Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:694991
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Zaštita na radu
Zaštita na radu
Saetak
Rad poinje s openitim definiranjem pojma pesticida i informacijama koje se tiu pesticida u
opem smislu. U nastavku se navode osnovni pojmovi sa svrhom lakšeg razumijevanja
sastava, primjene i doziranja odreene vrste pesticida. Zatim slijede neke informacije o tome
kako su se pesticidi primjenjivali nekad davno pa sve do danas.
Navedene su dobre i loše strane upotrebe pesticida gdje se vidi da je prevagnuo ipak
negativan uinak pesticida, ali svijet je došao do te granice da više ne moe ne primjenjivati
pesticide u obrani od štetnika.
Bit rada je u poznavanju svojstva raznih vrsta pesticida. Navedene su mnoge vrste pesticida,
ali iz svake vrste je opisan onaj koji se najviše primjenjuje. Tako da je poglavlje o podjeli
pesticida vrlo opseno, ali i detaljno opisano.
Šesto poglavlje je bazirano na dokumentarnom filmu Muškarci u opasnosti u kojem je jasno
iznesen problem uporabe pesticida i spojeva koji veoma utjeu na ljude i ivotinje.
Slijede poglavlja o posljedicama trovanja pesticidima, njihovim simptomima i obvezama koje
se moraju poštivati pri radu s pesticidima. Tako tu nalazimo propisana osobna zaštitna
sredstva koja mora nositi osoba koja vrši tretiranje bilja sredstvima za zaštitu bilja.
Za kraj je spomenuto zakonodavstvo RH i EU o odrivoj uporabi pesticida i pojašnjene su
neke direktive koje se tiu upotrebe sredstava za zaštitu bilja.
Kljune rijei: pesticidi, štetnici, uporaba, utjecaj, uredba.
Abstract
The thesis begins with a general definition of the term pesticides and information concerning
pesticides in general. Below are the basic concepts for the purpose of easier understanding of
composition, application and dosing certain types of pesticides. These are followed by some
information about how the pesticides are applied once upon a time until today.
These are good and bad use of pesticides where they see that prevailed still negative impact of
pesticides, but the world has come to the point where he can no longer do not apply pesticides
to ward off the pests.
It will work in the knowledge of the properties of different types of pesticides. These are
many kinds of pesticides, but from every kind described one that is most applicable. So there
is a chapter on the division of pesticides extensively, but also detailed.
The sixth chapter is based on a documentary of a man in danger in clearly setting out the
problem of the use of pesticides and compounds that greatly affect people and animals.
The following chapter on the consequences of pesticide poisoning, their symptoms and
obligations that must be observed when working with pesticides. So here we find the
prescribed personal protective equipment, which must bear the person carrying out the
treatment plants in plant protection products.
In the end, he mentioned Croatian legislation and the EU on the sustainable use of pesticides
and clarified some directives concerning the use of plant protection products.
Keywords: pesticides: impact, pests,, regulation, use.
SADRAJ
4. DOBRE I LOŠE STRANE .................................................. - 6-
5. PESTICIDI ............................................................................ - 8-
5.2. POPs ............................................................................. -30-
5.3. Biocidi .......................................................................... -34-
7. SAVJETI DA SE IZBJEGNE TROVANJE ......................... -42-
8. SIMPTOMI TROVANJA ..................................................... -44-
10. ZAKONODAVSTVO EU O PESTICIDIMA .................... -52-
11. ZAKLJUAK ..................................................................... -55-
Pesticidi su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti
ekonomski znaajnih biljaka i ivotinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih
štetnih organizama. Pod štetnošu se podrazumijeva ekonomska šteta ljudskoj poljoprivredi i
industriji - smanjenje prinosa ili koliine i kvaliteta dobivene hrane. Svako korištenje
pesticida sa sobom nosi negativne posljedice na ekosistem u kome se primjenjuje i okolne
ekosisteme. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja odrive poljoprivrede i ideja
odrivog razvoja.
stvoreni da ubijaju nepoeljne biljke, insekte ili ostale nepoeljne nametnike,
ako se nepravilno koriste, pesticidi mogu ubiti i korisne organizme,
(lat. pestis = bolest, kuga, prokletstvo, uništenje; cedere = ubiti)
U posljednjih pedeset godina pesticidi su zajedno s umjetnim gnojivima postali najtraeniji
proizvodi u poljoprivredi. Veinu problema s kojima se susreu uzgajivai biljaka i ivotinja
rješavaju zahvaljujui kemijskoj industriji, koja danas omoguuje kontrolu sveukupne
poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost na pesticide te
prisiljavaju poljoprivrednike da upotrebljavaju nove i otrovnije pesticide. Cijena koju ovjek
plaa u borbi sa štetnicima vrlo je visoka. Pesticidi zagauju okoliš, prije svega površinske i
podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i ivotinjski svijet. Pesticidi se,
naime, nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih, ali i domaih ivotinja te ovjeka. Mogu
se pronai i u mikroorganizmima koji su na dnu prehrambenog lanca. Njima se hrane
organizmi koji se nalaze na višem stupnju razvoja i taj se ciklus ponavlja sve do organizama
koji se nalaze na vrhu prehrambenog lanca gdje se moe nai i najvea koncentracija
pesticida, a tu je i ovjek.
Svi pesticidi djeluju vrlo štetno na ekosustave, mnogi ubijaju korisne kukce, ribe, ptice, te
tako uzrokuju više štete nego koristi. Veina je kukaca korisna ili bezopasna, ali stradava
upotrebom pesticida koji vrlo nepovoljno djeluju i na korisne dušine bakterije u tlu, a
posljedica je iscrpljenje tla. Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa
ak i desetljeima.
Koriste se širom svijeta više od 60 godina, meutim i u antikom svijetu ovjek je poznavao i
koristio neka sredstva za zaštitu kao što je duhan za obranu usjeva od štetoina.
Bez upotrebe pesticida mogli bismo izgubiti 1/3 svjetskih usjeva svake godine.
Iako pesticide najviše oekujemo u hrani biljnog porijekla, oni vrlo jednostavno ulaze u cijeli
hranidbeni lanac i dugo se zadravaju zbog spore razgradnje.
Pesticidi su svuda oko nas, u zemlji, zraku, hrani, vodi…
- 2 -
Znanstvenici su dokazali da se fluorescentnom tehnikom bojanja moe otkriti prisutnost
pesticida, tako pod fluorescentnim svijetlom pesticid (špricivo) prua svjetlei efekt.
Naime, poznato je da se u poljoprivredi i hortikulturi kao sredstvo za zaštitu i prevenciju
bolesti biljaka naješe koriste pesticidi. Ove poljoprivredne kemikalije konstantno su
predmet poveanog regulatornog nadzora, iako su moderni pesticidi napredovali i postali
sigurniji, uinkovitiji i specifini za odreenu vrstu primjene Meutim, postojanost pesticida,
njihova mogunost prodiranja i širenja u sustave podzemnih i površinskih voda kao i
mogunost utjecaja na druge organizme u tlu razlog su izuzetno stroge zakonske regulacije
proizvodnje, transporta, skladištenja i upotrebe pesticida. Pri tome su apsorpcija na tlu i bio-
razgradnja dominantni procesi koji odreuju sudbinu i ekološki rizik od pesticida u okolišu.
- 3 -
KRATICA FORMULACIJA
TK tekui koncentrat koji se upotrebljava nerazrijeen
WP moivo prašivo za suspenziju
SP topljivo prašivo
MC mikrokapsulirani koncentrat za suspenziju
K Kristali
Pa Pasta
G Granule
M Mamci
Št Štapii
Emulzija je smjesa u kojoj su fine kapljice jedne tekuine raspršene u drugoj tekuini (npr.
ulje u vodi).
Suspenzija je disperzni sustav krutih estica veih od 0,1 mikrona raspršenih u tekuini. Ima
izgled zamuene tekuine.
Pokazatelji otrovnosti – govore o otrovnosti pojedinog sredstva.
Letalna doza (LD) – koliina kemijske tvari dovoljna da izazove smrt. Izraava se u pripadnoj
jedinici. Otrovnost kemijskih sredstava za zaštitu bilja i za suzbijanje štetnika oznaava se
pokazateljima koji slijede:
srednja letalna doza (LD 50) – koliina kemijskog sredstva dovoljna da ubije
50%ivotinja na kojima je ispitana. Izraava se u miligramima na kilogram tjelesne
teine ivotinjske vrste na kojoj je ispitivana (mg/kg),
oralna LD 50 – srednja letalna doza utvrena uzimanjem tvari kroz usta (gutanjem),
perkutana LD 50 – srednja letalna doza utvrena djelovanjem tvari kroz kou,
inhalacijska LD 50 – srednja letalna doza utvrena udisanjem tvari,
akutna otrovnost – svojstvo ili sposobnost tvari da uzrokuje ošteenja ili bolest kratko
vrijeme nakon izvrgavanja organizma razmjerno velikoj koliini te tvari (suprotno je
kronina otrovnost),
kronina otrovnost – svojstvo ili sposobnost tvari da uzrokuje ošteenja nakon
ponovljenog izlaganja malim koliinama te tvari dulje vremensko razdoblje (suprotno
je akutna otrovnost),
nalaze se u treoj skupini.
Tolerancija (maksimalno dopuštena koncentracija MDK) – najvea dopuštena koliina
djelatne tvari izraena u mg/kg (ppm) koja se smije nalaziti u proizvodu ili na proizvodu u
trenutku stavljanja u promet.
Karenca – najkrae razdoblje koje mora proi izmeu upotrebe sredstva za zaštitu bilja i
berbe, etve, otkosa ili puštanja stoke na ispašu. Izraava se u danima.
Fitotoksinost – ošteenje kulture nakon upotrebe sredstva za zaštitu bilja ili drugih kemijskih
sredstava.
Opasnost trovanja preparatom – vjerojatnost da moe doi do otrovanja zbog upotrebe
preparata. Umanjuje se izborom prikladne formulacije i upotrebom preparata prema uputama
koje daje proizvoa.
Otrovnost – svojstvo sredstva za zaštitu bilja da uzrokuje ošteenje u organizmu.
Doza (koliina) – oznaava koliinu djelatne tvari ili formulacije koje se upotrebljava po
jedinici površine (kg/ha ili l/ha, g/100 m 2 ili ml/100 m
2 ) ili koliina smjese za prskanje
(sredstva za zaštitu bilja i vode) po jedinici površine, po biljci. Utrošak tekuine (škropiva)
obino se izraava u l/ha (1 litra/10000 m 2 ) ili u l/100 m
2 .
Koncentracija – koliina djelatne tvari ili sredstva za zaštitu bilja u otapalu (vodi) izraena u
postocima.
- 5 -
Uporaba jednostavnih kemijskih spojeva, dostupnih iz okoliša, u svrhu zaštite usjeva i
uskladištenih ili preraenih plodova i namirnica poznata je još iz davnina. Postoje podaci da
su Sumerani ve 2500 godina pr. Kr. Upotrebljavali sumporne spojeve u zaštiti namirnica od
insekata, a prije 3200 godina u drevnoj Kini upotrebljavali su se anorganski spojevi ive i
arsena u suzbijanju uši i stjenica. Zapisi iz rimskog doba govore o uporabi bakra u suzbijanju
gljivinih bolesti biljaka, a u kombinaciji sa sumporom, bakar je sluio u zaštiti vinove loze
od najezde gusjenica. Kao pretea današnjih rodenticida, u Rimskom carstvu u suzbijanju
glodavaca rabljen je ekstrakt runolista. Metoda ekstrakcije piretrina, kao insekticida, iz
osušenih cvjetova buhaa bila je poznata ve prije 2000 godina na podruju tadašnje Perzije, a
spoznaje o njegovoj izolaciji i uporabi u Europu su prenijeli Kriari. Još i danas
upotrebljavana bordoška juha (mješavina modre galice i gašenog vapna) kao sredstvo u
suzbijanju peronospore prvi puta se spominje 1865. godine. Dvije godine kasnije uvodi se
primjena otopine kobaltovog arsenata i kerozina u zaštiti bjelogorinih stabala te se smatra da
time poinje razdoblje takozvane. znanstveno potkrijepljene uporabe pesticida. Ono je
kulminiralo 40-ih godina 20. stoljea otkriem Paula Müllera da novosintetizirani spoj DDT
ima insekticidno djelovanje te poetkom njegove masovne proizvodnje i primjene u Drugom
svjetskom ratu. Unutar desetak godina otkriveno je pesticidno djelovanje mnogih sintetskih
spojeva poput heksaklorocikloheksana, 2,4-diklorofenoksioctene kiseline (2,4-D),
ditiokarbamatnih spojeva, klordana, organofosfatnih spojeva te njihovog plasmana na trište.
