0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

Općina Centar

1

U oktobru se u BiH održavaju novi opći izbori na kojima će građani imati priliku izabrati svoje legitimne predstavnike, one koji će ih na najbolji način predstavljati naredne četiri godine. Izbore u BiH pažljivo motre brojne države, a u tome već uobičajeno prednjači dežurni policajac – Sjedinjene Američke Države. Kažu da se brinu za građane BiH, koji, šta li, ne znaju sami odabrati predstavnike, pa će im oni rado pomoći i uputiti ih na „pravi put”, ali će ostati neutralni. Naravno. Moguće da je u SAD-u, kolijevci demokratije, kako sami kažu (a brojni se sa tom tvrdnjom i ne slažu), pojam „neutralan” drugačije definiran. Prema hrvatskom leksikonu, neutralan znači nepristran, nesvrstan, neumiješan. Prema Merriam Wester rječniku neutralan znači osobu ili državu koja ne podržava niti jednu stranu u raspravi, borbi ili ratu. No SAD (tačnije Američka ambasada u BiH i USAID) imaju sasvim drugačije poimanje neutralnosti pa su kreirali promotivni spot „Glasaj ili trpi” u kojem otvoreno sugeriraju građanima da dosadašnji vlastodršci nisu bili dovoljno dobri (opet, šta li, građani ne znaju sami ocijeniti) pa trebaju glasati za nekoga drugog (čitaj: novog) ili nastaviti da trpe. Eh Ameriko, Ameriko! Možda ja u potpunosti idealiziram bh. građane, ali znamo mi mućnuti glavom i sami, a koga god da izaberemo znači da nam baš ta politička opcija najbolje odgovara. I da, SAD su izgleda malo zaboravile da se u BiH govore 3 službena jezika i imamo 2 službena pisma. Naime u spotu se uopće ne pojavljuje

Гласуј или трпи!

SADRŽAJ:

Riječ urednika

Snaga argumenta umjesto

argument snage –

nastavak

„Debata i kultura dijaloga u

BiH-18 godina poslije rata“

Škole nam pišu

Koordinatori CKD-a

Škole članice CKD-a

Fakulteti članovi CKD-a

Posjetite nas online

Riječ urednice

Svi različiti – svi jednaki!

Debatologija

Intervju sa Jovanom Tatić

Intervju sa Mirzom

Halilčevićem

Aplikacije za CKD

konkurse

Nadina Balagić

2

ćirilica što je nedopustiv propust za jednu takvu silu kao što je SAD (ako izuzmete saobraćajni znak koji je snimljen a na kojem piše „осим за возила за потребе школе и станара“ ). Znam ja da svi mi znamo čitati i pisati i ćirilicu i latinicu, ali mislim da je radi poštenog odnosa prema svim (barem tzv. konstitutivnim) narodima fer napraviti spot koji uključuje tri jezika i dva pisma. Ili napraviti tri spota. Doduše, ne ulazeći u cijenu kreiranja i emitiranja spota, ne mogu a da se ne zapitam, ne bi li bilo bolje da su uložena sredstva iskorištena u obnovi kuća, saniranju klizišta i tome slično. Naravno, pomogao je USAID onima kojima je smatrao da treba pomoć, ali možda je mogao još pomoći? Mislim, umjesto što nama „pomažu” da izaberemo nove lidere pod sloganom „glasaj ili trpi”(in)direktno sugerirajući da to ne smiju biti stranke koje su do sada bile na vlasti. Eh, tom „neutralnošću”SAD direktno promoviraju nove političke opcije i građanima otvoreno govore da do sada nisu znali dobro izabrati predstavnike. Dobro. Pa šta? Naši su predstavnici naši i niko nema pravo da se petlja. Zamislite da je neko kreirao spot kojim se Barak Obama kritizira jer je dobio Nobelovu nagradu za mir u momentu kada je vodio dva rata. Zamislite slogan „Glasajte za one koji su zaslužili svoje nagrade”. I onda recite da ste bili neutralni. Zato, izađite na izbore (oni koji imate pravo glasa), glasajte, promijenite situaciju ili nemojte, ali izaberite opciju koja vama najviše odgovara, a ne onu koju vam nameće svjetski policajac. A evo da ne bi bilo da imamo nešto protiv SAD, objavljujemo i čuveni slogan na kojem su jasno istaknuti donatori USAID i Ambasada SAD u BiH.

3

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

KRATKO O NASILJU

Nasilje predstavlja

svaki oblik ponašanja

koje ima za cilj

namerno

povređivanje ili

nanošenje bola, bilo

psihičkog ili fizičkog.

Za razliku od

nasilnog, agresivno

ponašanje je

jednokratno, može biti

samo nekontrolisana

reakcija ili odbrana.

Nasilno ponašanje

ima obično isti ili

sličan sadržaj, traje

duži vremenski period

i nasilnik ima moć nad

žrtvom.

Nasilje se pojavljuje u

različitim oblicima.

Verbalno nasilje je

svaki vid ismevanja,

nazivanje pogrdnim

imenima, ruganje,

vređanje,

dobacivanje. Fizičko

nasilje podrazumeva

udaranje, guranje,

otimanje i uništavanje

stvari. Ranijih godina

je uglavnom bilo

karakteristično za

dečake, ali se,

nažalost, sve češće

javlja i kod devojčica.

Čini se da je tranzicija

odnela barbike.

IZVOR: http://www.stetoskop.inf

o/Vrsnjacko-nasilje-u-

skoli-4103-s1-

content.htm

SNAGA ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE – NASTAVLJAMO ZAJEDNO BORBU

PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

Centar za kulturu dijaloga od septembra 2014. godine

nastavlja borbu protiv vršnjačkog nasilja. Pored različitih

aktivnosti u kojima ćemo se družiti sa članovima CKD-a,

ali i drugim prijateljima, bit će implementirane i online

aktivnosti u kojima već učestvuju ne samo mladi iz BiH

nego i mladi iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Aktivnosti

finansijski podržava IN Fondacija iz Banja Luke (koju

financijski podržava Stichting Kinderpostzegels iz

Holandije), čiji predstavnici su za prethodno

implementirane radionice za borbu protiv vršnjačkog

nasilja, kao i promotivne spotove imali samo riječi hvale.

Osnovni cilj nastavka projekta jeste:

Potaći i omasoviti aktivizam u lokalnim zajednicama

kroz kampanje putem društvenih mreža i socijalnih

medija.

Ukoliko želite znati više o planiranim aktivnostima, ili se

podsjetiti na aktivnosti koje su implementirane u

2013./2014. školskoj godini, obavezno posjetite link:

http://www.ckdbih.com/index.php/aktuelni-projekti/in-

fondacija-projekat

4

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

VIZIJA I MISIJA IN

FONDACIJE

VIZIJA

Djeca i mladi u

BiH zauzimaju

važno mjesto u

razvoju društva u

kojem se njihov

glas čuje i

uvažava.

MISIJA

Fondacija za

unapređenje

socijalne

uključenosti

djece i mladih u

BiH zalaže se za

unapređenje

socijalne

uključenosti

djece i mladih u

sve društvene

tokove u BiH,

pružanjem

podrške lokalnim

organizacijama

civilnog društva

koje će razvijati

inovativne

modele i pristupe

u svom radu i

podržavati djecu

i mlade da dobiju

mjesto u društvu

koje im pripada.

O IN FONDACIJI

IN fondacija – Fondacija za socijalnu inkluziju djece i

mladih u Bosni i Hercegovini – osnovana u julu 2009.

godine u saradnji sa i uz finansijsku podršku Stichting

Kinderpostzegels iz Holandije, fokusira svoj rad na

tematsku oblast prevencije nasilja u BiH.

Fondacija je osnovana sa ciljem da poboljša kvalitet

života djece i mladih u BiH, kroz unapređenje socijalne

uključenosti u svim sferama života važnim za njihov rast

i razvoj. Pitanje nasilja je odabrano kao jedno od

ključnih programskih područja sa ciljem da se adekvatno

odgovori na ovaj rastući društveni problem i objedinjeno

pod zajedničkim programskim nazivom „Nulta tolerancija

na nasilje u životima djece u Bosni i Hercegovini”.

Ciljevi i djelatnosti Fondacije su:

Poboljšati kvalitet života djece i mladih u Bosni i

Hercegovini kroz unapređenje njihove socijalne

uključenosti u svim sferama života, važnim za njihov

rast i razvoj;

Promovisati i podsticati inovativne modele socijalne

inkluzije;

Prikupljati sredstava;

Pružati finansijsku i stručnu podršku onim

organizacijama civilnog društva koje se bave

socijalnom inkluzijom djece i mladih u Bosni i

Hercegovini;

Jačati kapacitete Fondacije;

Razvijati partnerske odnose i saradnju sa drugim

organizacijama civilnog društva, nadležnim

institucijama, privrednim subjektima i medijima.

Za više informacija posjetite: http://www.infondacija.org/

5

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

ŠTA JE BLOG?

Prema online

rječniku

Dictionary.com

Blog je web

stranica koja

sadrži lična

iskustva,

opažanja ili

mišljenja pisca ili

grupe pisaca koji

kreiraju sadržaj.

Stranica vrlo

često sadrži

fotografije, slike

kao i poveznice

za druge web

stranice.

IZVOR:

http://dictionary.r

eference.com/br

owse/blog

PREDSTAVLJAMO – BLOG NEnasilje

Blog je kreiran sa ciljem poticanja i omasovljavanja

aktivizma u lokalnim zajednicama kroz kampanje putem

društvenih mreža i socijalnih medija. Pozivamo

srednjoškolce, srednjoškolske profesore (posebno

članove debatnog programa koji kontinuirano rade na

kreiranju rješenja problema prestupništva i vršnjačkog

nasilja) i druge posjetioce bloga da putem maila:

izvjestaji.ckd@gmail.com dostavljaju svoje ideje o

načinima za rješavanje problema, primjere pozitivne

prakse iz svojih lokalnih zajednica, autorske priče o

ovima temama, pjesme, video i foto kreacije.

Tokom septembra na adresu izvjestaji.ckd@gmail.com

je primljeno 5 kreativnih radova: 4 rada su objavljena, a

1 je vraćen autoru na doradu kako bismo bili sigurni da

ne kršimo autorska prava, i očekujemo da nam

debatantica Nihada Hrusto ponovno dostavi svoj rad.

Očekujemo da se u rad bloga aktivno uključi još veći

broj učenika iz BiH, ali posebno debatanata čija

participacija u radu bloga može bitno utjecati na njihov

plasman tijekom takmičenja koja će biti organizirana u

ovoj školskoj godini. Posjetite nas na:

A u nastavku donosimo objavljene tekstove.

6

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

Vršnjačko nasilje u mojoj školi

U mojoj školi ne postoji debatni klub, ali sa

profesoricom demokratije često pričamo o

nasilju. Nedavno se u našoj školi dogodio

slučaj vršnjačkog nasilja (prethodne školske

godine), koji je na kraju uspješno riješen. Ne

mogu vam reći u koju školu idem, jer ne želim

da moja škola dospije u medije po negativnom

događaju. Mišljenja sam da mediji vrlo često

izokreću činjenice, obrnu teze, i odluče

napraviti bombastičan naslov bez da istraže

sve činjenice Malo sam surfao po internetu i

koliko sam shvatio debata učenike uči da

postoje dvije strane različite priče, da ne postoji

apsolutna istina i da kroz uljudan razgovor

mnogo lakše rješavamo probleme. U školi smo

svi znali da između dva momka koji su đaci u

mojoj školi postoje neriješeni poslovi. Ukoliko

su se sreli na hodniku, ili na nekom izletu

situacija je bila vrlo tenzična. Po školi su kružile

različite priče o razlozima njihove svađe. Jedni

su govorili da ne vole jedan drugoga jer su se

posvađali oko djevojke. Drugi su govorili da su

obojica kriminalci i da se bore oko teritorije.

Treći su tvrdili da je u pitanju droga, da se

obojica drogiraju i da je prodaju. Jedan dan su

njih dvojica zakazala "tajni okršaj" kojem je

trebala prisustvovati većina đaka. Navodno su

se trebali potući i navodno je bio dogovor da

onaj koji izgubi treba napustiti školu i preći u

neku drugu. Jedan je bio prvi razred, a jedan je

bio treći razred. Ovaj što je bio prvi razred je

znao "izvući" deblji kraj iz nekih njihovih

naguravanja na hodniku i čujem da mu nije bilo

drago sresti starijeg đaka. Ono što je njih

"čuvalo" od školskih intervencija za često

nasilno ponašanje jednog prema drugome,

jeste činjenica da su bili vrlodobri đaci, da su

trenirali sportove i da nisu bježali sa časova. Ali

jedan drugog nisu podnosili. „Tajni okršaj“ je

bio zakazan poslije nastave na obližnjem

igralištu izvan školskog dvorišta. Međutim,

kada je sve trebalo da počne, na igralištu se

pojavilo nekoliko profesora, pedagog i

direktorica. Oni nisu galamili. Samo je

direktorica zamolila njih dvojicu da dođu u

njenu kancelariju. I oni su sa profesorima,

pedagogom i direktoricom otišli. Dalje što ću

vam ispričati je priča rekla-kazala, ali u nju

najviše vjerujem jer nakon neuspjelog okršaja,

njih dvojica se više nisu svađala. Navodno su

ih u kancelariji direktorice čekali roditelji, ali ono

što većina nas nije znala jeste da su njih

dvojica polubraća. Imaju istu mamu, ali kako

imaju različite očeve, niko od đaka nije ni

mogao znati u kakvom su odnosu nekada

problematične kolege. Uglavnom kolega koji je

išao u treći razred nije se pomirio sa razvodom

roditelja. Po završetku četvrtog razreda

osnovne škole otišao je da živi sa ocem, jer je

bio ljubomoran na svog mlađeg polubrata. Sa

majkom nije bio često u kontaktu ali je njegov

brat htio da upiše baš ovu našu školu. Kada je

upisao, stariji drug je postao dodatno

ljubomoran i već na sredini školske godine njih

dvojica nisu podnosila jedan drugoga. Prema

onome što sam čuo jeste da su u kancelariji

kod direktorice dugo svi razgovarali. Navodno

je bilo i galame, psovki, suza, lijepih riječi,

ružnih riječi, ali kako nisam bio tamo ne mogu

biti siguran. Nakon razgovora nije sve odmah

bilo idealno, ali evo, na početku nove školske

godine ja sam ih vidio da dolaze skupa u školu

i da imaju čak i nekoliko zajedničkih prijatelja.

