FITOREMEDIJACIJAFITOREMEDIJACIJAdr.sc. Ivana Radoj�i� Redovnikovi�, doc.dr.sc. Ivana Radoj�i� Redovnikovi�, doc.

iradojci@pbf hriradojci@pbf hriradojci@pbf.hriradojci@pbf.hr17.11.2010.17.11.2010.

Laboratorij za tehnologiju i primjenu stanica i biotransformacijeLaboratorij za tehnologiju i primjenu stanica i biotransformacije

Ka�i�eva 30Ka�i�eva 30

Zavod za biokemijsko inženjerstvoZavod za biokemijsko inženjerstvo

PrehrambenoPrehrambeno--biotehnološki fakultetbiotehnološki fakultetPrehrambenoPrehrambeno biotehnološki fakultetbiotehnološki fakultet

Sveu�ilište u ZagrebuSveu�ilište u Zagrebu

FITOREMEDIJACIJA PESTICIDAFITOREMEDIJACIJA PESTICIDA

Pesticidi� Pesticidi su tvari koje se upotrebljavaju za

sprje�avanje/ograni�avanje djelovanja ili za uništavanje l k h k ž d lraznolikih vrsta organizama koji ugrožavaju zdravlje

�ovjeka ili uništavaju njegova dobra

� Koriste se od davnina uglavnom u poljoprivredi

P l b d 2500� Prvi zapis o ciljanoj uporabi pesticida – 2500 g. pr.n.e. Sumerani su upotrebljavali spojeve na bazi sumpora u svrhu kontrole insekata i grinjasvrhu kontrole insekata i grinja

� U 15. st. uporaba arsena, žive i olova kao insekticidap ,

� U 17. st. uporaba ekstrakta liš�a duhana (nikotin-sulfat)p

� U 19. st. uporaba prirodnih pesticida: piretrini (ekstrakt krizantema) i rotenon (ekstrakt tropskih biljaka)

� 1939. godine otkri�em insekticidnog djelovanja DDT (2,2-bis(p-klorfenil)-1,1,1-trikloretan) zapo�inje “era

i id ”pesticida”

� Industrijska proizvodnja i masovna uporaba zapo�injuIndustrijska proizvodnja i masovna uporaba zapo�inju nakon 2. svjetskog rata

� Uporaba pesticida u posljednjih 50 godina porasla je 50� Uporaba pesticida u posljednjih 50 godina porasla je 50 puta

� Svake godine upotrijebi se oko 2,3 milijuna tona pesticida

Podjela pesticidi

P i idi dij li i� Pesticidi su mogu podijeliti:

� prema ciljnim organizmima� prema ciljnim organizmima

� prema kemijskoj strukturi p j j

� prema mehanizmu djelovanja

Podjela pesticida prema ciljnim organizmima i kemijskoj strukturikemijskoj strukturi

HERBICIDI (korov)

INSEKTICIDI(insekti)

FUNGICIDI(plijesni i gljivice)( )

• bipiridili

• klorfenoksi spojevi

(insekti)

• piretroidi

• organofosfati

(plijesni i gljivice)

• tiokarbamati

• ditiokarbamati• glifozat

• acetanilidi

organofosfati

• karbamati

• klorirani ugljikovodici

• ditiokarbamati

• bakrene soli

• tiabendazoli• triazini

g j tiabendazoli

• triazoli

• dikarboksimidiRODENCIDI

dikarboksimidi(glodavci)

• kumarini

i d di i

REPELENTI(odbijanje insekata i

LIMACIDI (mekušci)

AKARICIDI(grinje i pauci)

• indandioni( j jdivlja�i)

• dietiltoluamidi

(m ) (g j p )

NEMATOCIDI(nematode)

ALGICIDI(alge)(nematode) (alge)