Od 90-ih godina prošlog stoljea, umjesto na traenje novih kemijskih skupina spojeva, razvoj
pesticidnih pripravaka usmjerava se prema modificiranju postojeih aktivnih tvari u svrhu
poveanja njihove selektivnosti i time smanjenja optereenja okoliša i rizika za zdravlje
ovjeka.
U razdoblju 2006.-2009. godine na trištu se pojavilo 30-ak novih kemijskih spojeva,
registriranih kao aktivne tvari s pesticidnim uinkom. Tako danas na svjetskom trištu postoji
oko 1500 aktivnih tvari. Da bi se dobio konaan pripravak kojim je mogue uinkovitije
zaštititi usjeve, aktivnoj tvari dodaju se inertne tvari. To su razliiti dodaci (otapala,
razrjeivai, emulgatori, raspršivai), a zadaa im je omoguiti uinkovitu primjenu i
djelovanje aktivne tvari. U sastav formulacije sve eše se dodaju i pojaivai pesticidnog
djelovanja koji pojaavaju djelovanje same aktivne tvari. O dodacima, ujedno, ovisi i
formulacija konanog proizvoda, pa tako govorimo o koncentratu za emulziju, suspenziju ili
otopinu, moivom prašivu, vodotopljivim granulama, prašivu, granulama ili mikrogranulama.
Na svjetskom trištu danas je komercijalno dostupno više od 2500 razliitih pripravaka
pesticida.
- 6 -
Pozitivni i negativni uinci pesticida
Slika 1: Pozitivni i negativni uinci pesticida
Gdje i kako ivimo i radimo stalno utjee na naše zdravlje, na vidljive i nevidljive naine. U
šezdeset do devedeset posto sluajeva obolijevanja od raka, plunih, sranih, neuroloških i
bubrenih bolesti, kao i ginekoloških problema, uroenih mana, pa ak i poremeaja
ponašanja izazvani su utjecajima ivotne sredine. ivotna sredina ukljuuje i ishranu i nain
ivljenja. Rizici ivotne sredine izuzetno su se uveali u posljednjih etrdeset godina. Na
nezgode, stres i bolesti koje su ljudi oduvijek imali, društvo dvadesetog vijeka dodalo je
otrovne kemikalije i radioaktivne supstance. Tokom njihove proizvodnje, prerade,
distribucije, korištenja i odlaganja u otpad, ove supstance predstavljaju opasan i nerazuman
rizik za našu ivotnu okolinu i naše zdravlje.
Veliki broj pesticida je u svakodnevnoj komercijalnoj upotrebi, naroito u poljoprivredi,
šumarstvu, kemijskoj, farmaceutskoj i drugim proizvodnim industrijama. Veliki broj novih
pesticida se pojavi svake godine. Veina ovih pesticida nije ispitana da bi se vidjeli njihovi
štetni efekti, a ipak oni su u našoj hrani, vodi, zraku, kuama i na radnom mjestu.
Rizici koji dolaze iz ivotne sredine danas su toliko rašireni da ih nitko u potpunosti ne moe
izbjei. ak i u snijegu na Antarktiku ima tragova poliklorobifenila (PCB) i
diklorodifeniltrikloroetana (DDT) i olova. Iako smo najkoncentriranijim i najopasnijim
rizicima izloeni na radnom mjestu, cijela naša okolina ima gomilu otrova za sve nas, a
posebno za radnike u industriji. Olovo i ispušni plinovi iz auspuha automobila; estice,
prašina i dim iz tvornica; zagaenja iz kemijskih postrojenja i zraenja iz nuklearnih elektrana
i zaprašivanje pesticidima zagauje zrak oko nas.
Pozitivni uinci
Negativni uinci
Pesticidi primijenjeni na itarice, herbicidi kojima su zaprašene šume i industrijske kemikalije
koje otpuštaju tvornice i one koje se razgrauju sa otpada zagauju vodu. Pesticidi,
fertilizatori, konzervansi i aditivi zagauju hranu. Olovo se moe koncentrirati u biljkama
koje se koriste u ishrani, a rastu blizu puteva. Hormoni i antibiotici koji se dodaju stonoj
hrani, pesticidima zaprašene livade i niska radijacija koja se akumulira u ivotinjskim
mastima putem ishrane dospijevaju u organizam.
I ne znajui izloeni smo opasnostima ivotne sredine bez obzira tko smo i gdje se nalazimo.
Otrovi ne prave razliku – oni prelaze regionalne, spolne, klasne i rasne granice. U svakom
sluaju ekonomska pozicija odreuje koliko smo u mogunosti da se zaštitimo. Neki ljudi
mogu sebi omoguiti preseljenje dalje od kemijskog otpada ili nuklearne elektrane, kupovati
vodu i hranu bez aditiva i pesticida ili mogu platiti bolju zdravstvenu zaštitu. Veina u
trenutnoj društvenoj situaciji ove zemlje to ne mogu.
Problem opasnosti iz ivotne sredine po zdravlje nije samo problem gradskih sredina. Ljudi
na selu u velikoj su mjeri izloeni pesticidima i herbicidima, naroito nakon što je
poljoprivredna industrija preuzela od zemljoradnika prvo mjesto u proizvodnji hrane.
Apsorpcija pesticida mogua je na tri naina: preko koe, organa za probavu i plua. Veoma
esto otrovi izazivaju ošteenje ve prilikom prvog kontakta: osipi, bolovi u trbuhu. Jednom
kad uu u krvotok otrovi mogu oštetiti mnoge unutrašnje organe i sustave.
Posao koji obavljamo utjee na naše zdravlje ne samo na radnom mjestu ve i tokom dana,
vikendima i tokom odmora, pa ak i godinama nakon što smo prestali raditi. Posljedice
opasnih radnih uvjeta su zabrinjavajue. Veliki broj radnika umire svake godine od poznatih
bolesti radne sredine, a mnogo više pati od drugih bolesti koje još uvijek nisu direktno
povezane sa radnom sredinom.
Prepoznavanje je prvi korak u eliminiranju opasnosti. Ne morate biti strunjak, ali morate biti
uporni i oprezni. Neki rizici su oigledni. Ve samo korištenje oiju, ušiju i nosa e vam
pomoi da prepoznate opasnosti po ivot, kao što su oigledna prašina, dim ili miris.
Prepoznavanje skrivenih rizika je esto tee. Sada se postavlja pitanje, dali bi se eše trebale
provoditi ankete i istraivanja o simptomima i posljedicama što ih imaju ljudi koji koriste
pesticide i koji ive u njihovoj neposrednoj blizini, te na temelju dobivenim rezultata
posegnuti za potrebnim promjenama ili poboljšanju uvjeta zdravijeg ivota. Ove aktivnosti
nee samo pomoi da se prepozna problem, ve i da se uspostavi svjesnost i zanimanje
izmeu onih koji taj pesticid proizvode i onih koji ive u neposrednoj blizini njihova
djelovanja.
- 8 -
2. Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja i pauka
3. Algicidi – sredstva za suzbijanje algi
4. Avicidi – sredstva za odbijanje ptica od napada na sjeme i klice
5. Arboricidi – sredstva za suzbijanje drvenastih korova
6. Baktericidi – sredstva za suzbijanje bakterija (veinom se nalaze u fungicidima)
7. Fungicidi – sredstva za suzbijanje gljiva
8. Graminicidi – sredstva za suzbijanje travnatih korova
9. Herbicidi – sredstva za suzbijanje korova
10. Insekticidi – sredstva za suzbijanje štetnih insekata
11. Limacidi – sredstva za suzbijanje pueva
12. Larvicidi – sredstva za suzbijanje liinki
13. Moluskicidi – sredstva za suzbijanje mekušaca, crva i drugih beskraljenjaka
14. Nematocidi – sredstva za suzbijanje štetnih Nematoda
15. Okvašivai – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti
16. Piskicidi – sredstva za suzbijanje riba
17. Raticidi – sredstva za suzbijanje štakora
18. Rodenticidi – sredstva za suzbijanje štetnih glodavaca
19. Repelenti – sredstava za odbijanje divljai
20. Regulatori rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka
1. Aficidi
Koliina djelatne tvari: 50 % pirimikarb
Datum registracije: 02.09.2005. do 31.12.2023.
Cijena: 230,00 kn/ 0,5 kg
Sistemini selektivni aficid za suzbijanje i najotpornijih lisnih
ušiju. Slabo toksian za pele i korisne insekte. LD50 147.
Pirimor 50 WG tijekom iste vegetacije na istoj površini ili
nasadu smije se primjenjivati najviše:
1 godišnje marelica, malina, kupina i borovnica,
kineski kupus,
korjenastom povru, radiu, 2 puta na pšenici, lucerni,
Slika 2.
duhanu i ratarskim usjevima koji nisu posebno navedeni,
3 puta jezgriavo voe, kupusnjae, rajici i grahu,
4 puta jagode, krastavci, krumpiru, šeernoj repi duhanu i ratarski usjevi.
Doziranje za Pirimor 50 WG – l kg / ha:
voke, vinova loza, povre (osim salate, radia, mrkve, celera i peršina u zaštienom
prostoru) i ukrasno bilje 0,04 – 0,06 % (40 – 60 g u 100 l vode) protiv lisnih uši,
duhan, krumpir i ratarski usjevi (osim uljane repice poslije cvatnje) 400 – 600 g/ha
protiv lisnih uši,
marelica, malina, kupina i borovnica 0,04 – 0,06% (4 -6 g/10 litara vode) primijeniti
na poetku napada lisnih uši,
ribiz, 0,5 kg/ha protiv lisnih uši,
radi (otvoreni prostor) 300 g/ha protiv lisnih uši.
Karenca:
3 dana radi, kupus,
4 dana za krastavac (u polju i zaštienom prostoru) i korijen šeerne repe,
7 dana za rajicu (u polju i zaštienom), korabu bez liša, krumpir i ribiz,
14 dana jabuku, krušku, agrume, višnju, jagodu, grašak, grah, bob, poriluk, korjenasto
povre u polju, salatu u polju, špinat, blitvu, kupusnjae, papriku (u polju i zaštienom
prostoru), liše korabe i liše šeerne repe,
21 dan: za maline, kupine, borovnice, itarice, duhan,
28 dana: za marelicu, breskvu, šljivu, soju i ostale ratarske usjeve;
35 dana: za vinovu lozu.
Teppeki 500 WG
lisnih ušiju na jabuci, šljivi te breskvi.
Cijena: 65,00 kn/ 14 g
Poseban naglasak treba staviti na njegove toksikološke i eko-
toksikološke karakteristike. Naime TEPPEKI 500 WG ne predstavlja
opasnost za korisnike, za podzemne vode, ne predstavlja rizik za
vodene organizme, pele, ptice, ribe niti populacije prirodnih
neprijatelja lisnih uši. Zbog navedenog se odlino uklapa u programe
integrirane zaštite bilja u zemljama EU.