Da je ova priča dospjela do medija samo neki

od naslova koji mi padaju na pamet su: - „Tuču

maloljetnika spriječili uposlenici škole!“ -

„Organizirane tuče maloljetnika sve veći

problem!“ - „Kriminalci koriste i dječija igrališta

za tuče!“ - „Roditelji krivi za tuče između

maloljetnika!“ A čisto sumnjam da bi izvijestili o

sretnom završetku jedne komplicirane priče.

7

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

BULLYING

Bullies are bad, so I was told

Useless in life, and so very cold

Little do they now kindness is the gold

Let’s all help them be better before they get too old

Yesterday’s wrongs to correct into right

I solemnly pledge to help them become polite

Nobody is born bad, and in the end

Give them second chance, lend a helping hand :-)

Vršnjačko nasilje

Čini mi se da je ovo problem o kojem se najviše priča. Barem je tako u mojoj školi. Svi pričaju

o tome kako ne treba biti nasilnik, kako se sve može postići lijepom riječju, kako trebamo jedni

drugima biti prijatelji, i ostale standardne, miroljubive gluposti. Da, moram reći gluposti! Svi

pričaju o rješenjima, a kada rješenja treba provesti u djelo, niko ništa ne radi. U mojoj je školi

već javna tajna da postoji skupina učenika koja svaki dan drugima (čitaj: slabijima od sebe),

otima novac od užine, užinu, kredit sa mobitela i slično. Da, dobro ste pročitali, i kredit sa

mobitela. Oni od đaka uzmu mobitel i sebi pošalju kredit. I niko ništa ne čini da to spriječi.

Profesori su mnogo puta prisustvovali naguravanjima na hodniku, otvorenim prijetnjama, čak i

šamarima, ali nisu ništa učinili da to spriječe. Kada god vide takvo ponašanje, okrenu glavu, i

pretvaraju se da ništa nisu vidjeli. A najsmješnije od svega mi je kada nam profesori kažu da

trebamo prijaviti nasilnike! Pa što ih oni ne prijave? Zato što ih se boje, i zato što su nasilnici

uglavnom djeca bogataša (u mojoj školi) i niko im ništa ne smije. A niko i ne vidi koliko su

bezobrazni jer imaju dovoljno novca, a otimaju od drugih. Ja vas pitam, ako ih se boje odrasli

ljudi, ljudi koji već imaju svoju djecu (neki čak i unuke), koji imaju posao, koji mogu glasati,

kojima je povjereno obrazovanje budućih generacija, kako da ih se ne bojim JA? Ja sam

samo učenik. Ili da kažem, učenica, da bismo zadovoljili i famozne „jednakosti spolova“. Ne

treba meni jednakost. Meni treba sigurnost u školi. Meni treba da se ne bojim kada hodam

hodnikom škole. Meni treba da me nije strah ući u tramvaj. Meni treba da slobodno dišem.

Meni treba da razmišljam o školi, a ne o svojoj sigurnosti! Zato, prije zakona, pravilnika,

odredbi, uredbi, podzakonskih akata, rješenja i ostalih gluposti, recite odraslima da nas

zaštite. Recite odraslima da se ne boje. Učinite da se oni ne boje nasilnika. Učinite da oni

nešto učine i da nas spase od svakodnevnih zlostavljanja i straha! Kako da mi budemo hrabri

kada nas obrazuju obične kukavice???

8

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

Ne čini drugima ono što ne bi volio da čine

tebi

Neću vam se predstavljati. Barem ne imenom

i prezimenom. To uostalom i nije važno.

Možete me zvati kako god poželite. Ja sebe

najradije ne bih nikako zvala. Stidim se sebe i

svojih postupaka. Odrastala sam relativno

imućnoj porodici i čini mi se da sam imala

skoro pa sve što sam poželjela. Sjećam se

da sam u osnovnoj školi i dijelu srednje uvijek

oblačila samo markiranu odjeću i imala uvijek

najaktuelnije mobitele, laptope, tablete, šta

god bi mi palo na pamet. Moji roditelji su

puno radili i dali su mi mnogo slobode. Ja

sam bila odličan učenik, imala primjerno

vladanja, dobra sam bila u sportu i sada to

znam, bila sam nasilnik. Sa ove distance mi

se čini čudnim da nisam to prije primijetila. Ili

možda ne želim sebi priznati da sam oduvijek

znala da sam nasilnik. Sve je počelo u

osnovnoj školi, kada je u naš razred došla

jedna neugledna djevojčica. Zvat ću je Sara.

Sara je bila siromašna, i ja sam mislila da ako

je siromašna da je morala biti i prljava i loša

osoba. U razredu je nismo dobro prihvatili. Ja

sam bila predsjednik većinu školovanja u

osnovnoj školi i znala sam nagovoriti druge

da me poslušaju. I slušali su me svi da Saru

izbjegavaju. Mislila sam da sam tako više

„cool“. Sara se jednom požalila razrednoj da

je izbjegavamo. Razredna nas je pitala za to.

Mi smo svi odlučno negirali. Ja posebno. Čak

sam nakon toga zagrlila Saru pred

razrednom i tražila javni oprost „ako sam

nešto zgriješila…“. Sara mi je oprostila, a ja

sam joj sutradan zaprijetila da ću joj još više

zagorčati život ako se još jednom usudi

razgovarati sa nekim. Obećala je da neće. I

nije. Ja sam se osjećala kao da mogu sve.

Kao da sam na vrhu svijeta. Do kraja

osnovne škole Sara je izbjegavala sviju u

razredu, a nastavnici su zaključili da je

osobenjak, povučena, stidna i da je ustvari

ona kriva što je niko ne voli. Odmah po

završetku osnovne škole Saru sam vidjela

samo jednom. Vidjela sam je kako hrani neke

ulične pse i igra se sa njima. Pomislila sam

da je luda. Pa zar ne bi trebala izlaziti sa

prijateljima umjesto što hrani pse? Sredinom

jula, kada sam se sa roditeljima vraćala sa

mora, imali smo strašnu saobraćajnu

nesreću. Ne znam kako se desila jer sam

spavala, ali sam kasnije čula da je naš auto

zakačila prikolica nekog šlepera. Moji roditelji

su bili lakše ozlijeđeni, ali sam ja bila teško

ozlijeđena. Čak su mi u prvim danima rekli da

možda neću moći hodati. Ispostavit će se da

ću moći hodati, ali teško, i da ću u novu

školu, u prvi razred srednje škole morati ići u

invalidskim kolicima. Tada mi se srušio cijeli

svijet. Plakala sam danima i prijetila da ću da

se ubijem. Kada je došao prvi dan škole

mama me gurala u kolicima. Ja sam htjela da

propadnem u zemlju od srama jer su me svi

gledali ispod oka i misleći da ih ne vidim

pokazivali na mene prstom. Kada sam sa

mamom ušla u razred, razredna nam je

zaželjela dobrodošlicu i rekla mami da je

najbolje da budem u prvoj klupi do zida radi

lakšeg prilaza. Meni je bilo svejedno. Ionako

nisam htjela biti tu. Kao da život može biti

gori. Ispostavit će se da može, ili sam to tada

pomislila jer je u klupi u kojoj sam ja trebala

sjediti već sjedila Sara. Ona me pogledala i

nasmiješila se. Bila sam bijesna! Mislila sam

da mi se smije jer sam u kolicima, a već sam

znala da će ona sada moje školovanje učiniti

paklenim.

9

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

Naravno, nije dolazilo u obzir da zatražim da je premjeste i pokažem svoju slabost. Ali, dani

koji su uslijedili pokazali su ne samo da Sara nema namjeru učiniti moje školovanje paklenim,

nego da ga nastoji olakšati što je više moguće. U početku nisam vjerovala da su njene

namjere iskrene i očekivala sam da se desi neki preokret u kojem će se Sara osvetiti za sve

što sam joj radila u osnovnoj školi. Ali to se nije desilo. Sara je pomagala sa zadaćom,

seminarskim radovima, izlaskom izvan škole tokom odmora. Ja sam postajala jača i bila sve

sigurnija dok sam hodala. Ali i dalje nisam bila sigurna da su Sarine namjere čiste. Jedan dan

sam je upitala zbog čega je dobra prema meni i kako to da mi se ne sveti na svakom koraku.

Rekla mi je jednostavno da nikada nije dopuštala da je definišu postupci drugih prema njoj

nego da je uvijek nastojala prema svima biti dobra. Zato što dobrota donosi smiraj, a zlo

uznemirava i onoga ko ga čini i kome se čini. Ja nisam mogla da vjerujem da to govori Sara. I

onda je prešla na sasvim drugu temu rekavši mi da bih trebala sebi nabaviti psa koji će me

potaći da šetam što više, kako bih što prije bila samostalna. Rekla sam da nisam baš planirala

kupovinu psa i ne znam gdje da ga kupim. Ona mi je rekla da najbolje stvari ne možemo kupiti

novcem i vragolasto preložila da usvojim kuče koje je nedavno ostalo bez majke. Moji roditelji

nisu imali ništa protiv, ali su se čudili da sam pristala na uličnog psa umjesto na nekog

„markiranog“. Nakon što je Bobi (nazvan po mojoj i Sarinoj ljubavi za bombone) postao

članom moje porodice sa Sarom sam se počela još više družiti obećavši sebi da više nikada

nikome neću učiniti ništa loše. Ja ove godine završavam srednjoškolsko školovanje. Sara i ja

nećemo upisati isti fakultet (pogađate, Sara namjerava upisati Veterinarski fakultet), ali ćemo

ostati najbolje prijateljice. To smo jedna drugoj obećale, osim toga nije loše ni da Bobi ima

ličnog doktora. Ja sam sebi obećala još i da ću učiniti sve što mogu da se Sari iskupim za sve

nevolje kroz koje je zbog mene prošla. Ne isplati se biti loš. Ne isplati se ništa osim biti dobar!

(Makar to značilo i ne biti „cool“.)

10

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

ŠTA JE FORUM?

Prema definiciji

online rječnika

Merriam

Webster,

Forum je mediji

ili online

aktivnost

namijenjena

razmijeni

mišljenja,

stavova i

različitih ideja.

IZVOR:

http://www.merria

m-

webster.com/dicti

onary/forum

PREDSTAVLJAMO FORUM „ISPRIČAJ SVOJU

PRIČU”

U septembru je pokrenut i forum „ISPRIČAJ SVOJU

PRIČU”. Svi zainteresirani mogu ispričati svoju priču,

postaviti pitanja ili tražiti savjet. Sociolozi, pedagozi i

psiholozi koji su angažirani u CKD će nakon kreiranja

online zajednice učesnika foruma davati stručne

odgovore i savjete i na taj način pokušati pomoći svima

koji se obrate, ali i utjecati na svijest svih onih koji budu

čitali priče. Ovom aktivnošću se također potiče direktna

komunikacija sa žrtvama, svjedocima ili nasilnicima

kako bi im se pomoglo da prevaziđu trenutni položaj.

Zainteresirani mogu pod pseudonimom pisati svoje

ispovijesti što će unaprijed srušiti barijeru između onoga

koji piše i onih koji čitaju i odgovaraju.

Posjetite nas na:

11

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

PRAVILA KORIŠTENJA FORUMA

1. Jedan korisnički račun koristi jedna osoba.

2. Nije dozvoljeno da više osoba koristi isti korisnički račun.

3. Prilikom otvaranja nove teme prvo provjerite da li slična tema postoji.

Ukoliko postoji, svoj komentar postavite u toj temi.

4. Pišite kvalitetno, ozbiljno i vodite računa da pitanja postavite na pravom

mjestu.

5. Pišite u prijateljskom tonu izbjegavajući sukobe.

6. Ukoliko se uključujete u diskusiju o nekoj temi, prvo pročitajte već postojeće

komentare kako biste izbjegli nesporazume ili dupliranje informacija koje

već postoje.

7. Izbjegavajte privatne razgovore u javnom dijelu foruma. Za takve teme

koristite privatne poruke, e-mail, Facebook, MSN i slično.

8. Zabranjeno je kršiti važeće zakone Bosne i Hercegovine kao i međunarodne

zakone.

9. Zabranjeno je vrijeđanje članova i posjetilaca foruma po bilo kojoj osnovi.

10. Zabranjeno je postavljanje reklama bez dozvole administratora.

11. Zabranjeno je pisanje cijelog posta VELIKIM SLOVIMA, jer VELIKA SLOVA

u online komunikaciji predstavljaju povišen ton.

