godine. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj je stabilan, reguliran i odriv.

LITERATURAI. Knjige

ivkovi, A. Krsti, B. i dr, 2001. Monetarna ekonomija i bankarstvo III, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd

Stranjak, A. 1982. Teorija i politika monetarnih financija, V.Maslea, Sarajevo

II. Znanstvena i struna literatura

Faulend, M. Kraft, E. 2004, Hrvatski sustav osiguranja tednih uloga: treba li ga mijenjati, i ako treba, to promijeniti i kada?, Hrvatska narodna banka, Zagreb

Krsti, B. Radojii, J. 2012. Osiguranje depozita kao ex ante i ex post antikrizni mehanizam u bankarstvu, Economic Themes, Vol. 50 Issue 4, p535-554, dostupno na: http://web.b.ebscohost.com/ehost/detail?vid=4&sid=8d1bd501-0ac0-47a2-ae09- fc68609c6575%40sessionmgr115&hid=124&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=86063325 (pregledano: 11.04.2014)

Markovinovi, H. 2010. Osiguranje depozita ureenje de lege lata i perspektive, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 61 No. 2, Zagreb, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100322 (pregledano: 11.04.2014.)Sulji, S. Vidmar, F. Prohaska, Z. 2014. Osiguranje depozita, u postupku izdavanja, RijekaHNB, 2010. Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potroaima, HNB, Zagreb ( pregledano: 11.04.2014.)HUB analize, 2014. Odrednice promjena kamatnih stopa u Hrvatskoj, Hrvatska udruga banaka, br. 46, Zagreb, dostupno na: http://www.hub.hr/hr/hub-analize-broj-46 (pregledano: 14.04.2014.)HUB analize, 2007. Pasivne kamatne stope i osiguranje depozita: Tko plaa troak regulacije? Hrvatska udruga banaka, br. 4, Zagreb, dostupno na: http://www.hub.hr/hr/hub-analize-broj-4 (pregledano: 14. 04.2014.)

III. Zakoni

Zakon o osiguranju depozita (NN, broj 177/04, 119/08, 153/09 i 80/13), dostupno na: http://www.propisi.hr/index.php?page=detail&id=221 (pregledano: 11.04.2014.)

IV. Internetski izvori

http://www.dab.hr/ (pregledano: 09.04.2014.) http://www.efdi.net/ (pregledano: 10.04.2014.) http://www.hnb.hr/ (pregledano: 10.04.2014.)

POPIS TABLICA Redni brojNaslov tabliceStranica

1Visine osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas20

2Visine godinjih premijskih stopa na iznos osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj od nastanka sustava osiguranja depozita do danas21

3Struktura osiguranih depozita po sektorima (u milijardama kuna i postocima)21

4Klasifikacija sustava osiguranja depozita u Europi prema stanju iz 2006.28

POPIS GRAFIKONA Redni brojNaslov tabliceStranica

1Kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite od 2003. do 2013. godine22

2Kratkoroni depoziti stanovnitva u % u RH i lanicama EU-a 2007., 2009. i 2013. godine23

3Dugoroni depoziti u RH i lanicama EU-a 2007., 2009. i 2013. godine24

4Ukupni i osigurani depoziti u kreditnim institucijama RH u mlrd. kn u razdoblju od 2004. do 2012. godine25

5Ukupni depoziti po vrstama kreditnih institucija u RH za razdoblje od 2010. do 2012. godine26

27