Upload
buiquynh
View
221
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
LEO MAROHNIĆ
ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG TRŽIŠTA ZBOG PLASMANA
„ORION“ ELEKTRIČNE GITARE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG TRŽIŠTA ZBOG PLASMANA
„ORION“ ELEKTRIČNE GITARE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: prof. dr. sc. Ivan Mencer
Student: Leo Marohnić
Studijski smjer: Marketing
JMBAG: 0081079270
Rijeka, 2.7. 2013.
S A D R Ž A J
U V O D ........................................................................................................................................ 1
1. OPĆENITO O ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA .................................................................... 2
1.1. POJAM I DEFINICIJA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ................................................... 3
1.2. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ......................................................................... 4
1.2.1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja tržišta ................................................ 5
1.2.2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja tržišta ...................................... 6
1.2.3. Određivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka ................................... 6
1.2.4. Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka ............................... 6
1.2.5. Analiza podataka i interpretacija rezultata ........................................................... 7
1.2.6. Sastavljanje izvještaja ........................................................................................... 7
1.3. VRSTE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ............................................................................ 7
1.3.1. Izviđajna istraživanja tržišta ................................................................................. 9
1.3.2. Opisna istraživanja tržišta .................................................................................. 12
1.3.3. Uzročna istraživanja tržišta ................................................................................ 16
1.4. METODE ISPITIVANJA TRŽIŠTA .......................................................................... 17
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNIH GITARA U REPUBLICI
HRVATSKOJ ............................................................................................................................ 19
2.1. ANALIZA TRŽIŠTA........................................................................................................ 19
2.1.1. Potražnja ............................................................................................................. 22
2.1.2. Sociološko-kulturni elementi ............................................................................... 23
2.1.3. Demografski faktori ............................................................................................. 26
2.1.4. Psihološki faktori ................................................................................................. 26
2.1.5. Plasiranje novog proizvoda na tržište ................................................................. 28
2.1.6. Kvaliteta novog proizvoda .................................................................................. 29
2.1.7. Marka novog proizvoda ...................................................................................... 30
2.1.8. Životni ciklus novog proizvoda ........................................................................... 31
2.1.9. Online istraživanje za potrebe uvođenja električne gitare „Orion“ na hrvatsko
tržište.......................... ......................................................................................... 32
3. KARAKTERISTIKE ELEKTRIČNE GITARE „ORION“ ......................................... 37
3.1. POVIJEST ELEKTRIČNIH GITARA ........................................................................ 37
3.2. DRVO ZA IZRADU GITARE ............................................................................................ 41
3.3. DIJELOVI ELEKTRIČNE GITARE “ORION” ..................................................................... 42
3.4. PREDNOSTI „ORION“ ELEKTRIČNIH GITARA ................................................................ 44
3.5. TROŠKOVI IZRADE ELEKTRIČNE GITARE „ORION“ ...................................................... 45
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................ 47
POPIS LITERATURE I IZVORA .......................................................................................... 48
POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA ........................................................................... 49
1
U V O D
Tema ovog diplomskog rada je istraživanje hrvatskog tržišta zbog plasmana „Orion“
električne gitare. Budući da je većina hrvatskog tržišta podijeljena između najvećih
svjetskih proizvođača gitara, Fender, Yamaha i Gibson, glavna motivacija izrade ovog
diplomskog rada jest dokazati da na hrvatskom tržištu postoji dovoljan broj
zainteresiranih potrošača koji su spremni pri kupnji proizvoda slične kvalitete dati
prednost hrvatskom proizvodu naspram već dobro poznatih inozemnih proizvoda.
Rad je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina. U prvoj cjelini su objašnjeni pojam i
definicija istraživanja tržišta, procesi i vrste istraživanja tržišta te metode ispitivanja
tržišta. Druga cjelina prikazuje istraživanje tržišta električnih gitara u Hrvatskoj kao i
online istraživanje za potrebu uvođenja električne gitare „Orion“ na hrvatsko tržište.
U trećoj cjelini opisana je povijest električnih gitara. Uz dijelove električne gitare
„Orion“ navedene su i specifičnosti koje, između ostalog, prikazuju da se uz kvalitetnu i
cjenovno prihvatljivu vrstu drva za izradu gitare može konkurirat svjetski poznatim
proizvođačima na hrvatskom tržištu.
Potrebno je koristiti znanstvene metode kako bi istraživanje tržišta bilo uspješno,
posjedovati istraživačku kreativnost te primjenjivati mnogostruke metode istraživanja.
Rukovodeći se navedenim, u ovom radu je istraženo hrvatsko tržište kako bi se na
temelju prikupljenih podataka mogla donijeti odgovarajuća poslovna odluka: plasirati ili
ne plasirat električnu gitaru „Orion“ na hrvatsko tržište?
2
1. OPĆENITO O ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA
Razvoj istraživanja tržišta u svjetskim okvirima može se pratiti kroz sljedeće etape:
1. Počeci istraživanja - do 1900. godine.
2. Rani rast istraživanja tržišta od 1900. do 1920. godine.
3. Sazrijevanje istraživanja tržišta od 1920. do 1945. godine.
4. Zrelost istraživanja tržišta od 1945. godine prema danas.
Svjetsko udruženje profesionalnih istraživača mišljenja i tržišta (engl.World Association
of Opinion and Market Research Professionals, ESOMAR) danas je marketinško
istraživanje 16,5 milijardi $ vrijedna aktivnost u svjetskim razmjerima.
Uobičajeno je za poduzeća da za istraživanje tržišta izdvajaju 1 – 2 % vrijednosti
ukupne prodaje (http://web.efzg.hr/,5.6.2013.). Međutim, istraživanje tržišta nije
ograničeno samo na velika poduzeća već ga u današnjim uvjetima poslovanja
prakticiraju sva poduzeća koja žele povećati svoju dobit odnosno dohodak.
Poduzeća koje se bave isključivo istraživanjem tržišta djele se na:
1. Poduzeća za istraživanja tržišta koja izrađuju izvješća u većoj nakladi na
način da prikupljaju informacije i iste prodaju uz određenu naknadu. Kao
primjer možemo navesti AGB Nielsen Media Research (AGB Nielsen
istraživanje medija d.o.o.)
2. Poduzeća koja istraživanje tržišta obavljaju po narudžbi za specifične
istraživačke projekte za koje sama osmišljavaju studije te izvješćuju o
rezultatima istraživanja kao što je na primjer Ipsos Puls, Gfk Hrvatska, Accent
d.o.o.
3. Poduzeća za specijalna istraživanja tržišta kao što i sam naziv kaže pružaju
usluge specijaliziranih istraživanja kao što je naprimjer Heraklea d.o.o.
Posebno je interesantno istraživanje za potrebu oglašavanja imajući u vidu velike
količine novaca koje se ulažu u promidžbu.
3
Poznati američki trgovački magnat John Wanamaker je jednom rekao: “Polovina novca
kojeg sam potrošio na oglašavanje je uzalud potrošena, problem je u tome što ne znam
koja je to polovina“ (http://audeo.hr, 3.5.2013). Svaki je proizvođač uvjeren kako je
njegov proizvod dobar kao i da ispunjava važnu potrošačku potrebu. Međutim, jedino
istraživanjem tržišta ukloniti će se moguće nedoumice vezane uz kvalitetu kao i
mogućnostima prodaje novog artikla.
1.1. POJAM I DEFINICIJA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Istraživanje tržišta podrazumjeva pronalaženje što je više moguće informacija o tržištu
prije poduzimanja određenih poslovnih akcija. Iz dana u dan mjenjaju se trendovi,
sklonosti kupaca, a pojavljuju se i novi konkurenti. Kako bi stekli jasniji uvid u
istraživanje tržišta ponekad se naglašava razlika između istraživanja tržišta u užem
smislu i praćenja tržišta. (Marušić, Vranešević, 1997)
Istraživanje u užem smislu označava postupak s određenim ciljem koji se provodi radi
rješavanja neke konkretne situacije te će se koristit za potrebe ovog rada. U tom smislu
istraživanje polazi od definiranja problema, postavljanja hipoteza i ciljeva, razrade
metoda i konkretne primjene istraživačkih metoda i tehnika u projektu koji završava
pisanim izvještajem i preporukama za akcije na području marketinga. Uglavnom se radi
o istraživanjima za potrebe planiranja i provođenja tržišnog poslovanja, rješavanje
problema iz područja proizvoda, cijene, prodaje, promocije i kontrole poslovanja.
Praćenje tržišta, za razliku od toga, može se smatrati stalnim, kontinuiranim
prikupljanjem podataka koji služe za sagledavanje vlastitog položaja i općih kretanja na
tržištu kao podloga za tekuće poslovanje u dugoročnom razdoblju (Marušić, Vranešević,
1997). Pojašnjenjem ta dva termina dolazimo do konkretne definicije istraživanja tržišta
koja tumači navedeno kao standardizirani postupak, zasnovan na načelima znanstvene
metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju
informacije potrebne u odlučivanju i rješavanju problema na području tržišnog
poslovanja (Marušić i Vranešević, 1997).
4
Iz ove definicije možemo zaključiti da se neformalne informacije do kojih se dolazi
usput ne mogu smatrati kompletnim informacijama na temelju kojih bi se donosile
važne odluke.
Podaci, neovisno dali su prikupljeni formalnim ili neformalnim putem trebaju biti
standardizirani tj. prikupljeni na jedinstven i jednak način.
Svrha istraživanja tržišta jest dobivanje informacija, iz prikupljenih i analiziranih
podataka, na temelju kojih se stvara adekvatna podloga za poslovno odlučivanje.
1.2. PROCES ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Proces istraživanja tržišta sastoji se dakle od logičnog redoslijeda postupaka koje treba
provesti da bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomažu prilikom
odlučivanja u tržišnom poslovanju (Slika 1.).
Slika 1. Faze procesa istraživanja tržišta
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta, str. 78
Definiranje problema i ciljeva
istraživanja
Određivanje izvora podataka i
vrste istraživanja
Određivanje metoda i obrazaca
za prikupljanje podataka
Određivanje vrste uzorka i
prikupljanje primarnih podataka
Analiza podataka i
interpretacija rezultata
Sastavljanje izvještaja
5
1.2.1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja tržišta
Ova faza istraživanja tržišta sastoji se u navođenju specifičnog područja odlučivanja u
marketingu koje će istraživanjem, odnosno dobivanjem odgovora na postavljena pitanja,
biti bolje objašnjeno. Definiranje problema čini početnu fazu u istraživanju i čini srž
istraživačkoga procesa. Definiranje problema obuhvaća ciljeve koje se želi postići uz
ograničenja u samom istraživanju koja se javljaju u vidu novca i vremena. Dobro i
precizno definirani ciljevi prvi su korak ka uspješnom istraživanju i upotrebljivim
rezultatima istraživanja dok loši i neprecizno definirani ciljevi nemaju akcijsku
primjenu (web.efzg.hr, 15.5.2013.).
U sljedećem primjeru prikazano je kako određeni problem doživljava poslovno
upravljanje, a kako istraživanje tržišta. Problem uvođenje novog proizvoda (nove marke
električne gitare „Orion“) kao imperativa poslovnog upravljanja poduzeća riješiti će se
istraživanjem tržišta na sljedeći način:
Problem sa stajališta poslovnog upravljanja definira se kroz:
1. Utvrđivanje troškova promidžbe novog proizvoda u pojedinim medijima
2. Prilagodbu radnog vremena prodavaonica svim potencijalnim kupcima
(potrebno je sagledati kroz moguće povećanje troškova zaposlenih)
Problem sa stajališta istraživanja tržišta definiran je kroz sljedeće aktivnosti:
Ocjeniti najzapaženije medije za oglašavanje nove marke električnih gitara (u sklopu
glazbenih emisija na TV-u, na najposjećenijim internetskim stranicama, u časopisima sa
pretežito glazbenom tematikom, na reklamnim panoima na koncertima, na reklamnim
panoima uz prometnice).