12. Zabranjeno je ometanje rada administratora i/ili moderatora foruma

13. Zabranjena je javna diskusija o radu administratora i/ili moderatora. (Ukoliko

imate primjedbu na rad, molimo da je dostavite putem maila:

izvjestaji.ckd@gmail.com)

14. Zabranjena je upotreba avatara koji vrijeđaju ostale učesnike foruma

12

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

PRIČE KORISNIKA FORUMA

Leptirica: „Ponekad je teško pričati o svojim problemima sa ljudima koji vas poznaju. Misle da

ste jaki i da sve podnosite bez problema, ali vrlo često to uopće nije tako... Ja sam odličan

učenik. Nemam sve petice, ali sam jedan od boljih učenika u školi. Ja sebe ne vidim kao

štrebera, jer ne učim stvari za ucjenu. Učim da bih ih razumjela i da bi mi kasnije u životu

služile (mada, za pola njih već vidim da mi nikada više nakon srednje škole neće trebati).

Trudim se pomoći kolegama iz razreda i gotovo da nema kontrolnog za koji nisam nekome

pomogla. (Naravno, najviše ljudima koji sjede oko mene.) Prije i tokom kontrolnog svima sam

najbolja prijateljica, heeeej nakon kontrolnog idemo na fuka i da odmorimo od škole. Jeeee. I

da... Odu nakon škole na kafu. Bez mene. Ne pozovu me. A kad dođe sljedeći kontrolni

obično bude, heeeej pa što nisi išla sa nama na kafu, joooj moraš ovaj put. A nakon škole oni

u svojoj grupi odu, bez da me zovnu ili kažu nešto. Osjećam se izostavljenom. Znam da ćete

reći da prestanem pomagati, ali meni je zaista drago pomoći... Ne znam šta da radim i kako

da se uključim u društvo....”

Cookoolaadaa: „Ja sam maloprije pročitala priču koju je napisala leptirica. Ja sam također

odličan učenik, ali imam super raju. U razredu smo svi povezani kao jedno. Ako bježimo sa

časova, svi bježe, ako radimo kontrolni pomažemo jedni drugome koliko možemo i niko nije

izostavljen kada idemo na kafu. Moja poruka svima: štreberi potrudite se da se manje

izolujete, a neštreberi prihvatite nas štrebere.”

Ljubica: „Ljudi će vas poštovati onoliko koliko sami sebe poštujete.

Kada sam bila sedmi razred osnovne škole, bila sam nova u razredu. Znala sam jednu

djevojku koja je sa mnom, spletom okolnosti, prešla iz iste škole. Sjedile smo zajedno u klupi.

Drugi dan nastave, prepisivali smo neku pjesmu sa table. Momak ispred mene se okrenuo i

rekao mi sljedeće:

Daj 'vamo gumicu!

Molim? – bila sam zbunjena i tonom i načinom na koji mi se obratio.

Daj 'vamo gumicu! – insistirao je

Zamoli me, pa ću ti dati. – rekla sam (Nisam škrtica, ali lijepa riječ zaista otvara gvozdena

vrata.)

Ja nikog ne molim! – odgovorio je grubo

Pa mislim da je vrijeme da naučiš. – rekla sam što sam smirenije mogla

Vidjet ćeš ti šta će ti bit' kad se završi čas. – prosiktao je

Moj prvi instinkt je bio da ustanem i pobjegnem, ali sam znala da se i sutra moram vratiti u istu

školu, isti razred i istu klupu. Moj drugi instinkt je bio da se požalim nastavnici, ali sam shvatila

da je on vjerovatno sa svima takav i da me nastavnica ne bi mogla zaštititi. Zato sam odlučila

da se smirim, i da budem sprema da se branim ako me pokuša napasti.

I da, poslije časa je prišao mome stolu, povukao me za kosu i počeo da vuče jako, govoreći:

„Kome ti ne daš gumicu? Znaš li ti ko sam ja?“.

13

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

PRIČE KORISNIKA FORUMA

Oči su mi se napunile suzama. Ne zato što me boljelo povlačenje kose, nego zato što su svi

mirno stajali i gledali kako me napada. No, kako nikada nisam bila neko ko dozvoljava da ga

drugi gaze, ma koliko fizički bili superiorniji, zgrabila sam običnu olovku, zamahnula i zabila

mu je u stomak. Istog trena me pustio i rekao: „Jao pa ubola si me! To boli!“ Odgovorila sam:

„I ti si mene počupao. I to boli, pa sad vidi kako je meni.“ Nakon ovoga, nikada više nisam

imala problem sa tim momkom. I to nije sve, izabrana sam za predsjednika razreda. I

pogodite šta? Naš razred više nikada nije imao problem sa ovim momkom.

Ne opravdavam nasilje, ali ponekad trebamo odbraniti sebe. Ponekad nasilnici odustanu tek

kada vide da ih se ne bojimo. Razgovor jeste dobar, ali šta ako nemate priliku da

progovorite?”

Hannah: „Moja priča je i tužna i radosna. I priča na koju sam zaista ponosna. Rođena sam ni

tako davno, ali ni tako nedavno u porodici u kojoj je već tada živjelo petero djece. Ja sam

najmlađa. Imam dva brata i tri sestre. Oni ne žive sa roditeljima. Oni imaju svoje porodice.

Moja mama je Romkinja, a otac mi je Kosovar. Kombinacija koja mi nije donijela mnogo toga

dobroga, jer mi se činilo da se nigdje ne uklapam. Malo ko me želio prihvatiti za prijatelja, ali

meni to više i ne smeta. Vrlo rano sam otkrila knjige. Hm. Sad se vjerovatno pitate otkuda

meni knjige. Mi nismo siromašna porodica i imamo lijepu kuću u lijepom dijelu grada u kojem

živim. Ne družimo se puno sa komšijama jer su kada smo tek ovdje doselili (ja sam bila mala,

pa znam samo priču o tome) dogodila se pljačka za koju su komšije optužile moga oca. On

nije bio kriv, ali ga je policija i uhapsila i ispitivala, da bi na kraju otkrili da je pljačku izvršio

drugi komšija koji je važio za imućnije u naselju. Otac to nikada nije oprostio i uglavnom smo

komšije samo u prolazu pozdravljali. Doduše, bila je jedna gospođa Marija koja je tada stala

na našu stranu i koja se i dan danas druži sa mojim roditeljima i koju smatram najboljom

prijateljicom, i kojoj sam zahvalna za mnoge dobre stvari koje su mi se dogodile u životu. Ona

me naučila da čitam još prije nego sam krenula u školu, i imala je jednu veliku sobu koja je

bila puna raznih knjiga. I rekla mi je da mogu doći kod nje kada god poželim i čitati knjige. A

meni je čitanje knjiga bilo gotovo pa jedina zabava. U osnovnoj školi sam imala dvije

prijateljice koje su svoj ljetni raspust provodile na moru ili inostranstvu, a meni nije preostajalo

ništa drugo nego da čitam. I uživam u tome. Uživam doći kod tete Marije, sjesti u najmekšu

crvenu fotelju, otvoriti knjigu i za tih par sati pobjeći iz svakodnevnice pretvarajući se da sam

jedan od likova iz knjige. U školi sam vrlodobar/odličan đak. Kako kada. I skoro pa do

nedavno sam živjela vrlo lijepo u svom svijetu knjiga. Sa roditeljima nisam naročito bliska, ali

mi to do nedavno i nije bio veliki problem. Naime, znala sam da postoje brojni običaji koje smo

svi morali poštovati. I sa mamine i sa očeve strane. Moje sestre su se rano udale, a i moja

braća su se rano oženila. Često su me sestre pitale kada ću se udati, ali ja sam namjeravala

završiti srednju školu, fakultet, i čak sam maštala o stipendiji. No, jedan dan kada sam se

vratila iz škole mama mi je rekla da večeras u goste dolazi porodica mog budućeg muža.

14

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

PRIČE KORISNIKA FORUMA

Meni ništa nije bilo jasno. Mislila sam da se šali sa mnom. Kamo sreće… Taj dan, sve do

večeri sam preplakala. Molila sam i mamu i oca da mi to ne rade. Rekla im za svoje planove.

Oni su mi samo saopštili da je „takav običaj“. Ja sam samo znala da ne želim da se udam. Ne

još, i ne za stranca. Ne za nekoga koga nikada u životu nisam vidjela. Mama me tješila da je

porodica moga budućeg muža bogata, da će mi biti lijepo, da ću imati sve što poželim. Ali ja

sam samo željela ići u školu i naći posao, zarađivati, biti neovisna, i trošiti novac koji sam

sama zaradila.

Večer upoznavanja mog budućeg muža je došla prebrzo. Prebrzo se spustio mrak, a ja sam

željela da nestanem, da me mrak proguta. Uglavnom, jedan od običaja jeste da buduća mlada

treba da servira kafu gostima. Na pamet sam znala kako to treba da izgleda. Ko dobija kafu

prvi, ko drugi… A ja sam u glavi smislila pakleni plan. Ni dan danas ne znam jesam li ga sama

smislila ili sam ga pročitala u nekoj od knjiga. Uglavnom, namjerno sam pogriješila u

redoslijedu dijeljenja kafe, a svakom gostu sam kašičicu stavila u šoljicu – naopako. I nakon

što sam poslužila kafu, rekla sam im da neću da se udam i da ću sve koji pokušaju da me

natjeraju na brak prijaviti policiji. Gosti, a i moji roditelji su bili zaprepašteni. Gosti su gotovo pa

pobjegli iz kuće, a moj otac mi je samo rekao da što se njega tiče da mu nisam više kćerka i

da najkasnije sutra nađem novo mjesto za stanovanje. Mama je zaplakala i pokušala

urazumiti oca tvrdeći da ću se ja do sutra predomisliti. Ja sam rekla da neću. Noć sam provela

pakujući stvari i plačući jer nisam znala šta da radim. Na momente sam željela otići u sobu

roditelja i reći im da sam se predomislila, da ću se udati. Da ću raditi sve što oni žele. Ali

nisam. Rano sam izašla iz kuće i otišla do gospođe Marije. Kada mi je otvorila vrata, ja sam

se rasplakala. Rekla mi je da uđem. Napravila mi je čaj, i dugo, dugo sam pričala o svemu što

se dogodilo. Onda je teta Marija rekla da ne brinem. I otišla. Meni ništa nije bilo jasno...

Kada se teta Marija vratila rekla mi je da je razgovarala sam mojim roditeljima. Oni insistiraju

da se ja moram udati. Nakon što im je rekla da ne želim, rekli su da se kući ne mogu vratiti.

Onda im je predložila najneočekivaniju i najdivniju stvar na svijetu. Predložila im je da živim

kod nje sve dok ne odlučim šta želim od života. Ja sam oficijelno još njihovo dijete, ali živim sa

teta Marijom. Idem u školu, učim, istražujem mogućnosti za dalje obrazovanje i imam još

mnogo knjiga za pročitati. Nedavno sam vidjela mamu. Ona mi puno nedostaje. Izljubila me,

izgrlila i zaplakala. Rekla je da je otac i dalje ljut, ali ne toliko. Rekla je da će opet razovarati s

njim, da se pomirimo. Ja sam spremna, ali nisam spremna odustati od svojih snova i svi to

znaju. Rekla mi je da će pokušati nagovoriti oca da ih posjetim idući mjesec. Ja ću tamo ići sa

teta Marijom, ako dođe do susreta. Braća i sestre su suzdržani. Znam da me vole, ali se isto

tako ne žele zamjeriti roditeljima.

Ja se sada trudim da budem što bolji đak, i nadam se da ću se pomiriti sa svojima, mada mi je

teta Marija rekla da mogu ostati kod nje koliko god želim.

Držite mi fige! :-)”

15

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

MALA PROSJAKINJA

Plače cura pored

dveri što u sjajne

vode dvore,

A u dvorima ko

srebro smijeh se

čuje, pjesme ore,

Plače cura i

mrzne se od

jesenje hladne

bure,

I ozeblom rukom

briše suze što joj

licem cure.

Sa suzama ona

samo tvrdu koru

kruha prosi,

Od stida i

uzbuđenja glas

joj molbu jedva

nosi.

Al od buke

pirovanja ne čuje

se njena želja,

I curica stoji,

plače pored

smijeha i veselja.

Sergej Jesenjin

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU U BiH

Ne, dragi naši debatanti, treneri i čitaoci, nećemo vas

pozvati da što više vremena provodite na Facebook-u,

nego ćemo vas pozvati da što više kvalitetnog vremena

provodite na Facebook-u. U BiH se svakodnevno

dešavaju novi slučajevi vršnjačkog nasilja i

maloljetničkog prestupništva. Neki samo okreću glavu,

drugi samo prepoznaju problem, a mi želimo sa đacima

iz BiH riješiti problem. Posjetite FB stranicu „Stop

vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu”,

kliknite like i pišite što više. Predložite akciju, podijelite

sa nama vaše iskustvo, pitajte, ponudite odgovor,

postavite fotografiju i uključite se u globalnu akciju

„Nulta tolerancija za nasilje”!

16

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

O MORALU:

„Moral je, ako

ništa drugo,

nastojanje da se

razlozima upravlja

svojim

ponašanjem - to

jeste, da se čini

ono za što postoje

najbolji razlozi da

se čini - uz

davanje jednake

težine interesima

svake osobe koja

je pogođena

našim odlukama.”

James Rachels

ŠTO ĆE NAM PRAVILA?

Zašto mi, stanovnici planete Zemlje, kreiramo toliko

mnogo pravila? Imamo ih baš puno: od najjednostavnijih

običaja ponašanja u društvu, bontona, zakona o svemu i

svačemu do ustava i raznih deklaracija. I svi ti pisani i

nepisani pravilnici nas uče kako da budemo pravi ljudi,

naglašavajući da u društvu nije kulturno srkati supu, ako

ste to naumili raditi u Evropi, da u Japanu nije pristojno

kihati, ali da je također vrlo loše oduzeti nekome život.