Slika 3.
Pakiranje pesticida
2. Akaricidi
Sredstva za suzbijanje grinja, djeluju na ljetna jaja, liinke, nimfe grinja i neki na odrasle
grinje. Neki insekticidi djeluju i na grinje kao i neki fungicidi na osnovi sumpora.
Apollo 50 SC (tekui koncentrat za suspenziju).
Cijena: 455,00 kn/ 0,5 l
Apollo 50 SC namijenjen je za suzbijanje grinja:
u vonjacima(jabuka i krušaka) za suzbijanje zimskih jaja crvenog vonog pauka u
koncentraciji 0,04% uz utrošak najmanje 1500 l škropiva/ha (60 g u 150 l vode na
1000 m²). Tretiranje obaviti u trenutku izlaenja liinki iz zimskih jaja. Za suzbijanje
ljetnih jaja i mladih pokretnih razvojnih oblika pauka u koncentraciji 0,06% uz utrošak
najmanje 1500 l škropiva/ha (90 g u 150 l vode na 1000 m²). Tretiranje obaviti kada se
na listu nalaze najviše 2-3 pokretna mlada razvojna oblika pauka,
na vinovoj lozi: za suzbijanje zimskih jaja crvenog vonog pauka u koncentraciji
0,04% uz utrošak najmanje 1000 l škropiva/ha (40 g u 100 l vode na 1000 m²).
Tretiranje obaviti u trenutku izlaenja liinki iz zimskih jaja u ukrasnom bilju i
salatnom krastavcu crvenih pauka u koncentraciji 0,04% uz utrošak najmanje 1000 l
škropiva/ha (40 g u 100 l vode na 1000 m²). Tretiranje obaviti kod pojave prvih
mlaih razvojnih oblika.
Apollo 50 SC primjenjiv je i na: kupini, malini i ribizu za suzbijanje grinja u koliini 0,4 l/ha
uz utrošak vode 1000 l/ha. Primjenjuje se pojavom prvih liinki.
U svim kulturama dopuštene su maksimalno dvije primjene na istoj
površini.
Ne smije se koristiti u krastavcima za kiseljenje.
Fitotoksinost se moe javiti u uzgoju nekih vrsta rua u stakleniku.
Karenca:
7 dana za salatni krastavac (u polju i zaštienom prostoru),
14 dana za kupinu, malinu i ribiz,
42 dana za jabuke i kruške,
OVP (osigurana vremenom primjene) za vinovu lozu i jagode.
Slika 4.
3. Algicidi
Algicidi su tvari iz skupine pesticida koje su namijenjene protiv algi. Rabe se primjerice u
bazenima za plivanje, fasadama zgrada i izolacijskim materijalima kod rashladnih tornjeva ili
u bojama koje se nanose na brodske trupove.
Mogeton
Kontaktni herbicid i algicid za suzbijanje mahovina i algi na sportskim terenima sa
zemljanom podlogom, travnjacima i livadama.
Formulacija: prah - koncentrat za suspenziju (WP)
Aktivna tvar: kvinoklamin 25 %
Primjena
U dozi od 15 kg/ha uz utrošak 1000 l vode/ha (150 g sredstva u 10 l vode na 100 m2).
Sredstvo se primjenjuje po vlanom tlu i toplom vremenu (temperature vee od 15°C)
Najvea cjelovita površina na travnjacima koja se tretira u jednom navratu ne smije biti vea
od 500 m2 (lokalno tretiranje). Tretiranje obaviti kada se ne oekuje kiša najmanje 6 sati, s
krupnijim kapima škropiva (traktorske prskalice ili kante sa ruom na manjim površinama).
Ne koristiti u godini uspostavljanja travnjaka.
Djelovanje sredstva uoava se nakon tri dana i traje 2-4 mjeseca (produeno djelovanje-
sprjeava klijanje spora).
Tretirana površina treba biti udaljena najmanje 10 m od povra.
Karenca
4. Avicidi
Isto kao i korvifugi, slue za odbijanje ptica od sjemena. U Republici Hrvatskoj je registrirano
samo jedno takvo sredstvo (Mesurol WP 50) na osnovi aktivne tvari, metiokarba.
Mesurol WP 50
Insekticid i repelentno sredstvo za odbijanje ptica kod:
kukuruza i suncokreta, pred sjetvu vlanim postupkom uz dodatak 1 l mlijeka ili piva
u aparatima za tretiranje sjemena (ukljuujui i prirune izvedbe),
lijeska, primjenjuje se u koliini od 150 g u 100 l vode.
Karenca: 21 dan za ratarske usjeve i korjenasto povre.
5. Arboricidi
Vrlo slini herbicidima samo se koriste za drvenaste stabiljke bilja koja imaju plitko korijenje
Tordon 22 K
Koliina djelatne tvari: 24,5 % pikloram
Datum registracije: 30.04.1997. - 31.12.2023.
Cijena: 460,00 kn/ l
Doziranje za Tordon 22 K:
nepoljoprivrednim zemljištima te drvenastih korova, grmlja i šiblja 10 – 15 l/ha u 400
l/ha vode. Nia koliina suzbija jednogodišnje, a viša višegodišnje širokolisne korove
s dubljim korijenom.
drvenastih korova, grmlja i šiblja (osim paprata) kao i nepoeljnih vrsta drvea u
koncentraciji 25 – 125 ml u 10 l vode ovisno o otpornosti i starosti korova. Najbolji
rezultati postiu se, ako se korovi prskaju kada su u najjaem porastu.
Ne suzbija uskolisne korove.
Na istoj površini koristi se samo jedanput godišnje. Trava s prskanih površina ne smije se
koristiti za ishranu mlijenih ivotinja za proizvodnju mlijeka.
Karenca
Nalazi se u tlu preko godinu dana pa se na tretiranim površinama ne smije godinu dana
uzgajati niti nasaivati biljke.
6. Baktericidi
Baktericid je tvar koja ubija bakterije. Baktericidi mogu biti sredstva za dezinfekciju,
antiseptici (za upotrebu na koi) ili antibiotici.
Tvari koje ne ubijaju bakterije, nego samo sprjeavaju njihov rast i razmnoavanje su
bakteriostatici.
dioksid),
jod (jodpovidon, lugol, jodova tinktura),
koncentrirani alkohol (etanol, propanol)
oksidanti kao npr. Ozon,
razne kisline,
Fungicidi su organske, anorganske tvari ili ivi organizmi kojima suzbijamo gljive i
pseudogljive, bez obzira gdje se nalazile na biljkama, na/i u sjemenu, na drvu.
Prema kemijskom sastavu fungicide dijelimo na anorganske i organske.
Anorganske fungicide svrstavamo u skupinu fungicida s površinskim (kontaktnim)
djelovanjem jer nakon njihove primjene ostaju na površini biljnih organa i onemoguuju
infekcije. Ima nekoliko skupina organskih fungicida koji se ponašaju na isti nain i njih
svrstavamo u fungicide s površinskim djelovanjem. Najvanije dvije skupine anorganskih
fungicida su sredstava na osnovi bakra i sredstva na osnovi sumpora. Fungicidi s površinskim
(kontaktnim) djelovanjem moraju se primijeniti preventivno, tj. prije nego nastupi infekcija.
Unutar skupine organskih fungicida razlikujemo dvije podskupine:
organski fungicidi s površinskim djelovanjem ili nesistemic,
sistemini i ogranieno sistemini organski.
Nakon primjene sisteminog fungicida odreen postotak njihove aktivne tvari ostaje na
površini te djeluje kao fungicid s površinskim djelovanjem, dok drugi dio njihove aktivne
tvari iz površinskih stanica ulazi u biljku i širi se stabljikom, po listu ili prelazi u novo narasle
listove, što ovisi o svojstvima aktivne tvari i tako nepovoljno djeluje na parazita u
unutrašnjosti biljnih organa. Zbog tih svojstava neki sistemini fungicidi imaju ne samo
preventivno djelovanje, nego i kurativno djelovanje, a u nekim sluajevima i eradicirajue
djelovanje (potpuno zaustavljaju razvoj parazita) što znatno ovisi o svojstvima aktivne tvari,
patogenoj gljivi, o domainu, razdoblju inkubacije ili o vremenu primjene.
Sistemini fungicidi kreu se uzlaznim tokovima prema vrhu biljaka (akropetalno), prema
korijenu (bazipetalno) ili u oba smjera. Sistemik bi se u pravome smislu te rijei trebao kretati
u oba smjera (ambisistemik), no takvih je fungicida malo.
Fungicidi koji su slabije pokretljivi i kreu se samo unutar biljnog organa na koji su
primijenjeni nazivamo translaminarni fungicidi ili fungicidi ogranienog kretanja. Sistemine
fungicide trebamo primjenjivati racionalno, samo onda kada pruaju izrazitu prednost (kod
jakog pritiska uzronika bolesti, kišnog razdoblja ili potrebe za kurativnim djelovanjem) u
usporedbi s fungicidima s površinskim djelovanjem.
Posebnu skupinu fungicida ine biofungicidi. To su pripravci biološkog podrijetla. U širem
smislu u biofungicide se ubrajaju pripravci na osnovi mikroorganizama (gljive, pseudogljive,
bakterije), infektivnih estica i prirodnih spojeva biljaka (esencijalna ulja, biljni ekstrakti).
- 14 -
Jedini registrirani biofungicid u Hrvatskoj je pripravak na osnovi spora gljive Trichoderma
harzianum.
Fungicidi razliito djeluju na osnovne ivotne procese kod gljiva. Akcijski odbor koji se bavi
rezistentnošu fungicida (engl. Fungicide Resistance Action Committee – FRAC) podijelio je
aktivne tvari fungicida na osnovi biokemijskog djelovanja na patogene gljive. Poznavanje
mehanizma djelovanja pri suzbijanju uzronika bolesti korištenjem i izmjenjivanjem
fungicida koji djeluju razliitim mehanizmom djelovanja iznimno je vano zbog
sprjeavanja/usporavanja razvoja rezistentnosti.
za tretiranje sjemena i sadnog materijala,
za suzbijanje uzronika bolesti u tlu (dezinfekcija),
za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka (folijarna primjena).
Prema pokretljivosti u biljci, na:
kontaktne (nesistemini, površinski fungicidi) – ne kreu se u biljci,
sistemine (translokacioni fungicidi)– kreu se ascedentno i descedentno kroz
provodne snopove biljke,
mjesta primjene, naješe u okviru lista.
Prema nainu djelovanja na patogena, na:
preventivne ( obrambene ) – suzbijaju patogene kad dospiju na površinu biljke prije
ostvarene infekcije na biljci,
fungicide sa rezidualnim djelovanjem (post-infektivni i post-simptomski)
preventivni ili kurativni fungicidi sa produenim djelovanjem.
Tilt 250 EC
je sistemini fungicid s preventivnim djelovanjem namijenjen je za suzbijanje bolesti pšenice
jema i vinove loze.
Cijena: 160,00 kn/ l
Primjena
Tilt 250 EC (tekui koncentrat za emulziju) je sistemini fungicid s preventivnim djelovanjem
iz skupine triazola namijenjen je za suzbijanje bolesti:
- 15 -
pjegavosti lista i septorije u koliini
0,5 l/ha (50 ml u 30 – 60 l vode na
1.000 m²) kod primjene s tla i 0,7
l/ha kod primjene iz aviona uz
utrošak najmanje 50 l vode/ha.
Vinove loze
l vode), iskljuivo za preventivnu
zaštitu u kombinaciji s kontaktnim
fungicidima. Sredstvo treba
bolesti, neposredno pred i
neposredno nakon cvatnje vinove loze.
U pšenici i jemu koristi se najviše dva puta godišnje, a u vinovoj lozi najviše tri puta
godišnje.
Ne preporuuje se miješati s kontaktnim herbicidima.