Podjela pesticida prema mehanizmu djelovanja

FEROMONI ATRAKTANTI STERILANTI

Podjela pesticida prema mehanizmu djelovanja

FEROMONI kemijske supstancije za komunikaciju istih

ATRAKTANTIprivla�e štetnike svojim mirisom

STERILANTI uzrokuju sterilnost organizmaj

vrsta

REPELENTI

g n zm

DESIKANTISINERGISTIodbijaju štetnike svojim mirisom

ubrzavaju sušenje (uvenu�e) nadzemnih dij l bilj k

uporaba s ostalim pesticidima i poja�avaju njihovo

RETARDANTIINHIBITORI

dijelova biljakapoja�avaju njihovo djelovanje

regulatori rasta (ubrzavaju zriobu sjemena, smanjuju klijavost i rast izdanaka)

INHIBITORIinhibitori rasta

Uporaba pesticida

veterinarska djelatnost

zaštita biljaindustrija

� fungicidi� herbicidi� insekticidi

sanitarna higijena

ku�anstvo

higijena

ku�anstvo

� Pesticidi su riješili problem malarije tifusa žute� Pesticidi su riješili problem malarije, tifusa, žute groznice i drugih bolesti (prenosioci insekti)

� Uporaba pesticida postala je neophodna budu�i da ne bi bila mogu�a masovna proizvodnja hrane nužna za

h t išt Z lj i d š ji hi ij kiprehranu stanovništva Zemlje i današnji higijenski standard života

� Pesticidi uzrokuju one�iš�enje okoliša, a spora razgradnja velikog broja pesticida postupno dovodi do g j g j p p pbioakumulacije (nakupljanja u okolišu)

N ti �i k ži ti j k i bilj t t� Negativan u�inak na životinjske i biljne vrste te mikrofloru tla, �ime se zna�ajno narušava i smanjuje biološka raznolikostbiološka raznolikost

Upotreba pesticida u Hravatskoj

� Podaci su Hrvatske gospodarske komore za:

� 2007. godine je proizvedeno 4822 tona pesticida, uvezeno 8198 tona -10473 tone pesticida za hrvatsko tržištetržište

� 2009. godine je proizvedeno 3879 tona pesticida,� 2009. godine je proizvedeno 3879 tona pesticida, uvezeno 5760 tona - 8939 tone pesticida za hrvatsko tržište

� Certifikat o znanju za rukovanje pesticidima, potvrda o registriranom obiteljskom poljoprivrednom

d t ili d � di i i jgospodarstvu ili poduze�u – radi sigurne primjene pesticida u EU

� Pravilnik za korisnike pesticida propisuje da se 'sredstvo mora primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji ilimora primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji ili dozvoli te u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi – u RH nitko ne nadzire

� Ambalaža od iskorištenih pesticida prema Uredbi o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada predstavljakategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada predstavlja opasni otpad.

� Prema Zakonu o otpadu svaki proizvo�a� i uvoznik sredstava za zaštitu bilja na vlastiti trošak mora

i i ti d j k lj j t d b l žorganizirati odvojeno skupljanje otpadne ambalaže.

S druge strane krajnje korisnike pesticida još uvijek� S druge strane, krajnje korisnike pesticida još uvijek nitko ne kontrolira nego su prepušteni samokontroli i uputama na bo�icama pesticida. p p

Upotreba pesticida po hektaru obradive površine u EU

Izvor: Eurostat, 2009; Statistical Office of the Republic of Slovenia, 2008; Phytosanitary Administration2008; Phytosanitary Administration of the Republic of Slovenia, 2009.

Toksi�nost pesticida� Glavna svojstva pesticida:� Glavna svojstva pesticida:

�topljivost u mastima i akumuliranje u masnom tkivup j j�dugotrajno djelovanje (teško razgradljivi u organizmu)�akumulacija u okolišu

� Toksi�nost: akutna i kroni�na

� Subtoksi�na koli�ina pesticida izaziva suptilne biokemijske i strukturne lezije organizma j j g

�smanjenje obrambene sposobnosti organizma� ti tj j d k ij k�negativan utjecaj na reprodukcijske procese�mijenjanje genetskih faktora (mutagenost,

kancerogenost i teratogenost)kancerogenost i teratogenost)