Eh, dobro, pravila ponašanja i bontona u različitim

zemljama svijeta su jedno, ali naglašavati u raznim

dokumentima da je zabranjeno ubiti čovjeka, čini da se

zapitate na osnovu kojeg čudnog pravila univerzuma

smo mi ljudi evoluirali u najnapredniju vrstu planete

Zemlje. Očito da su nam sve deklaracije o ljudskim

pravima, nediskriminaciji, jednakosti i slobodi prijeko

potrebne, jer ih se mnogi ne pridržavaju ni kada su

napisani, ali im tada barem možemo reći da se ne smiju

ponašati na način kojim ugrožavaju prava drugih. Mi

vam u nastavku donosimo dijelove nekih od važnih

dokumenata kojima je čovječanstvo nastojalo regulirati

ovu temu.

• Konvencija o pravima djeteta

• Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju

nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim

manjinama

• Deklaracija o temeljnim načelima doprinosa

sredstava javnog priopćavanja učvršćenju mira i

međunarodnog razumijevanja, promicanju ljudskih

prava i suzbijanju rasizma, apartheida i poticanja

rata.

17

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

Članak 1.

U svrhu na koju se ova Konvencija odnosi, dijete označava svaku osobu mlađu od

18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti

ne odredi ranije.

Članak 6.

1. Države stranke priznaju svakom djetetu prirođeno pravo na život.

2. Države stranke će u najvećoj mogućoj mjeri osigurati opstanak i razvoj djeteta.

članak 7.

1. Odmah nakon rođenja dijete mora biti upisano u matične knjige te mu se mora

jamčiti pravo na ime, pravo na državljanstvo i, koliko je to moguće, pravo da zna za

svoje roditelje i da uživa njihovu skrb.

2. Države stranke osigurat će primjenu ovih prava u skladu sa svojim nacionalnim

zakonodavstvom i obvezama koje proizlaze iz odgovarajućih međunarodnih

instrumenata u ovom području, osobito ako bi dijete inače ostalo bez državljanstva.

članak 8.

1. Države stranke obvezuju se jamčiti djetetu pravo na očuvanje svog identiteta,

uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom u što se neće

nezakonito miješati.

2. Ako su djetetu nezakonito uskraćene neke ili sve sastavnice identiteta, države

stranke osigurat će odgovarajuću pomoć i zaštitu u cilju njegova što bržeg

potvrđivanja.

članak 9.

1. Države stranke osigurat će da se dijete ne odvaja od svojih roditelja protiv njihove

volje, osim kada nadležne vlasti pod sudbenim nadzorom odluče, u skladu s važećim

zakonima i postupcima, da je odvajanje potrebno radi dobrobiti djeteta. Takva odluka

može biti naročito potrebna u posebnim slučajevima, kao što su zloporaba

roditeljskog položaja ili zanemarivanje djeteta, ili pak kad roditelji žive odvojeno, a

mora se donijeti odluka o mjestu djetetova prebivališta.

2. U svakom postupku koji se vodi u skladu sa stavkom 1. ovog članka, svim

zainteresiranim stranama mora se omogućiti sudjelovanje i izjašnjavanje.

3. Državne stranke poštivat će pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba

roditelja da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se

time ne ugrožava njegova dobrobit.

18

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

4. Ako je odvajanje posljedica bilo kojega postupka što ga je pokrenula država stranka,

primjerice pritvora, zatvora, progona, izručenja ili smrti jednog ili oba roditelja (uključujući i

smrt koja je uslijedila iz bilo kojega razloga dok je osoba pod nadzorom države), država

stranka će na podnesen zahtjev pružiti roditeljima, djetetu ili, ako je potrebno, drugom članu

obitelji, potrebne obavijesti o boravištu odsutnog člana(ova) obitelji, osim kad bi pružanje

takve obavijesti moglo štetiti dobrobiti djeteta. Države stranke osigurat će nadalje da

podnošenje takvog zahtjeva samo po sebi nema štetne posljedice po zainteresiranu osobu

ili osobe.

članak 13.

1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja; to

pravo mora, neovisno o granicama, uključivati

slobodu traženja, primanja i širenja obavijesti i ideja

svake vrste, usmeno ili pismeno, tiskom ili

umjetničkim oblikovanjem ili kojim drugim

sredstvom prema izboru djeteta.

2. Uživanje ovoga prava može biti podvrgnuto

samo onim ograničenjima koja su određena

zakonom i koja su prijeko potrebna:

a) radi zaštite prava i ugleda drugih, ili

b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog

poretka (ordre public), javnog zdravlja ili morala.

članak 14.

1. Države stranke priznat će djetetu pravo na slobodu misli, savjesti i vjere.

2. Države stranke poštivat će prava i dužnosti roditelja i, u određenim slučajevima,

zakonskih skrbnika, u svezi s pružanjem pomoći djetetu u korištenju svojih prava na način

koji je u skladu s njegovim razvojnim sposobnostima.

3. Sloboda izražavanja vjere ili uvjerenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima

koja su zakonom određena i koja su prijeko potrebna radi zaštite javne sigurnosti, zdravlja ili

morala ili temeljnih prava i sloboda drugih.

članak 15.

1. Države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.

2. Uživanju ovih prava ne mogu se postavljati nikakva ograničenja osim onih koja su u

zajednici zakonski propisana i koja su u demokratskom društvu prijeko potrebna u interesu

nacionalne ili javne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili

morala, ili zaštiti prava i sloboda drugih.

IZVOR:

http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djete

ta.pdf

19

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

DEKLARACIJA O PRAVIMA OSOBA KOJE PRIPADAJU

NACIONALNIM ILI ETNIČKIM, VJERSKIM I JEZIČNIM MANJINAMA

Članak 1.

1. Države će na svojim područjima štititi opstanak i nacionalni ili etnički, kulturni, vjerski i

jezični identitet manjina te unaprjeđivati uvjete potrebne za razvoj tog identiteta.

2. Države će donijeti odgovarajuće zakone i druge mjere kako bi ostvarile te ciljeve.

Članak 2.

1. Osobe koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (u daljnjem

tekstu: osobe koje pripadaju manjinama) imaju pravo slobodno, bez ikakvog miješanja sa

strane i bez ikakve diskriminacije, privatno i javno uživati svoju kulturu, ispovijedati i

prakticirati svoju vjeru i služiti se svojim jezikom.

2. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo aktivno sudjelovati u kulturnom, vjerskom,

društvenom, gospodarskom i javnom životu.

3. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo na državnoj i, kad je potrebno, na

regionalnoj razini, aktivno sudjelovati u donošenju odluka koje se odnose na njima

pripadajuće manjine ili na područja u kojima one žive, na način koji je u skladu sa zakonom.

4. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo osnivati i održavati svoje udruge.

5. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo bez ikakve diskriminacije uspostavljati i

održavati slobodne i miroljubive odnose s drugim pripadnicima svoje grupe i s osobama koje

pripadaju drugim manjinama te prekogranične odnose s građanima drugih država, s kojima

su povezani po nacionalnosti ili etnicitetu, vjeri ili jeziku.

Članak 3.

1. Osobe koje pripadaju manjinama mogu bez ikakve diskriminacije ostvarivati svoja prava,

uključujući i ona koja su utvrđena ovom Deklaracijom, pojedinačno i u zajednici s drugim

pripadnicima svoje grupe.

Članak 5.

1. Državne politike i programi moraju se planirati i provoditi uz uvažavanje legitimnih interesa

osoba koje pripadaju manjinama.

2. Programi međudržavne suradnje i potpore moraju se planirati i provoditi uz uvažavanje

legitimnih interesa osoba koje pripadaju manjinama.

IZVOR: http://www.hnv.org.rs/docs/DEKLARACIJA%20O%20PRAVIMA%20OSOBA.pdf

20

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

DEKLARACIJA O TEMELJNIM NAČELIMA DOPRINOSA

SREDSTAVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA UČVRŠĆENJU MIRA I

MEĐUNARODNOG RAZUMIJEVANJA, PROMICANJU

LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU RASIZMA, APARTHEIDA I

POTICANJA RATA

Članak 1.

Jačanje mira i međunarodnog razumijevanja, promicanje ljudskih prava te suzbijanje

rasizma, apartheida i poticanja rata traži slobodan protok te šire i usklađenije pružanje

informacija. U postizanju toga cilja sredstva javnog priopćavanja imaju vodeću ulogu. Njihov

pridonos je to veći što su raznolikiji pogledi na temu o kojoj se piše.

Članak 2.

l. Ostvarivanje prava na slobodu mišljenja, izražavanja i informiranja, što je priznato kao

nerazdvojan dio čovjekovih prava i temeljnih sloboda, bitan je čimbenik jačanja mira i

međunarodnog razumijevanja.

2. Pristup javnosti informacijama mora se jamčiti raznovrsnošću dostupnih izvora i sredstava

informacija, kako bi svatko mogao provjeriti točnost činjenica i objektivno procijeniti

događaje. U skladu s tim, novinari moraju imati slobodu u izvješćivanju i punom pristupu

informacijama. Također je važno da sredstva javnog priopćavanja budu osjetljiva na

probleme naroda i pojedinaca te da tako promiču sudjelovanje javnosti u oblikovanju

informacija.

3. U svrhu jačanja mira i međunarodnog razumijevanja, promicanja ljudskih prava i

suzbijanja rasizma, apartheida i poticanja rata, sredstva javnog priopćavanja širom svijeta

pridonose ostvarenju ljudskih prava samom svojom ulogom, osobito omogućavanjem

izražavanja potlačenim narodima koji se bore protiv kolonijalizma, neokolonijalizma, strane

okupacije te svakog oblika rasne diskriminacije i tlačenja, glas kojih se ne može čuti na

njihovom području.

4. Kako bi sredstva javnog priopćavanja bila u mogućnosti svojim djelovanjem promicati

načela ove Deklaracije, prijeko je potrebno novinarima i drugim djelatnicima tih sredstava u

državi i inozemstvu jamčiti najbolje uvjete za obavljanje njihove djelatnosti.

Članak 4.

Sredstva javnog priopćavanja moraju imati ključnu ulogu u odgoju i obrazovanju mladeži u

duhu mira, pravde, slobode te uzajamnog poštivanja i razumijevanja, u cilju promicanja

ljudskih prava, jednakosti svih ljudi i svih naroda te gospodarskog i društvenog napretka.

Ona također moraju imati važnu ulogu u upoznavanju javnosti s pogledima i aspiracijama

mlade generacije.

IZVOR:

http://www.crnakutija.babe.hr/attach/_d/deklaracija_o_temelj_nac_doprin_sredst_javnog_pri

opc_ucvrscenju_mira_i_medjunar_razum.pdf

21

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

MORSKA PJESMA

U morima miruju

morski mudraci:

jastozi, zvijezde,

školjke, prstaci,

uhati, klobuci,

morske lepeze!

(one su lijepe kao

princeze)

alge i meduze,

rakovi pustinjaci,

koralji, ježinci,

lignje i žarnjaci,

hobotnice, rebraši,

puževi svih boja,

vodenbuhe, pauci,

ribe čudnog kroja,

kitovi, kornjače,

konjici i krave,

divno morsko bilje,

razne morske

trave...

Silan je to narod

kome nema kraja,

po izboru ljepote,

raskoši i sjaja.

RADIONICA: DA TI ISKRENO KAŽEM

Na početku radionice voditelj svakom učesniku daje

listić. Nakon podjele, voditelj instruira učesnike da na

svakom listiću napišu nešto po čemu su posebni, naviku

za koju misle da niko drugi to ne radi. Npr: „Ja uvijek

pijem vodu iz plastične čaše.” „Ja nikada ne oblačim

šarene čarape.” Svaki učesnik svoj papir odlaže u jednu

zajedničku kutiju. Izjave su anonimne, i voditelj ih, nakon

što su svi napisali svoju izjavu čita na glas. Cilj radionice

je da se učesnicima prikažu različitosti koje imaju, ali i

određene sličnosti. Npr. izjave „Ja nikada ne oblačim

jednobojne čarape.” i „Ja nikada ne oblačim šarene

čarape” su vrlo slične i mogu pokazati učesnicima da su

po nečemu vrlo slični, ali i da se razlikuju. No, bez

obzira na razlike, oni mogu nastaviti zajedno surađivati

na drugim aktivnostima.

22

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

Pitanja za čitaoce

Dragi čitaoci,

može li se ova

priča primijeniti i

u svakodnevni

život u BiH? Da li

sedam sinova

koji nisu

jedinstveni

predstavljaju

slabost naroda

BiH koji nisu

jedinstveni i koji

ne pokazuju

visok prag

tolerancije spram

drugog i

drugačijeg? Da li

bismo bili jači

kada bismo jedni

druge više

uvažavali i

surađivali

međusobno?

Kako biste vi

unaprijedili

toleranciju u

BiH?

MOTIVACIJSKA PRIČA: SEDAM PRUTOVA

Imao otac sedam sinova, sedam svađalica. Svađajući

se zanemariše sav kućni posao i sve im pođe naopako.

Bilo je sebičnih i rđavih susjeda koji su se radovali

njihovom svađanju i njihov nazadak skretali su na svoju

korist. Lako je grabiti ondje gdje nema ko da čuva, kad

se čuvari među sobom svađaju.