Primjena iz zrakoplova dozvoljava se smo na izrazito velikim površinama itarica pod
uvjetom da je udaljeno najmanje 500 m od naselja ili gospodarskih grada i 300 m od
vodotoka, jezera i mora
8. Herbicidi
Totalni herbicidi (arboricidi i amorfa)
Herkules 480 SL
korijenom, rizomima i gomoljima, te jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova primjenjiv
na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama.
Aktivna tvar: glifosat 480 g/l
Cijena: 70,00 kn/ l
za suzbijanje pirike, divljeg sirka, zubae, slaka, okruglog
šiblja i drugih, u koliini 8 – 10 l/ha (800 – 1.000 ml na
1.000 m²). Primjenjuje se kada korovi razviju lisnu masu
i dostignu visinu 15 – 40 cm, pred cvatnju i u cvatnji.
Površina na kojima je primijenjeno sredstvo ne smije se
obraivati najmanje 7 dana, a kod suzbijanja otpornih
višegodišnjih korova 2 – 3 tjedna.
Vonjacima (jabuka, kruška, marelica, šljiva,
višnja i maslina) i vinogradima,
za suzbijanje: jednogodišnjih korova koristi se u koliini
2 – 4 l/ha (200 – 400 ml na 1.000 m²). Najkasnije 10 dana
prije primjene sredstva moraju se u vonjaku i vinogradu
ukloniti preniske grane i povezati loza. Rane nastale
uklanjanjem viškova grana loze moraju biti osušene i kalirane.
Sredstvo se primjenjuje kad korovi imaju dobro razvijenu lisnu masu, tj. kod visine
korova 15 – 40 cm.
Sredstvo se smije primjenjivati u vonjacima starijim od 2 godine, tj. ne smije se
koristiti u mladom vonjaku ili vinogradu sve dok je kora voaka i vinove loze zelena.
U nasadima koštiavih voaka sredstvo se smije primijeniti samo uz korištenje
štitnika, ija je uloga da sprijei dodir sredstva s listovima i korom.
Kod primjene se mora paziti da sredstvo ne dospije na liše i druge zelene dijelove
voaka i vinove loze.
U vinovoj lozi sredstvo se smije primijeniti do završetka cvatnje, a u vonjacima
najkasnije u roku 90 dana od poetka cvatnje.
itaricama (pšenici, jemu, rai, zob) i uljanoj repici,
za predetveno stanje korova primjenom 14 dana prije etve itarica u koliini 2 – 4
l/ha (200 – 400 ml na 1.000 m²)
za desikaciju uljane repice u koliini 2 – 4 l/ha (200 – 400 ml na 1.000 m²).
Slama s površina na kojima je primijenjeno sredstvo ne smije se koristiti za
pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povra i gljiva.
Livadama i pašnjacima (za obnovu),
za suzbijanje jednogodišnjih korova u koliini 2 – 4 l/ha (200 – 400 ml na 1.000 m²),
za suzbijanje višegodišnjih korova u koliini 4 – 10 l/ha (0,4 – 1 l na 1.000 m²).
Primjenjuje se u doba intenzivnog rasta korova i livadnih trava.
Ponovna sjetva trava mogua je 14 dana nakon primjene sredstva. Ispaša i košnja za
nemlijene domae ivotinje dozvoljena je nakon 7 dana.
Suhim kanalima ili u povremeno plavljenim kanalima i movarama koje se nakon
odvodnje privode kulturi, u koliini 4 – 8 l/ha (400 – 800 ml na 1.000 m²) uz
Slika 6.
- 17 -
napomenu da djelovanje sredstva traje 14 – 21 dan, te se u tom periodu ne smije kositi
ili obraivati.
Voda se smije puštati u kanale najranije 7 dana nakon primjene sredstva.
Neobraenim površinama
primjenom u vrijeme pune vegetacije korova, u koliini 5 – 12 l/ha (0,5 – 1,2 l na
1.000 m²).
eljeznikim prugama
za suzbijanje zeljastih i drvenastih korova, u koliini 8 – 12 l/ha (0,8 – 1,2 l na 1.000
m²).
šumskim nasadima
za suzbijanja drvenastih korova (bukve, hrasta, graba, breze, vrbe i dr.) primjenom iz
zrakoplova u koliini:
5 – 6 l/ha uz utrošak 75 l vode/ha u nasadima bijelog i crnog bora.
6 – 7 l/ha uz utrošak 75 l vode/ha u nasadima smreke.
7 – 8 l/ha uz utrošak 75 l vode/ha kod pripreme površine za pošumljavanje.
U koliini 7 l/ha sredstvo nije dovoljno djelotvorno na javor.
Primjena iz zrakoplova se dopušta od polovice kolovoza do kraja vegetacije uz uvjet da su
površine na kojima je sredstvo primijenjeno udaljeno najmanje 500 m od naselja,
gospodarskih objekta, vonjaka i vinograda i 300 m od voda, mora, vodotoka, bunara, te da
brzina vjetra ne prelazi 2 m/s, a temperatura zraka 25°C.
šumskim rasadnicima
primjenom izmeu redova sadnica, u vegetaciji, uz obaveznu upotrebu štitnika, u
koliini 4,5 l/ha (450 ml na 1.000 m²).
sadnicama smreke i bora
u koliini 6 l/ha uz utrošak 500 l vode/ ha (600 ml u 50 l vode na 1.000 m²),
primjenom po cijeloj površini u vrijeme potpunog mirovanja etinjaa, a rasta korova.
U vrijeme prskanja etinjae moraju biti u potpunom mirovanju.
Suzbijanje izdanaka izboja listaa
prskanjem panjeva odmah poslije sjee stabala, u razdoblju od svibnja do prosinca, 15
% - tnom otopinom sredstva uz uvjet, da se sredstvo primjenjuje na udaljenosti
najmanje 300 m od izvorišta voda i da površine nisu izrazito erozivne.
Mladim nasadima etinjaa
za suzbijanje drvenastih korova: primjenom tijekom cijele vegetacije, uz uporabu
štitnika, u koncentraciji 2 % (100 ml u 5 l vode na 100 m²), ili primjenom po cijeloj
površini poetkom jeseni, kad su sadnice u fazi završnog rasta, u koncentraciji 1 % (50
ml u 5 l vode na 100 m²).
u pripremi površine za sadnju poslije iste sjee šuma
prskanjem izdanaka i izbojaka u punoj vegetaciji u razdoblju intenzivnog rasta, u
koncentraciji 1 % (50 ml u 5l vode na 100 m²) ili prskanjem svjee posjeenih panjeva
u razdoblju od kolovoza do rujna, u koncentraciji 2 % (100 ml u 5 l vode na 100 m²).
- 18 -
Koliina primijenjenog sredstva ovisi o stupnju zakorovljenosti i za najvanije vrste
iznosi:
- za suzbijanje pirike u koliini 4 l/ha (40 ml na 100 m²),
- za suzbijanje divljeg sirka, poljskog osjaka, kudrave kiselice, konjskog
štavelja, divljeg pelina, maslaka i bazjana u koliini 4 – 5 l/ha (40 – 50
ml na 100 m²),
- za suzbijanje kupine, poljskog slaka i okruglog šilja u koliini 6 – 8 l/ha (60 –
80 ml na 100 m²),
- za suzbijanje zubae u koliini 8 – 10 l/ha (80 – 100 ml na 100 m²).
Primjenjuje se pred cvatnju i u doba cvatnje korova, kad je silazno kolanje asimilata,
a intezivnije tamo gdje je to mogue s obzirom na rokove primjene.
Ogranienja
Karenca
14 dana za desikaciju uljane repice i predetvenu primjenu u itaricama,
35 dana za voke i vinovu lozu
Selektivni (zemljišni) herbicidi
Legionar 84 EC
Cijena: 104,00 kn/ l
sjemenskih travnih korova: obinog koštana, muharika,
obine svraice, divljeg pros i divljeg sirka iz sjemena, te
nekih širokolisnih korova: šireva, crne pomonice, velikog
dvornika, bijele lobode i pelinolisne ambrozije u kukuruzu
bez podusjeva.
podusjeva
- 19 -
prije sjetve uz plitko unošenje (inkorporaciju) u tlu na 2-5 cm u koliini 2-2,5 l/ha
(200-250 ml/1000 m 2 ),
nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza u koliini 1,75-2,75 l/ha (175- 275 ml/1000 m 2 ),
nakon nicanja do 3 lista kukuruza, a prije nicanja ili u nicanju korova, u koliini od
1,5-1,75 l/ha (150-175 ml/1000 m 2 ). Nie koliine sredstva primjenjuju se na lakšim i
humusom siromašnijim tlima, a više na teim, humusom bogatijim tlima, kao i kod
jae zakorovljenosti s otpornijim vrstama korova (divlji sirak iz sjemena).
Priprema sredstva
Potrebnu koliinu Legionar 84 EC treba promukati u izvornoj ambalai prije nego se ulije u
spremnik prskalice do pola ispunjen vodom, a zatim se uz miješanje nadolije ostatak vode.
Ogranienja
Sredstvo se smije primijeniti samo jedanput godišnje na istoj površini. Ne smije se koristiti na
tlima s pH-vrijednošu iznad 7,2 i na lakim (pjeskovitim) tlima. Sredstvo ne ograniava
plodored ukoliko se primjenjuje samo. Prilikom primjene u kombinaciji sa sredstvima na
osnovi atrazina, vrijede ogranienja plodoreda navedena u dozvolama za promet i primjenu
sredstava na osnovi atrazina. Kod primjene prije nicanja acetoklor, kao i drugi kloracetanilidi,
moe biti fitotoksian kod nekih herbicida. Fitotoksinost se moe pojaviti na lakšim tipovima
kod visokih koliina i velike vlanosti u vrijeme klijanja. Nakon nicanja sredstvo se ne smije
primijeniti neposredno poslije jae kiše, kao i u kukuruzu koji je pod stresom zbog suviška
vode ili hladnoe, biljnih bolesti ili štetnika. Primjena iz zrakoplova nije dopuštena.
Karenca
Za zrno kukuruza osigurana je vremenom primjene. Siliranje kukuruza dopušteno je najranije
u fazi mljene zriobe.
Ovo sredstvo je prema klasifikaciji oznaeno znakovima opasnosti Xn (ŠTETNO) i N
(OPASNO ZA OKOLIŠ).
Translokacijski herbicid za folijarnu primjenu kod suzbijanja jednogodišnjih i višegodišnjih
uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu.
Aktivna tvar: nikosulfuron 40 g/l
Cijena: 484,50 kn/ l
Motivell je namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i
jednogodišnjih širokolisnih korova (sirak, pirika, koštan, muhari, prosa trave, svraica,
- 20 -
ambrozija, loboda, šir, veliki dvornik, divlja zob, kunjak,
mišjakinja, broika) u kukuruzu u koliini 1 – 1,25 l/ha (100 – 125
ml na 1.000 m²).
Manja koliina se koristi za suzbijanje jednogodišnjih korova u
ranijim razvojnim fazama, a vea koliina u kasnijim stadijima
razvoja sjemenskih, višegodišnjih uskolisnih korova.
Ako je nicanje korova jednoliko koristi se jednokratno, kad kukuruz
ima 3 – 6 listova, a ako je nicanje korova nejednoliko –produeno,
preporua se razdvojeno prskanje, dva puta po pola koliine.
Prvi puta primjenjuje se kada je kukuruz 10 – 15 cm visine, a drugi
puta nakon 7 – 10 dana.
Korovi su najosjetljiviji u stadiju razvoja:
divlji sirak iz sjemena kad ima 3 – 5 listova,
divlji sirak iz rizoma kad je visine 15 – 30 cm,
pirika od 3 lista do 25 cm,
koštan i muharike od stadija 1 lista do busanja,
divlje proso i svraica kad imaju 1 – 3 lista,
limundik i loboda od nicanja do stadija dva lista,
šir i veliki dvornik od nicanja do stadija etiri lista,
Na istoj površini koristi se samo jedanput godišnje.