Utvrditi profil kupaca i njihovu platežnu moć, ispitati mogućnosti pohađanja privatnih
škola gitare po popularnim cijenama.
Rezultati istraživanja tržišta imaju presudnu ulogu u donošenju poslovnih odluka kao i
rješavanju problema i prepreka na putu do uspjeha u plasiranju novog proizvoda.
Istraživanjem tržišta rizik uvođenja novog proizvoda svodi se na najmanju moguću
mjeru, ali se nikada u potpunosti ne može ukloniti.
6
1.2.2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja tržišta
U određivanju izvora podatka na raspolaganju su dvije mogućnosti: primarni podaci i
sekundarni podaci. Primarni podaci su oni koje poduzeća sama prikupljaju u
istraživanju, neposredno od ispitanika za potrebe zadane studije. Sekundarni podaci su
podaci prethodno prikupljeni u nekom drugom istraživačkom projektu za različite
potrebe. Oni su dostupni u izvještajima vlade, izvještajima trgovačkih udruženja, javnim
i sveučilišnim knjižnicama, poslovnim dnevnicima, enciklopedijama itd.Čuvaju se u
bazama podataka, a mogući nedostatak predstavlja zastarijelost podataka.
U posljednje vrijeme javlja se nova dimenzija informatizacije, a to je povezivanje svih
informatičkih resursa u globalnu vezu. Neki od poznatih komercijalnih online servisa su
Dialog, Dun & Bradstreet i Hoover's.
1.2.3. Određivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka
Nerijetko se potrebna informacija ne može naći u postojećim podacima, te se
istraživanje orijentira na primarne podatke koji se prikupljaju ispitivanjem i
promatranjem. U ispitivanju ciljevi istraživanja mogu biti poznati ispitaniku, a mogu se
i prikrit, oblik komuniciranja može biti organiziran poštom, osobno ili telefonom dok se
pitanja mogu sastavit na strukturirani i nestrukturirani način.
1.2.4. Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka
U istraživanju pomoću uzorka istraživač mora, između ostaloga, definirati okvir izbora,
način biranja uzorka i veličinu uzorka. Okvir izbora je popis jedinica iz kojih se bira
uzorak. Način biranja uzorka usko je povezan sa veličinom uzorka jer mora biti takav da
odgovori na postavljena pitanja s određenom točnosti i određenim stupnjem
pouzdanosti. Za prikupljanje podataka potrebni su anketari i čitava mreža suradnika na
terenu iako su se mnoge razvijene zemlje potpuno usmjerile na telefonsko ili računalno
- telefonsko komuniciranje.
7
1.2.5. Analiza podataka i interpretacija rezultata
Razvijenost računalne obrade podataka u velikoj je mjeri olakšala čitav proces ne samo
analize rezultata nego i pripreme podataka za obradu. Uz pomoć statističkih metoda
podaci prispjeli s terena se kontroliraju, kodiraju, tabeliraju i analiziraju.
1.2.6. Sastavljanje izvještaja
Izvještaj je jasan i sažet prikaz glavnih rezultata istraživanja. Bitna stavka izvještaja je i
način istraživanja putem kojeg su zabilježeni ti podaci. Prava svrha sastavljanja
izvještaja i cijelokupnog istraživanja će biti postignuta tek kad se rezultati istraživanja
primjene u poslovnom odlučivanju čiji je ukupni cilj uklanjanje osnovnih problema
zbog kojih je i započeto istraživanje tržišta.
1.3. VRSTE ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA
Postoje različite podjele s obzirom na vrste istraživanja tržišta. Podjela s obzirom na
primjenu rezultata obuhvaća izviđajna i zaključna istraživanja. (Slika 2.)
Slika 2. Vrste istraživanja tržišta – Podjela s obzirom na primjenu rezultata
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta, str. 83
Primjena rezultata
Zaključna
istraživanja Izviđajna
istraživanja
Opisna
istraživanja
Uzročna
istraživanja
8
U sljedećem prikazu navedena je podjela prema ciljevima istraživanja tržišta.
Slika 3. Vrste istraživanja tržišta - podjela prema ciljevima istraživanja
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta, str.83
Izviđajna istraživanja imaju karakter otkrivanja, izviđanja. Opisna istraživanja opisuju
osobine potrošača dok uzročna istraživanja pružaju odgovor o povezanosti uzroka i
posljedice tj. kako postupci u marketingu djeluju na potrošače.
Iako postoje razlike između izviđajnog, opisnog i uzročnog istraživanja ponekad se
može dogoditi da u jednom istraživanju primjenimo sve navedene vrste. (Slika 4.)
Slika 4. Odnos vrsta istraživanja
OPISNA
ISTRAŽIVANJA
PROBLEM IZVIĐAJNO Mogući uzroci Vjerojatni uzroci
ISTRAŽIVANJE problema
problema
UZROČNO-POSLJEDIČNA
ISTRAŽIVANJA
Izvor: Aaker, Day, Marketing research, str.64
Ciljevi
istraživanja
Uzročna
istraživanja
Opisna
istraživanja
Izviđajna
istraživanja
9
1.3.1. Izviđajna istraživanja tržišta
Osnovna svrha jest dobivanje uvida u problem i postizanje boljega razumjevanja
pojave, situacije ili događaja, što sve olakšava i pomaže u rješavanju problema.
(http://ef.svemo.ba/,27.6.2013). Izviđajno istraživanje je zapravo početno istraživanje
čija je svrha da razjasni i definira narav problema istraživanja. Tipično je za situaciju u
kojoj istraživač nema nikakvog iskustva ili znanja o predmetu istraživanja te se koristi u
sljedećim prilikama :
1. Dijagnosticiranju situacije – provodi se s namjerom da se problem definira nakon
što je otkriven i da se spozna narav problema.
2. Izboru različitih mogućnosti djelovanja – kad na raspolaganju postoji veći broj
riješenja kao šta je slučaj kod testiranja koncepcije proizvoda
3. Otkrivanju novih ideja – usmjerava se na pitanja o načinu uporabe proizvoda, bez
nekog definiranog cilja, a onda se u razgovoru sa potrošačima dolazi do problema
koje oni imaju u uporabi proizvoda.
Prikupljanje sekundarnih podataka je jedan od najekonomičnijih i najbržih načina
postavljanja hipoteze istraživanja. U uporabi sekundarnih podataka polazimo od
materijala koji postoje unutar poduzeća, a zatim prikupljamo ostale objavljenje podatke.
Sekundarni podaci imaju određene prednosti u odnosu na primarne podatke:
1. Prikupljanje sekundarnih podataka je mnogo jeftinije od prikupljanja primarnih
podataka
2. Ako su dostupni mogu se prikupiti mnogo brže od primarnih
3. Podaci statističkih zavoda koji zahtjevaju veliki terenski rad, dobru organizaciju
i određene izdatke dostupni su za neke pojave koje inače pojedino poduzeće ne
bi moglo prikupiti
4. Prednost je također u objektivnosti
10
S druge strane prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora ima i svoje nedostatke. Kako
su sekundarni podaci prikupljeni za neku drugu svrhu često ne odgovaraju u cjelosti
potrebama studije u kojoj se primjenjuju.
Drugi nedostatak ogleda se u pouzdanosti izvora. Činjenica da je neki podatak objavljen
ne znači istovremeno i da je podatak točan.
Istraživanje dosadašnjih iskustva se odnosi na ispitivanje i orijetiranje na manji broj
ljudi čija su iskustva za nas u tom trenutku korisna. Postupak je neformalan i razgovori
su nestrukturirani kod takvog eksplorativnog istraživanja.
Analiza odabranih slučajeva odnosi se na intezivno raščlanjivanje odabranih slučajeva
koji se odnose na sličnu problematiku koju mi istražujemo. Slučajevi sa drastičnim
ishodima ili oni s izuzetnim osobinama posebno su korisni jer se razlike lakše
primjećuju.
Glavne prednosti analize odabranih slučajeva:
1. Studijom kompletne poslovne situacije dobiva se međusobna povezanost svih
čimbenika u poslovanju, a ne samo jednog od djela.
2. Studij slučaja daje pravu sliku promatranog događaja za razliku od statističkih
istraživanja koja daju prosječne vrijednosti.
3. Rezultat istraživanja je mnoštvo točnih i preciznih podataka.
Nedostaci primjene ove metode svode se prvenstveno na pomanjkanje objektivnosti.
Sljedeća slika prikazuje podjelu izviđajnih istraživanja na prikupljanje sekundarnih
podataka, istraživanje dosadašnjih iskustava, analizu odabranih istraživanja i pilot
studije koje su dalje podjeljene na skupni intervju, dubinski intervju i projektivne
tehnike.
11
Slika 5. Izviđajna istraživanja
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta., str.110.
IZVIĐAJNA
ISTRAŽIVANJA
Prikupljanje
sekundarnih
podataka
Istraživanje
dosadašnjih
iskustava
Analiza
odabranih
slučajeva
Pilot studije Dubinski
intervju
Skupni intervju
Projektivne
tehnike
Test asocijacije
na riječ
Test nedovršenih
rečenica
Tehnika igara
Test tematske
apercepcije
12
Pilot studije kombiniraju različitei straživačke tehnike koje rezultiraju primarnim
podacima obično za kvalitativnu analizu. Ispitanici su uglavnom prosječni potrošači, a
ne eksperti.
Skupni intervju je intervju slobodnog tijeka proveden s manjom skupinom ljudi (8 – 12
osoba) i prednost mu je spontanost, relativna brzina samog postupka i mali troškovi.
Često se primjenjuje za definiranje osobina novoga proizvoda. Specifične prednosti
mogu se svrstati kroz: sinergizam (veći broj informacija, ideja), „efekt lavine“
(primjedba jednog sudionika izaziva mnoštvo drugih primjedbi), stimulacija (nakon što
se „probije led“ sudionici se osjećaju slobodniji u izražavanju), sigurnost (izjave se
doživljavaju kao skupne, a ne kao pojedinačne).
Dubinski intervju je pojedinačni duži razgovor s jednom osobom, razgovor nije
unaprijed određen, prednosti su u širem promatranju predmeta istraživanja, dok su
najveći nedostaci visoki troškovi.
Projektivne tehnike su brojne, a neke od njih su: tehnike asocijacije na riječ (ispitaniku
se predočuje riječ i od njega se traži da odgovori prvom riječi koje se može sjetiti), test
nedovršenih rečenica (ispitanik treba niz započetih rečenica dovršiti prvom frazom koja
mu padne na pamet), tehnika treće osobe (neizravan način ispitivanja koje ispitaniku
omogućuje da projicira svoje osjećaje na treću osobu ili je stavlja u situaciju da rješava
zadaću), tehnika igre uloga (od ispitanika se traži da se ponaša kao neka druga osoba u
određenim uvjetima), test tematske apercepcije (sastoji se od fotografija ili crteža na
temelju kojih ispitanik treba napraviti priču) (http://web.efzg.hr/, 28.6.2013.).
1.3.2. Opisna istraživanja tržišta
Opisna istraživanja tržišta sastoje se od opisivanja osobina populacije ili pojave
odgovorima tko troši na proizvod, kolika je veličina tržišta, kakve su aktivnosti
proizvođača i slično. Ovo istraživanje nudi odgovor na pitanja tko, što, kada, gdje i
kako.