VidJevši da će biti zlo i naopako, otac se strašno

zabrinuo. Jednog dana skupi sinove oko sebe, pa im

pokaza sedam prutova povezanih u jedan snop i reče:

- Koji od vas ovaj snop prelomi, onome ću dati deset

dukata.

Sedam sinova pokuša da prelomi snop: probali su

ovako i onako, te naposletku svaki reče da ne može.

A otac će im onda:

– Čudim se da ne možete, a prutove je sasvim lako

prelomiti.

On odriješi uzicu kojom je bio snop vezan, štapići se

razmakoše i on jedan po jedan prelomi bez po muke.

Sinovi su se nasmijali:

– E, to je lako! Tako bi moglo i nejako dijete!

Otac završi:

– Evo vam, sinovi moji, slike i prilike vaše. Ne budete li

snop, tada ste kao ovih sedam prutova koje, kao što ste

sami rekli, može slomiti i nejako djete.

23

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

Pitanja za čitaoce

Nije li u životu

bolje fokusirati se

na smislene

stavri umjesto

besmislene? Nije

li besmisleno

svađati se i

osuđivati ljude

koji su drugačiji

od nas? Ne bi li

bolje bilo da

energiju utrošimo

na rješavanje

eventualnih

međusobnih

konflikata? Da li

je bolje fokusirati

se na kreiranje

prijateljstava i

uvažavanje

razlika umjesto

na netoleranciju i

kršenje ljudskih

prava drugih

osoba?

MOTIVACIJSKA PRIČA: PAS I AUTOMOBILI

Farmer je imao psa koji je sjedio kraj puta i čekao vozila

koja su tuda prolazila. Čim bi ugledao neko vozilo

počinjao bi lajati, trčati pored njega i pokušavati da ga

uhvati. Jedan dan susjed je pitao farmera "Mislite li da li

će vaš pas ikada uhvatiti autoa?”

Farmer je odgovorio: "To nije ono što meni smeta. Ono

što mi smeta je da mi nije jasno što će učiniti, ako ikada

uhvati neko vozilo."

Mnogo ljudi u životu se ponaša kao da su pas koji

provodi besmislene ciljeve, i zbog toga se ne mogu u

životu posvetiti važnijim stvarima.

24

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

OVO JE PESMA JEDNE

KOŠULJE

Ovo je pesma jedne

košulje,

zaljubljene do

okovratnika u jednu

sasvim banalnu

drvenu štipaljku, i

glasi:

Držis me na ovoj

ljuljačci da se ne

okliznem. Da mi

suze ispare na

suncu.

Zahvaljujući tebi

moći ću malo da se

našalim sa stokom i

živinom u ovom

dvorištu.

Nadimaću se.

Raskopčaću svu

dugmad na svom

platnenom telu.

Celo prepodne biću

zastava koja

rukavima šamara

vetar i miriše na

sapunicu i nebo.

Drži me čvrsto, ali

nemoj da mi zavidiš.

Mene popodne

peglaju.

Miroslav Mika Antić

FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA

C e n t a r z a k u l t u r u d i j a l o g a p o d s j e ć a

d e b a t a n t e i t r e n e r e č l a n o v e b h . d e b a t n o g

p r o g r a m a , k a o i s v e d r u g e z a i n t e r e s i r a n e

o s o b e d a s e k r o z F a c e b o o k s t r a n i c u „ S t o p

n e t o l e r a n c i j i u B i H ” m o g u u k l j u č i t i u

k a m p a n j u p r o m o v i r a n j a l j u d s k i h p r a v a i

j e d n a k o s t i s v i h g r a đ a n a B o s n e i

H e r c e g o v i n e . P o s e b n o s e n a d a m o d a ć e s e

m l a d i u k l j u č i t i u r a d g r u p e i n a t a j n a č i n

p o k a z a t i b h . j a v n o s t i d a d r ž a v a i m a

s p o s o b n e m l a d e l j u d e s p r e m n e d a

i n v e s t i r a j u s v o j e v r i j e m e u b o l j u

b u d u ć n o s t s v i h n a s . P o s j e t i t e n a s i s v o j i m

l a j k o m , k o m e n t a r o m , f o t o g r a f i j o m i l i

p r i č o m p o t a k n i t e i d r u g e d a p o s t a n u d i o

d r ž a v n e m r e ž e z a p r o m i c a n j e t o l e r a n c i j e .

25

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

JESENJA PJESMA

Nepoznat Netko

donio je Jesen

u Sjevernu Sobu.

O, sada,

kad sve je boja,

berba i miris vina,

i kada se čuje

pjesma Stvari i

Živinâ,

i kad mrtvaci viču

od čežnje u grobu,

Nepoznat Netko

donio je Jesen

na srebrnom

pladnju

u sobu:

grožđe i kruške,

jabuke i smokve.

A vani se puše

sunčanog soka

lokve,

i čuje se kroz prozor

gdje u svili dana

pjeva negdje žena.

I cvrkuću ptice.

Miroslav Krleža

BIRAMO – DISKRIMINACIJU!

Na početku mjeseca septembra Visoki predstavnik međunarodne

zajednice u BiH, Valentin Incko, izjavio je da 300.000 ljudi koji se

ne deklariraju kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi nemaju pasivno izborno

pravo. Dakle, 300 000 ljudi nemaju pravo, kandidirati se recimo

za predsjednika BiH. Doduše to pravo nema ni skoro sedam

milijardi stanovnika Zemlje, koji nisu državljani Bosne i

Hercegovine. I za tih skoro pa sedam milijardi osoba, ovo nije

problem zato što mogu postati predsjednik države čiji su

državljani. Problem je 300 000 državljana BiH ne mogu biti birani

za člana Predsjedništva (zadržimo se baš na ovoj funkciji). Dakle,

koji god stranac da nas posjeti ili gleda iz daleka o nama stiče

dojam koji ne može biti nimalo pozitivan. Kako biste vi reagirali da

vam neko oduzme pasivno biračko pravo samo zato što niste

Bošnjak, Srbin ili Hrvat? A nije da je svijet ostao nijem na ovo

apsurdno kršenje ljudskih prava. Evropski sud za ljudska prava je

već davno presudio da je to eklatantan primjer kršenja ljudskih

prava i da se ustav MORA pod hitno prilagoditi presudi. Jedno

vrijeme je čak i evropska zajednica prijetila Bosni i Hercegovini

isključenjem iz ekonomskih i drugih tokova, ali kada su vidjeli da

bh. političare to baš i ne brine, odustali su od prijetnji. A mi? Mi

smo redovno slušali vijesti, eventualno govorili „Bože sačuvaj” ili

tvrdili da imamo ozbiljnijih problema (ozbiljnijih od kršenja ljudskih

prava?!) i nastavljali svoje živote kao da se ne radi o našim

sugrađanima. Nije bilo protesta, niko nije zaprijetio bojkotom

jednih od izbora koji su se u međuvremenu odigrali, niti je iko

pokrenuo ozbiljnu akciju za izmjenu Ustava. Pod ozbiljnom

akcijom zaista ne možemo smatrati nekoliko sastanaka vodećih

stranaka, koji su završeni tako da nije postignut nikakav dogovor,

a uredno je potrošen novac za organiziranje sastanka, dnevnice,

putne troškove, prekovremeni rad, hranu i ko zna šta sve ne. Ali

dokle god se slažemo sa postojećim stanjem, a slažemo se dokle

god ga ne mijenjamo, zaslužujemo i goru društvenu, političku i

ekonomsku situaciju. Zar smo se pretvorili u ljude koji reagiraju

samo na situacije koje se direktno tiču samo njih? Ako jesmo,

onda živimo u hororu gorem od filma „Strava u ulici Brijestova”.

Strava uživo!

Općina Centar

26

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

CRTEŽI

Ponekad tako

sebe damo

za oči jedva

upoznate.

I na rastanku

ćutimo samo

i ne tražimo da

nas vrate.

Živimo posle u

tom drugom

sve dok mu oči

svetom plamte.

I ne znamo što

nas pamte dugo

kad ne tražimo

da nas pamte.

Miroslav Mika

Antić

Centar za kulturu dijaloga je primio pismo od jedne djevojke

Romkinje. Pisala je da ne želi da objavimo ovo, ali mislimo da svi

možemo mnogo toga naučiti iz njenog pisma. Postavljamo ga u

originalu, uz napomenu da smo na kraju dobili dozvolu anonimne

djevojke da ga objavimo. Vrijedi ga pročitati. "Ja sam Romkinja, i

idem u sredjnu školu. Internet ja ne koristim često. Pa če moja

prijateljca da šalje ovo vama. Imam jednu prijateljcu koja mi rekla

za ovo. Volim iči u školu i ako nisam baš dobar đak. Meni ne

treba da mi neko da pare jer moj otac rdai. Ima pošten poso. Ljudi

u školi mislu da mi Romi samo prosimo i ništa neradimo.

Profesori su uglavnom dobri samnom ali nekad imam osječaj da

dobijem manju ocjenu nego neki drug iz razreda jer sam drugačia.

Imam samo jednu prijateljcu sa kojom se ja družim. Ona često

meni pomaže oko škole. U školi imam ženskog pedagoga. Ona

mene pita često kako sam ja. Ja kažedm dobro. Nekad nisam

dorbo. Nekad me izazivaju da sam ciganka. Ja kažem prijateljci i

ona hoće da tuče ove što mi govore ružne stvari. Ja to neću.

Neću da nekog boli ko što mene boli. Mnogo ljudi kažu da imaju

dobri i loši ljudi. Al kad si Rom moraš da bideš puno bolji od

drugih ako hočeš posao. Ponekad mislim da mi nije drugarce da

bi stalno plakala. Ali ona je dobra. Ima i dobre roditelje. Oni su

naučili nju da bude dobra. A što nisu i drugi roditelji naučili

drugare iz razreda da budu dobri?

Moja drugarca je htijela da ispravi kako pišem. Ali ja nedam. Ja

sam ovolko naučila al ću naučiti još. Budite dobri ljudi. I recite

djeci da budu isto tako dobri ljudi.”

Općina Centar

27

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

Tako tuguje vetar

Kao što jecavi

vetar kroz noć

žuri,

tako moja želja

tebi hrli,

tako se moja

čežnja za tobom

budi.

O, ti zbog koje

bolujem,

šta znaš ti o

meni?

Polako gasnu

ova kasna svetla,

dolaze dugi i

besni sati.

Noć ima tvoje

lice,

i vetar koji o

ljubavi priča

osmehuje se kao

ti.

Herman Hese

Manjine ponovo bez svojih kandidata na izborima

Nacionalne manjine u BiH ni na ovim izborima neće moći ostvariti jedno

od osnovnih prava, a to je pravo da budu birani, iako je Sud u Strazburu

još prije pet godina donio presudu u slučaju „Sejdić- Finci“ da se to

pravo mora ugraditi u Ustav i poštovati. BiH je po mnogo čemu

specifična, a ono po čemu je izrazito zanimljiva je nepoštovanje

zakonskih normi, Ustava i odluka koje donose najviši evropski sudovi.

Prije pet godina Sud u Strazburu donio je presudu prema kojoj je

obaveza BiH da u što hitnijem roku izmjeni Ustav i omogući

kandidovanje pripadnicima nacionalnim manjina na izborima. Nakon

maratonskih pregovora, domaćih i stranih, nije postignut kompromis s

obzirom da političari u BiH ne pristaju na kompromis po ovom pitanju.

Apelanti, Rom Dervo Sejdić i Jevrej Jakob Finci, počeli su gubiti

strpljenje i nadu, kada je riječ o izmjeni Ustava s obzirom da se

godinama ništa nije promjenilo. Finci kaže da je takav scenario bio i

očekivan i da se ne usudi prognozirati da li će, i kada, neki pripadnik

nacionalne manjine u BiH imati pravo kandidovanja na izborima. „Zašto

je to tako, treba pitati one koji upravljaju ovom zemljom ali možda i one

koji glasaju za takve ljude. Šta je tu je, tu smo gdje smo, ne može

svanuti prije zore. Jedino je pitanje dokle će nas Evropa trpjeti ovakve

kakvi smo“, kaže Finci. Poznato je učešće međunarodne zajednice u

ovom procesu s obzirom da je zaprijetila, ukoliko dogovor ne bude

postignut oko izmjene Ustava, da izbori neće biti održani. Izbori su za

sedam dana, tako da je međunarodna zajednica još jednom pala na

ispitu. Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Miodrag

Živanović, kaže da ovo nije problem samo nacionalnih manjina, već

svih građana.

Međunarodna zajednica upozoravala je i na lokalnim izborima prije

dvije godine da će poništiti rezltate izbora ukoliko ne dođe do promjene

Ustava. Izbori su održani, rezultati nisu poništeni, a ni održavanje opštih

za sedam dana, nije ničim ugroženo. Analitičar iz Sarajeva Asim Mujkić

kaže da je na ovaj način doveden u pitanje ligitimitet izbora.

Pet godina nakon donošenja presude u predmetu Sejdić - Finci, Bosna

i Hercegovina se sprema za još jedne izbore, a da nije izmijenila Ustav

BiH. Izbori se održavaju 12. oktobra, a pravo da se kandiduju za

državno Predsjedništvo i Dom naroda državnog parlamenta nemaju oni

koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci. Iako su upozorenja

iz EU stizala, sada je već izvjesno da će rezultati izbora biti priznati i da

će se tek nakon konstituisanja vlasti moći govoriti o sprovođenju

presude “Sejdić - Finci”. IZVOR:http://www.funkhauseuropa.de/sendungen/radioforum/region/bh_iz

bori_bez_manjina100.html

Općina Centar

28

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

CVETAK

Uveli cvetak

bezmirisni

pušten u knjizi

gledam ja.