U sluaju due suše, smanjeno je upijanje aktivne tvari, pa je herbicidni uinak slabiji.
Za proširenje djelovanja moe se kombinirati s herbicidima koji djeluju na širokolisne korove.
Primjena u kukuruzu koji je tretiran organofosfornim zemljišnim insekticidima moe izazvati
jaku fitotoksinost.
Ne preporuuje se tretiranje pri temperaturama višim od 25°C.
Ne koristiti ako su biljke oslabljene od stresa ili jae ošteene od insekata i bolesti.
Radi poboljšanja djelovanja dodaje se ovlaiva (BREAK THRU).
Na površinama prskanim Motivellom kao slijedei usjev moe se sijati:
ozima pšenica i ra nakon 4 mjeseca,
jara pšenica i jeam nakon 8 mjeseci,
grah, zob, soja, kukuruz šeerac i kokiar nakon 10 mjeseci
ostali usjevi nakon 12 mjeseci.
Karenca
63 dana merkantilnom kukuruzu,
35 dana za silani kukuruz. Silani kukuruz ne smije se skidati prije mlijene zriobe.
Slika 8. Izgled ambalae Motivella
- 21 -
Ove herbicide biljka upija putem korijena ili lista te ih svojim provodnim snopovima prenosi
(translocira) do svih organa tako da tretirana biljka ugiba u cjelini.
Kontaktni herbicidi
Ošteuju biljne organe na mjestu dodira sa sredstvom (potrebna dobra aplikacija).
Desikanti i defolijanti
organe, olakšavaju berbu ili etvu kultura)
CAMBIO (tekui koncentrat za otopinu)
Namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i smanjenje zakorovljenosti
nekim višegodišnjim širokolisnim korovima u kukuruzu za zrno i silau ( bez podusjeva ).
Aktivna tvar: bentazon 320 g/l i dikamba 90 g/l
Cijena: 118,00 kn/ l
zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima (mranjak, šir, ambrozija,
poljski jarmen, poljska krika, smrdulja, loboda, osjak, slak, kunjak, kamilica, divlji mak,
dvornici, divlja rotkva, šav, kostriš, gorušica, crna pomonica, svinjak, maslaak, iak i dr.)
u:
kukuruzu za zrno i silau (bez podusjeva) u koliini 2 – 2,5 l/ha (200 – 250 ml na
1.000 m²) u 200 – 400 l/ha vode (20 – 40 l na 1.000 m²) primjenom nakon nicanja
kukuruza i korova tj. kada kukuruz ima razvijena 2 – 5 listova.
Vea koliina sredstva koristi se protiv višegodišnjih širokolisnih korova, kao i protiv
jednogodišnjih širokolisnih korova kada imaju više od 4 lista.
Na istoj površini koristi se samo jedanput godišnje.
Ne preporua se primjena u sjemenskom kukuruzu.
Ne smije se miješati s insekticidima i kiselim preparatima.
Nakon prskanja najmanje 6 sati ne bi smjela pasti kiša.
Karenca
63 dana za kukuruz za zrno
- 22 -
kukaca ( insekata ).
Insekticidi mogu imati brzo poetno djelovanje (inicijalno) ili sporo poetno djelovanje koje
je ujedno i trajnije (rezidualno). Pri zakašnjeloj primjeni insekticida u vrijeme jakog napada
štetnika prednost imaju insekticidi brzog poetnog djelovanja, no u pravovremenoj primjeni
prednost se daje insekticidima rezidualnog djelovanja. Rezidualno djelovanje insekticida
povezano je i s duljim zadravanjem ostataka u biljci te je iz tog razloga za ovu vrstu
insekticida propisana i dulja karenca.
Prema mjestu primjene razlikujemo insekticide:
za tretiranje biljaka,
za tretiranje ita i zrnatih mahunarki u skladištima,
za zaštitu drva,
KEMIJSKI INSEKTICIDI
klorirani ugljikovodici
organofosforni insekticidi
atraktanti i feromoni
repelenti i fagodeterenti
induktori otpornosti biljaka
Akaricidi
Sredstva za suzbijanje grinja, djeluju na ljetna jaja, liinke, nimfe grinja i neki na odrasle
grinje.
Mineralno svijetlo ulje je kontaktni insekticid-ovicid, i pomono sredstvo za poboljšanje
uinka herbicida.
Cijena: 49,00 kn/ l
Mineralno svijetlo ulje je kontaktni insekticid-ovicid, i pomono sredstvo za poboljšanje
uinka herbicida
- 24 -
Karenca
42 dana za voke i vinovu lozu. Masline se smiju tretirati
najkasnije do kraja srpnja.
sjemenskom krumpiru. Mješavine sa sredstvima na osnovu
metamitrona treba odmah utrošiti. Primjena iz zrakoplova
nije dopuštena. Ako se Mineralno svijetlo ulje ne
primjenjuje kao pomono sredstvo za dopuštene namjene (u
kukuruzu i šeernoj repi), onda se ne smije miješati s
drugim sredstvima za zaštitu bilja osim s uljnim
insekticidima i uljnim fungicidima.
Sistemini insekticidi
Djeluju eluano na kukce i to na nain da biljka upije insekticid te ga provodnim snopovima
rasporedi po svojim organima.
Spadaju aficidi, akaricidi i nematoicidi
Sistemici prvenstveno djeluju na insekte koji bodu i sišu te se hrane biljnim sokovima ( lisne
uši,tripsi ), a slabije na one koji grizu. Njihova prednost je ta da mogu djelovati na kukce koji
su skriveni, npr. U zakovranom lišu, ne ispire ih kiša i ne uništavaju korisne kukce (
prirodne neprijatelje štetnih insekata ). Neki sistemici imaju i kontakno djelovanje ime se
poveava spektar štetnika na koje djelu ali kao takvi imaju i štetni utjecaj na prirodne
neprijatelje.
Mospilan 20 SP
Mospilan 20 SP je vodei insekticid za suzbijanje lisnih ušiju. Takoer ga odlikuje izvrsna
uinkovitost u suzbijanju brojnih problematinih štetnika (tripsi, mineri, štitasti moljci,
zlatica, kr. Buha.) Primjenjuje se na krumpiru, šeernoj repi, duhanu, jabuci, breskvi,
krastavcima te paprici.
Djelovanje
Mospilan 20 SP vodei insekticid za suzbijanje lisnih ušiju. Takoer ga odlikuje izvrsna
uinkovitost u suzbijanju brojnih problematinih štetnika (tripsi, mineri, štitasti moljci,
zlatica, buha.) Insekticid je za folijarnu primjenu iz skupine neonikotinoida. Djelatna tvar u
sredstvu ometa prijenos podraaja u ivanom sustavu štetnih organizama na nain koji se
razlikuje od insekticida iz skupine organofosfornih spojeva, karbamata i piretroida. Zbog toga
Slika 9.
- 25 -
Mospilan 20 SP djeluje i na one štetnike koji su postali djelomino ili potpuno otporni na
insekticide iz spomenutih skupina. Pokazuje izrazito sistemino i translaminarno djelovanje
pa se ravnomjerno rasporeuje u biljci te u malim koliinama (dozama) prua dugotrajnu
zaštitu.
Doziranje
Krumpirova zlatica ( 8 do 12 g sredstva u 30 l vode za 1000 m 2 ).
Duhan ( 12,5 g sredstva u 300l vode za 1000 m 2 )
Karenca
Mospilan ima izrazito kratku karencu. Za rajicu i krastavce traje 3 dana, za krumpir i papriku
7 dana, za breskve 14 dana, za duhan, šeernu i stonu repu 35 dana. Domae ivotinje ne
treba puštati na ispašu 14 dana da se sprijei kontaminacija mlijeka.
Otrovnost; po sadraju djelatne tvari razvrstan je u III. Skupinu otrova prema Zakonu o
otrovima.
Sistemino – kontaktni insekticidi
Neki sistemici imaju i kontakno djelovanje ime se poveava spektar štetnika na koje djelu ali
kao takvi imaju i štetni utjecaj na prirodne neprijatelje.
Magnum 200 SL je sistemino – kontaktni insekticid a koristi se za suzbijanje biljnih štetnika
na brojnim poljoprivrednim kulturama.
Cijena: 124,00 kn/ l
Karenca 14 dana ra rajicu, krastavac, grah i grašak, a 21 dan za kupus, jezgriavo i koštiavo
voe i duhan, te 35 dana za agrume, 42 dana za krumpir.
Otrovnost sredstvo Magnum 200 SL je otrovno za ljude, pele, alge i vodene kukce. Vrlo je
opasno za pele (ne tretirati u cvatnji!). Razvrstano je u III skupinu otrova.
10. Limacidi
Limacidi su pripravci namijenjeni suzbijanju pueva. Koriste se u obliku zatrovanih mamaca
koji se rasipaju po tlu uz biljke.
Puomor je namijenjen za suzbijanje svih vrsta pueva golaa i drugih štetnih vrsta pueva u
povru, jagodama, ratarskim usjevima, vonjacima, vinogradima te rasadnicima.
Aktivna tvar: metaldehid 60 g/l
Cijena: 61,00 kn / 1 kg
- 26 -
Formulacija
Ogranienja
Na istoj površini smije se koristiti najviše dva puta godišnje.
Tretirana površina ne smije se obraivati najmanje 21 dan.
Ne tretirati pred kišu.
Ne smije se primjenjivati u rubnom pojasu šuma i uz peradarnike kao i na površinama uzgoja
vinogradarskih pueva.
Karenca
21 dan za lisnato, mahunasto i korjenasto povre i nasade,
OVP za ratarske usjeve.
11. Nematoicidi
Basamid Granulat je sredstvo za dezinfekciju tla i supstrata, širokog spektra djelovanja.
Namijenjen je za suzbijanje štetnih gljivica, insekata, nematoda i korova, u proizvodnji rasada
povra, cvijea i duhana, te u travnjacima.
Aktivna tvar: dazomet 97%
Mikrogranulat ( MG )
Nain djelovanja
Djeluje putem plinovite faze tla, i to tako da se aktivni plin dazomet oslobaa u dodiru sa
zemljišnom vlagom i prolazi kroz pore tla, uništavajui gljivice, insekte, nematode i korove.
Tlo treba biti u vlanom stanju kako bi aktiviralo oslobaanje plina iz sredstva, i omoguilo
klijanje spora gljivica i sjemenja korova, kako bi sredstvo bolje djelovalo.
Basamid granulat najbolje djeluje pri temperaturama tla od 10-15°C, a ne provodi se na
temperaturama niim od 6°C, jer se pri tim temperaturama plin ne oslobaa. Ako je
temperatura tla viša od 20°C, tlo obvezatno treba prekriti folijom zbog prebrzog oslobaanja
plina.
Primjenjuje se za:
dezinfekciju tla u staklenicima, plastenicima i rasadnicima u dozi 40-60 g/m2 (najviša
doza za suzbijanje nematoda),
Postupak primjene:
Tlo se najprije dobro usitni i razrahli na dubinu od 25 cm, nakon toga rasipamo Basamid
- 27 -
granulat po površini tla (runo ili strojno), zatim se umiješa u tlo na dubinu 5 do 25 cm.
Površina se zatim prekrije folijom ili lagano povalja i zalijeva vodom da bi se sprijeilo
prebrzo oslobaanje aktivnog plina iz tla. Zalijevanje se preporuuje za vee površine, dok je
za manje uinkovitije prekrivanje folijom uz optimalnu vlanost tla pod folijom. Folija se
uklanja nakon 5 do 7 dana, zatim se tlo razrahli frezom da bi se prozrailo, ali nikada do
dubine unošenja pripravka. Zatvoreni prostor je potrebno dobro provjetriti.