13
Opisna istraživanja tržišta evidentiraju stvari i opisuju činjenice kao što je opisivanje
osobina kupaca (dob, spol, zanimanje), opisivanje stavova koje kupci imaju npr. o
novom proizvodu, opisivanje mišljenja ispitanika o budućem novom proizvodu, cijeni i
drugom. Opisna istraživanja tržišta mogu biti jednokratna istraživanja i kontinuirana
istraživanja. Jednokratna istraživanja provode se kako i sam naziv kaže jedanput i
temeljem tog istraživanja uprava poduzeća bi trebala donijeti poslovnu odluku. U
jednokratna istraživanja tržišta ubrajamo analizu odabranih slučajeva i istraživanja na
uzorku. U ovom opisnom istraživanju, analiza odabranih slučaja ne služi otkrivanju
ideja nego neposrednom zaključivanju te se zato i svrstava u opisno istraživanje tržišta.
Jedna od najčešćih metoda ispitivanja je istraživanje na uzorku, a podaci se mogu
prikupljati ispitivanjem i promatranjem. Kod ispitivanja ljudi najčešći instrument je
anketa, a ispituju se stavovi, navike, mišljenje, potrošnja i dr. Anketa je najučinkovitiji
način da se dozna što ljudi misle. Sljedeća slika prikazuje opisna istraživanja tržišta.
Slika 6. Opisna istraživanja tržišta
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta, str.123
Opisna
istraživanja
Jednokratna
istraživanja
Kontinuirana
istraživanja
Analiza odabranih
slučajeva
Istraživanje na
uzorku
Marketinški
informacijski
sustav
Panel
Panel potrošača
Panel u trgovini
na malo
Panel TV
gledatelja
14
Metodom promatranja prati se ponašanje potencijalnih kupaca, radnji i situacija, a
koriste se obrasci za bilježenje pojava.
Česti prigovor metodi istraživanja na uzorku je da obuhvaća veliki broj jedinica
istraživanja (oko 1500), a ne ulazi u dubinu samog istraživanja. Prosjek koji se dobije
takvim istraživanjem ne odražava stvarno stanje niti jednog segmenta. Unatoč tome
ovom se metodom provodi najviše ispitivanja.
Kontinuirana istraživanja su ponovljena istraživanja tijekom dužeg vremenskog
razdoblja kroz marketinški informacijski sustav i panel. Pod pojmom panel u
istraživanju tržišta podrazumjevamo stalni reprezentativni uzorak na kojem u pravilnim
vremenskim razmacima provodimo kontinuirano istraživanje pomoću stalnih
instrumenata istraživanja. Istraživanjem uz pomoć panela postižu se točniji podaci o
ponašanju jedinica (kućanstva, individualni potrošači i dr.) naspram onih koje je
moguće dobiti u jednokratnom istraživanju te se dobivaju podaci o dinamici ponašanja
u dužem razdoblju. Poseban problem u panelu predstavlja odabir uzorka. Nakon
određenog razdoblja neki članovi panela odustaju od ispitivanja te je potrebno
angažirati rezervne ispitanike (10 – 20 % od osnovnog uzorka).
Panele se može podijelit s obzirom na jedinice uzorka i sadržaj istraživanja na:
1. Panel u trgovini na malo (organizira se kao usluga za veći broj proizvođača,
odabire se reprezentativni uzorak trgovina, dogovori se bilježenje stanja obično
svaka četiri tjedna ili svaka dva mjeseca). Izračunava se količina prodanih
proizvoda.
Izračuni se vrše na sljedeći način:
Količina proizvoda u trgovini prilikom prvog posjeta 600 jedinica
Nabavljene količine u vremenu između prvog i drugog posjeta 800 jedinica
Ukupno raspoloživo za prodaju 1.400 jedinica
Količina proizvoda u trgovini prilikom drugog posjeta 300 jedinica
Prodano tijekom promatranog razdoblja (1.400 – 300) 1.100 jedinica
15
Na sljedećoj slici može se vidjeti panel u trgovini na malo
Slika 7. Panel u trgovini na malo
+ - =
zaliha na početku nabavljeno tijekom zaliha na kraju prodano tijekom
razdoblja razdoblja razdoblja razdoblja
Izvor : Marušić, Vranešević, Istraživanje tržišta, str.127
Rezultati panela u trgovini na malo mogu poslužiti za utvrđivanje učinkovitosti
promidžbe. Ako je ona bila uspješna, prodaja proizvoda bi trebala biti veća od prodaje
konkurencije.
2. Panel potrošača – pruža informaciju na koji način potrošači koriste kupljeni
proizvod. Može se organizirati za proizvode individualne potrošnje kao što su
sendviči, gume za žvakanje, cigarete i za proizvode npr. u kućanstvu (proizvodi
za održavanje čistoće, prehrambene proizvode). Podaci se mogu prikupljati
putem dnevnika (potrošnju određenog proizvoda u dnevniku evidentira član
kućanstva i nakon određenog vremena šalje ispitivaču poštom) te putem
kontrole (istraživač dolazi u kuću, pregledava zalihe i ambalažu potrošenih
proizvoda te na taj način dobiva sliku kupnje i potrošnje za određeno razdoblje).
3. Panel televizijskih gledatelja – za televiziju je od posebne važnosti da sazna tko,
kada i koliko gleda određeni program kako bi u najgledanije programe ubacila
najskuplje reklame. Gledanost se prati pomoću audiometra.
300
jedinica
800
jedinica
600
jedinica
1.100
jedinica
16
Za proizvođače artikala koji su rjeđe zastupljeni u kućanstvu kao što su između ostalog i
glazbeni instrumenti, paneli su jedan od ekonomičnijih načina za pronalazak ispitanika
koji posjeduju taj proizvod. Dakle ako panel ima 15 000 članova najprije se izdvoje
vlasnici tog rijetkog proizvoda te se onda njima šalje upitnik sa većim brojem pitanja.
1.3.3. Uzročna istraživanja tržišta
Uzročna istraživanja tržišta primjenjuju se kada se želi ustanoviti koliko promjena jedne
varijable utječe na vrijednost druge. Ovim istraživanjem ispituje se uzročna povezanost
između aktivnosti kojima djelujemo i reakcija koje one izazivaju. U uzročnim
istraživanjima primjenjujemo eksperiment, test ili pokus.
Eksperiment je istraživački postupak u kojemu su uvjeti kontrolirani tako da se
nezavisna varijabla može mijenjati da bi se testirala hipoteza s obzirom na zavisnu
varijablu. (http://ef.sve-mo.ba/,28.6.2013). U jednom eksperimentu na području
marketinga istraživalo se kakav učinak ima marka proizvoda na okus potrošača.
Istraživači su mjenjali naljepnice na boci piva i uspoređivali reakcije potrošača na pivo
koje je imalo marku u odnosu na reakcije potrošača na pivo koje nije imalo marku.
U prvom tjednu ispitivao se je okus piva iz boca na kojima je bila naljepnica sa
određenom markom, a u drugom tjednu reakcije potrošača na isto pivo sa naljepnicom
bez marke. Sve primjedbe na pivo zapravo su bile zbog utjecaja naljepnice (nezavisne
varijable).
Eksperimenti na području marketinga mogu se provesti u laboratoriju i na terenu.
Laboratorijski eksperiment u svrhu istraživanja tržišta nema izgled klasičnog kemijskog
ili sličnog laboratorija, već je samo preuzet termin „laboratorij“. U njemu se može
simulirati prodavaonica mješovitom robom da bi se promatrao proces odabira i kupnje
određenih proizvoda.
Terenski eksperiment predstavlja istraživanje u stvarnim uvjetima, na terenu. Ispitanici
ne znaju da se provodi istraživanje. Provodi se u svrhu istraživanja potencijala prodaje
nekog proizvoda gdje nezavisnu varijablu može predstavljati sam program marketinga.
17
1.4. METODE ISPITIVANJA TRŽIŠTA
Metodom ispitivanja postavljaju se pitanja ispitanicima i od njih povratno prikupljaju
podaci u usmenom ili pismenom obliku.
Ispitivanje se može provoditi osobno, poštom, telefonski ili e-mailom. Za koju će se
metodu poduzeće opredjeliti ovisi o više faktora kao što su: količina prikupljenih
podataka, brzina prikupljenih podataka, postotak odgovora, trošak i dr. (Tablica 1.).
Tablica 1. Kanali ispitivanja
Opis Pošta Telefon Osobno E-mail
Fleksibilnost Loše Dobro Odlično Dobro
Količina prikupljenih podataka Dobro Zadovoljavajuće Odlično Dobro
Kontrola uzorka Zadovoljavajuće Odlično Dobro Odlično
Brzina prikupljanja podataka Loše Odlično Dobro Odlično
Postotak odgovora Loše Loše Dobro Dobro
Trošak Dobro Zadovoljavajuće Loše Izvrsno
Izvor: Aaker, Day, Marketing research, str. 72
Ispitivanje putem pošte ima određene prednosti (ispitanik ima vremena proučiti anketni
upitnik i tek tada odgovoriti na pitanje), ali i nedostatke (neodaziv ispitanika ponekad i
do 90 %). Upitnici se mogu slati poštom, u tjednim ili dnevnim novinama, djeliti u
prodavaonicama, na ulici, itd. Upitnik je obično popraćen popratnim pismom istraživača
u kojem se obrazlaže razlog istraživanja, pitanja moraju biti takva da stimuliraju
odgovore. Još je veća stimulacija za odgovor ispitanika kada se ponudi određena
novčana svota kao naknada za „izgubljeno vrijeme“.
Telefonsko ispitivanje je sve popularniji način ispitivanja i traženi podaci odmah su
dostupni. Na taj se način u vrlo kratkom vremenu može ispuniti na stotine upitnika.
Otklonjeni su troškovi putovanja kao i potrebno vrijeme za posjetu kućanstvima što sve
pojeftinjuje ovaj oblik ispitivanja.
18
Osobno intervjuiranje ima dva oblika: grupno i individualno. Kod osobnog
intervjuiranja fleksibilnost je odlična i može pružiti pregršt informacija. Međutim glavni
nedostatak ovakvog ispitivanja su problemi sa reprezentativnošću uzorka, a i troškovi su
znatni.
Za odabir uzorka istraživači tržišta definiraju najinteresantnije područje za plasman
svojih proizvoda i tada izaberu uzorak populacije koji će intervjuirati. Osobno
ispitivanje može se obaviti u stanu ispitanika i na javnom mjestu.
Za optimalno sastavljen upitnik potrebno je:
1. Sastaviti nepristrana pitanja
2. Sastavit jednostavna pitanja
3. Izbjegavati žargon
4. Izbjegavati dvosmislene riječi
5. Izbjegavati negacije
6. Izbjegavati hipotetska pitanja
7. Izbjegavati riječi koje mogu biti krivo protumačene
Drugo ne manje važno pitanje je i koliko osoba će biti anketirano. Poznato je da veći
uzorci daju bolje rezultate, ali je takvo ispitivanje i znatno skuplje. Najpouzdaniji su
uzorci od 0,25 - 1 % ukupne populacije.
Ispitivanje putem e-maila danas je jedna od najprihvatljivijih metoda. Uobičajeno je da
pojedina trgovačka društva ispituju svoje korisnike proizvoda i usluga o samoj kvaliteti
te prikupljenim prijedlozima i sugestijama poboljšavaju svoje proizvode odnosno
usluge.Budući da su potencijalni potrošači električne gitare „Orion“ većinom mlađa
populacija, za istraživanje će biti korišten e-mail koji kao metoda ispitivanja pruža
optimalnu kombinaciju troškova i rezultata.