I gle, već mnoštvom

čudnih misli

duša se moja puni

sva.

Kog proleća je cvao

cvatom

i čijom rukom

skršen bi?

Da l’ poznatom il’

nepoznatom?

Zašto ga ovde

ostavi?

Možda za spomen

na poznanstvo

il’ na rastanak

možda dug?

Na kakvu šetnju

kroz prostranstvo,

kroz tiho polje,

tamni lug?

Živi li on il’ ona živi,

gde li je njihov kutak

sad?

A možda su i

uvenuli

ko ovaj ovde cvjetić

mlad?

Aleksandar

Sergejevič Puškin

Inzko o diskriminaciji u BiH: 'I dalje samo Bošnjaci, Srbi i

Hrvati mogu biti birani'

"I dalje 300.000 ljudi u Bosni i Hercegovini mogu samo da biraju,

a ne i da budu birani, jer se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili

Srbi", podsjetio je Valentin Inzko, piše Tanjug.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko

optimista je u pogledu skorašnjih opštih izbora, ali ističe problem

da pripadnici 16 nacionalnih manjina u BiH nemaju pasivno

izborno pravo da budu birani. To je nedopustivo, rekao je Inzko za

Slovenačku novinsku agenciju, tokom Strateškog foruma na

Bledu na kojem učestvuje.

Riječ je o pripadnicima manjina, ljudima iz tzv. miješanih brakova i

onima koji se deklarišu jednostavno kao državljani BiH, objasnio

je Inzko.

On je podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava u predmetu

"Sejdić-Finci" donio presudu u njihovu korist, odnosno naložio

eliminisanje nacionalne diskriminacije iz izbornog zakonodavstva,

ali da je za primjenu te presude na oktobarskim izborima u BiH

prekasno zbog izbornih rokova.

Inzko ostaje optimista u pogledu rezultata izbora i vjeruje da

formiranje vlasti neće potrajati dvije godine, kako je bilo poslije

prethodnih izbora.

Inače, presuda suda u Strasbourgu u predmetu "Sejdić-Finci",

odnosi se na pravo kandidovanja pripadnika nacionalnih manjina

za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH, a njena

primjena vezana je za promjenu Ustava, oko čega među ključnim

političkim strankama u BiH nema saglasnosti.

IZVOR: http://radiosarajevo.ba/novost/163685/inzko-o-

diskriminaciji-u-bih-i-dalje-samo-bosnjaci-srbi-i-hrvati-mogu-biti-

birani

Općina Centar

29

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

NE BIRA SE LJUBAV

Ne bira se ljubav

kao ni smrt.

Sve je u knjigama

duboko pod

morem

zapisano.

Jezikom neznanim

nama,

nebesnim

pismenima.

Niti se oduprijeti

možeš

niti preskočiti dan.

Kao što ne možeš

tuđi san usniti

niti okom drugim

vidjeti.

Volio bih da nisi ti

ona koju u ovom

času

volim.

Pero Zubac

PRIJEDLOG RADIONICE PROTIV DISKRIMINACIJE

TRAJANJE: 35´ (10’ crtanje; 25’ rasprava)

Uputa: Podijelite grupu na 4 dijela. Svakoj grupi podijelite papir i

boje za crtež. Jednoj skupine zadajte da zajednički nacrtaju motiv

proljeća, drugoj ljeta, trećoj jeseni. Četvrtoj skupini dajete nejasne

upute i ništa dodatno ne pojašnjavate. Sve skupine tijekom

njihova rada pohvaljujete i potičete, a članove četvrte skupine

grdite i ne pojašnjavate.

Promatrate ponašanje svake grupe i pojedinca. Ako se neko od

učenika ostalih skupina javi „braniti“ 4. skupinu obazrivo ali

odlučno ih pokušavajte u tome spriječiti. Ukoliko se javi netko iz 4.

skupine budite što osorniji i nemilosrdniji.

Pitanja:

Kako ste se osjećali kao povlašteni?

Kako kao diskriminirani?

Zašto ste se ne/uključili u „odbranu“ diskriminiranih?

Šta možete učiniti ako se osjećate diskriminirani?

Šta možete učiniti ako ste svjedok diskriminacije?

Općina Centar

30

CKD O DEBATOLOGIJI

DEBATOLOGIJA

DEBATNE TEZE ZA PERIOD

04.08. – 29.09.2014.

• Uvođenje uniformi u školama: šansa za sprečavanje

vršnjačkog nasilja ili narušavanje ljudskih prava?

• Da li su istospolni brakovi ljudsko pravo? Diskriminacija

starijih: ozbiljan problem ili skretanje pažnje od daleko

ozbiljnijih oblika diskriminacije?

• Vršnjačko nasilje – šala koja je otišla predaleko ili

ozbiljan problemLGBT zajednica u BiH: bez prava na

ljudska prava?

• Diskriminacija u BiH: sveprisutna?

• Detektori metala u školama – diskriminacija ili povećanje

sigurnosti maloljetnika?

• Zabrana ugovorenih brakova Roma – unapređenje ili

kršenje ljudskih prava?

• Katar: država prosperiteta ili kontinuiranog narušavanja

ljudskih prava?

• Maloljetnike koji koriste govor mržnje protiv

ravnopravnosti i tolerancije treba procesuirati kao

odrasle osobe?

• EU treba odobriti azil ženama koje žive u državama u

kojima postoji diskriminatorska legislativa spram žena i u

kojima nasilje spram žena često nije kažnjivo?

• Da li je islam religija koja promovira ljudska prava?

Diskriminacija koju društvo ne sankcionira umanjuje

vladavinu prava?

• Na fotografijama za osobne dokumente (ne) trebaju biti

dozvoljena vjerska obilježja?

• Da li su u BiH organizacije za zaštitu ljudskih prava

korumpirane? U svijetu treba zabraniti diskriminaciju na

osnovu fizičkog izgleda?

• Kršenje određenih ljudskih prava je opravdano ukoliko

se radi o borbi protiv terorizma?

• Treba nametnuti obavezu glasanja svim građanima?

Diskriminacija na osnovu spola je opravdana za

određene poslove?

• Velike multinacionalne kompanije trebaju poštivati

ljudska prava?

• Pomirenje na Balkanu ne može biti postignuto bez

implementiranja principa „pravda za sve“?

• Gdje je potrebno, ljudska prava treba nametnuti silom?

• Treba zabraniti muziku i tekstove pjesama u kojima se

potiče diskriminacija?

• Nakon razvoda djeca trebaju ostati sa očevima jer oni

bolje brinu o njima?

U ovom izdanju

Debatnih Novosti vam

donosimo dva

intervjua sa najboljim

debatolozima za

mjesec juli i mjesec

avgust. U julu je titulu

najboljeg debatologa

osvojila Jovana Tatić

iz Srpca, dok je

najbolji online

debatant u avgustu

bio Mirza Halilčević iz

Tuzle. Pozivamo

debatante iz cijele

Bosne i Hercegovine

da nam se pridruže u

online debatama u

kojima mogu osvojiti

mjesečni džeparac od

50 KM, knjigu i

internacionalno

priznat certifikat.

Čekamo vas!

31

DEBATOLOGIJA

PREDSTAVLJAMO: JOVANA TATIĆ NAJBOLJI ONLINE DEBATANT ZA JULI

2014. GODINE

1.Možete li nam se predstaviti? (Ime i prezime,

škola/fakultet, grad…)

Moje ime je Jovana Tatić. Živim u Srpcu,gdje sam

završila osnovnu skolu.Trenutno idem u treći razred

gimnazije i član sam debatnog kluba “GIMS“ Srbac.

2. Kako ste otkrili debatu i Debatologiju?

Debatu sam,prije svega,otkrila preko televizije. Par

puta sam gledala emisiju “Ni da ni ne” u kojoj učestvuju

srednjoškolci.Tada se probudilo moje interesovanje za

argumentovanu raspravu,te sam se polaskom u

srednju skolu i sama počela njome baviti.U debatnom

klubu “GIMS” sam se upoznala sa osnovnim pojmovima u debate,njenim ciljevima

i idejama.Svidjelo mi se što debata radi na razvoju kulture dijaloga mladih i

kritičkog mišljenja kod mladih.Za Debatologiju sam prvi put čula na jednom

seminaru u organizaciji Centra za kulturu dijaloga,te sam odlučila da se uključim u

internet debate.

3. Šta vam se na Debatologiji dopada, a šta ne?

Način na koji je Debatologija osmišljena je za svaku pohvalu.Pruža mogućnost

svima da učestvuju u argumentovanoj rasrpravi.Učestvovanjem u kvalitetnim

internet debatama na Debatologiji saznajemo više o aktuelnim dešavanjima u BiH

i region, kao i o najviše zastupljenim problemima u društvu.Također imamo priliku

da iznesemo svoja razmišljanja o istim.Stvarno je teško pronaći nešto što mi se na

Debatologiji ne dopada.Jedino što bih voljela da se uvede je da se svim aktivnim

internet debatantima ukaže na greške koje čine prilikom debatovanja.

4. Koja vam je takmičarska teza u julu bila najzanimljivija?

Izdvojila bih tezu Društvene mreže mogu doprinijeti smanjenju diskriminacije i

netolerancije? Moram priznati da su mi sve takmičarske teze u julu bile zanimljive

jer su se odnosile na zaštitu ljudska prava i diskriminaciju.

5. Da li online debate mogu pomoći u kreiranju rješenja za prepoznate

probleme?

Internet je postao svakodnevnica u životima svih nas.Online debate svakako

mogu pomoći u kreiranju rješenja za prepoznate problem upravo zbog toga što će

se za te probleme najprije čuti na internetu.One omogućavaju da se svi koji imaju

ideje uključe i da ih obrazlože,te da se lakše kreira konačno rješenje.

32

DEBATOLOGIJA

6. Koji problem bi bh. društvo trebalo hitno riješiti?

Mislim da bi se mnogi složili da je netolerancija sve više izražena u bh. društvu.Ovaj

problem je posebno vidljiv kod mlađih generacija.Veoma raširen je i problem

diskriminacije prema LGBT osobama,osobama različite vjeroispovjesti i nacionalnim

manjinama.

7. Da li su žene izložene višem stepenu diskriminacije u bh. društvu u odnosu na

muškarce?

Jesu.To potvrđuju i razna istraživanja.Ali BiH nije jedina država u kojoj su žene u većem

diskriminatorskom položaju u odnosu na muškarce.Iako se već nekoliko stotina godina

žene bore za jednakost sa muškarcima,do toga još uvijek nije došlo.Ovaj problem je u bh.

društvu posebno vidljiv prilikom zapošljavanja,a prava zaposlenih žena se u mnogim

segmentima krše.Nije rijetko da se zakonsko porodiljsko odsustvo u mnogim slučajevima

zamijenjuje otkazom. Žene se u bh. društvu nalaze u diskriminatorskom položaju i u

porodici,one nedovoljno učestvuju u političkom odlučivanju,a svakodnevno su žrtve

nasilja.

8. Da možete, kako biste unaprijedili stanje ljudskih prava u BiH?

Unaprijediti ljudska prava nije nimalo lako, niti jednostavno.Na tome već nekoliko godina

rade obrazovani i stručni ljudi.Veliki dio građana BiH nije upućen u osnovna ljudska prava

te bih,da sam u mogućnosti,najprije radila na tome.Neki od načina da se javnost upozna

sa ljudskim pravima su mediji,brošure,radionice,javna predavanja.Potrebno je ozbiljnije

pristupiti ovom problem,uvesti rigoroznije kazne i pridržavati se istih.

9. Koliko je obrazovanje važno za unapređenje demokratskih procesa odlučivanja u

bh. društvu?

Obrazovanje je od velike važnosti za unapređenje demokratskih principa odlučivanja u

bh. društvu.Što je više ljudi obrazovno,to ih je više upućeno značenje pojma demoktarija i

u sve što je za demokratiju vezano.

10. Šta mislite o ideji uvođenja debate kao predmeta u redovnu nastavu u srednjim

školama?

Pristalica sam ideje da se debata uvede kao predmet u redovnu nastavu.Debata nam

pomaže da razvijamo kritičko mišljenje i demokratske principe,uči nas argumentovanoj

raspravi,uvažavanju sagovornika i formiranju sopstvenih stavova o različitim aspektima

društvene stvarnosti.Ona omogućava podizanje nivoa društvene svijesti.Pomaže nam da

se naučimo izražavati na pravi način. Mladi nisu dovoljno svjesni koliko je kultura

komunikacije značajna,te je to još jedan razloga da se debata uvede kao predmet u

redovnu nastavu srednjih škola.Ovo su stvari koje će rijetko koji učenik naučiti a da se

nije susretao sa debatom.

11. Koliko je debata važna za promoviranje pomirenja i suživota?

Itekako je važna.Kao što sam u prethodnom pitanju rekla,debata nas uči da slušamo

druge,da uvažavamo tuđa mišljenja i stavove.Također,debata se zalaže za to da se

rješenju problema pristupi razgovorom.

12. Predložite debatne teze o kojima biste voljeli debatirati!

Voljela bih više debatovati o tezama koje se odnose na sistem školovanja u

BiH,legalizaciju istpolnih brakova i usvajanje djece u istopolnim brakovima.

13. Poruka za kraj?

Ne ustručavajte se pitati ono što vas zanima.Iznesite svije stavove o aktuelnoj temi ili

problemu.Probleme rješavajte razgovorom i poštujte kulturu dijaloga.

