1.Koji plinovi mogu biti prisutni u kanalizacijskim plinovima i koja opasnost prijeti od kanalizacijskih plinova?

Nastaju fermentacijom ili raspadanjem organskih materijala ( metan, sumporovodik i vodik ) može doći do probijanja plinova u objekte, te do ozljeda radnika.

2.Kojim tehnološkim procesima može nastat ozon i na koji način

Ozon može nastati pri zavarivanju i plinskom rezanju kada nastaje iz kisika iz zraka u malim zatvorenim prostorijama pod utjecajem Uv zraka. te može nastati u blizini Uv svjetiljki , u blizini visokovoltažnih električnih uređaja .

3.Koji plin s vlagom stvara sulfitnu kiselinu i u koju skupinu štetnih plinova ga ubrjamo s obzirom na njegovo dijelovanje na organizam?

Sumporov ( IV ) oksid u kontaktu s vlagom stvara sulfitnu kiselinu te on spada u nadražljivce gornjih dišnih puteva.

4.U kojim slučajevima u industriji može doći do pojave fozgena i kojoj skupini štetnih plinova fozgen pripada?

Nastaje metalurgiji, pri razdvajanju ruda, pri odmašćivanju metala uz pomoć kloriranih ugljikovodika. Fozgen spada u nadražljivce donjih dišnih puteva.

5. Kako se nazivaju plućne bolesti koje nastaju kao posljedica udisanja anorganskih prašina, koje su najopasnije prašine i zašto?

Zovu se pneumokonioze. mogu biti uzrokovane prašinom silikata, prašinom metala, prašinom kvarca, pneumokonioza kopača ugljena. Najopasniji je azbest jer uzrokuje azbestozu, silicij uzrokuje silikozu ...

6.Kako se dijele prašine s obzirom na djelovanje po zdravlje?

otrovne prašine, štetne prašine, prašine s nadražijućim djelovanjem prašine koje izazivaju alergijske promjene, prašine s posebnim djelovanjem.

7.Što su pare?

To je plinovito stanje tvari koje su inače u krutom ili tekućem stanju ( kod temperature od 20°C i 1013 mbara ).

8. Sprječavanje dolaska otrova iz želuca u crijevo?

Povraćanjem, purgativima, sorbensima.

1

9. Što je temperatura tinjanja nataložene prašine?

Najniža temperatura na površini zagrijane površine koja dovodi do tinjanja 5mm debelog sloja prašine.

10. Da li prašina drveta može biti uzrokom karcinoma?

Prašine iz porodice mahagonija,bukve i hrasta su karcinogene za gornje disne puteve.

11. Što je fibroza?

Proces zamjene prehimskog tkiva čvrstim vezivnim tkivom ( zamjena plućnog tkiva čvrstim vezivnim tkivom ) , kao posljedica kronične upale uslijed čega dolazi do otežane difuzije plinova.

12. Krom

Krom (Cr) je izuzetno tvrd i jajan metal otporan na koroziju .Radnici koji su izlozni :u talionicama, u tekstilnoj i kozarskoj industriji...Apsorbira se u gornjim djelovima respiratnog sustavai preko koze.Ostecuje bubrege i jetru ima karcinogeno djelovanje-karcinom pluca

13. Podjela opasnih radnih tvari na dvije velike skupine ?

Biološke kemijske

14.Što uzrokuje prašina staklene vune ?

Kod rada nastaju sitne iglice koje nadrazuju kozu i sluznicu ociju i nosa.Na kozi se pojavljuje crvenilo i peckanje te upalni procesi, pod noktima supale (zanoktice) , na prstima dermatitis i pojava bradavica , udisanjem dolazi do bronhitisa.

15. U koju skupinu spada sumporovodik i u kojoj industriji se javlja ?

Sumporvodik spada u kemijske zagusljivce.Javlja se u naftnoj industriji i industriji guma

16.Gdje nastaju dušikovi oksidi ?

Nastaju izgaranjem fosilnih goriva i kod zavarivanja. Zrak oko nas ima i dušik i kisik. Kod zavarivanja razvijaju se visoke temp. prilikom kojih se reagiraju kisik i dušik iz okolnog zraka tj. dušik se oksidira.Kod fosilnih goriva pod utjecajem visoke temp.

17.Koji je najštetniji aromatski ugljikovodik i zbog čega ?

Benzen se u industriji sve više izbjegava jer je karcinogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja u nekim ga industrijskim procesima zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko kancerogeni, npr. toluen

2

18.Što je biološka raspoloživost ?

biološka raspolozivost je dio primjenjene doze koji s mjesta primjene uđe u organizam nepromijenjen.

19. Kako djeluju prašine drveta na zdravlje?

Nadrazuje sluznicu disnih sustava. Kod duzeg udisanja prasina cetinjasa dolazi do bronhitisa. Prasine iz porodice MAHAGONIJA,BUKVA,HRAST karinogeni su za gornje

disne puteve. Na kozi izazivaju kontaktni dermatitis.

20.Što znaći oznaka R a što oznaka S na ambalaži?