Akutna toksi�nost pesticida

� Podjela prema preporuci WHO:

PODJELA PESTICIDAPREMA AKUTNOJ

TOKSI�NOSTI obzirom na LD50

1B. SKUPINA 3. SKUPINA1.A SKUPINA 2. SKUPINA

�U RH pesticidi se obzirom na LD oralni inhalacijski ili

vrlo opasni neznatno opasnikrajnje opasni umjereno opasni

�U RH pesticidi se obzirom na LD50 oralni inhalacijski ili dermalni svrstavaju u jednu od 3 skupine3 skupine otrova: T+ -vrlo jaki otrov; T – otrov; Xn – štetna tvarvrlo jaki otrov; T otrov; Xn štetna tvar

Kroni�na toksi�nost pesticida� Pesticid može imati i nisku akutnu toksi�nost, ali biti

lipofilan i sklon nakupljanju u organizmu i tlu �imepredstavlja veliku opasnost za ljudski organizam i okolišpredstavlja veliku opasnost za ljudski organizam i okoliš

� Sposobnost nakupljanja pesticida u organizmu ra�unaSposo nost na up janja p st c a u organ zmu ra�unase iz omjera LD50 kroni�no/LD50 akutno

PODJELA PREMA SPOSBNOSTIPODJELA PREMA SPOSBNOSTINAKUPLJANJA U

ORGANIZMU

IZRAZITO JAKO UMJERENO SLABO NAKUPLJANJELD50 kroni�no/LD50 akutno<1

NAKUPLJANJELD50 kroni�no/LD50 akutno 1-3

NAKUPLJANJELD50 kroni�no/LD50 akutno 3-5

NAKUPLJANJELD50 kroni�no/LD50 akutno>5LD LD

Postojanost pesticida u tlu�Postojanost pesticida u tlu odre�ena je vremenom

potrebnim za razgradnju pojedinog pesticida do netoksi�nih sastojaka

�Što je ve�a postojanost pesticida u tlu to je ve�a�Što je ve�a postojanost pesticida u tlu to je ve�a vjerojatnost njegove bioakumulacije u okolišu

PESTICIDIIZBORAPODJELA PREMA

POSTOJANOSTI U TLU

VRLO P UMJERENO SLABOVRLO POSTOJANI

(> 2 god.)

POSTOJANI(6 mj.-2 god.)

UMJERENOPOSTOJANI

(1 mj.-6 mj.)

SLABO POSTOJANI

(<1 mj.)

Kruženje pesticida u prirodi� Pesticidi postaju sastavnim dijelom biogeokemijskih ciklusa

kruženja tvari ili stvaraju vlastite cikluse kruženja

� pesticidi na poljima prodiru kroz tlo te dospijevaju do podzemnih voda� do vode pesticidi mogu doprijeti i izravno padanjem u vodu ili pak erozijom

i ispiranjem tla p j� dio pesticida u tlu ili u vodi kemijski i biološki se razgra�uje, a drugi dio se

isparavanjem vra�a u atmosferu

Biološka magnifikacijaPorast koncentracije toksina u prehrambenom l i lj di� ilancu i posljedi�ni porast toksi�nosti. Pojava je karakteristi�na zakarakteristi�na za postojane organske one�iš�iva�e:

� pesticidi� t l i j i� organometalni spojevi

npr. metil-živa� poliklorirani bifenili i

dioksini

� Rachel Carson: Silent spring: u svojoj knjizi upozorava p g j j j pna katastrofalan utjecaj DDT-a na okoliš i ljudsko zdravlje; njegova uporaba se smanjuje i na kraju

b j j 1972potpuno zabranjuje 1972. g.

po�etak “zaštite okoliša”p

� Unato� zabranama uporaba u Aziji, Africi i J. Americi

� Zabranom uporabe odre�enog pesticida njihova se koncentracija u okolišu vremenom smanjujekoncentracija u okolišu vremenom smanjuje