Sadnja ili sjetva je mogua nakon 45 dana od unošenja pripravka u tlo, pri povoljnijim
temperaturama i ranije, ali u tom sluaju treba ispitati tretirani supstrat na fititoksinost.
Postupak je sljedei: uzeti manju koliinu supstrata koji je tretiran i koji nije tretiran
pripravkom. Oba staviti u dvije zasebne staklenke, posijat sjeme kulture koja brzo klija (salata
ili luk) u obe staklenke i pratiti da li je klijanje sporije u tretiranom supstratu. Staklenke treba
poklopiti. Ako klijanja nema ili je sporije u tretiranom supstratu znai da još nije spreman za
sjetvu ili sadnju.
U tlima alkalne reakcije nije poeljno izvršiti tretman zbog sporije razgradnje. Ako se
primjenjuje u zatvorenom prostoru, u njemu ne smije biti uzgajana druga kultura, zbog
mogueg fitotoksinog djelovanja plina. Tretirana površina mora biti udaljena od drvea
najmanje dvostruko od širine krošnje.
Miješanje s drugim pripravcima nije dozvoljeno. Neposredno prije ili poslije tretiranja ne
smije se rasipati stajski gnoj, treset, vapno i dušina gnojiva.
Karenca
12. Ovlaivai
Ovlaivai su pomona sredstva koja neke pesticidi ine uinkovitijim. Smanjuju površinsku
napetost tekuine odreenih sredstava za zaštitu te na taj nain omoguuju lakše usvajanje
sredstva od strane biljke ili pak insekata do kojih je prodor sredstva zbog njihove grae
otean.
Break Thru namijenjen je za poboljšanje uinka herbicidnih pripravaka Motivell, Cambio i
Arrat u kukuruzu te itaricama.
Aktivna tvar: propanol trisiloksan 750-800 g/l
Formulacija
Primjena se preporua posebno u nepovoljnim uvjetima za djelovanje herbicida (suša), kod
suzbijanja korova koji se tee vlae (jaka voštana prevlaka), kao i kod veih razvojnih stadija.
Primjena veih koliina od propisanih moe imati fitotoksine uinke.
- 28 -
Karenca
Propisana je kod herbicidnog sredstva kojem se dodaje Break Thru.
Ostala sredstva
Nu-film-17 je sredstvo za sprjeavanje gubitaka pri etvi koje na komuškama uljane repice i
sjemenskih mahunarki formira polimerni film i znaajno smanjuje rasipanje sjemena po tlu tj.
gubitak prinosa
Sandovit je ovlaiva koji smanjuje površinske napetosti kapljica zaštitnog sredstva i
omoguava bolje moenje tretirane površine, kao i kod primjene na bilje s izraenom
voštanom prevlakom.
13. Rodenticidi
Brodilon parafinski blokovi se upotrebljavaju za suzbijanje štakora i miševa. Posebno su
pogodni za vlane uvjete, gdje je potrebna vea stabilnost rodenticida i njegovo dulje
djelovanje. Smrtonosna doza postie se ve jednim uzimanjem obroka, a ugibanje je slino
prirodnom.
Primjena
vlanim uvjetima. Sigurnije i ekonominije suzbijanje svih
vrsta glodavaca. Glodavci ugibaju postupno u tijeku 3-9 dana
nakon prvog obroka.
Brodilon parafinski blokovi namijenjeni su prvenstveno za
suzbijanje glodavaca u javnoj higijeni, i to:
u teini od 30 g, zelene boje, zvjezdastog oblika sa 7
oštrih rubova i sa 1 kanalom, u zatvorenim prostorima
(tavanima, skladištima, kuanstvima) za postavljanje u
tipiziranim raticidnim hranidbenim kutijama
u teini od 100 g, zelene boje oblika nepravilne kocke
armirane icom, za glodavce u vlanim zatvorenim i
otvorenim prostorima (rijene i kanalske obale, vlanim
podzemnim prostorima) postavljaju se u tipiziranim
raticidnim hranidbenim kutijama
u teini od 200 g, zelene boje, pravilnog kockastog oblika armiranog icom, za
glodavce u kanalizacijskim provodnicima
14. Repelenti / Insekticidi
Mesurol FS 500 je insekticid namjenjen za primjenu na sjemenu kukuruza i suncokreta u
svrhu suzbijanja injaka a ujedno je i repulzivno sredstvo za odbijanje ptica koje vade sjeme
iz tla nakon sjetve (vrane, fazani i druge).
Aktivna tvar: metiokarb, 500 g/lit
Formulacija
kukuruza, u dozi 1,5-2 lit na 100 kg sjemena,
suncokreta i uljane repice, u dozi 2 lit na 100 kg sjemena, uz napomenu da se sredstvo
primjenjuje neposredno prije sjetve i da se nakon toga sjeme ne smije uvati due od
tri mjeseca, jer moe doi do smanjenja klijavosti.
Repulzivno sredstvo za odbijanje ptica koje vade sjeme iz tla nakon sjetve (vrane, fazani i
druge), za primjenu na sjeme kukuruza i suncokreta, u dozi 1 lit na 100 kg sjemena.
Napomena
Sjeme na koje je primijenjeno sredstvo ne smije se koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih
ivotinja, niti za industrijsku preradu.
Karenca
15 Regulatori rasta
Neo-stop je regulator rasta na osnovi djelatne tvari klorprofam koji inhibira klijanje
uskladištenog krumpira.
Primjena
Neo-stop je regulator rasta na osnovi djelatne tvari klorprofam koji inhibira klijanje
uskladištenog krumpira, sprjeava gubitak teine i kakvoe gomolja te inhibitorno djeluje na
razvoj skladišnih bolesti jer onemoguuje prodor bakterija i gljivica u gomolje te time
otklanja pojavu gnjiljenja krumpira. Pored toga, znaajnije se smanjuju gubici koji se
pojavljuju disanjem uskladištenih gomolja ime se gomolji štite i od gubitka vlage i hranjivih
tvari.Neo-stop ne utjee na postupak prerade niti na organoleptika svojstva gomolja (miris,
okus, izgled).
- 30 -
Gomolji koji se tretiraju trebaju biti neošteeni, suhi, zreli, neoljušteni i zaštieni od bolesti.
Uz to, gomolji moraju biti isti jer se u suprotnom smanjuje djelotvornost sredstva.
Neo-stop se primjenjuje zaprašivanjem u koliini od 100 grama na 100 kg krumpira. Za male
koliine krumpira preporuuje se posipanje ravnomjernih slojeva krumpira od 5 do 10 cm
navedenom dozom. Ako je rije o debelim naslagama, zaprašivanje treba provoditi po
slojevima. Za skladištenje veih koliina krumpira preporuuje se ravnomjerno posipanje po
pokretnoj traci koja gomolje prevozi u skladište, uz utrošak 1 kg sredstva na 1 tonu krumpira.
Gomolji ne bi smjeli padati na traku s visine vee od 20 cm.
Gomolji su nakon primjene sredstva zaštieni 3 mjeseca. Ako se krumpir uva dulje od 3
mjeseca, tretiranje se moe ponoviti. Pripravkom Neo-stop ne smije se prašiti sjemenski
krumpir niti taj isti krumpir smijemo drati u neposrednoj blizini zaprašenog krumpira
Neo-stop je razvrstan izvan skupine otrovnosti.
Karenca
Ostala sredstva
Tuberite N je sredstvo za spreavanje klijanja konzumnog krumpira u tijeku skladištenja.
Cycocel 750 namijenjen je za usporavanje rasta ( retardant ) itarica, visokih stabljika radi
sprjeavanja polijeganja, a ujedno je stimulator rasta korjenovog sustava
Ethrel je sistemini fiziotrop kratke perzistentnosti a primjenjuje se u rajici i višnjama za
ujednaeno dozrijevanje plodova.
Fazor je sistemini regulator rasta koji se koristi za sprjeavanje klijanja luka kod dugoronog
skladištenja.
Moddus 250 EC primjenjuje se za spreavanje polijeganja usjeva, itarica.
5.2. POP - postojane organske oneišujue tvari (Persistent Organic Pollutants)
POP - postojane organske oneišujue tvari (Persistent Organic Pollutants) skupni je naziv
za spojeve koji su otporni na fotolitiku, biološku i kemijsku razgradnju koje se akumuliraju u
ivim organizmima te se lako prenose na velike udaljenosti.
Problematika POPs-a obuhvaena je Stockholmskom konvencom koja je usvojena 23.
svibnja 2001. godine, a stupila je snagu 17. svibnja 2004. godine. Usmjerena je na smanjenje i
spreavanje ispuštanja 12 spojeva ili grupa spojeva iz skupine POPs-a.
Odnosi se na devet kemikalija koje su se koristile samo kao pesticidi (aldrin, klordan, DDT,
dieldrin, endrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mireks i toksafen), heksaklorbenzen (HCB) koji
se koristio kao pesticid, ali i kao industrijska kemikalija, poliklorirane bifenile (PCB) koji su
- 31 -
poliklorirane dibenzofurane (PCDF) koji nastaju u razliitim ljudskim djelovanjima kao
nenamjerni proizvodi, ali nikada nisu imali namjenu pa se nisu koristili.
Konvencija propisuje ciljeve, principe i postupke koje moraju ispuniti potpisnici konvencije.
Konvencija se odnosi na:
2. nus-proizvode ljudske aktivnosti;
3. proizvode koji se koriste za kontrolu širenja bolesti, npr. (DDT protiv malarije).
Sve stranke potpisnice Stockholmske konvencije dune su:
zabraniti i/ili poduzeti sve zakonske i administrativne mjere potrebne za uklanjanje
proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza POPs pesticida (aldrin, dieldrin, endrin,
heptaklor, heksaklorbenzen, mireks, toksafen).
pojavu u proizvodima i predmetima gdje se pojavljuju u tragovima.
ograniiti uvoz i izvoz POPs pesticida, osim prema uvjetima danim u lanku 4.
Konvencije (iznimke prijavljene tajništvu konvencije), ili za potrebe odlaganja POPs
pesticida na okolišno prihvatljivi nain.
razviti i primijeniti strategije za identifikaciju zaliha, proizvoda i predmeta u uporabi,
te otpada koji sadri POPs pesticide.
zabraniti uporabu, recikliranje, obnavljanje, te direktnu ili neposrednu uporabu POPs
pesticida.
upravljati zalihama na siguran, uinkovit i okolišno prihvatljiv nain sve do trenutka
kada postaju otpad.
poduzeti mjere za okolišno prihvatljivo postupanje, prijevoz i skladištenje POPs
pesticida, te zbrinjavanje otpada POPs pesticida na nain da se ukloni sadraj POPs
kemikalija u otpadu ili sprijei njegova transformacija na nain da pokazuje
karakteristike POPs spojeva.
standarde i preporuke.
PCBs- poliklorirani bifenil
Veoma rasprostranjeni, nalaze se u rijekama, jezerima, morima i oceanima, u kiši i snijegu, u
gleerima Arktika i Antarktika, sedimentima sjevernih mora, u planktonima, ribama,
pingvinima, morskim pticama, masnom tkivu ivotinja, mlijeku, nalaze se u sklopu našeg
tijela, kao i majinog mlijeka. Obzirom da se radi o vrlo stabilnim spojevima, teško se
razgrauju.
Spadaju zajedno s DDT, HCH i HCB u skupinu pesticida insekticida. Ne predstavljaju
kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s razliitim sadrajem klora.
- 32 -
Prvi puta sintetizirani su 1929. godine. Termiki i kemijski vrlo su stabilni, biološki se teško
razgrauju i veoma su topljivi u mastima. Obzirom da su veoma teško zapaljivi i djeluju kao
elektrini izolatori, u velikoj mjeri su se primjenjivali u izradi izolirajuih, hidraulinih i ulja
za hlaenje, u proizvodnji transformatora kao i velikih i malih kondenzatora.