Oznake upozornja R(risik) odnose se na vrste opasnosti koje postoje ili mogu nastati u prometu otrova i pri rukovanju otrovima

Oznake obavijesti S (safety) odnose se na mjere koje se moraju primjeniti u prometu otrova i pri rukovanju otrovima.Opisuju mjere koje moramo primjeniti.

21.Nabroji neke zapaljive prašine?prasine drveta,prasine pamuka,konoplje lana ,jute

22. KOji plinovi prisustvuju u kanalizaciji?opasnosti?

H2S. Kemijski zagušljivac, veže se na neku od struktura u organizmu (enzime, krvna tjelešca) i onemogućava dovoljan pristup kisika stanicama tkiva.

23.Koji plin stvara sulfatnu kiselinu i u koju skupinu pripada?

SO2 - sumporov dioksid, nadražljivac gornjih dišnih puteva.

24.Šta je bisinoza?Bisinoza (farmerska pluća) je kronično oboljenje pluća izazvano udisanjem prašine pamuka. Do ovog oboljenja dolazi kod osoba koje rade sa pamukom pripremajući i prečišćavajući ga za predenje i tkanje.

25. Da li gori prašina hrasta i koje bolesti izaziva?Izaziva karcinom. Prašine gore, paljenjem nastaju sagorjevni plinovi i toplina, što su čestice stinije brže dolazi do izgaranja, pa su učinci u smislu eksplozivne reakcije snažniji.

26. prašina stakloplastike ?

Nastaju brušenjem i poliranjem stakloplastike.Izazivaju polimersku groznicu.Simptomi su visoka temperatura,bolovi u tijelu ,kasalj otezano disanje .Bolest traje 1 dan.Kod duze izlozenosti bolest na plučima u smislu FIBROZE

27.učinci na zdravlje kod plinskog rezanja ?

3

Nastaju dušikovi oksidi iliti nitrozni plinovi... nadražljivci donjih dišnih puteva, jako su opasni ne osjete te

28.kako se manifestiraju prašine pamuka na radnika?

NA POCETKU IZLOZENOSTI-suhi kasalj,suho grlo,kihanje,glavobolja, i ponekad povisena temperatura

NAKON DUGOTRAJNE IZLOZENOSTI-Podrazajni kasalj,stezanje u prsima,smetnje disanja sto prelazi u kronicni bronhitis

Bisinoza-kronično obojenje disnih puteva.

29.sulfatna kiselina - koji plinovi nastaju kod skidanja hrđe?

Arsenovodik,sumporvodik,fosforvodik

30.što nastaje zavarivanjem i zašto?Dušikovi oksidi/nitrozni plinovi. plamen plina sadrži dosta kisika koji se spaja s DUŠIKOM IZ ZRAKA

31.kako se manifestiraju prašine pamuka na radniku koji joj je izlozen svakodnevno

Podrazajni kasalj,stezanje u prsima,smetnje disnja sto prelazi u kronični bronhitis sa sluzogojnim ispljuvkom i promjenama na plićima u smislu fibroze.

32.Koje se tvari mogu apsorbirai želudcom i zašto želudac nije dobro mjesto apsorpcije?

Zeludac-nije prikladno mjesto apsorbcije,mala površina.Apsorbiraju se samo lipofilni otrovi koji su otopljeni u probavnim sokovima i ako su dospjeli u obliku otopine.

33.Olovo. Gdje se javlja,akutno i kronično otrovanje?

Olovo(kumulativni otrov)—radnici u talionicama,industrija akomulatora.

AKUTNO trovanje—

grcevi u zelucu,encefatopija(oboljenje mozga) smusenost,zbunjenost do kome i smrti

KRONICNO djelovanje—

slabokrvnost jer sprjecava izgradnju hemoglobina Ostecenje perifernih zivasa posebice ruku Ostecenje bubrega i jetre

34.Gdje nastaju dimovi?

4

Dimovi-cestice aerodinamičkog promjera velicine 0.5 piko metara.Nastaju nepotpunim izgaranjem krutih tvari,spajanjem para metala s kisikom iz zraka i njihovom konezacijom.Ulaze u organizam zajedno s zrakom putem organa za disanje.

35.prašine,vrste.

Prasine aluminija Prasine zeljeza Prasine kroma prasine kositra pasine pamuka, konoplje,lane ili

jute

prasine pljesnivog sira prasine drveta prasine secera i brasna prasine staklene i mineralne vune prasine stakloplastike

36.LD 50LD 50—to je doza koja ubija 50 posto ispitane populacije ako se stetna tvar unosi kroz kozu ili oralno.LD 50 se izrazava u mg/kg tjelesne tezine ispiivane zivotinje

37.Podjela prašina s obzirom djelovanja na zdravlje

Otrovne prasine Stetne prasine Prasine s nadrazujucim djelovanjem Prasine koje izazivaju alergijsko djelovanje Prasine bez posebnog djelovanje

38.Silikoza na kojim poslovima se javlja

Rudari,radnici u kamenolomu i drobilici kamena

39.Koji je način ulaska CH u ranika

U organizam mogu doći preko kože, sluzokože i respiratornim sustavom.