Popis aktivnih tvari iz skupine pesticida koji su svrstani t j k �iš�i � (POP)u postojane organske one�iš�iva�e (POP) prema

Stockholmskoj konvenciji i godine zabrane

AKTIVNA TVAR DOZVOLJEN OD ZABRANJENA PRIMJENA OD

Heksaklorbenzen (HCB) 1962. 11. 7. 1980. Kamfeklor (toksafen) 1962. 27. 4. 1982. Endrin 1962. 29. 5. 1989. Aldrin 1962. 1972. Dieldrin 1958. 1972. Heptaklor 1956. 1973. Heksaklorcikloheksan (HCH) 1944. 1972. DDT 1941 1972. Lindan 1944. Srpanj 2001. Heksaklorbutadien ---- ---- Mireks ---- ---- Dikofol 1949. 2001.

Postotak pozitivnih uzoraka na HCB I DDTp

Srednja vrijednost POP pesticida u humanom mlijeku (�g kg-1 mlije�ne masti) u razdoblju 1977 1998 godine Ukg 1 mlije�ne masti) u razdoblju 1977.-1998. godine U Zagrebu

� 2009. godine Zavod za javno zdravstvo u Zagrebu kontrolirao je ispravnost više od 11 000 uzoraka vo�a ikontrolirao je ispravnost više od 11.000 uzoraka vo�a i povr�a te oko 500 uzoraka nije zadovoljilo

� Najviše zabrinjava �injenica da je u dijelu uzoraka prona�en i ve� trideset godina zabranjeni pesticid p g j pDDT

Risk assessment of the intake of pesticides in Croatian dietKnezevic et al, Food Control 23 (2012) 59-65.

Strategije smanjenja rizika od ostatakaStrategije smanjenja rizika od ostataka pesticida u okolišu

Z k d fi i k i l i d lj i t t k� Zakonom se definira maksimalni dozvoljeni ostatak pesticida nakon primjene

� Strogi kriteriji kod registracije novih pesticida:

� toksi�nost za neciljne organizme (selektivna toksi�nost)

� t ij l k t i ij d ih d� potencijal kontaminacije podzemnih voda� potencijal razvoja otpornosti štetnika

� Uporaba biopesticida (niska toksi�nost, selektivnost, visoka djelotvornost i biorazgradljivost)

�mikrobiološki pesticidi� inkorporirani zaštitni agensi� inkorporirani zaštitni agensi�biokemijski pesticidi (npr. seksualni feromoni)

� Integrirani pristup tretiranju štetnika (Integrated Pest Management-IPM)

�kontrola štetnika, a ne uništavanje �itave populacije�odabir optimalnog trenutka za uklanjanje štetnika�biološka kontrola�biološka kontrola �preventivna kultivacija�mehani�ke metode uklanjanja štetnika�mehani�ke metode uklanjanja štetnika

� FITOREMEDIJACIJA PESTICIDA

Fitoremedijacija pesticida�Alternativna tehnika za uklanjanje pesticida iz tla, vode i

zraka

�Istraživanje se uglavnom provode na pesticidima koji se ubrajaju u postojane organske one�iš�iva�e (Persistentubrajaju u postojane organske one�iš�iva�e (Persistent Organic Pollutant-POP)

�Karakteristike biljaka koje se koriste u fitoremedijaciji pesticida:

�otpornost na pesticide koje uklanjaju�mogu�nost ulaska pesticida i/ili metabolizma pesticida�mogu�nost ulaska pesticida i/ili metabolizma pesticida�velika biomasa�jednostavna manipulacija i kultivacijajednostavna man pulac ja kult vac ja

� Postoji nekoliko mehanizama ulaska pesticida u biljkuPostoji nekoliko mehanizama ulaska pesticida u biljku koji uklju�uju interakcije biljke s tlom i zrakom:

� pesticidi prisutni u tlu mogu se adsorbirati na korijenu i/ili se apsorbirati u korijenu te transportirati u apikalne dijelove biljke kroz ksilemapikalne dijelove biljke kroz ksilem