33

DEBATOLOGIJA

MIRZA HALILČEVIĆ – NAJBOLJI AVGUSTOVSKI ONLINE DEBATANT

Možete li nam se predstaviti? (Ime i prezime, škola/fakultet, grad…)

Zovem se Halilčević Mirza. Dolazim iz Tuzle, gdje sam završio i srednju školu –

Gimnaziju „Ismet Mujezinović“, a gdje i nastavljam svoje školovanje na

Filozofskom fakultetu na Odsjeku bosanski jezik i književnost.

2. Kako ste otkrili debatu i Debatologiju?

Još od ranije sam vrijeme provodio prelistavajući sadržaj Studomata, u potrazi za

zanimljivim i korisnim informacijama, tako da sam još tada primjećivao objave

vezane za same debate, s tim da tome u početku tome i nisam pridavao neku

veliku pažnju. Naknadno sam otkrio i mogućnost debatovanja što me je privuklo

obzirom da još od osnovne škole učestvujem u debtanim raspravama.

3. Koja vam je takmičarska teza u avgustu bila najzanimljivija?

Iskreno govoreći, zaista je bila ponuđena čitava paleta raznolikih tema, počevši od

onih koje se mogu argumentovati svojim riječima, do onih za koje je potreban

svojevrsni oblik informisanja... Tako je da zaista nezahvalno suziti izbor na jednu

temu, obzirom da je riječ o kvalitetnom obliku neformalne edukacije. Ja bih recimo

izdvojio teme „Izborna prava treba ograničiti zločincima, profiterima i

kriminalcima?“ i „Na fotografijama za osobne dokumente (ne)trebaju biti

dozvoljena vjerska obilježja“, upravo iz razloga jer nude izuzetno obimnu osnovu

za debatovanje.

4. Da li online aktivnosti mogu pomoći u podizanju svijesti javnosti o

aktualnim problemima i da li se kroz ove aktivnosti mogu kreirati održiva

rješenja?

Shodno digitalizaciji, pristupačnosti i mogućnostima online aktivnosti itekako mogu

pomoći u podizanju svijesti javnosti o aktuelnim problemima, mada, tu uvijek

postoji određeni procenat ljudi koji se kreću slabijim linijama otpora i kojima

osvještavanje ne ulazi u okvire društvenog života, tako da bih radije rekao, kako

online aktivnosti mogu dodatno nadograditi već utemeljenu svijest. A što se tiče

održivih rješenja tu sam već pomalo skeptičan, zapravo, samo bih potvrdio gore

prethodno napisano – održiva rješenja moguće je kreirati jedino uz postojeći

temelj, jer čovjek sa takvim početkom, može posvuda kreirati!

34

DEBATOLOGIJA

5. Da možete, kako biste riješili problem diskriminacije u bh. društvu?

U suštini, kao populacija mi smo dobrim dijelom primitivni, pa se branimo

konzervativnošću, ali ne uspijevamo razdvojiti ta dva pojma. I kao takvima,

vjerujem kako je najbolje uvesti visoke novčane kazne za svaki mogući vid

diskriminacije. Takav zakon postaviti kao sredinu, a dograđivati ga svojevrsnim

edukacijama.

6. Koji aktuelni problem bh. društva biste prvi pokušali riješiti?

Državi koja grca u problemima zaista je teško postaviti prioritet, ali recimo da sam

u mogućnosti, vjerovatno bih se pozabavio rješavanjem problema korupcije.

7. Kada biste mogli, koje promjene biste uveli u obrazovni sistem BiH?

Naš (nazovimo ga) sistem obrazovanja je jedna velika ironija i paradoks, upravo iz

razloga jer obrazovanjem nazivamo ono što je ustvari ogoljeno školovanje, a

razlika je drastična. Takvim procesom, mi formiramo društvo sa mogućnošću

deklamovanja teorija, formiramo ljude koji će danas-sutra biti nesposobni doktori,

pohlepni političari i pasivni profesori. Obrazovna funkcija se davno izgubila, a

profesori odavno teže da nas napamet nauče puke odgovore, a smisao je upravo

u tome, da se umjesto odgovora nauči postaviti pitanje.

Temeljita reforma školstva je stvar koja je nužna, dakle, promijenio bih sve što se

promijeniti da.

8. Da li je bh. društvo, tolerantno društvo?

Ja vjerujem kako mi kao društvo konstantno pomjeramo vlastiti prag tolerancije, i

smatram kako je upravo to jedan od ključnih razloga lošeg stanja u državi. Nismo

sposobni uvidjeti mjesto i vrijeme za tolerisanje, nego mimo svakog nepisanog

pravila tolerišemo sve što ne bi trebali. Pa tako danas tolerišemo vidove

diskriminacije, greške političara, greške u lokalnoj zajednici, i umjesto

sankcionisanja odmahujemo glavom, a nedjelovanje skoro da je jednako

podržavanju devijantnog ponašanja sa kojim se susrećemo, ako ne i gore.

Pragovi tolerancije probili su svaki mogući zid pasivnosti, i takvo što odavno je

premašilo toleranciju zdravog razuma.

35

DEBATOLOGIJA

9. Na koji način biste unaprijedili stepen tolerancije u bh. društvu?

Da naš sistem obrazovanja funkcioniše kako treba, djeca u školama bi između

ostalog učila i o tome, a ovako, jedino što im preostaje je neki vid neformalnog

obrazovanja, tako da zagovaram pozitivne vidove edukacija koji rade na

društvenom unapređenju.

10. Namjeravate li i dalje debatirati na Debatologiji?

Da naravno. Debatologija je jedan od kvalitetnijih oblika neformalnog obrazovanja,

uz koji se usputno može i zaraditi, tako da ću se u svakom slučaju potruditi da

ostanem aktivan član.

11. Čime biste se voljeli baviti u budućnosti?

Sebe pronalazim u umjetnosti, osobito u književnosti, a s druge strane volio bih

ukomponovati umjetnost i profesorski zanat.

12. Vaš prijedlog za neke buduće debate?

Iskreno, volio bih kada se sve debate ne bi morale nužno i potkrijepiti nekim

izvorom, prosto iz razloga jer sam se susretao sa argumnetima koji su u suštini

prekopirani tekst neke stranice sa linkom ispod. Volio bih kada bi se nudile teme

koje bi podsticale razvijanje kritičkog stava.

13. Poruka za kraj?

„Zemlja koja uništava svoje obrazovanje ne čini to nikada samo zbog para. Jedna

zemlja koja uništava svoje obrazovanje je odveć pod vladavinom onih koji od

širenja obrazovanja strahuju jer neobrazovanim ljudima lakše se manipuliše“

(Italo Kalvino)

Znanjem protiv monopola!

36

PREDSTAVLJAMO – ISMAIL ĆIDIĆ DEBATANT

BEHRAM-BEGOVE MEDRESE TUZLA

KOUREDNIK DEBATNIH NOVOSTI

Budući da sam bio urednik dvobroja za juli i august

odlučio sam se da i dalje budem na raspolaganju

Centru za kulturu dijaloga u kreiranju novih brojeva

Debatnih novosti. Ponajviše pažnje htio bih posvetiti

tekstovima koji govore o debatantima i debatnim

trenerima kako bismo približili Debatne novosti

upravo njima jer oni čine veliki dio debatnog

programa u Bosni i Hercegovini.

PREDAVAČ SREDNJOŠKOLAC

1. Motivaciono pismo

Već četvrtu godinu uključen sam u debatni program u

Bosni i Hercegovini i iz godine u godinu nastojao sam

da unaprijedim svoje debatne vještine. Nastojao sam

da iskoristim svaku priliku koja mi se pružila, a ovo je

svakako odlična prilika za sve debatante koji žele

nastaviti s debatnim programom i nakon završetka

srednje škole da se dostojno pripreme za buduće

izazove. Između ostalih, jedan od mojih ciljeva jeste

da u budućnosti budem na raspolaganju Behram-

begovoj medresi, školi koja mi je puno toga pružila,

kao profesor predmeta "Debata", jer sam ubijeđen da

ćemo dočekati dan kada ćemo debatu pisati velikim

početnim slovom D, baš kao što pišemo i Geografiju,

Historiju, Biologiju itd., odnosno kada debata postane

redovan školski predmet. Zbog svega ovog, smatram

da bi bilo izuzetno poželjno da se iskušam kao

predavač na seminaru i "počnem" pripremati za

buduće izazove.

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Tokom jula i

avgusta su bili

otvoreni konkursi

za volontera na

CKD aktivnostima,

kourednika

Debatnih novosti i

predavača-

debatanta na CKD

aktivnostima.

Ismail se prijavio i

za volontera na

aktivnostima

pokazujući da BiH

ima mlade ljude

spremne da rade i

da pomognu. Ove

aplikacije i volja za

saradnju sa CKD-

om svakako neće

proći

nenagrađeno. A

vjerujemo da se

Ismailu smiješi

karijera još

uspješnijeg

debatanta i

predavača.

Sretno Ismaile!

37

2. Lista debatnih uspjeha

2. mjesto (ekipno) na Regionalnom debatnom

takmičenju 2012.;

2. mjesto (ekipno) na Državnom debatnom

takmičenju 2012.;

2. mjesto (ekipno) na Superfinalnom državnom

debatnom takmičenju; 2013.;

3. mjesto (pojedinačno) na Superfinalnom državnom

debatnom takmičenju 2013.;

1. mjesto (ekipno) na Regionalnom debatnom

takmičenju 2013.;

2. mjesto (pojedinačno) na Regionalnom debatnom

takmičenju 2013.;

2. mjesto na Državnom debatnom takmičenju 2014.

4. mjesto (pojedinačno) na Državnom debatnom

takmičenju 2014. godine; (bez bodova za

učestvovanje na Debatologiji);

učestvovanje u finalnim debatnim rundama na

svakom takmičenju na kojem sam nastupao;

Tri mjesečne nagrade za najboljeg internet debatanta

u projektu Debatologija;

urednik dvobroja Debatnih novosti.

3. Kratki osvrt na temu „KP debanti format vs KPP

debatni format“

KP i KPP debatni formati su najčešće korišteni

formati na debatnim takmičenjima u Bosni i

Hercegovini. Odlikuju se jasnim i preciznim pravilima

koja određuju uloge debatanata u timu, ali i način na

koji debatanti treba da održe svoje govore. Osnovna

razlika između ova dva formata jeste to što se

debatovanje u KPP debatnom formatu zasniva na

debatovanju u situacijama koje još uvijek nisu

prisutne te se analizira problem (bolest) i predlaže

plan kako riješiti taj problem. Modalni glagoli (npr.

"treba") koji se nalaze u sastavu teza najčešće

određuju da li je teza postavljena u KP ili u KPP

debatnom formatu. Također, bitno je istaknuti da su

clashevi kod KP debatnog formata vezani za

argumente, dok u KPP debatnom formatu imamo

situaciju u kojoj prvenstveno negacija ima za cilj

opovrgnuti plan afirmacije budući da ona najčešće

predlaže nešto što trenutno nije prisutno.

HALJINA

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Niko na njoj ne vidi

tvoje ruke

kada prolazim

ulicom.

Niko na njoj ne vidi

tvoje prste

kad je vratim kući.

Maleno dugme je

opet ušiveno,

i zakopčani svi snovi

visoko do vrata.

Ja ovu haljinu nežno

skidam,

ja ovu haljinu

pazljivo oblačim.

Ona za mene moć

mađije ima.

Volela bih da tvoje

ruke na njoj

mogu da pokažem

svima.

Mira Alečković

38

4. Pismo preporuke trenera debatnog kluba

Ismail Ćidić, kapiten našeg debatnog kluba, uvijek je

dostojno obavljao svoje obaveze i zaduženja. Nisam

imao dileme oko izbora kapitena nakon što je

Mustafa Mehuljić završio školovanje u Behram-

begovoj medresi, iako je Ismail tada bio tek drugi

razred. Velike zasluge za uspjehe našeg debatnog

kluba ima upravo Ismail gdje je na Superfinalnom

državnom debatnom takmičenju u Vogošći 2013.

godine debatovao i kao prvi i kao drugi član te

zajedno s Kanitom Krdžalić odveo naš tim do finala i

drugog mjesta na ovom takmičenju. Također, na sebe

je preuzimao najveću odgovornost i na predstojećim

debatnim takmičenjima.

Ono što posebno želim da istaknem jeste to da Ismail

uvijek teži ka daljnjem napredovanju, ali i

podučavanju drugih učenika u našoj školi debatnim

vještinama, tako da se na njegov prijedlog i inicijativu

već dvije godine zaredom održava "Debatna

radionica" gdje se pomno prate potencijalni kandidati

za naš debatni klub. Također, nebrojeno puta sam bio

u prilici da vidim kako analizira sudačke listiće i

debate koje su postavljene u video formatu na

Youtube.

Smatram da je Ismail spreman za ovakvu vrstu

izazova, ali, što je i puno važnije, veoma je motivisan

za daljnje napredovanje, tako da bi mu ova prilika bila

itekako značajna.

U potpisu: Midhat Čaušević, trener debatnog kluba

Behram-begove medrese

UDES:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Ljubavi, poplavo

preko brega dana,

kurjak tvojih reka

rasple se u more

naglo, ko grom što

se iznad

gromobrana

kao rog zario u

šumne ponore.

O, ljubavi, šta sam,

ne znam šta sam

bio,

da l’ pio, ljubio, o,

uporednici,

brodim li, o, slutnje,

jesam li brodio

morem kojim plove

svetlu ljubavnici,

pa sam posto ljubav,

posto cilik rose,

reski izvor snage

klonućima mesa,

ženi koju volim –

zanosi što nose

mene ko njen udes

pod granom nebesa.

