Sukob sa Staljinom. Hrvatsko proljeće
Na današnjem satu povjesti prepoznati ćemo promjene u
međunarodnom položaju Jugoslavije i demokratizaciju društva.
Otvorite udžbenike na stranicu broj 197. i zapišite naslov: Sukob
sa Staljinom. Hrvatsko proljeće. Pažljivo pročitajte tekst i
promotrite fotografije u udžbeniku od 197.-200. stranice.
UVOD
Što je kult ličnosti ? Sjećate li se primjera osoba koja su
izgrađivala kult ličnosti svojih vođa? Napiši koje smo do sada
spominjali.
Pročitajte tekst povjesničara I. Goldsteina o njegovanju kulta
ličnosti Josipa Broza Tita Razmisli: kako se njegovao (izgrađivao)
kult ličnosti te čemu je kult ličnosti J. B. Tita trebao služiti
osim isticanja njegova osobnog značenja.
Tito s pionirima
KULT LIČNOSTI
„(...) u školama, u povodu njegova rođendana, održavaju se
učenicima predavanja već u svibnju 1946. godine. (...) Titov
rođendan postaje državni praznik – Dan mladosti (25. svibnja) te se
već 1946. godine organizira tzv. Štafeta mladosti koja mu nosi
„čestitke jugoslavenske omladine i pionira”, dok se u Beogradu na
sam rođendan održava grandiozan slet. U svakom gradu glavna ulica
ili trg nose ime maršala Tita, a u svakoj republici i pokrajini
jedan je grad prozvan njegovim imenom. Izdaju se marke s Titovim
likom. (...) volio je da ga na svakom mjestu dočekuju pioniri, čime
je želio iskazati brigu za najmlađe. (...) Titovo rodno mjesto,
zagorski Kumrovec, razvilo se u svojevrsno hodočastilište, u koje
dolaze turisti i đačke ekskurzije iz svih dijelova Jugoslavije
(...) njegova rodna kuća pretvorena je u muzej.”
iz Ivo Goldstein, Hrvatska 1918. – 2008.
LEKSIKON
Pionir – član Saveza pionira Jugoslavije, obično u dobi od 6. do
13. godine života
Omladinac – član Narodne omladine, obično u dobi od 14. do
27.godine života
Štafeta – palica koju su građani različite dobi i zanimanja te
članovi političkih organizacija ritualno nosili po cijeloj
Jugoslaviji; razne štafete prepustile su 1957. godine prednost
zajedničkoj Štafeti mladosti koju je J. Broz Tito otada primao
povodom Dana mladosti
iz – refleksije vremena, Igor Stanić, Leksikon
Pogledajte video isječak o Danu mladosti (poveznica:
https://www.youtube.com/watch?v=tMlYVdNUnHg )
Odgovori na pitanja: Napišite sve što ste zapamtili o štafeti.
Koje godine se prestala nositi štafeta? Koje godine je umro
Tito?
Istraži! Ima li danas u svijetu neka osoba/narod koji štuju neki
kult ličnosti? Odgovor zapiši u bilježnicu.
Sukob Tito – Staljin (zapiši u bilježnicu podnaslov)
Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 197 – 198 - Sukob sa
Staljinom i dovrši uzročno-posljedičnu tablicu u koju ćeš
samostalno upisati moguće posljedice sukoba.
Uzrok
Događaj
Posljedice
Staljinova želja da kontrolira Tita i Jugoslaviju; Titova želja
za samostalnošću Jugoslavije
Rezolucija Informbiroa 1948. Godine – osuda KPJ za izdaju
socijalizma
-
-
-
-
Ustavne promjene i Hrvatsko proljeće (zapiši podnaslov u
bilježnicu)
Pročitajte!
Novim Ustavom 1963. država mijenja naziv u Socijalistička
Federativna Republika Jugoslavija. 1960-tih godina počinje
djelomična demokratizacija političkog života.Veća sloboda javnog
izražavanja osjećala se u javnim medijima i kulturnom životu. Lakše
su se dobivale putovnice i putovalo se u inozemstvo.
Novim Ustavom SFRJ jugoslavenski sustav dobiva konfederalne
elemente. Ustav je ojačao samostalnost republika i autonomnih
pokrajina. Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje do
odcjepljenja od federacije. Stoga je Ustav imao mnogobrojne
protivnike, naročito u Srbiji.