19
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNIH
GITARA U REPUBLICI HRVATSKOJ
U ovoj cjelini razrađena je analiza tržišta (faze u analizi tržišta), potražnja (ponašanje
potrošača u kupovini), sociološko kulturni elementi (reakcije u ponašanju zadovoljnog i
nezadovoljnog kupca), demografski faktori, psihološki faktori, plasiranje novog
proizvoda na tržište, kvaliteta, marka i životni ciklus novog proizvoda te online
istraživanje za potrebe uvođenja električne gitare “Orion” na hrvatsko tržište.
2.1. Analiza tržišta
„Konkurencija donosi sve najbolje u proizvodima i sve najgore u ljudima“ (David
Sarnoff, osnivač i predsjednik RCA).
Za donošenje uspješne poslovne odluke potrebno je osim dobrog poznavanja
potencijalnih kupaca i njihovih zahtjeva, upoznati i slične proizvode konkurencije.
Konkurencija je danas oštra i bespoštedna. Konkretno, električna gitara „Orion“ treba
svakako biti, po više faktora, privlačnija kupcima od konkurentskih gitara.
Potrebno je posvetiti istu pažnju konkurenciji i kupcima. Stalnim praćenjem cijena
konkurencije, praćenjem prodaje njenih proizvoda. Na taj se način može voditi
uspješnija borba protiv konkurencije i pripremiti snažniju obranu od njenih napada.
Konkurencija je zapravo rivalstvo između različitih poduezća koja pokušavaju plasirati
svoj proizvod istoj skupini kupaca.
Na sljedećoj slici prikazane su faze u analizi tržišta.
20
Slika 8. Faze u analizi tržišta
Izvor: http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf, 4.6.2013.
Kotler, Keller (12. izadnje) navode razliku između četiri nivoa konkurencije polazeći od
stupnja zamjenjivosti proizvoda.
1. Konkurencija marke – O konkurenciji marke se može govoriti kada se
uspoređuje električnu gitaru Orion sa sličnim električnim gitarama, prvenstveno
po cijeni i kvaliteti, iako se teško može konkurirati vrhunskim modelima gitara
kao npr. Fender Stratocaster.
2. Konkurencija grane (industrije) – Predstavlja konkurenciju svih proizvođača
gitara od najslabijih do najjačih.
3. Konkurencija forme – Odnosi se na konkurenciju proizvođača svih glazbenih
instrumenata (gitara, violina, klavira).
4. Generička konkurencija – Događa se kada su konkurencija sva poduzeća koja
žele dobiti novac za svoje proizvode ili usluge.
Identificiranje
konkurencije
Određivanje ciljeva
konkurencije
Identificiranje strategije
konkurencije
Ocjena snage i
slabosti
konkurencije
Ocjena reakcije
konkurencije
Izbor konkurencije za
napad ili izbjegavanje
21
Stručnjaci za istraživanje tržišta moraju računati u svakom trenutku na mogućnost da se
pojavi na tržištu nova konkurencija. Naime, uspješno postavljena strategija plasmana
proizvoda neminovno privlači i druge proizvođače koji su nestrpljivi da uskoče na
tržište i dohvate i za sebe dio zarade. Stoga je vrlo važno zadržati konkurentsku
prednost tokom dužeg vremena.
Proizvođač koji je duže vremena lider na određenom tržištu teško prepušta mjesto
novim potencijalnim liderima. Prije će pokušati ugraditi u svoj proizvod prednosti koje
nudi novi konkurent (Slika 9.).
Slika 9. Prikupljanje informacija i odlučivanje
Opasnost od onih koji ulaze
Pregovaračka snaga Pregovaračka snaga
dobavljača kupaca
Opasnost od supstituta
Izvor: http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf, 5.6.2013.
Svako poduzeće mora ocjeniti vjerojatnost novih ulazaka konkurencije na tržište i mora
brzo reagirati na njihove moguće slabosti, greške ili probleme. Brzim poslovnim
Konkurenti u grani
Rivalstvo između
postojećih poduzeća
Dobavljači
Potencijalni konkurenti
Kupci
Supstituti
22
odlukama pogađaju se baš te slabe točke (u pitanju može biti dizajn proizvoda,
previsoka cijena i sl.)
2.1.1. Potražnja
Životni standard i materijalno blagostanje prije svega ovisi o imovini kojom raspolažu
pojedinci i kućanstva. Uobičajeno je da se materijalno blagostanje mjeri preko visine
raspoloživog dohotka.
Jedan od najznačajnih pokazatelja potrošačkog potencijala je kupovna moć koja
predstavlja zbroj dostupnih novčanih sredstava po stanovniku. Koristeći sekundarne
podatke istraživanja (Studija Gfk Purchasing Power Europe 2012/2013.) među 42
europske zemlje, Hrvatska je po kupovnoj moći na 30. mjestu s 5.085,00 EUR-a po
stanovniku, što predstavlja 39,7 % europskog prosjeka koji iznosi 12.802,00 EUR-a po
stanovniku. Grad Zagreb ima kupovnu moć veću za 30% od prosjeka zemlje, unatoč
tome šta je to samo polovina prosjeka kupovne moći za Europu. Najsiromašnija
županija, Vukovarsko - Srijemska, ima kupovnu moć ispod 30% od prosjeka Europe
(http://www.kupac.hr/, 29.6.2013.).
Međutim kupovna moć nije jedini pokazatelj blagostanja. Ona može u određenom
razdoblju biti na određenoj visini i onda zbog određenih okolnosti pasti. Pojedinci ili
kućanstva nastoje zadržati određeni životni stil i razinu potrošnje i u vremenu kada
imaju umanjene prihode zahvaljujući stečenoj imovini ili kreditima.
Unatoč velikom broju nezaposlenih može se reći da stanovništvo u primorskim i
turistički razvijenim krajevima zahvaljujući upravo turizmu, uživaju veće materijalno
blagostanje od stanovništva u unutrašnjosti, izuzev Zagrebačke županije.
Na ponašanje potrošača u kupovini djeluju različiti faktori koji su prikazani u sljedećoj
slici.
23
Slika 10. Ponašanje potrošača u kupovini
Marketing stimulansi Vanjski stimulansi
Odluka ( kupiti ili ne kupiti )
Izvor: http://uni-ps.ueuo.com/, 5.6.2013.
2.1.2. Sociološko - kulturni elementi
Pod kulturom podrazumjevamo način života, odnose u društvu i uobičajene aktivnosti
koje se prenose „s koljena na koljeno“. Kultura je sveukupnost vrijednosti koje se
stječu učenjem, ali i odrastanjem u određenom okruženju. Ima presudnu ulogu u
određivanju moralnih vrijednosti, običaja, ali ima i vrlo važnu ulogu u donošenju većine
odluka u životu pa tako i odluka o kupovini.
Prateći kulturna događanja na području Hrvatske gotovo da i nema neke kulturne
manifestacije koja nije popraćena glazbom.
Sociološko-
kulturni
faktori
-Kultura
-Sub kultura
-Društvene klase
-Referentne
grupe
-Porodica
Demografski
faktori
-Dob
-Zanimanje
i obrazovanje
-Dohodak i
bogatstvo
Psihološki
faktori
-Percepcija
-Učenje
-Motivacija
-Stav
-Karakter
-Stil života
Situacijski
faktori
-Vrijeme
-Važnost
-Okolnosti
Donošenje odluke o kupovini
-Vrsta odluka
- Proces donošenja odluka
24
Subkultura se odnosi na formiranje određenih grupe, unutar društva, sa posebnim
obilježjima. Najjednostavnija podjela koja zadovoljava svrhu istraživanja je podjela
potrošača na grupe ovisno o vrsti glazbe koju slušaju.
Provedeno je online istraživanje na grupi od 285 ispitanika i rezultati ispitivanja
pokazuju da mladi u dobi od 18 – 28 godina slušaju pretežito rock glazbu.
Društvene klase su grupe potrošača koje se razlikuju po prestižu i moći u društvu. Imaju
slično ponašanje u kupovini, dakle slični su po tome što i kako kupuju. Obično se
društvene klase djele na više, srednje i niže. Nosilac i generator masovne potrošnje je
srednja klasa i za potrebe ove klase izrađivati će se električna gitara „Orion“.
Referentne grupe su grupe koje utječu na način razmišljanja i na način zadovoljavanja, u
ovom slučaju, glazbenih potreba pojedinaca.
U prošlosti su mnoga poduzeća gledala na svoje kupce kao na nešto što se samo po sebi
podrazumijeva i prihvaćala su ih kao gotov čin. Razlozi su bili sljedeći: kupci često nisu
imali drugih dobavljača, ili pak s druge strane su ti drugi dobavljači bili isto tako loši po
kvaliteti ili kao treće, tržište se je zbog brzog rasta kupovne moći vrlo brzo razvijalo, što
je sve išlo u korist ondašnjih proizvođača.
Ondašnja poduzeća su možda izgubila 50 kupaca mjesečno, ali su isto tako i dobila 50
novih kupaca. Razmišljanja da će poduzeće uvijek biti u mogućnosti steći nove kupce u
zamjenu za stare koji su iz nekog razloga bili nezadovoljni cijenom ili kvalitetom,
pokazala su se pogrešnim. Izgubljeni kupci su zapravo greška prodavatelja i on mora
učiti od izgubljenih kupaca. Sutrašnja prodaja i zarada je rezultat danas zadovoljnog
kupca. Međutim, potrebno je naglasiti da svaki kupac nije rentabilan kupac. Ponekad
vrijednost vremena potrošenog na nekog prezahtjevnog kupca može biti veća od zarade.
Zadovoljstvo ili nezadovoljstvo kupca, s našim proizvodom utječe na njegovo daljnje
ponašanje (Slika 11., Slika 12.).
25
Slika 11. Reakcije u ponašanju zadovoljnog kupca
Izvor: http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf,13.6.2013.
Slika 12. Reakcije u ponašanju nezadovoljnog kupca
Izvor: http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf,13.6.2013.
Zadovoljstvo kupca
Povećanje lojalnosti
kupca
Više ponovljenih
kupovina
Pozitivna usmena
promidžba
Više novih kupaca
Nezadovoljstvo kupca
Reakcija u ponašanju
Bez reakcije u ponašanju
Promjena Prigovor
Odustajanje od
kupovine
proizvoda
marke
Bojkot tvrtke Negativna
usmena
promidžba
Pritužbe na
tržišnog
partnera
26
Referentne grupe djele se na primarne (grupe u kojima se pojedinac svakodnevno kreće,
porodica, prijatelji, susjedi) i sekundarne grupe (sportske udruge, studentski klub).
Utjecaj referentnih grupa na ponašanje potrošača u kupovini može biti (http://uni-
ps.ueuo.com 6.6.2013.):
1. Informacijski – grupa predstavlja izvor informacija za svoje članove
2. Usporedni – često se unutar grupe vrši uspoređivanje u prihvaćanju proizvoda
koji odgovaraju grupi
3. Normativni – grupe koje svojim članovima nameću određenu vrstu ponašanja
Način i stil života porodice utječu na kupovinu i potrošnju. Svaka porodica prolazi kroz
određene faze: neoženjeni, neudati, tek vjenčani, porodica sa djecom, djeca odrasla i
samostalna te ostanak jednog supružnika.
U provedenom online istraživanju većina ispitanika je bila neoženjena odnosno neudata.
2.1.3. Demografski faktori
Demografski faktori kao što su godine starosti, zanimanje i obrazovanje i dohodak
određuju obim i strukturu potrošnje. Tu je potrebno naglasiti da kategorija kao
„diskrecioni dohodak“ (dohodak koji preostane pojedincu kada podmiri osnovne
potrebe) čini vrlo važnu komponentu u odluci za potrošnju tog djela dohotka na
„zabavu“ u ovom slučaju kupovinu električne gitare „Orion“.