� pesticidi u zraku (aplikacije pesticida u obliku spreja� pesticidi u zraku (aplikacije pesticida u obliku spreja ili isparavanje iz tla) mogu se apsorbirati u listove biljaka

� Mogu�nost ulazaka pesticida u biljku ovisi o:

� fizikalno kemijskim svojstvima pesticida (topljivost u� fizikalno-kemijskim svojstvima pesticida (topljivost u vodi, tlak para, lipofilnost-koeficijent raspodjele n-oktanol/voda, molna masa)oktanol/voda, molna masa)

� okolini (npr. temperatura, pH, organska tvar, vlažnost l )tla)

� biljnoj vrsti (vrsta korijena i enzima)� biljnoj vrsti (vrsta korijena i enzima)

Lipofilnost-koeficijent raspodjele n-oktanol/voda

C oktanolC voda

Kow=

Ulazak i transport neioniziranih molekula

Transformacijski procesi pesticida u biljkamaTransformacijski procesi pesticida u biljkama

�U višim biljkama pesticidi se mogu metabolizirati kroz j p gnekoliko biokemijskih procesa kroz tzv. “green liver” model, koji se može podijeliti u tri osnova stupnja:

� stupanj I – konverzija� stupanj II – konjugacija� stupanj II konjugacija� stupanj III – sekvestracija

� Enzimski sustavi citokrom P450 monooksigenaze i glutation-S-transferaze imaju klju�nu ulogu u metabolizmu pesticidametabolizmu pesticida

Stupanj I – prevo�enje pesticida u manje hidrofobne metabolite pomo�u citokroma P450Stupanj II pesticidi ili metaboliti stupnja I konjugiraju se s glutationom še�erima iliStupanj II – pesticidi ili metaboliti stupnja I konjugiraju se s glutationom, še�erima ili aminokiselinama daju�i vodotopljive spojeveStupanj III – o ATP-u ovisne membranske pumpe prepoznaju konjugate i prenose ih kroz membranu te se akumuliraju u vakuolama, prenose u aloplast ili ugra�uju u stani�nu j p p g jstijenku u pektinske, hemicelulozne i celulozne frakcije

Biljni enzimi koji sudjeluju u transformaciji nekih herbicida (Phytoremediation Rhizoremediation Mackova et alherbicida (Phytoremediation Rhizoremediation, Mackova et al (eds), 169-178, 2006.)

Herbicidi Djelovanje Metabolizma u biljciatrazin, simazin (triazini) inhibitori

fotosintezedehalogeniranje te hidroksilacija; N-dealkilacija; GST konjugacijafotosinteze N dealkilacija; GST konjugacija

acetoklor, metolaklor (kloracetanilidini)

inhibitori sinteze proteina i lipida

GST konjugacija i komparmentalizacija u vakuolama, O-demetilacija s citokromom P450sO demetilacija s citokromom P450s

2,4-diklorfenoksioctena kiselina

uzrokuje abnormalan rast i razvoj

hidroksilacija; konugacija sa še�erima i aminokiselinama

l f h k l k lglifozat inhibicija biosinteze aromatskih molekula

kompartmentalizacija u vakuole i organele

klortoluron, klorsulfuron, inhibitori N-demetilacija s P450s i C-diuron, isoproturon (ureaze) fotosinteze hidroksilacija te konjuguacija s

glukozom

Istraživanja na podru�ju fitoremedijacije j p j j jpesticida

� Istraživanja fitoremedijacije pesticidima usmjerena su na �etiri podru�ja:

� dekontaminacija tla d k i ij i id i d i di �� dekontaminacija pesticida iz vode i sedimenta pomo�u vodenih biljakad k t i ij d ih d � d �� dekontaminacija podzemnih voda pomo�u drve�a

� uporaba transgeni�nih biljaka

Uklanjanje DDT iz tla

� DDT je insekticid skupine organokloriranih uglikovodika koji se ubraja u izrazito postojane organske

�iš�i �one�iš�iva�e

D l n m t b lit k j s n l p i di p p� DDD� Dva glavna metabolita koja se nalaze u prirodi p,p -DDD [1,1-diklor-2,2-bis(4-klorofenil)etilen] i p,p�-DDE [1,1-diklor-2,2-bis(4-klorofenil)etan] , ( ) ]

� Zabranjen je za uporabu

Mo et al., Chemosphere 73 (2008) 120-125.