Osim toga korišteni su u industriji papira, gume i smola, za impregniranje, zaštitu od plamena,
u izradi boja i lakova, te pesticida. Procjenjuje se da je ukupno izmeu 1929. I 1989. Godine
proizvedeno oko 2 milijuna tona PCBs.
Koncem osamdesetih i poetkom devedesetih godina prošlog stoljea poinje zabrana
proizvodnje PCBs u zemljama zapadne Europe i SAD , dok je zabrana uporabe aparata, prije
svega transformatora koji sadre PCBs uslijedila krajem 1999. Godine.
Premda su proizvodnja i primjena PCBs u zemljama zapadne Europe i SAD zabranjeni, ovi
spojevi nastaju kao meuspojevi u procesima proizvodnje boja, ali kao i dioksini prilikom
procesa spaljivanja otpada, osobito onog koji sadri klor. Veoma zagaene rijeke, kao i velika
jezera u Sjevernoj Americi slue kao sekundarni izvor PCBs.
Godinama PCBs nisu smatrani posebnim otpadom, ve su spaljivani na uobiajenim
odlagalištima zajedno sa starim uljima, što je veoma opasan postupak, prilikom kojeg nastaju
ogromne koliine dioksina. Unatrag nekoliko godina se pokušalo posebno razdvojiti sav onaj
otpad koji bi mogao sadravati PCBs.
Konvencijom Stockholm Convention on Persistant Organic Pollutants iz svibnja 2001. godine
prvi puta su se svjetski strunjaci zajedniki osvrnuli na ovaj problem. S ciljem smanjivanja
nastanka PCBs u meu procesima u industriji, kao i prilikom spaljivanja otpada, raspravljane
su odreene preporuke i zaštitne mjere. Dopuštena je uporaba aparata koji sadre PCBs do
2025. godine.
Poliklorirani bifenili imaju slino djelovanje na zdravlje ljudi i ivotinja kao i dioksini.
Najpoznatija ekološka katastrofa, u kojoj je stradalo oko 2.000 ljudi je katastrofa koja se
odigrala u japanskom gradu Yusho (Yusho sindrom). Osim teških akutnih posljedica s
kloraknama, ošteenjima organa, osobito središnjeg ivanog sustava, opisane su i promjene
kod novoroenadi i male djece koja su u kontaktu s PCB-om pokazivala zastoj u rastu,
tjelesnom, duševnom i seksualnom razvitku. Osim izravnog ošteenja središnjeg ivanog
sustava pretpostavljaju se i ošteenja na razini hormonske regulacije razvoja djece.
PCB ima hormonsko djelovanje
slino estrogenima, te utjeu na razvitak i funkciju kako spolnog sustava, tako i plodnosti.
Osobito negativno djelovanje PCB-a uoeno je u djeaka majki izloenih visokim
koncentracijama PCB. Smatra se takoer da veliku ulogu u problemu smanjenja broja i
pokretljivosti spermija u muškaraca igra upravo PCB. U mnogobrojnih parova koji se lijee
od neplodnosti pored DDT i PCP u sjemenoj tekuini muškaraca, odnosno u folikularnoj
tekuini kod ena, izolirani su i PCB.
- 33 -
Smatra se da PCB imaju karcinogeno djelovanje i da mogu izazvati rak dojke. U znanstvenim
istraivanjima naene su poveane koliine PCB-a u masnom tkivu dojke ena kod kojih se
razvio rak dojke u odnosu na zdrave ene. U rtava Yusho katastrofe, ve 15 godina nakon
tragine nesree nalaze se poveana uestalost raka plua i raka jetara. U ovom sluaju nije
mogue tono razgraniiti djelovanje PCB-a od djelovanja dioksina.
Procjenjuje se da najvei udio PCB-a dospijeva u organizam preko ve kontaminirane hrane:
70% preko namirnica ivotinjskog i 25% preko namirnica biljnog podrijetla, ostatak preko
zraka, vode i tla. PCB se u tragovima nalazi kod gotovo svake ene, kao i u majinom
mlijeku. Prolaze placentarnu barijeru i izazivaju ve intrauterno optereenje fetusa.
Poliklorirani bifenili (PCB-i) pripadaju velikoj skupini sintetskih organokloriranih spojeva
koji se meusobno razlikuju u fizikalno–kemijskim i toksikološkim svojstvima te imaju
tendenciju bioakumulacije i biomagnifikacije u okolišu i unutar hranidbenih lanaca. Uslijed
toga, ljudi mogu biti izloeni PCB-ima preko kontaminirane vode i hrane (riba, meso i
mlijeni proizvodi). Proizvodnja i uporaba PCB-a je odreenim zakonskim propisima
ograniena u veini zemalja Europske unije, dok je u nekima u potpunosti zabranjena.
Meutim, u Republici Hrvatskoj rizik je još uvijek prisutan zbog vojnih razaranja tijekom
Domovinskog rata (1991.-1995.) u kojem su ošteeni ili uništeni mnogi elektroenergetski,
industrijski i drugi objekti iz kojih je došlo do istjecanja PCB-a. Postoji potreba provedbe
daljnjih aktivnosti na sanaciji kontaminiranih lokacija i zbrinjavanju transformatora i
kondenzatora u kojima su korišteni PCB-i te je nuno uspostaviti monitoring i ostalih
postojanih organskih oneišujuih tvari (POP-s) u okolišu sukladno provedbi Stockholmske
konvencije ija je supotpisnica i Republika Hrvatska. Dosadašnja znanstvena istraivanja
ukazuju na razne negativne uinke PCB-a na ljudsko zdravlje. Dokazano je da PCB-i mogu
poremetiti endokrinu homeostazu organizma i izazvati reprodukcijsku toksinost te da djeluju
imuno-toksino, neuro-toksino, geno-toksino. Stupanj toksinosti pojedinog PCB
kongenera uvelike ovisi o poziciji i broju supstituiranih atoma klora, pri emu se plenarni
PCB-i koji u orto poloaju ne sadre atome klora ( ili sadre svega jedan atom klora) smatraju
toksinijima. Strukturna slinost izmeu plenarnih kongenera i dioksina objašnjava njihov
mehanizam djelovanja posredovan aril ugljikovodicnim receptorom (AhR), dok su neplenarni
PCB-i slabi antagonisti AhR-a. Treba napomenuti da svi toksini efekti ne ovise o Ah-
receptoru te PCB-i koji nemaju plenarnu strukturu i koji su orto supstituirani mogu izazvati
toksine efekte drugim mehanizmima. Utjecaj PCB-a na ljudsko zdravlje i zdravlje pojedinih
pripadnika populacija izloenih unutar ekosustava i dalje ostaje predmetom brojnih
istraivanja u medicini, toksikologiji okoliša i toksikologiji hrane.
- 34 -
Slika 11. Koliina PCB-a u ribama ulovljenih u Kupi 2012. godine
5.3. Biocidi
Dijele se na fungicide (zaštita od gljivica, bakterija, mikroorganizama) i insekticide (zaštita od
insekata u svim njihovim razvojnim stadijima).
Biocidi su posebna sredstva, koja se obino dodaju u impregnacije. Ona su koncipirana tako
da prodiru što dublje u drvo, te da tamo djeluju sa svojim karakteristikama. Obzirom na
potrebu, kome je namijenjen pojedini premaz, tako treba birati odgovarajuu vrstu biocida –
insekticid ili fungicid odnosno kombinaciju oba biocida.
Biocidi su sredstva za uništavanje štetnih ivih organizama i kontrolu bakterijskog i
gljivinog rasta. Nalaze se u širokoj upotrebi u medicini, poljoprivredi, šumarstvu i industriji,
komunalnoj i osobnoj higijeni te zaštiti materijala. S obzirom da su namijenjeni za uništavanje
ivih organizama, velik broj biocida predstavlja znaajan rizik za zdravlje ljudi.
- 35 -
Misli se na skupinu kemikalija, koje se koriste na svim moguim podrujima osim kao
sredstva za zaštitu bilja. Zbog injenice da se vrlo esto primjenjuju u ouvanju komunalne
higijene te u domainstvima, ljudi ih se sve više pribojavaju, pogotovo kad o njihovim
uincima malo znaju. Poseban problem je u tome što mnogi ne shvaaju odnos koristi i štete
zbog primjene biocida.
6. OPASNOSTI TIJEKOM PRIMJENE PESTICIDA
Svaku osobu koja dolazi u kontakt sa pesticidima treba detaljno informirati o
toksinim osobinama preparata, o opasnostima pri neopreznom rukovanju i sa mjerama
zaštite. U suglasnosti sa zdravstvenim propisima, osobe koje rade sa pesticidima moraju
upotrebljavati osobna zaštitna sredstva (zaštitna odijela, zaštitna obua, rukavice, respiratori,
zaštitne kape i zaštitne naoale). Treba osigurati uvijete za pranje koe i odjee, uz obvezno
pranje ruku prije uzimanja hrane i pušenja.
Od medicinskih mjera vani su pregledi prije zaposlenja kao i periodini zdravstveni pregledi
radi utvrivanja ranih promjena (svakih 12 mjeseci). enama koje doje zabranjen je rad sa
pesticidima, a bolesti endokrinog, centralnog i perifernog ivanog sustava, respiratornog
sustava, te bolesti jetre, krvi i krvotvornih organa kontraindikacije su za rad sa pesticidima.
Skraivanje vremena kontakta s otrovnim kemikalijama ima veliko preventivno znaenje.
Kod osobe kod koje je smanjena aktivnost holinesteraze za 25% i više preporuuje se
privremeni prekid kontakta sa organofosfornim spojevima ili karbamatima. Ako se pojave
subjektivni i kliniki znaci trovanja antiholinesteraznim spojevima, radnika se uklanja sa
radnog mjesta i nesposoban je za rad. Nastavak rada u kontaktu sa tim tvarima dopušten je
samo ako je došlo do potpunog ozdravljenja uz potpuno uspostavljanje aktivnosti
kolinesteraze.
potpunim ozdravljenjem. Ako se pojave rezidualna trovanja sa ošteenjem ivanog sustava,
hepatitisom i anemijom, potrebno je radnika uputiti invalidskoj komisiji radi verifikacije
promijenjene radne sposobnosti i opasnosti od nastanka invalidnosti.
Veina direktnih štetnih uinaka prilikom upotrebe pesticida moe se kontrolirati primjerenim
izborom pesticida i ispravnom metodom primjene.
Gotovo sva trovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilnog rukovanja pesticidima.
Pesticidi se mogu podijeliti i prema akutnoj toksinosti (podjela Svjetske zdravstvene
organizacije):
proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene (poljoprivreda, industrija, komunalne
djelatnosti).
- 37 -
Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, krutih i tekuih aerosola na tri naina:
Preko koe. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se koliine velikog broja pesticida mogu
apsorbirati preko nezaštiene koe, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem
otrov moe razmjerno lagano i brzo ukloniti. Za taj nain unošenja opasniji su tekui preparati
(npr. aldrin, dieldrin, lindan, nikotin), što moe biti posebno opasno ako dou u dodir sa
sluznicom oka.
Preko respiratornog trakta. Tim putem ulaze plinoviti preparati. Osim klasinih fumigansa,
kao što su na primjer metilbromid, cijanovodina kiselina, sumporugljik, osobito su opasni
organofosforni spojevi. Opasnost od inhalacijske toksikologije poveava se povišenjem
temperature.
pušenju, putem oneišene hrane ili vode.
Opasnosti od akutnog djelovanja pesticida povezane su sa apsorpcijom razmjerno velikih
doza otrova. Naješe su ugroeni radnici kemijske industrije zaposleni pri preradi kemikalija,
poljoprivredni radnici koji zaprašuju i prskaju bilje (prskai i mješaoci), piloti u poljoprivredi
(prskanje iz zrakoplova) i skladištari. Svi pesticidi mogu biti deponirani u organizmu ako je
brzina razgradnje i eliminacije sporija od apsorpcije što moe imati za posljedicu kronino
trovanje. Profesionalna trovanja pesticidima naješe su posljedica nepridravanja propisanih
mjera sigurnosti i osobne higijene.