2.1.4. Psihološki faktori
„Glazba, to „otkrivenje“ više je nego sva mudrost i filozofija. Ona može čovjeka
oplemeniti, usrećiti i razviti u njemu ne samo ljubav prema ljepoti već i prema
zajednici“. (Andreis 1952; str. 14.).
To su riječi Ludwiga van Bethovena, jednog od najvećih skladatelja klasične glazbe,
koji je u vrijeme svog najvećeg stvaralaštva, početkom 19. stoljeća, svojom buntovnom
27
glazbom, izgledom i ponašanjem želio promjeniti svijet. Često je zbog toga nailazio na
nerazumjevanje pa čak i bio ismijavan. Neke sličnosti mogle bi se pronaći i u odnosu
glazbenika iz 20. pa i 21. stoljeća prema društvu (izgled i ponašanje).
Glazba utječe na raspoloženje i ponašanje ljudi i to se nije promjenilo od starih Grka i
Rimljana.
Glazba je vrlo jaka na razini socijalne grupe, jer olakšava komunikaciju za koju više
nisu potrebne riječi, potiče djeljenje emocija i podržava razvoj grupnog identiteta
(Hallam, 2001.) Glazbu možemo promatrati kao sredstvo za postizanje željenog
psihološkog stanja. Promjenom glazbe može se utjecati na promjenu raspoloženja što
može onda i utjecati na promjenu ponašanja. Tako se često glazba koristi u medicini
kako bi poboljšala zdravlje i raspoloženje bolesnika, smanjila tjeskobu i time ubrzala
oporavak. Glazba je vrlo brzo prepoznata i upotrebljena u komercijalne svrhe.
Trgovački centri za svoje kupce odabiru posebnu glazbu koja će ih privući, ali i što više
zadržati u njihovim objektima. Isto tako i glazba u ugostiteljskim objektima prilagođena
je određenim segmentima gostiju.
Glazba danas zapravo prati čovjeka na svakom mjestu: sluša je u kući, u prometnim
sredstvima i u javnim prostorima. Slijedom navedenog svaki pojedinac izložen je
mnoštvu informacija koje audio – vizualnim putem dopiru do mozga gdje se stvara
određena percepcija. Većina ovih stimulansa je promidžbene prirode. Ljudi pamte
stimulanse koji im na određeni način koriste, a odbacuju ostale. Generalna percepcija o
nekom proizvodu stvorena na bazi informacija, iskustva i prijašnje potrošnje predstavlja
imidž proizvoda. Takva saznanja predstavljat će veliku koristi prilikom plasiranja na
tržište novog proizvoda, električne gitare „Orion“.
Učenjem se mijenja ponašanje, stavovi i znanje koje je stečeno prethodnim iskustvom.
Svaki potrošač ima svoj stav u odnosu na neki proizvod. Stavovi se ne mjenjaju lako i
interes svakog poduzeća je da izbjegne negativan dojam o proizvodu jer se takav dojam
vrlo teško mijenja.
Za električnu gitaru „Orion“ od posebnog je interesa istražiti kakav bi imidž stvorila
svom kupcu i da li se uklapa u njegov stil života.
28
Važna za odluku o kupovini je i situacija u kojoj se potrošač nalazi. Kako je električna
gitara namjenjena „veselim“ događajima u kojima se potrošač nalazi, za očekivati je da
će najveći broj kupaca biti mladi koji će glazbom prvenstveno uveseljavati sebe, a
potom i širi krug ljubitelja tog glazbenog instrumenta.
Istraživanja u marketingu su pokazala da potrošači prolaze određene faze u procesu
kupovine (Slika 13.).
Slika 13. Faze potrošača u procesu kupnje
Izvor: http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga6-10.pdf 15.6. 2013
Kupac u određenom trenutku prepoznaje osobnu potrebu za određenim proizvodom. To
može biti posljedica nekih eksternih poticaja, između ostalog i rezultat dobre
promidžbe.
Sljedeći korak je prikupljanje informacija, kao što su informacije od prijatelja i
poznanika i takvim informacijama se najviše vjeruje. Zatim slijedi dobra prezentacija
novog proizvoda uz mogućnost osobnog testiranja od strane kupca.
Kada je kupac zadovoljan sa kvalitetom, cijenom i izgledom slijedi odluka o kupovini.
2.1.5. Plasiranje novog proizvoda na tržište
Plasiranje novog proizvoda na tržište, u ovom slučaju električne gitare “Orion“ koja se
razlikuje od standardnih modela ne samo po vanjskom izgledu već i po pick – up1
konfiguraciji, zahtjeva prvenstveno, istraživanje tržišta. Znači gitare su istovrsni, ali
istodobno i međusobno po svojim karakteristikama različiti proizvodi koji
zadovoljavaju istu vrstu potreba potrošača te svi modeli zajedno čine liniju proizvoda.
1 Elektromagneti, vibracije žice pretvaraju u zvuk
Ustanovljenje
potrebe
Prikupljanje
informacija
Procjena
izbora i
alternativa
Odluka o
kupnji
29
Unutar linije proizvoda na tržištu mora biti onoliko modela gitara koliko na tržištu ima
različitih tržišnih segmenata potrošača. U suprotnom može se dogoditi da neki od novih
modela gitara neće pronaći svoje kupce ili će kupci biti u dilemi koji je model onaj koji
će im po svojim karakteristikama biti najprihvatljiviji. Ukupnost linija proizvoda
(različitih modela gitara) čini proizvodni program ili drugim riječima ukupnost
pojedinačnih modela. Broj modela unutar pojedine linije proizvoda čini dubinu linije
proizvoda. S druge strane broj linije proizvoda unutar konkretnog proizvodnog
programa čini njegovu širinu. (http://eobrazovanje.mingorp.hr/, 5.7.2013.)
Takav proizvodni program moguće je proširiti novim modelima čime se postiže:
1. Kompletiranje ponude
2. Potpunije zadovoljenje potreba kupaca
3. Povećanje konkurentske sposobnosti
4. Veću uspješnost u poslovanju (povećanje proizvodnosti, ekonomičnosti i
profitabilnosti)
5. Smanjenje prodajnog rizika itd.
Najbitnije značajke svakog novog proizvoda pa tako i novog modela gitare jesu:
kvaliteta, marka, životni ciklus i dizajn.
2.1.6. Kvaliteta novog proizvoda
Jedan od značajnijih elemenata necjenovne konkurencije na tržištu svakako je kvaliteta
proizvoda. To pretpostavlja i određeno pozicioniranje u odnosu na kvalitetu proizvoda
konkurencije kao i na saznanja koja su stečena putem istraživanja tržišta o zahtjevima
kupaca, budući da je danas u praksi uspješnih inovatora, podizanje kvalitete na
maksimalnu razinu.
Kvaliteta se definira kao usklađenost s potrebama, željama i očekivanjima kupaca čime
se ova definicija kvalitete proizvoda značajno približava temeljnim postavkama
marketinga. Podizanje kvalitete iziskuje veće troškove te je potrebno postići razinu
kvalitete koja najbolje uravnotežuje zadovoljstvo potrošača sa karakteristikama novog
30
modela u kombinaciji sa prihvatljivom cijenom i troškovima proizvođača. Takva razina
kvalitete naziva se optimalnom.
Nažalost ponekad u proizvodnji pa i u prodaji stavlja se naglasak na kvantitetu
zapostavljajući kvalitetu. Međutim u ovom slučaju plasiranje novog proizvoda,
električne gitare, treba počivati na razmjerno visokoj kvaliteti proizvoda, koja mora
neprekidno biti na jednakoj razini uz konstantnu težnju za poboljšanjem kvalitete.
Opredjeljenje za kvalitetan proizvod dozvoljava i nešto veću cijenu, ali i visoko
profesionalnu izvedenu promociju. Kako raste životni standard kupaca tako rastu i
standardi obvezujuće razine kvalitete.
Kako se odluka o kupovini bilo kojeg glazbenog instrumenta u životu svakog ljubitelja
glazbe donosi nekoliko puta u životu, ovisno o njegovoj kupovnoj moći, sa plasiranjem
novog proizvoda treba težiti da se stekne „vjernost“ kupaca. Samo na taj način postoji
mogućnost opstanka novog proizvoda na tržištu.
Uvijek treba imati na umu činjenicu da negativne poruke kupaca imaju višestruko veći
broj sljedbenika nego u slučaju pozitivnih poruka.
2.1.7. Marka novog proizvoda
Pod markom proizvoda podrazumjeva se u pravilu neka riječ, simbol ili kombinacija
navedenog po čemu kupac može prepoznati proizvod.
Budući da na tržištu ima velik broj različitih proizvoda, pažljivim odabirom marke ili
krovne marke, olakšava se kupcu snalaženje na tržištu.
Marka u pravilu treba biti laka za izgovor i za pamćenje, a usput po mogućnosti da
stvara pozitivne asocijacije vezane uz proizvod.
Prednosti dobro odabrane marke su mnogostruke, a između ostalog povećava se
vjernost potrošača, olakšana je promocija proizvoda, omogućava se bolja pravna zaštita
proizvoda i dr.
Riječ „Orion“ bi trebala potrošače asocirati na jedno od većih zviježđa „našeg“ neba
(vidljivog gotovo iz cijelog svijeta) prema kojem je nastala istoimena pjesma, od benda
Metallica, izrazito popularna u „alternativnim krugovima“.
31
2.1.8. Životni ciklus novog proizvoda
Koncepcija životnog ciklusa proizvoda obuvaća sve aktivnosti vezane uz proizvod sa
naglaskom na vrlo značajnu komponentu, ispitivanje tržišta, zatim financijski rezultat
kojeg očekujemo, te posljednje ali ne i manje važno, zadovoljstvo kupca sa našim
proizvodom. Zapravo životni ciklus novog proizvoda se može povezati sa životnim
ciklusom ljudskog života.
Proizvod ima svoj trenutak dolaska na tržište, možda se u početku bori sa nekim
„dječjim bolestima“, ima svoj razvoj i fazu zrelosti. Želja svakog proizvođača je da ta
faza zrelosti ili dobre prodaje, traje što duže, a da neminovna „starost i smrt“ nikad ne
nastupi. (Slika 15.)
Slika 14. Životni ciklus proizvoda
Izvor: http://zivotniciklusproizvoda.blogspot.com/,4.7. 2013.
Svaki proizvod ima svoju krivulju životnog ciklusa ovisno o uspješnosti na tržištu.
Najgora varijanta je da nestane sa tržišta prije svoje faze rasta.
32
2.1.9. Online istraživanje za potrebe uvođenja električne gitare
„Orion“ na hrvatsko tržište
U vremenu pretrpanom informacijama i sličnim proizvodima, za postizanje zavidnog
poslovnog uspjeha je neminovno pronaći kreativniji pristup plasiranju proizvoda na
tržište.
Nagli razvoj komunikacije putem interneta povezuje proizvođače i velike grupe
potencijalnih potrošača te omogućuje brzu međusobnu izmjenu informacija. Na taj
način stvara se kvalitetna podloga za brzu analizu prikupljenih podataka kao i
podnošenje obrađenih podataka menadžmentu u svrhu donošenja kvalitetnih poslovnih
odluka. Internet je postao najrašireniji izvor sekundarne baze podataka.
Naime, sve do pojave interneta istraživači tržišta skupljali su sekundarne podatke
listajući razne izvještaje, statistike i slične pisane dokumente.
Međutim samo sekundarni podaci za istraživanje tržišta nisu dovoljni te je potrebno
angažirati i određeni tim za prikupljanje primarnih podataka.