Oskar Davičo

39

IZVJEŠTAJ O RADU DEBATNOG KLUBA

„KELAM” BEHRAM-BEGOVE MEDRESE TUZLA –

SEPTEMBAR 2014.

Poštovani,

šaljem vam kratak izvještaj o uvodnim aktivnostima

našeg debatnog kluba u ovoj školskoj godini.

Debatni klub Behram-begove medrese od ove godine

nosit će i ime u svom punom nazivu. Radi se o riječi

iz arapskog jezika "Kelam" koja u prijevodu na naš

jezik znači govor, lijep govor, iskren govor i sl. Razlog

zbog kojeg smo se odlučili da naš debatni klub

nazovemo ovim imenom jeste taj da debata u suštini i

razvija govorne vještine koje nam nisu samo

potrebne u debatnim rundama, nego i u gotovo svim

drugim životnim situacijama.

Također, kreirali smo i okvirni plan rada koji će moći

biti uređivan shodno detaljima vezanim za održavanje

takmičenja u organizaciji Centra za kulturu dijaloga.

Posebnu pažnju smo posvetili i uvođenju novih

članova u debatni program u našoj školi. Do sada

smo sedmično imali tri sata aktivnog rada, a u svakoj

sljedećoj sedmici imat ćemo po 30 minuta više, sve

dok ne dođemo do pet sati aktivnog rada u toku jedne

sedmice.

Ismail Ćidić

kapiten debatnog kluba Kelam

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Dragi Ismaile,

hvala za

dostavljeni

izvještaj kojim si

ne samo prikazao

aktivnosti koje ste

implementirali u

debatnom klubu

nego i pokazao

da si ulogu

kapitena

debatnog kluba

shvatio vrlo

ozbiljno. Zaista

nam je drago da

si dio CKD

porodice, a

vjerujemo da ćeš

to ostati i nakon

završetka svog

srednjoškolskog

školovanja.

40

U ime svih članova debatnog kluba Modus i moje

lično svima u CKD-u želim sretan početak nove

školske godine, novih radnih obaveza, da nam nova

zaduženja i druženja budu prijatnija i produktivnija i

naravno veselija.

U ime debatnog kluba Modus i moje lično svim

uposlenim u CKD-u i svim članovima želim sretne i

ugodne predstojeće praznike: BAJRAM I DAN

UČITELJA

Prof. Alma Ahmethodžić

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Profesorica Alma

Ahmethodžić je

već poznata u

debatnoj porodici

ne samo po

entuzijazmu kojim

ispunjava debatne

obaveze nego i po

redovitom

čestitanju i

obilježavanju

praznika i

značajnih datuma.

Draga profesorice

Alma hvala za

predivne čestitke i

želje koje nam

redovno šaljete.

Svaka ima

posebno mjesto, a

mi se nadamo da

ćemo još mnogo

godina surađivati i

od vas dobivati

predivne čestitke.

41

MEĐUNARODNI DAN DEMOKRATIJE U

SREDNJOJ ŠKOLI ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO

Poštovanje, danas, 15. 09. 2014., god., u 12 i 20h u

Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu

obilježen je Međunarodni dan demokratije

programom koji su pripremili članovi debatne sekcije i

CIVITASA u okviru kojeg je dat historijski pregled:

nastanak demokratije do savremene demokratije i

njenih karakteristika zatim učenic su odglumili

razgovor filozofa Sokrata i sofiste Trasimaha o

pravdnosti, sporedena je anketa u I i IV razredima u

ovkviru koje su učenici imali priliku odgovoriti na

osnovna pit. o demokratiji i njehove pretpostavke,

želje šta i kako bi trebao izgledati jedno demokratsko

društvo nakon toga učenica je prezentirala podatke o

deokratiji i njeim karakteristika praćena Power Point

prezentacijom nakom čega sam ja kao profesor

razgovarala sa učenicima o demokratiji u našem

društvu, šta bi to trebalo da im društvo pruži a nije

tačnije političari i šta oni čine da im bude bolje u

takvom društvu. Programu pored uč. koji su

prezentovali:Elma Islmaović, Rijad MIlić i Amar

Karavdić IV-1 prisustovali su učenici I-3 i I -4 razreda

a kao gost bila je pedagod i psiholog škole Almedina

Pašić-Muratović

Alma Ahmethodžić, prof.

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Draga profesorice

Alma,

Uvijek nam je

drago moći

pročitati izvještaje

sa aktivnosti koje

organizirate. Kroz

izvještaje nam je

jasno da debatu

koristite ne samo

za debatiranje

nego i za

prezentiranje

značajnih datuma

kao i za

promoviranje bolje

uključenosti mladih

u vannastavne

aktivnosti. Samo

tako nastavite i ne

sumnjamo da će

svaka naredna

aktivnost biti

jednako dobro

organizirana i

posjećena.

42

MEĐUNARODNI DAN DEMOKRATIJE U

SREDNJOJ ŠKOLI ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO

NE GLEDAJ TAKO:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Ne gledaj tako, u

ljutnji ne mršti se

Ja sam tvoja

ljubljena, ja sam

tvoja

Niti pastirka, niti

kraljica,

Čak ni monahinja-

bogomoljka

U ovoj sivoj sam

haljini od tralja

U cipelama

izlizanih potpetica?

Ali, kao i pre,

dajem vruć zagrljaj

I strah nosim u

velikim zenicama

Pismo moje ne

paraj, mili

Ne plači zbog laži

istinske

I dobro ga, na

samo dno, skrij

Na dno svoje torbe

sirotinjske.

Ana Ahmatova

43

„Горгије“ прикупљају нове снаге

У петак, 12. септембра 2014. године велики број

дебатаната Дебатног клуба "Горгије" окупирао је

Читаоницу бањалучке Гимназије. Нашли су се ту

бивши дебатанти, сада студенти, такозвани

бруцоши, садашњи дебатанти свих генерација и

велики број нових, будућих чланова.

Управни одбор Клуба, како поједини воле да га

називају, донио је одлуку да ове године

ангажовање ученика у Дебатном клубу подигне на

један виши ниво и на тај начин већ на самом

почетку постави критеријуме рада и понашања.

Тачно у 12:15 почела је аудиција за пријем нових

чланова у Дебатни клуб "Горгије". Морамо

признати да је интересовање било веће него штос

смо очекивали, а велики број заинтересованих

ученика појавио се и након аудиције. Исто тако не

смијемо заборавити повратак појединих чланова

који су због превеликог броја обавеза заледили

свој статус у клубу.

Аудиција је била организована на принципу јавног

говора на задату тему и са временом припреме у

трајању од 10 минута. Новим чалновима овај

принципа рада био је помало необичан, а да

бисмо им то појаснили и приближили, позвали

смо чланове жирија и бивше сјајне дебатанте

нашег Клуба, Милицу Малешевић и Срђана

Барашина, да демонстрирају јавни говор на

задату тему.

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Profesorica Branka

Kukić nas uvijek

obraduje svojom

kreativnošću i

nastojanjima da

učenicima debatu

učini što

zabavnijom

aktivnošću koju

mogu primijeniti i u

svakodnevnom

životu.

Organiziranje

javne audicije za

članove debatnog

programa je vrlo

originalna, i kako

nam se čini vesela

aktivnost u kojoj su

učestvovali brojni

učenici Gimnazije

Banja Luka. Mi od

srca čestitamo

svim debatantima,

ali posebno prof.

Kukić koja nas ne

prestaje pozitivno

iznenađivati

entuzijazmom i

kreativnošću.

44

Након припреме почели су говори. Све што сада

можемо рећи јесте: чувјате се, противници! Ако је

улазни фактор дебатаната 1. и 2. разреда онако

висок, шта ли ће тек бити након преданог рада и

припреме.

Од тога дана наш Клуб је богатији за 15 нових

чланова који су одмах на почетку разврстани у

тимове, а на основу показаних способности и

афинитета. С радом су почели већ у понедјељак

15. септембра, а њихова прва дебата биће

уприличена у Седмици дебате која ће бити

организована поводом прославе другог рођендана

"Горгија".

Своја врата увијек држимо отворенима за све оне

који су вољни вриједно да раде и поштују

саговорника, пропагирају културу дијалога и

културну и на аргументима засновану

комуникацију!

Доборо нам дошли, драги дебатанти!

мр Бранка Кукић, тренер ДК „Горгије“

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

A pažnji debatne

zajednice u BiH,

preporučujemo i dva

videa koja su kreirali

učenici i debatanti

Gimnazije Banja Luka.

Kreativnost je jedan

od osnovnih

preduslova za

kreiranje dobrih

argumenata, i

vjerujemo da

debatantima iz Banja

Luke u narednim

aktivnostima neće biti

teško osmisliti

neoborive argumente!

https://www.youtube.c

om/watch?v=lcSSf8F9

Mog

http://www.youtube.co

m/watch?v=I0so9yB2

3OM

45

“

NOTTURNO

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Noćas se moje

čelo žari,

noćas se moje

vjeđe pote;

i moje misli san

ozari,

umrijet ću noćas

od ljepote.

Duša je strasna u

dubini,

Ona je zublja u

dnu noći;

Plačimo, plačimo u

tišini,

Umrimo, umrimo u

samoći.

Tin Ujević

46

STRELAC:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

To lice ljubavi

opasno i nežno

jedne se večeri javi

posle predugog

dana

Možda je strelac

bio

sa lukom

ili svirač

sa harfom

Ne znam više

Zaista ne znam

Znam samo

da me je ranio

možda strelom

možda pesmom

Znam samo

da me je ranio

iz srca krv mi teče

Vrela me suviše

vrela

ljubavna rana

peče.

Žak Prever

47

IZVJEŠTAJ O RADU DEBATNOG KLUBA

SREDNJE ŠKOLE „28. JUNI” ISTOČNO

SARAJEVO – SEPTEMBAR

Poštovana gospodjo Vlaisavljević!

Obavještavam Vas da je u JU Srednja škola "28. juni"

u šk. 2014/2015. konstituisan i da je počeo sa radom

Debatni klub. Zbog tehničkih nemogućnosti kapitena

Debatnog kluba da vam pošalje izvještaj o

aktivnostima sekcije u septembru, ovim putem Vas

izvještavam da smo u proteklom mjesecu uradili

sljedeće:

1) Konstituisanje Debatnog kluba i prijedlog

Godišnjeg programa rada sekcije

2) Usvajanje Godišnjeg programa rada Debatnog

kluba

3) Obilježavanje Dječje nedjelje kroz debatnu vježbu

"Dječja prava se poštuju u našoj školi"

Izvinite što Vam izvještaj nije dostavljen na vrijeme.

Sljedeći mjesec dobićete potpun izvještaj o

aktivnostima Debatnog kluba od kapitena.

Pošto u našoj školi nije dosad postojala debatna

sekcija, i pošto mi tek treba da izgradimo svoje

mjesto u svijetu debatovanja, svaka sugestija i

usmjeravanje od Centra za kulturu dijaloga bi nam

dobrodošli.Na istim bismo bili vrlo zahvalni

Koordinator Debatnog kluba

Vedrana Mijović Pantelić

CKD ODGOVARA:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Draga profesorice

Mijović Pantelić,

uvijek nam je

drago čitati

izvještaje koje nam

dostavljaju škole, a

posebno kada

vidimo da je nova

škola u debatnu

porodicu kročila sa

tako puno

entuzijazma.

Uskoro ćemo

organizirati

zajedničke

aktivnosti na

kojima ćete dobiti

savjete o vođenju

debatnog kluba

(mada nam se

prema izvještaju

čini da to već sada

vrlo dobro radite).

Za početak,

zabavite se

debatujući,

uključite se u naše

online aktivnosti i

pratite CKD web

stranicu.

48

Plan aktivnosti za septembar

Klupske aktivnosti u BiH

Internet debatiranje – Debatologija

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu

„Debatne novosti“

Javna debata za profesore/voditelje debatnih sekcija i

učenike/članove debatnih sekcija u školama članicama CKD

mreže

Javna debata u lokalnoj zajednici o EU

Istraživanje za javnu debatu „Počinioci i žrtve krivičnih djela

su naša djeca – Spriječimo maloljetničko prestupništvo“

XII javna debata „Počinioci i žrtve krivičnih djela su naša

djeca – Spriječimo maloljetničko prestupništvo“

Edukacija u školama kroz simuliranje slučajeva kršenja

ljudskih prava

Interaktivni seminar „Hiljadu ždralova za mir, pomirenje i

ljudska prava“

Okrugli sto

Konferencija za medije (pomjereno iz jula)

Pokretanje bloga

Kreiranje foruma

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

49

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

50

Na ovoj strani se uobičajeno nalaze imena

kapitena debatnih klubova. Sada otvaramo

takmičenje između trenera i debatanata radnog

naziva „Ko će prije dostaviti podatke?” Od

trenera tražimo da čim prije dostave kontakt

podatke kapitena debatnog kluba (ime, prezime,

datum rođenja, e-mail, i broj mobitela), a isto

tražimo da učine kapiteni lično. U narednom broju

objavljujemo ko je pobijedio, odnosno ko je prvi

dostavio podatke: treneri za kapitene ili kapiteni

za sebe. Sada još do kraja pročitajte debatne

novosti i brzo pišite mail sa podacima. Svoje

podatke šaljite na: izvjestaji.ckd@gmail.com

51

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

52

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

53

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

STOP NETOLERANCIJI U BiH

facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blogger.ba/

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

54

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 09, Septembar, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

IN FONDACIJA Općina Centar