40.Koji je najopasniji aromatski CH i koju oznaku zbog toga nosi

najopasniji aromatski ugljikovodik je benzen karc kat 1.

41.Kako se označavaju otrovi

1.skupina otrova—VRLO JAKI OTROVI 2.skupina otrova—OTROV 3.skupina otrova—STETNA TVAR

42.Što je doza?

5

DOZA-kolicina stetne tvari unesene u organizam u odredenom vremenskom intervalu.Toksicne doze variraju od tvari do tvari.

43.Kako se zovu bolesti uzrokovane prašinama silikata?

Silikoza-kronična, Komplicirana slikoza Akutna silikoza

44.Amonijak, kojoj skupini pripada i kako djeluje?

Pripada skupini nadražljivaca gornjig dišnih puteva

U smjesni sa zrakom je zapaljiv i eksplozivan. Reagira sa vlagom,pri čemu nastaje amonijev hidroksid,koji djeluje korozivno.

45.Koje tvari prodiru kroz kožu?

Korozivne tvari i organska otapala

46. Koji plin s vlagom stvara sulfitnu kiselinu i u koju skupinu štetnih plinova ga ubrjamo s obzirom na njegovo dijelovanje na organizam?

Sumporov ( IV ) oksid u kontaktu s vlagom stvara sulfitnu kiselinu te on spada u nadražljivce gornjih dišnih puteva.

47. Da li je prašina šećera,brašna, i ostalih žitarica zapaljiva i zašto?

Da jer kada se skupi dovoljna količina prašina u smijesi sa zrakom uslijed kovitlanja ili nekog drugog razloga raspršenja uz otvoreni plamen može doći do zapaljenja. Sve te prašine su organske prirode te su zapaljive.

48. O čemu ovisi brzina apsorpcija štetnih tvari?

Brzina apsorpcija štetnih tvati ovisi o činiteljima od štetne tvati, i od činitelja od strane organizma te nekim drugim činiteljima. Činitelji od strane štetne tvari su količina štetne tvati, topivost u tjelesnim tekućinama, prisutnost nekih drugih tvari, koefcijent raspodjele između lipida i tjelesnih tekućina te druga svojstva. Činitelji od strane organizma su debljina i kvaliteta barijera, površina barijera preko joje se odvija apsorpcija, prokrvljenost i protok krvi s druge strane barijere, kvaliteta kontakta otopine štetne tvari i barijere, količina i sastav tjelesnih izlučevina

49. U kojim slučajevima u industriji može doći do pojave fozgena i kojoj skupini štetnih plinova fozgen pripada?

Nastaje metalurgiji, pri razdvajanju ruda, pri odmašćivanju metala uz pomoć kloriranih ugljikovodika. Fozgen spada u nadražljivce donjih dišnih puteva.

50. Što je ljevačka groznica i što ju uzrokuje?

6

Nastaje kao posljedica udisanja dimova ili para oksida cinka ,bakra ( oksida kadmija, alminija, žive, antimona, nikla ). Simptomi se ne pojavljuju ako su kratki intervali izmedu ekspozicija. Bolest se javlja prvog dana nakon prekida ekspozicija od nekoliko dana tzv groznica u ponedjeljak.

Simptomi--bolovi u mišicima, nelagodnost, groznica, malaksalnost i iscrpljenost,nagon za povraćanje, bolovi u trbuhu, povisena temperatura i do 39 stupnjeva. Drhtavica traje od 1-3 h iza čega se radnik budi potpuno oporavljen.

51. Koji od štetnih plinova se koristi u rashladnoj tehnici i proiyvodnji umjetnih gnjojiva i kojoj skupini štetnih plinova pripada?

Amonijak, spada u C razred.

52. Koji je najopasniji metal i zašto?

Najopasniji metal je živa. Elementarna živa već na sobnoj temperaturi isparava i unosi se inhalacijom. oštećuje jetru bubrege i CNS. Organski spojevižive imaju biološku raspoloživost 90% te se deponira u bubrezima.

Toksični učinci žive. korozivno djelovanje na sluzokožu, respiratorni sustav, oštećenje bubrega te nervnog sustava.

53. Kako izgleda znak opasnosti za prvu skupinu otrova?

Mrtvačka glava s prekriženim kostima.

54. Benzen, kojoj skupini pripada i kako djeluje na organizam ?

Aromatski ugljikovodik,glavni sastojak u nafti,koristi se kao otapalo,spada u I. Kategoriju karcinogenih tvari,taloži se u koštanoj srži.

Akutno trovanje-deperesija CNS pospanost,nesvjestica,

Kronično trovanje-oštećenje koštane srži,anemija,leukemija,....

55.Razlika lokalno sistemsko djelovanje

kod lokalnog djelovanja štetna tvar djeluje brzo i na mjestu ulaska na organizam, kod sistemskog sjelovanja tvar ulazi u organizam djeluje na čitav organizam ili na organ ili organski sustav, a ne ostavlja tragove oštećenja na mjestu ulaska u organizam.

7