Kako bi se dobili odgovori u najkraćem mogućem roku i uz minimalne troškove upitnici
će biti poslani putem e-maila. E-mail osigurava brži prijenos informacija od obične
pošte uz značajno manje troškove.
Najprije su u bazi podataka evidentirani ispitanici uz njihovu suglasnost. E-mail anketa
dostavljena je na 350 adresa. E – mail je otvorilo 314 ispitanika, a odgovore je poslalo
u roku od 5 dana 285 ispitanika što zapravo čini osnovni skup ispitanika.
Na sljedećim stranicama detaljno su obrađeni odgovori na postavljena pitanja, prikazani
grafikonima (izvor grafikona je vlastita obrada dobivenih podataka).
33
Graf 1. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Koliko imate godina?“
Svi ispitanici, njih 285, su mlađe životne dobi i to između 10 i 32 godine života. Najveći
broj ispitanika, njih 145 ima između 19 i 25. god., 70 ispitanika ima između 26 i 32
godine, 50 ispitanika ima između 16 i 18 godina i 20 ispitanika ima između 10 i 15
godina.
Graf 2. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: “Jeste li ikada svirali gitaru?“
Od 285 ispitanika, njih 220 nije nikada sviralo gitaru. Kako na području promatranog
tržišta odnedavno djeluje privatna glazbena škola za očekivati je povećanje interesa za
pohađanje te škole, a time i interes za nabavu gitare.
20 50
70
145
16-18 god
26-32 god
19-25 god
10-15 god
65
220
DA
NE
34
Graf 3. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Posjedujete li električnu gitaru i
koje je marke?“
Od ukupno 35 osoba koje su navele da posjeduju električnu gitaru, 13 ispitanika
posjeduje „Fender“ gitaru, 8 ispitanika „Yamaha“, 6 ispitanika „Ibanez“, 4 ispitanika
„Gibson“, 3 ispitanika „Jackson“ i 1 ispitanik „Takamine“ električnu gitaru.
Iz priloženih odgovora ispitanika zaključeno je da je najveći interes kupaca za gitare
marke „Fender“ stoga će se dizajn modela „Orion“ približiti dizajnu ove gitare.
Graf 4. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Imate li namjeru u roku od
jedne godine kupiti električnu gitaru?“
35
250
DA
NE
47
190
48
DA
NE
Bez odgovora
35
Od ukupno 285 ispitanika njih 47 je navelo kako namjeravaju kupiti kupiti električnu
gitaru u narednih godinu dana, naspram njih 48 koji ne namjeravaju. Preostalih 190
ispitanika nije moglo sa sigurnošću odgovoriti na postavljeno pitanje te je vjerojatno da
će se određeni broj tih ispitanika ipak odlučiti za kupnju.
Graf 5. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Koliko bi novca najviše
izdvojili za novu električnu gitaru?“
Najveći broj ispitanika njih 163 spremno je izdvojiti za nabavu nove gitare iznos do
3.000,00 kn. Njih 70 je spremno izvojiti od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn dok bi samo 52
ispitanika od ukupnih 285 izdvojila od 6.000,00 kn do 10.000,00 kn Rukovodeći se tim
saznanjem cijena električne gitare „Orion“ trebala bi se kretat najviše do 3.000,00 kn.
163 70
52
do 3.000,00 kn
3.000,00 - 6.000,00 kn
6.000,00- 10.000,00 kn
36
Graf 6. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Između gitara slične kvalitete i
cijene da li biste se radije odlučili za gitaru proizvedenu u Hrvatskoj naspram
one proizvedene u inozemstvu?“
180 ispitanika spremno je kupiti gitaru proizvedenu u Hrvatskoj unatoč jakoj
konkurenciji stranih proizvođača. Rukovodeći se s tim pokazateljima na gitari bi stajala
oznaka „hrvatski proizvod“.
Rezultati online istraživanja za potrebe uvođenja „Orion“ električne gitare na hrvatsko
tržište prikazuju da gitara proizvedena u Hrvatskoj, kao kvalitetan hrvatski proizvod,
ima određenu prednost pred inozemnim proizvođačima. Veći broj potrošača na
hrvatskom tržištu je spreman kupiti hrvatski proizvod naspram inozemnog, ako su
kvalitetom i cijenom podjednaki. Prilagodba cijene električne gitare „Orion“, do
3.000,00 kn, primjerena standardu i kupovnim mogućnostima večeg broja potrošača u
Hrvatskoj, stvara konkurentske prednosti naspram drugih proizvođača električnih gitara
na hrvatskom tržištu.
180
105
DA
NE
37
3. KARAKTERISTIKE ELEKTRIČNE GITARE
„ORION“
U ovoj cjelini opisana je povijest električnih gitara, drvo za izradu gitare, djelovi,
troškovi i prednosti električne gitare „Orion“.
3.1. POVIJEST ELEKTRIČNIH GITARA
Ovo glazbalo vuče antičke korijene. Prvu gitaru s magnetima od volframa izradio je
1932. godine Adolph Rickebacher (http://www.rickenbacker.com/,15.6.2013.). Krajem
šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do značajnog
probijanja rock glazbe u živote mladih ljudi. Može se reći da je električna gitara
obilježila modernu, takozvanu "pop" kulturu. Potražnja za električnim gitarama je
znatno porasla i poput plimnog vala javili su se novi bendovi.
Događanja poput Woodstocka, stvorila su jednu novu, mladu, odvažnu i neobuzdanu
rock generaciju. Glavni dobavljači prepoznatljivog zvuka rocka, električne gitare, bili su
začetnici jednog novog doba u svijetu izrade gitara. „Fender“ i „Gibson“ kao
najuspješniji brendovi sa svojim modelima „Stratocaster“, i „Les Paul“ i danas
predstavljaju uzor mlađim i manje konkurentnim proizvođačima gitara.
„Stratocaster“ je kao svoj zaštitni znak predstavljao Jimi Hendrix, jedna od prvih
legendi rock glazbe. Uz njega na najprodavanijem Fenderovom modelu svirali su Mark
Knopfler (Dire Straits), David Gilmour (Pink Floyd), John Frusciante (Red Hot Chili
Peppers), Kurt Cobain (Nirvana) i drugi planetarno popularni gitaristi.
„Les Paul“ je svoju slavu stekao, između ostalog, u rukama Jimmya Pagea (Led
Zeppelin), Erica Claptona, Bob Marleya, Slasha (Guns 'n' Roses) i mnogih drugih
gitarističkih virtuoza.
38
Iako je mnogo drugih modela električnih gitara, raznih proizvođača, steklo veliki ugled
među gitaristima i ljubiteljima rock glazbe, „Stratocaster“ i „Les Paul“ i dan danas
večini predstavljaju “apsolutni vrh” u svijetu ovih glazbenih instrumenata (Slika 8.).
Slika 15. Najpoznatije električne gitare na svijetu „Stratocaster“ i „Les Paul“
Izvor: file:///C:/Users/user/Desktop/Fender%20Vs%20Gibson.htm,14.5.2013.
Potražnja za tim instrumentima nevjerojatno je porasla i počeli su se javljati problemi
prvenstveno zbog toga što su se ove gitare ručno izrađivale i to u ograničenim
količinama. To je rezultiralo, za mnoge glazbenike, previsokim cijenama i za mnoge od
njih spomenute gitare postale su samo nedosanjani san.
U to vrijeme, na tržištu se javlja jedna nova dalekoistočna zemlja, Japan, zemlja ratom
uzdrmana, ali u punom jeku svoje gospodarske obnove. Može se reći da u tim
vremenima proizvodi “Made in Japan” nisu još stekli povjerenje kod kupaca kao što su
stekli povjerenje proizvodi sa američkog tržišta.
Međutim upornošću japanskih proizvođača uskoro se u Japanu pojavilo nekoliko firmi
koje su počele raditi električne gitare. Tako je 1965. godine jedan od značajnijih
japanskih poduzetnika, Hoshino Gakki, zaključio ugovor sa Harry Rosenbloomom,
vlasnikom firme “Elger”, glavnog distributera izrazito traženih “Martin” gitara. Tim
39
ugovorom je Rosenbloomovo poduzeće postalo generalni zastupnik japanskih
električnih gitara i proizvođač kvalitetnih električnih gitara, koju je Hoshino kasnije
kupio. Radi uspješnijeg proboja na američko tržište početkom sedamdesetih, Hoshino je
kupio i malenu španjolsku firmu “Elger” i odlučio ju preimenovat iz “Elger” u “Ibanez”.
Iste te godine, Leo Fender je prodao svoje poduzeće korporaciji “CBS”, a korporacija
“Norlin” preuzima “Gibson” nekoliko godina kasnije.
Ovdje je krenula utrka koja je uvelike obilježila električne gitare kakve su danas
poznate. U Japanu su najznačajniji proizvodni pogoni bili “Fugi Gen”, “Gakki”
(“Ibanez”, “Greco”, “Tokai” vrhunska kopija “Gibsona”, “Burny”, “Yamaha”) i
“Matsumoku” (“Aria”, “Vantage”, “Westone”, “Univox”, te prve “Washburn” gitare).
Nakon proboja “Ibaneza” na američko tržište, slijedili su i ostali proizvođači, koji su
zatim napustili svoje dizajne i koncentrirali se na kopiranje “Fender” i “Gibson” gitara,
pogotovo modela “Les Paul”. Kopije su bile vrlo vjerne, unatoč nekim predrasudama
(samo jeftinije serije su imale bolt-on neck-ove2, dok su glavni modeli bili vjerna kopija
“Gibson” gitara), a isto tako oko 5 puta jeftinije od originala. Cijene su u istom trenutku
stvorile ogromnu konkurenciju. Uvođenjem “CNC” (Computer Numerical Control)
stroja, grubo su oblikovana tijela i vratovi gitara, a onda su se ručno dovršavala. Uz
takav ubrzani proces izrade i znatno jeftiniju radnu snagu ova su poduzeća, kako sa
iznimno kvalitetnom izrade, tako i sa izabranom vrstom drva za tijelo i vratove
električnih gitara, nedvojbeno bile veliki konkurent (http://www.gitare.info, 6.6..2013.).
Kada su gitare postale prevjerna kopija originala (sadržavale su i takozvani "open book
headstock", karakterističan znak na glavi “Gibson” gitare, nalik na otvorenu knjigu).
“Gibson” se odlučio na tužbu protiv “Ibaneza” kao najozbiljnijeg konkurenta. Međutim,
tužba je riješena 1977. godine, budući je “Ibanez” već prije tužbe promijenio izgled
glave gitare i tako izbjegao pravne posljedice.
“Ibanez” je bilo jedino poduzeće koje je “Gibson” tužio, ali se uskoro termin lawsuit3
proširio na sve japanske kopije s početka i sredine sedamdesetih. U vremenu do tužbe,
došlo je do velikih promjena i kod “Fendera” i kod “Gibsona”. Vlasnici ova dva
poduzeća, suočeni sa gubitkom tržišta i nekonkurentnosti, zaključili su da i oni trebaju
2Gitare kojima su tijelo i vrat spojeni vidama
3 Tužba
40
uvesti “CNC” stroj i ubrzati proizvodni proces. To je dovelo do naglog opadanja
kvalitete i situacije kada su neke kopije, iako još uvijek jeftinije, bile uistinu kvalitetnije
od orginala. Smatra se da su električne gitare “Fender” i “Gibson” iz tog doba među
najlošijima u povijesti izrade tih gitara.
Kako bi izbjegli daljnje tužbe, japanska poduzeća su shvatila da se moraju osloniti na
vlastite dizajne, pa je tako to doba prepuno više ili manje uspješnih prototipova i serija
električnih gitara.