Biljka Biomasa (g/uzgoju)

Postotak uklonjenog DDT (%)

MV1 145 bc 70.3 a

MV2 143 bcd 52.9 b

MV3 150 bc 51.6 b

MV4 158 b 51 8 bMV4 158 b 51.8 b

MV5 208 a 60.7 ab

MV6 157 b 54.6 b

MV7 134 cd 63.1 ab

MV8 147 bc 47.1 c

lucerna 2 24 e 56 5 blucerna 2.24 e 56.5 b

ljulj 4.59 e 51.5 b

teosint 126 d 54.4 b

� Ispitano je 8 kultivara kukuruza (Zea mays) i tri vrste sto�ne

kontrola – 15.4 d

p j ( y )hrane: lucerna (alfalfa -Medicago sativa), ljulj (Lolium multiflorum) i teosinta (Zea mays ssp. parviglumis)

Uklanjanje heksaklorcikloheksana (HCH) iz tlaUklanjanje heksaklorcikloheksana (HCH) iz tla

� Heksaklorcikloheksan (komercijalni naziv-lindan) je insekticid skupine organokloriranih ugljikovodika i b j t j k �iš�i �ubraja se u postojane organske one�iš�iva�e

U i di l i i HCH � HCH HCH � U prirodi se nalaze izomeri -HCH, �-HCH, �-HCH, -HCH i �-HCH

� Zabranjen je za uporabu

Unos HCH

Abhilash et al., Chemosphere 72 (2008) 79-86.

Biljna vrsta Vrsta Unos HCH (�g / g dw)

Lantana camara L. grm 30.29

Erianthus munja ljekovito bilje 13.23

Calotropis procera (Ait). Ait. grm 25.25

Withania somnifera (L.) Dunal grm 33.48

Solanum torvum L. ljekovito bilje 44.10

Achyranthes aspera L. ljekovito bilje 25.59

Dalbergia sisso drve�e 27.12

Allium cepa L. ljekovito bilje -luk 13.65

� Pra�enja je koncentracija i raspodjela izomera HCH u 8 biljnih vrsta u kontaminiranom podru�ju

Uklanjanje atrazina iz tlaUklanjanje atrazina iz tla

� Atrazin je herbicid skupine triazinskih herbicida -inhibitor fotosinteze

� Vrijeme polu raspada u tlu 120 dana

� Godišnje se koriste milijarde tona atrazina

� Prirodna razgradnja u tlu nije dovoljna te zaostaje u tlu i di k lj di i i j tlvodi kao posljedica ispiranja tla

Merini et al., Enviromental Pollution (2009) 1-5.

20 %

� Ispitan je ljulj (Lolium multiflorum var. Bill) te je utvr�ena tolerantnost na atrazin i velika po�etna brzina razgradnje

� Ispitan je mehanizam tolerantnosti inhibicija P450 sustava p m �u 1 amin benz triaz la (ABT)� inhibicija P450 sustava pomo�u 1-aminobenzotriazola (ABT)

Phytoremediation of Pesticide Contaminated Soil in KazakhstanKazakhstanA. Nurzhanova, P.Kulakow, K. Zhambakin, I. Rakhimbayev, A. Sedlovskiy, S. Kalugin, E. Rubin, L. Niketevich, L. Kalmukov, (ISTC Grant K-750)

� Cilj projekta:

� procjena koncentracije pesticida u tlu (tlo u podru�ju napuštenih skladišta pesticida – 2 mjesta)

� identifikacija tolerantnih biljaka u podru�ju kontaminacije koje imaju mogu�nost akumuliranja i/ili d j sti idi/ili razgradnje pesticida