INSEKTICIDI
Insekticidi iz skupine kloriranih ugljikovodika razliite su kemijske grae i uinaka. U
organizam mogu ui na sva tri naina: inhalacijom, ingestijom i preko koe. Otapala za masti
pospješuju njihovu apsorpciju preko koe, a neki prodiru kroz kou i kad su u obliku praška.
Zbog topljivosti u mastima posjeduju afinitet za lipoide i masti organa, gdje se mogu odlagati
u velikim koncentracijama bez uoljivih posljedica. U uslovima naglog metabolikog
iskorištenja tjelesnih masti, deponirane koliine kloriranih ugljikovodika mogu izazvati
simptome akutnog trovanja.
Klorirani ugljikovodici djeluju na CS. Ovisno o koliini otrova koja prodre u organizam,
simptomi akutnog trovanja pojavljuju se nakon nekoliko minuta ili tokom nekoliko sati.
Pojavljuju se grevi, munina, povraanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojaana
salivacija, katkad krvarenje iz nosa. este su parestezije jezika i usana, hiperestezija lica i
- 38 -
udova te preosjetljivost na vanjske podraaje. Ako se inhalira takav insekticid, nastaje upala
sluznice disajnih puteva i oiju. Tim se simptomima, u sluaju teeg trovanja, pridruuju
toniko-kloniki grevi, a smrt uslijedi zbog paralize disanja.
Kronina trovanja nastaju nakon due izloenosti malim koliinama otrova. Za kronino
trovanje karakteristino je ošteenje jetre i bubrega. Neki klorirani ugljikovodici koji se
primjenjuju kao insekticidi (npr. heksaklorin, aldrin, heptaklor) lako prelaze placentu i mogu
toksino djelovati na plod.
Specifinog antidota nema. Kontaminiranu kou treba dobro isprati vodom i sapunom.
ORGANOFOSFORNI SPOJEVI
šradan, etion, karbofonotion i klorpirifos)
Ti spojevi ine veliku skupinu vrlo aktivnih insekticida, ali imaju i široku primjenu kao
akaricidi i larvicidi. Veina organofosfornih spojeva brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom
i preko intaktne koe.
Svi preparati te skupine su derivati fosforne kiseline. Najmoniji predstavnik, sa najširim
spektrom djelovanja jest paration. Od ostalih organofosfornih preparata naješe se
upotrebljavaju malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin,
šradan, etion, karbofonotion i klorpirifos.
Ulaskom u organizam organofosforni spojevi uzrokuju ireverzibilnu inhibiciju holinesteraze -
enzima vanog za transmisiju nervnih impulsa preko sinapsa u parasimpatikom ivanom
sustavu, neuromuskularnim spojevima i djelomino u simpatikom i CNS-u. Trovanje
antiholinesteraznim spojevima je posljedica akumuliranog acetilkolina koji djeluje i na
muskarinske i na nikotinske receptore. Inhibicija holinesteraze u poetku dovodi do
hiperstimulacije, posebno parasimpatinog ivanog sustava i neuromuskularnih sinapsi, a
nakon toga slijedi blokiranje zahvaenih sinapsi.
Znaci akutnog trovanja oituju se kontrakcijom bronhalnih mišia, pojaanom salivacijom,
suzenjem, znojenjem, bronhalnom hipersekrecijom, poveanim motilitetom i sekrecijom
gastrointestinalnog trakta, nesanicom, nepravilnim kontrakcijama mišia (posebno mimine
muskulature), poremeenom koordinacijom, a pri teškim otrovanjima nastupa arefleksija,
cijanoza, edem plua, koma i smrt od asfiksije.
Budui da se holinesteraza regenerira vrlo sporo, uestala prekomjerna izloenost pokazat e
kumulativni inhibitorni uinak na holinesterazi. Aktivnost e se postupno smanjivati i kod
nivoa od oko 30% poetne aktivnosti razvit e se slika trovanja. "Presimptomatsko"
smanjenje holinesteraze u serumu iskorištava se pri kontroli ljudi koji rade sa
organofosfornim spojevima, kao objektivni znak prekomjerne apsorpcije otrova prije nego što
se razviju znaci ošteenja ivanog sustava.
- 39 -
Organofosforni spojevi brzo se razgrauju u organizmu i eliminiraju preteno urinom.
Specifini antidot za muskarinske, a dijelom i centralne uinke acetilholina je atropin u
velikim koliinama, 1-2 mg svaki sat, dok se ne postignu velike koncentracije, ak i do 12 mg
atropina. U svrhu stimuliranja regeneriranja holinesteraze moe se dati pralidoksim klorid.
KARBAMATI
(sevin, karbaril, TMTD, maneb, vapam, ziram)
To su preparati karbaminske kiseline meu kojima se najviše primjenjuju spojevi iz grupe N-
metilnih derivata (sevin, karbaril), ditiokarbamata (TMTD, maneb, vapam, ziram) i drugi.
Karbamati su po svom djelovanju slini organofosfornim spojevima, ali su reverzibilni
inhibitori holinesteraze. Za sliku trovanja karakteristino je pojaano izluivanje sline,
pojaano znojenje, premorenost, podrhtavanje mišia i grevi. Ti spojevi, meutim, izazivaju
upozoravajue simptome u dozama koje su daleko od opasnih pa se izloene osobe mogu na
vrijeme ukloniti. Stupanj izloenosti karbamatnim pesticidima moe se utvrditi mjerenjem
aktivnosti holinesteraze u krvi. Atropin je djelotvorni antidot.
OSTALI INSEKCIDI
aromatski ugljikovodik)
SPOJEVI ARSENA
Spojevi arsena sporo se izluuju iz organizma pa su poznati kao kumulativni otrovi. Od
simptoma se obino pojavljuje nadraaj koe, sluznica gornjih disajnih puteva i oiju,
povraanje, proljev, bolovi u trbuhu i esto mokrenje. Prilikom teških trovanja dolazi do
smanjenja krvnog pritiska, gubitka svijesti, grevi i smrti zbog paralize centra za disanje. Uz
simptomatsku terapiju daje se BAL (dimerkapto-propanol).
NIKOTIN
Nikotin je jaki inhalacijski, probavni i kontaktni otrov. U poetku djeluje u smislu stimulacije,
a zatim depresije simpatikih i parasimpatikih ganglija. Simptomi akutnog trovanja su
glavobolja, vrtoglavica, munina, povraanje, smetnje vida i sluha, poremeaj koordinacije
pokreta i mentalna poremeenost. Kao djelotvorni antidot upotrebljava se parpanit.
NATRIJEV CIJANID
Natrijev cijanid, cijanovodina kiselina i njezine soli slue kao fumigansi u zatvorenim
prostorima. U organizam ulaze inhalacijom i preko koe. Njihovo je djelovanje opisano u
poglavlju o profesionalnim otrovanjima plinovima zagušljivcima.
SUMPORUGLJIK
Sumporougljik je vrlo jak otrov CS-a. Kratkotrajna ekscitacija brzo prelazi u depresiju i
konvulzije, a smrt nastane zbog paralize disanja. Kronina izloenost subletalnim
- 40 -
parkinsonizma, gastrointestinalnih smetnji i anemije.
RODENTICIDI
Trovanja rodenticidima naješe su sluajna, a rjee je rije o profesionalnim otrovanjima pri
akcijama deratizacije.
rodenticidi inhibiraju stvaranje protrombina u jetri uzrokujui hipoprotrombinemiju,
vaskularna ošteenja, unutarnja i vanjska krvarenja i anemiju.
Za ovjeka je dovoljna opetovana izloenost u miligramskim koliinama da se razvije
hemoragika dijateza i anemija. Terapijski dolazi u obzir davanje vitamina K i C, preparata
eljeza i transfuzije krvi.
Kao rodenticidi mogu se upotrijebiti i spojevi barija, talija i fosfora koji uzrokuju probavne
smetnje, ošteenja parenhirnatoznih organa i CNS-a.
AKARICIDI
(Fenkapton, Hlorocid i Etiol)
U skupinu akaricida ubrajaju se neki ve spomenuti insekticidi, ali i fungicidi, npr. neki
organski spojevi fosfora i sredstva na bazi sumpora. Najviše se upotrebljavaju fenkapton,
klorocid i etiol. Selektivni akaricidi odlikuju se niskom toksinošu za sisavce.
FUNGICIDI
Fungicidna sredstva naješe su na bazi bakra, sumpora, organskih spojeva ive i
ditiokarbamata. Toksikološki je znaajna profesionalna ekspozicija ivinim fungicidima.
Simptomi akutnog lokalnog djelovanja oituju se nadraajem koe i dermatitisom, ali moe
doi i do sistemskog djelovanja jer se iva moe resorbirati i preko koe, šta moe dovesti do
akutnog, ali i kroninog trovanja..
HERBICIDI
Potencijalno opasni herbicidi proizvedeni su na bazi dinitro spojeva, ali se radi uništavanja
korova primjenjuje i natrijev arsenit, ali i natrijev i kalijev cijanid. Treba uzeti u obzir da su
trovanja esto uzrokovana i otapalima i razrjeivaima za herbicide.
- 41 -
Drastian pad broja spermija,sve više oboljelih od karcinoma testisa, poveanje broja spolnih
malformacija kod roenih djeaka. Na endokrilni sustav djeluju PCB, DDT, bisfenoli,
pesticidi, kemijski spojevi koje na trište izbacuje industrija. Ako dou do muškog sustava za
razmnoavanje, mogli bi biti i razlog patologija kao što su rak, imunološke bolesti, problemi
sa štitnjaom, dijabetes.
Emisija poinje otkriem danskog znanstvenika Nilesa Skakkebaeka da je broj spermijakod
muškaraca u posljednjih 50 godina prepolovljen. Do istih rezultata dolazi i amerika
epidemiologinja Shanna nakon višemjesene analize Skakkebaekovih rezultata i referenci. Uz
provjeru rezultata iz Danske Shanna je napravila provjeru utjecaja okoliša na spermu
muškaraca na etiri odvojene lokacije: dvije urbane sredine (New York i Los Angeles) i dva
ruralna grada. Oekivala je da e zbog naina ivota kvaliteta sperme biti lošija u
megalopolisima. Istraivanje je pokazalo da je najlošija kvaliteta sperme bila u ruralnom
gradiu što ju je šokiralo i navelo na daljnje istraivanje koji su mogui utjecaji. Grad se
nalazi u delti Misissipija koja je kontaminirana pesticidima i namee se kao logian zakljuak
da su pesticidi jedan od glavnih uzroka smanjene kvalitete spermija.
Nakon sumnji u rezultate danskog i amerikog istraivanja pariška banka sperme takoer
provodi vlastito istraivanje nad uzorcima sperme starim do 20 godina. Rezultat je takoer
šokantan, u 20 godina broj spermija se smanjio za 40%
U kemijskoj industriji postoji pravilo da koliina ubija tj. tvar nije otrovna ako nije
zastupljena u dovoljnoj koliini. Za endokrilne disruptore ne vrijedi navedeno pravilo ve
vrijedi trenutak izloenosti. Dovoljno je da fetus bude izloen "dozvoljenim koliinama"
kemijskim spojevima koji oponašaju i utjeu na hormone -- endokrilnim disruptorima.
Malformacija se moe desiti još u razvoju fetusa i moe biti razlog današnjem velikom
poveanju spolnih malformacija prvenstveno neplodnosti muškaraca.
Eksperiment sa ivotinjama
ivotinje su bile izloene normalnim koliinama jednog ftalata