One manje uspješne serije danas su izrazito skupi kolekcionarski primjerci. One
uspješnije serije često su rezultat suradnje između više firmi i izgledaju gotovo
identično, bez obzira tko ih je proizvodio (primjer je “Ibanez Iceman”, model iz 1978.
kojeg je “Ibanez” posudio od “Yamahe”).
Sve gitare od 1977. do početaka osamdesetih, koje nisu bile kopije, nazivaju se “post-
lawsuit” gitare. Karakteristika tih modela je eksperimentiranje sa slabije istraženim
dizajnerskim i tehničkim rješenjima, kao npr. aktivna elektronika, neck through4 gitare,
korištenje drva poput jasena i oraha u kombinaciji sa javorom i slično, a uvedeni su
precizni serijski brojevi, koje “lawsuit” modeli nisu imali.
Loša ekonomska vremena očituju se tužnim tonovima za proizvođače glazbala na
svjetskom tržištu gitara. Kako piše “Voice of America”, recesija je pogodila i “Martin
Guitar “ iz Nazaretha, u Pennsylvaniji, poduzeće koje izrađuje gitare već 176 godina i
poznata je diljem svijeta po izradi nekih od najkvalitetnijih gitara.
Izgradnja jedne “Martin” gitare zahtijeva 200 koraka, pa je i cijena prilično visoka.
Najjeftiniji modeli koštaju više od tisuću dolara, dok oni skuplji mogu premašiti i 10
tisuća dolara. A gitare kolekcionarske kvalitete (proizvedene u ograničenom broju)
mogu koštati više stotina tisuća dolara. No, čak ni legendarni proizvođači poput
“Martina” nisu ostali imuni na loše ekonomske uvjete, tako da je poduzeće moralo
početi smanjivati radno vrijeme svojih zaposlenika. (http://www.gitare.info, 6.6..2013.)
Unatoč svemu proizvodnja električnih gitara je dobro uhodana industrija koja postiže
veliki obrt kapitala, zapošljava veliki broj radnika i što je najvažnije zadovoljava jednu
4Vrat prolazi kroz tijelo, sve do samoga kraja gitare za koji je učvrščen ljepilom
41
globalnu i jako izraženu potrebu na tržištu. Prodajne cijene značajno su pale
prvenstveno radi jeftine azijske konkurencije.
3.2. Drvo za izradu gitare
Drvo je jedan od ključnih elemenata koji oblikuje ton gitare i upravo odabir drva je
ključan pri izradi gitare. Različite vrste drva proizvode različit zvuk što se odražava na
boji i dužini tona, izdržljivosti gitare i trajnosti pa čak i vrijednosti koju gitara dobiva s
vremenom. Svi ti elementi drastično utječu na cijenu gitare pa je upravo kvaliteta i vrsta
drva većinom mjerilo kvalitete i vrijednosti gitare. Kako bi iskoristili sve prednosti
određene vrste drva važna je precizna izrada kao i kvaliteta ostalih komponenti
(http://www.glazbeni.org/drvo-za-gitaru,7.6.2013.). Gitara se u osnovi dijeli na vrat i
tijelo, a kako bi dobili željenu kvalitetu i zvuk za “Orion” električne gitare, tijelo će se
proizvoditi od lipe dok će se za vrat i glavu koristiti javor.
Lipa se koristi isključivo za tijelo gitare zbog toga šta je vrlo mekano, lagano drvo
svijetle, jednolike boje bez izraženih godova. Guste je strukture i ima izbalansiran ton
koji naginje prema tamnijem i toplijem tonu pri čemu srednje frekvencije na gitari
najviše dolaze do izražaja. Zbog mekoće drva oštri visoki tonovi su tiši i izglađeniji, a
duboki tonovi nešto slabiji. Drvo slabije rezonira u dubokim tonovina tako da u
ukupnom zvuku srednji tonovi ostaju naglašeni pa je zbog toga dobar izbor za solo
gitariste, pogotovo za “shred”5 jer se zvuk dobro probija kroz sveukupnu buku u bendu.
Lipa je vrlo lagano drvo, ali ne zbog šupljikavosti (što može biti razlog male težine kod
nekih drugih vrsta drva) već je karakter drva takav. Lipa spada među jeftinija drva, a
razlog niže cijene gitare od lipe naspram drugih nije slaba kvaliteta drva nego mekoća,
zbog čega je obrada drva u radionicama i tvornicama lakša, a i zahvalna je za
premazivanje i krajnju obradu. To ujedno znači i manje trošenje alata (brusilice, glodala
i dr.) (http://www.glazbeni.org/drvo-za-gitaru,7.6.2013.).
Drvo koje će se koristit za izradu vrata gitare je javor. To je najčešće korišteno drvo za
vratove električnih gitara budući da je zbog jednolikih vlakana čvrsto i stabilno pa time
i manje podložno utjecajima iz okoline (vlaga, vrućina, hladnoća, zatezanje i dr.) za
5Tehnički iznimno zahtjevan način sviranja „solo“ dionica na električnoj gitari
42
razliku od većine drugih vrsta drva. Odlično odražava ton koji je odsviran i jako dobro
ga prenosi na tijelo gitare i na taj način izvrsno naglašava karakteristike drva tijela.
Kombiniranjem različitih vrsta drva, svakog sa svojim karakteristikama, može se dobiti
optimalan ton gitare jer svaka vrsta drva nadopunjuje karakteristike drugog drva te
eventualno smanjuje loše karakteristike vrste drva s kojom se kombinira.
U tu svrhu najčešće se koristi gornja ploha tijela od jedne vrste drva koja se lijepi na
tijelo koje je od druge vrste drva. Rezultat takve tehnike izrade je da će jačina tonova
biti više određena karakteristikama gornje plohe, a rezonancija i način utišavanja tona
više određen karakteristikama drva donjeg dijela tijela. Debljina i zaobljenost (koja se
dobiva rezbarenjem) gornje plohe također značajno određuje stupanj do kojeg će gornja
ploha utjecati na cjelokupni zvuk. Ovakve gitare obično imaju više sustaina6.
(http://www.glazbeni.org/drvo-za-gitaru,7.6.2013.).
“Orion” gitare će biti izrađene na način da će se javorova gornja ploha lijepiti na tijelo
od lipe. Čisti attack7 i ravnomjerni visoki tonovi koje proizvodi javor će nadoknaditi
nedostatak tihih frekvencija kod lipe. Duboki tonovi će i dalje biti reducirani, ali je
ukupni rezultat spektar frekvencija, koje ova kombinacija pokriva, širi nego kod oba
drva pojedinačno. Dinamika nije reducirana, osim ponešto u visokim registrima koji su
manje prisutni kod same lipe. Dakle, nadoknada visokih tonova koji su kod lipe
reducirani, je postignuta.
3.3. Dijelovi električne gitare “Orion”
Tijelo električne gitare je komad drva, u ovom slučaju, lipe, koja je temelj za spajanje
svih ostalih dijelova gitare.
Magneti omogućuju da se titranje žica pretvara u električni signal koji zatim putuje do
pojačala gdje se pretvara u zvučni signal. To su statički dijelovi električnih gitara.
Magnet se sastoji od kućišta u kojem se nalazi stalni magnet i većeg broj zavoja lak
6Dužina trajanja tona
7Intezitet tona
43
žice. Vibracijom žice u magnetskom polju inducira se stvaranje napona u namotu
magneta.
Aktivni magneti imaju manji broj zavoja, daju manji izlazni signal i vrlo rezak i čist ton.
Kako bi se mali izlazni signal pojačao koristi se ugrađeno pretpojačalo koje se napaja sa
baterijom ugrađenom u tijelo gitare.
Pasivnim magnetima nije potrebna baterija kako bi funkcionirali te se povećanjem broja
namotaja pojačava izlazni signal i distorzira dobiveni ton, tako da ima znatan utjecaj i
na clean8 kanalu pojačala.
U “Orion” gitare će biti ugrađeni pasivni “Alanco V”, “Humbucker” magneti. Zbog
većeg broja namotaja imaju bolje pokriveno područje srednjih tonova, što im daje puniji
zvuk koji će pružati dovoljno agresivnosti za sve varijacije rock-a. Umjesto da gube na
jasnoći, “Humbucker” magneti pružaju bogat, harmoničan ton te stvaraju dodatan užitak
sviranja gitare.
Jedan od bitnijih dijelova na vratu gitare su pragovi. Pragovi se postavljaju ovisno o
duljini vrata i broju polja na gitari. Dužina skale je razmak između nultog praga i
kobilice, izražena u inčima ili cm. Obično je to dužina od 600 do 700 mm. Orion gitara
se sastoji od 24 praga među kojima su treći, peti, deveti, dvanaesti i petnaesti označeni
kako bi se pojednostavilo snalaženje prilikom sviranja.
Prekidač za magnete omogućava kombiniranje magneta te na taj način dobivamo
različite zvukove.
Kontrolu glasnoće i boju tona gitare (mutan ili bistar) regulira potenciometar.
Kroz mašinice se provlače i štimaju žice. Postoje obične mašinice i zaključavajuće, koje
imaju drugačiji mehanizam od običnih te bolje drže uštimanost žica.
Most može biti pokretni ili fiksni. Fiksira i usmjerava žice te određuje njihovu
udaljenost od magneta.
8Klasični zvuk gitare bez distorzije
44
Slika 16. Električna gitara „Orion“
Izvor : Vlastit izvor
3.4. Prednosti „Orion“ električnih gitara
Kao jednu od glavnih karakteristika koje bi trebale pobuditi zanimanje potencijalnih
kupaca „Orion“ električne gitare predstavlja činjenica da je gitara proizvedena u
Hrvatskoj. Potrošači ponekad mogu odustat od kupnje kada primjete da je gitara
primjerice „Fender“ proizvedena u Meksiku, umjesto u Kaliforniji gdje ima glavni
proizvodni pogon, ili „Ibanez“ u Indoneziji, umjesto u Japanu. Te gitare predstavljaju
svojevrsne konkurente gitarama proizvedenim u matičnim pogonima te svojom manjom
cijenom privlače potrošače, ali ih također i tjeraju zbog manjka kvalitete. Pri izradi
takvih gitara koristi se manje kvalitetno drvo i pomoćni materijali, te je sam proces
proizvodnje sa manjim odstupanjima od osnovnog kako bi se smanjili troškovi. Također
Most
Prekidač za magnete
Potenciometar
Magneti
Vrat
Pragovi
Kobilica
Glava
Mašinica
Tijelo
45
radna snaga je u tim zemljama jeftinija pa je zbog toga i cijena znatno niža naspram
gitara iz matičnih poduzeća.
Prilikom informiranja potrošača i reklamiranja „Orion“ električnih gitara, naglasiti će se
neupitna kvaliteta nastala preciznom obradom kvalitetnog drva iz hrvatskih šuma.
Također će mnoge potencijalne kupce zaintrigirat postavka sa sedam žica umjesto
standardnih šest. Prednosti takve gitare je što omogućuje gitaristu bolje kontroliranje
palm mute9 tonova, prilikom sviranja ritmičkih i solo dionica. Dodatna gornja 7. žica se
može naštimati na tonove „B“ ili „A“ kako bi se postigao puniji zvuk i dobila željena
dubina tonova ovisno o stilu glazbe kojem težimo.
3.5. Troškovi izrade električne gitare „Orion“
Električna gitara je trajni proizvod koji se troši u dužem vremenskom razdoblju.
Nabavlja se povremeno u specijaliziranim prodavaonicama. Kupac najčešće ne
raspolaže s dovoljno informacija prije nabave, stoga ispituje i proučava osobine
proizvoda, uspoređuje cijene i tek kada je zadovoljan sa kvalitetom, cijenom i dizajnom
kupuje proizvod.