1960-te godine bile su popraćene i gospodarskom krizom. Zbog
planskog gospodarstva zaostajao je gospodarski razvoj. Država nije
bila spremna uvesti slobodno tržište radi gubitka središnje
kontrole. Posljedica je bila povećanje nezaposlenosti i odlazak
dijela radnika u inozemstvo. U Hrvatskoj su počeli studentski
nemiri.
PROSVJEDI STUDENATA U ZAGREBU, 1968.
Ustav iz 1963. priznavao je ravnopravnost svih jezika naroda u
Jugoslaviji. Ali, u državnoj upravi i vojsci prevladavala je srpska
varijanta. Matica Hrvatska je 1967. donijela Deklaraciju o nazivu i
položaju hrvatskog književnog jezika. U njoj se tražila
ravnopravnost slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika,
kao i razdvajanje hrvatskog od srpskog jezika.
Razmatrala se gospodarska i politička samostalnost Hrvatske
unutar jugoslavenske federacije. Nezadovoljna Hrvatska zahtijevala
je “politiku čistih računa”. Tražila se veća samostalnost u
upravljanju novcem koji je zarađen radom stanovnika Hrvatske, a
zajednički novac u saveznoj blagajni da se troši namjenski. Vodeću
ulogu u zahtjevima za promjenama imali su komunistički dužnosnici,
Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Veću gospodarsku i političku
samostalnost u okviru federacije zahtijevala je Matica hrvatska,
studenti i brojni građani.
Tito je u početku podržavao zahtjeve za reformama u pravcu
demokracije. Možda zbog straha za vlastitu poziciju, 1971. odlučio
je zaustaviti hrvatski pokret. Iz javnog života uklonjeni su brojni
kulturni radnici, neki osuđeni na zatvor. Brojni intelektualci
otišli su u emigraciju.
Prepiši plan ploče u bilježnicu.
Ustavne promjene: demokratizacija
Ustav 1963. SFRJ (Socijalistička Republika Hrvatska) Ustav 1974.
jačaju republike
Hrvatsko proljeće
· želja za većom političkom i gospodarskom samostalnošću
Hrvatske
· Matica hrvatska 1967. – Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog jezika
· masovni pokret – mladi komunisti Savka Dabčević-Kučar, Miko
Tripalo, intelektualci, studenti
· „politika čistih računa”
· 1971. slom; mnogi zatvoreni
Pročitaj sljedeće izvore i riješi slijedeće zadatke (odgovore
zapiši u bilježnicu)
a) izdvojite ključne ideje hrvatskih proljećara
b) zaključi u čemu je neobičnost i važnost Ustava iz 1974.
Godine
IZVOR
Savka Dabčević-Kučar, „Prekinuta šutnja – ljudi iz 1971.”
Deseta sjednica CK SKH, siječanj 1970.
„Na temeljnim postavkama te sjednice dograđivani su naši
ondašnji zahtjevi i prijedlozi za društvenim, ustavnim promjenama,
za liberalizacijom, za radikalnim promjenama privrednog sistema i
primjenom moderne tržišne ekonomije (...).
(...) željeli smo evropska mjerila prema našim tadašnjim
dosezima, ne Hrvatsku u Evropi, nego Evropu u Hrvatskoj i
Jugoslaviji, a optuživani smo kao zagovornici ‘mraka’, ‘fašizma’
(...) dobronamjerno i prijateljski, upozoravao me Krleža nakon
sjednice: ‘Savka, propast ćete, pokušavate unijeti Europu u
Partiju’”
iz Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske
IZVOR
O Ustavu iz 1974. godine
„Tim je ustavom ojačan suverenitet republika i autonomnih
pokrajina. Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje i čak
pravo na odcjepljenje. Tako se dogodila paradoskalna situacija:
partijskim udarom slomljen je hrvatski nacionalni pokret, a ustavom
iz 1974. g.ojačan je suverenitet republika i pokrajina u mjeri koja
je čak premašila ono što su neke vođe tog pokreta tražile.”
iz Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske
Riješi zadatke iz radne bilježnice na stranici 84. i 5. zadatak
na 85. stranici.
Rok za slanje zadaće (slika bilježnice i radne bilježnice) je
4.5. u 12 sati!