� kvantitativna i kvalitativna analiza ostataka� kvantitativna i kvalitativna analiza ostataka pesticida u tlu i biljkama

Koncentracija pesticida u tlu (mjesto 1) – ve�a od d št k t ij 2 5 4 5 tdopuštene koncentracije 2,5 - 4,5 puta

350

250

300

da a- HCH

150

200

pest

icid

�g/k

g

b- HCHg- HCH4 4-DDE

100

150

konc

. � 4,4-DDE2,4-DDD4,4- DDT

0

50

0-5 5-10. 10-20.

dubina tla (cm)

Koncentracija pesticida u tlu (mjesto 2) – ve�a od d št k t ij 10 d 1000 t

3500

dopuštene koncentracije 10 do 1000 puta

25003000

icid

a a- HCHb- HCH

15002000

. pes

t�g

/kg g- HCH

4,4-DDE

5001000

konc

,2,4-DDD4,4- DDT

00-5 5-10. 10-20.

4,4 DDT

dubina tla (cm)

Eksperiment je postavljen u stakleniku

Od ispitanih 123 biljnih vrsta - 17 je tolerantno

Tolerantne biljne vrste

Porodica Tolerantne vrste biljaka

Artemisia annua Ambrosia artemisifoliaAsteraceae

Artemisia annua, Ambrosia artemisifolia,Xanthium strumarium, Erigeron canadensis, Artemisia absinthium, Onopordon acanthium, L t t t iLactuca tatarica

Amaranthaceae Amaranthus retroflexus

Chenopodiceae Kochia scoparia; Atriplex tatarica

Brassicaceae Barbarea vulgaris; Descurainia SophiaBrassicaceae Barbarea vulgaris; Descurainia Sophia

Polygonaceae Rumex confertus; Polygonium aviculare

Cucurbitaceae Brionia alba

Poaceae Aelgilops cylindrical, Bromus tectorum

Akumulacija pesticida u biljkama – tlo iz mjesta 2

900010000

1,3,4,9 - visoka akumulacija2,5-8 - srednja akumulacija 10-13 – niska akumulacija

600070008000

�g/k

g

j

300040005000

Pes

ticid

i,

0100020003000P

01 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Biljna vrsta

1- Artemisia annua; 2 - Erigeron anadensis, 3 - Xanthium strumarium;4 - Kochia scoparia; 5 - Barbareae vulgaris; 6 - Kochia sieversiana,4 Kochia scoparia; 5 Barbareae vulgaris; 6 Kochia sieversiana,7 -Amaranthus tricola cult; 8 - Ambrosia artemisifolia; 9 - Solanum dulcamara, 10 - Artemisia absinthium; 11 - Medicago sativa, 12 - A�lgilops cylindrical , 13 - Rumex confertus

Uklanjanje pesticida iz vode pomo�u vodenih biljaka

� Vodene biljke imaju veliki potencijal uklanjanja pesticida iz vode

� Djeluju na mjestu kontaminacije u prirodnim mo�varnim podru�jima

� Velika raznolikost i mogu�nost izgradnja pilot-postrojenja prema potrebama kontaminiranosti k liokoline

Rose, M.T., et al., Chemosphere 63 (2006) 1849-1858.

Persicaria spp Ludwigia peploidesPersicaria spp., Ludwigia peploides,Myriophyllum papillosum, Juncus usitatus, Bolboschoenus medianus iT h d i iTypha domingensis.2002. godine- 20 % ribnjaka je bilo prekriveno vegetacijom2003. Godine – 95 % ribnjaka je bilo prekriveno s B. medianus, T. domingensisi Persicaria spp.pp

• Ispitana je mogu�nost uklanjanja pesticida s farme pamuka u konstruiranom pilot postrojenju kroz dvije godine

fluometuron (F) - herbicidi

aldikarb (A) - insecticid

diuron (D)

endosulfan (E)

Uklanjanje pesticida izraženo kao vrijeme poluraspada