Kako bi kupac bio zadovoljan sa kvalitetom, ali i odgovarajućom cijenom, a da
poduzeće istovremeno osigura određenu dobit potrebno je izraditi kalkulaciju. Osim
vrijednosti svog potrebnog materijala za izradu električne gitare u kalkulaciji je također
potrebno navesti plaće izrade, opće troškove izrade, opće troškove uprave i opće
troškove prodaje kako bi mogli utvrditi nabavnu cijenu te odrediti prodajnu cijenu.
9 Prigušeni tonovi odsvirani desnom rukom prislonjenom na žice
46
Potreban materijal za izradu jedne gitare:
1. Drvo (lipa) za tijelo gitare 30 x 40 x 2,5 cm ......................... 150,00 kn
2. Drvo ( javor) za vrat gitare 100 x 5 x 2 cm ......................... 80,00 kn
3. Pragovi za gitaru ....................................................................... 150,00 kn
4. Most .......................................................................................... 213,00 kn
5. Žice za gitaru (1.paket po gitari) ............................................... 50,00 kn
6. Magneti –1 x po gitari ............................................................... 50,00 kn
7. Mašinice .................................................................................... 180,00 kn
8. Metalni „L“ kutnik, krakovi 1 – 2 cm, duljine oko 10 cm ........ 15,00 kn
9. Vide ( 15 x 3 mm) 1 kg ................................................... 10,00 kn
10. Bakrena žica ( 0,06 - 0,07 mm ) 200 m ............................. 20,00 kn
11. Žice za spajanje elektronike 1 m ..................................... 5,00 kn
12. Log 10-ohomski potenciometar ............................................ 7,00 kn
13. Ručica za potenciometar ...................................................... 4,00 kn
14. Koaksijalni kabel za mikrofon 3 m ........................................ 30,00 kn
15. Dva utikača za audio ulaz ........................................................ 10,00 kn
16. Utičnica za audio utikač .......................................................... 5,00 kn
I Ukupni materijalni troškovi ............ 979,00 kn.
II Plaća izrade .................................. 600,00 kn
III Opći troškovi izrade ...................... 340,00 kn
IV Opći troškovi uprave ....................... 300,00 kn
V Opći troškovi prodaje .................... 200,00 kn
-------------------------------------------------------------------------
Nabavna cijena ...................................... 2.419,00 kn
Prodajna cijena ...................................... 2.900,00 kn
Ukupni materijalni troškovi iznose 979,00 kn. Uvećani za plaće izrade, opće troškove
izrade, opće troškove uprave i opće troškove prodaje iznose 2.419,00 kn što je ujedno i
nabavna cijena. Prodajna cijena po kojoj će se plasirati na hrvatsko tržište električna
gitara „Orion“ iznosi 2.900,00 kn.
47
ZAKLJUČAK
Na tržištu električnih gitara u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, dominiraju dva
najpoznatija proizvođača električnih gitara, „Fender“ i „Gibson“. Kako bi se moglo
konkurirati tim gigantima koji uspješno posluju već više od pedeset godina, kao i
drugim proizvođačima električnih gitara („Ibanez“, „Yamaha“), potrebno je privući
kupce, zainteresirati ih novim proizvodom i pružiti im drugačiji doživljaj samog
proizvoda. Uz kvalitetnu analizu ciljanog tržišta važno je analizirati i konkurenciju te
njihove slabosti pokušati pretvoriti u prednosti novog proizvoda. Rukovodeći se time
provedeno je online istraživanje za potrebe plasiranja električne gitare „Orion“ na
hrvatsko tržište. Od 285 ispitanika, njih 180 se izjasnilo da je spremno dati prednost
električnoj gitari proizvedenoj u Hrvatskoj naspram inozemnih električnih gitara slične
kvalitete i cijene. Za razliku od drugih gitara, „Orion“ električna gitara je hrvatski
proizvod, proizveden od drva iz hrvatskih šuma te samim time budi zainteresiranost
potrošača i stvara odličan prvi dojam o proizvodu.
Uzevši u obzir provedeno online istraživanje kao i stanje na hrvatskom tržištu, cijena
električne gitare „Orion“ prilagođena je mogućnostima potencijalnih kupaca.
Korištenjem kvalitetnog i cjenovno prihvatljivog drva, (lipa i javor) naspram skupljih
drva (mahagonij i ružino drvo), reducirani su ukupni troškovi pri izradi električne gitare
Orion. Kako bi se osigurala planirana dobit, a pritom postigla cijena prihvatljiva
kupcima, provedena je kalkulacija kojom je utvrđena nabavna cijena od 2.419,00 kn te
prodajna cijena u iznosu od 2.900,00 kn. S obzirom na online istaživanje kojim je
utvrđeno da je najveći broj ispitanika, njih 163, spreman izdvojiti do 3.000,00 kn za
kupnju nove električne gitare postignut je pozitivan sklad između kvalitete i cijene
proizvoda. Kako bi se dodatno privukla pozornost potrošača ,na električnu gitaru
„Orion“, dodana je i sedma žica uz standardnih šest. Tom postavkom se omogućuje
gitaristima slobodniji pristup pri sviranju i uštimavanju gitare kao i uhu ugodniji, puniji
zvuk akorda.
Iz provedenog istraživanja se da zaključiti da električna gitara „Orion“ može kvalitetom
i cijenom konkurirati drugim električnim gitarama sličnog ranga na hrvatskom tržištu te
privući potreban broj potrošača svojom jedinstvenim karakteristikama.
48
POPIS LITERATURE I IZVORA
LITERATURA
1. Aaker, A.D.,Day, S,.G.1994.,Marketing research, IV izdanje, John Wiley &
Sons, Inc.
2. Andreis, J., 1952. Povijest muzike 2., Zagreb. Školska knjiga.
3. Denyer Ralph, Summers Andy, 1992. The Guitar Handbook, Knopf.
4. Kotler Philip, Keller Kevin Lane,12. Izdanje, Upravljanje marketingom, Izadnje,
Mate, Zagrebačka škola ekonomije i managementa
5. Marušić Mira, Vranešević Tihomir, 1997. Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb,
6. Mencer Ivan, 2003. Strateški menadžment i poslovna politika, Vitagraf, Rijeka,
7. Mencer Ivan, 2012. Strateški menadžment, Upravljanje razvojem poduzeća,
TEB poslovno savjetovanje d.o.o.,Zagreb.
8. Samuelson P. A., Nordhaus W. D., 2007., Ekonomija, McGraw-Hill/ Mate d.o.o.
9. Schmitt Bernd, Simonson Alex, 1997. Marketing Aesthetics, The strategic
management of brands, identity, and image, The Free Press, New York
10. Tony Bacon, 2004., Totally Guitar: The Definitive Guide, Thunder Bay Press,
INTERNET IZVORI
1. http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf
2. http://www.kupac.hr/vijesti/financije/istrazivanje-kakva-je-kupovna-moc-
europskih-kupaca.aspx
3. http://audeo.hr/hr/tag/istra%C5%BEivanje%20tr%C5%BEi%C5%A1ta
4. http://audeo.hr/hr/tag/copy%20research
5. file:///C:/Users/user/Desktop/Fender%20Vs%20Gibson.htm
6. http://4.bp.blogspot.com/-
nARjV5WLx_I/TambVVsfyqI/AAAAAAAAACw/ZSfOfxyIJTA/s1600/untitle
d.bmp
7. http://senica.tripod.com/marketing/Knjiga5-10.pdf
8. http://www.gfk-
geomarketing.com/fileadmin/newsletter/pressrelease/purchasing-power-
europe.html
9. http://www.kupac.hr/vijesti/financije/istrazivanje-kakva-je-kupovna-moc-
europskih-kupaca.aspx
10. www.prs.co.uk/DocsRepository/4205/The%20Power%20of%20Music%20
11. http://www.ffzg.unizg.hr/fonet/djelatnici/bakran/psi/pitch/PITCH3.html
49
12. http://www.gitare.info/page.php?al=sasa2
13. http://www.gitare.info/page.php?id=660
14. http://www.gitare.info/page.php?id=5665&print=page
15. http://www.esomar.org/knowledge-and-standards.php
16. http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Osnove%20menadzmenta/osnove%2
0skripta/Osnove%20menadzmenta.pdf
17. http://web.efzg.hr/dok/MAR/rbutigan/5.%20Istra%C5%BEivanje%20tr%C5%B
Ei%C5%A1ta%20-%20metode%20prikupljanja%20podataka.pdf
18. http://ef.svemo.ba/materijal/spec_studij/Istrazivanje_trzista%20i%20odlucivanje
%20u%20marketingu.pdf
19. http://www.goodreads.com/quotes/165198-competition-brings-out-the-best-in-
products-and-the-worst
20. http://www.kupac.hr/vijesti/financije/istrazivanje-kakva-je-kupovna-moc-
europskih-kupaca.aspx
21. http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/3_realizacija%20poslovne%20
ideje.pdf
22. http://www.rickenbacker.com/history_early.asp
23. http://www.gitare.info/page.php?id=15428
24. http://www.glazbeni.org/drvo-za-gitaru-vrste-i-karakteristike/
OSTALI IZVORI
1. Hallam, S.2001., The Power of Music,Performing Rights Society, London
POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA
POPIS TABLICA
Tablica 1. Kanali ispitivanja............................................................................................17
POPIS SLIKA
Slika 1. Faze procesa istraživanja tržišta..........................................................................4
Slika 2. Vrste istraživanja tržišta – podjela s obzirom na primjenu rezultata..................7
Slika 3. Vrste istraživanja tržišta - podjela prema ciljevima istraživanja.........................8
Slika 4. Odnos vrsta istraživanja tržišta...........................................................................8
Slika 5. Izviđajna istraživanja tržišta .............................................................................11
50
Slika 6. Opisna istraživanja tržišta .................................................................................13
Slika 7. Panel u trgovini na malo ...................................................................................15
Slika 8. Faze u analizi tržišta .........................................................................................20
Slika 9. Električna gitara „Orion“
Slika 9. Prikupljanje informacija i odlučivanje ..............................................................21
Slika 10. Ponašanje potrošača u kupovini ......................................................................23
Slika 11. Reakcije u ponašanju zadovoljnog kupca .......................................................25
Slika 12. Reakcije u ponašanju nezadovoljnog kupca ....................................................25
Slika 13. Faze potrošača u procesu kupovine .................................................................28
Slika 14. Životni ciklus proizvoda ..................................................................................31
Slika 15. Najpoznatije električne gitare na svijetu „Stratocaster“ i „Les Paul“..............38
Slika 16. Električna gitara „Orion“.................................................................................44
POPIS GRAFIKONA
Graf 1. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Koliko imate godina?“...........33
Graf 2. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: “Jeste li ikada svirali gitaru?“..33
Graf 3. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Posjedujete li električnu
gitaru i koje je marke?“..................................................................................................34
Graf 4. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Imate li namjeru u roku
od jedne godine kupiti električnu gitaru?“......................................................................34
Graf 5. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Koliko bi novaca
najviše izdvojili za novu električnu gitaru?“...................................................................35
Graf 6. Grafički prikaz odgovora ispitanika na pitanje: „Između gitara slične
kvalitete i cijene da li biste se radije odlučili za gitaru proizvedenu u
Hrvatskoj naspram one proizvedene u inozemstvu?“.....................................................36
51
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG
TRŽIŠTA ZBOG PLASMANA „ORION“ ELEKTRIČNE GITARE izradio samostalno
pod voditeljstvom prof. dr. sc. Mencer Ivana, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi
je i docentica dr.sc. Jelenc Lara. U radu sam primijenio metodologiju znanstveno-
istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe
spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući
naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s
korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Također,
izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Student
Leo Marohnić