OneOneččiiššććenje i zaenje i zašštita zrakatita zraka

Zrak znaZrak značči i žživot ivot

� 20 000 puta udahnemo svakoga dana i pritom unesemo 12 000 litara zraka u naša pluća da bismo pribavili kisik neophodan za život.

� Ne provodimo većinu našeg vremena na svježem šumskom zraku

� Naprotiv, provodimo 90% našeg vremena u zatvorenim prostorima.

� Zrakom zovemo plinski omotač Zemlje -atmosferu

� Najzastupljeniji su plinovi u Zemljinoj atmosferi dušik 77% i kisik 21%, u manjoj su mjeri prisutni plemeniti plinovi (0,94%), ugljik-dioksid, vodena para, ozon, vodik

� ako se atmosfera pruža do 500 km visine, u odnosu na Zemljin polumjer ona predstavlja vrlo tanak sloj stiješnjen uz površinu.

Sastav atmosfereSastav atmosfere

� troposfera: od površine do 7 km ili 17 km ovisno o širini vremenskim faktorima

� stratosfera: od 7–17 km do oko 50 km,

� mezosfera: od oko 50 km do 80–85 km,

� termosfera: od 80–85 km do 640+ km,

� Egzosfera :iznad 800 km

Ozon OOzon O33

� Ozonski sloj počeo se stvarati početkom arhaika i predstavljao je vrlo djelotvoran filter za visoko energetsko ultraljubičasto zračenje

� Ozonski sloj štiti donji dio atmosfere (troposferu) od UV- zračenja valnih duljina 200-300 nm, apsorbirajući ga.

� Najveći dio nastaje iznad tropskih krajeva, a najveće stanjenje na Antartici

� Klorovodici ili freoni (halogenirani ugljikovodici) i Brom uništavaju ozon, TOOO

� Montrealski protokol, Beč, 1986

ZaZašštita zrakatita zraka

�Zakonom o zaštiti zraka određuju se mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao djela okoliša.

�Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša.

OneOneččiiššććenje atmosfereenje atmosfere

� Onečišćenje atmosfere definirano je kao prisutnost u zraku jedne ili više tvari kao što su aerosoli (prašine, dimovi, magle), plinovi i pare, takvih značajki i u takvim koncentracijama da mogu biti štetni za život i zdravlje ljudi i/ili životinja odnosno da mogu negativno utjecati na biljni svijet, na osjećaj udobnosti čovjeka te da mogu oštetiti predmete koji mu služe

Stupanj oneStupanj oneččiiššććenosti zraka enosti zraka prati se:prati se:

� mjerenjem promjena onečišćenja zraka u nenaseljenim područjima (pozadinsko onečišćenje zraka),

� mjerenjem promjena koje su posljedica regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa onečiščujućih tvari u zraku i oborina na teritoriju države,

� mjerenjem onečišćenja zraka i oborina u gradovima i industrijskim područjima,

� mjerenjem onečišćenja zraka u okolici industrijskih pogona, tehnoloških procesa, uređaja i difuznih izvora koje mogu utjecati na kakvoću zraka,

� mjerenjem fizikalnog stanja atmosfere, odnosno meteoroloških uvjeta na lokacijama gdje se mjeri kakvoća zraka,

� mjerenjem i opažanjem promjena na biljkama, građevinama i u biološkim nalazima koje ukazuju na učinak onečišćenja zraka (posredni pokazatelji kakvoće zraka),

U cilju zaU cilju zašštite i poboljtite i poboljššanja kakvoanja kakvoćće e zraka potrebno je:zraka potrebno je:

� Utvrđivanje i ostvarivanje mjera u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini,

� Očuvanje kakvoće zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te njezino poboljšavanje u slučajevima onečišćenosti

� Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime

� Uspostava, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Države

� Procjenjivanje i pribavljanje odgovarajućih podataka o kakvoći zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila i osiguravanje njihove dostupnosti javnosti

� Izvršenje obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Država stranka te sudjelovanje u međunarodnoj suradnji u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka

Program mjerenjaProgram mjerenja kakvokakvoćće zraka u e zraka u

drdržžavnoj mreavnoj mrežži utvrđuje se na osnovi i utvrđuje se na osnovi strustruččnih podloga a osobito mora uzeti u nih podloga a osobito mora uzeti u

obzir:obzir:

� ugroženost okoliša s obzirom na veličinu emisije i položaj njezinih izvora,

� gustoću naseljenosti,

� osjetljivost biljnih i životinjskih vrsta,

� kulturno i prirodno naslijeđe,

� meteorološke i klimatske uvjete,

� topografiju,

� lokalni i daljinski prijenos onečišćenja,

� međunarodne obveze.

� Kakvoća zraka je svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti.

� Onečišćen zrak je zrak čija je kakvoća takva da može narušiti kakvoću življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša.

� Ciljna vrijednost je razina onečišćenosti postavljena s ciljem dugoročnog otklanjanja mogućnosti štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i koju gdje je to moguće, treba postići u dogovorenom roku

� Granična vrijednost (GV) je granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti

� Tolerantna vrijednost (TV) je granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije

� Kritična razina je razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti odgovarajuće propisane mjere.

Granica tolerancije je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima

� Ocjenjivanje je mjerodavna metoda koja se koristi za mjerenje ili procjenjivanje (izračunavanje predviđanje) razina onečišćenosti

� Gornja granica procjenjivanja je propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih metoda ili drugih mjerodavnih metoda procjene.

� Donja granica procjenjivanja je propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati samo pomoću metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih metoda i drugih mjerodavnih metoda procjene.

� Emisija je ispuštanje ili unošenje onečiščujućih tvari u zrak

� Emisijska kvota je ukupna dopuštena godišnja količina emisije (izražava se u jedinicama mase u određenom vremenu) iz jednog ili više izvora zajedno, odnosno s određenog područja.

� Granična vrijednost emisije je najveća dopuštena emisija izražena ili koncentracijom onečiščujućih tvari u ispušnim plinovima i/ili količinom ispuštanja odnosno unošenja onečiščujućih tvari u određenom vremenu.

� Emisijski podatak je vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje emisije

IZVORI ONEIZVORI ONEČČIIŠŠĆĆIVANJA ZRAKA IVANJA ZRAKA SU STACIONARNI I POKRETNI SU STACIONARNI I POKRETNI

IZVORIIZVORI� Stacionarni izvori su:

– Točkasti: kod kojih se onečiščujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine i sl.),

– Difuzni: kod kojih se onečiščujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta odnosno dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta).

� Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečiščujuće tvari u zrak:– motorna vozila, lokomotive plovni objekti, zrakoplovi

Izvori oneIzvori oneččiiššććenja:enja:

� Prirodni izvori

� Ljudske djelatnosti

� Sagorijevanje

� Industrijski procesi

� Promet

� Poljoprivreda

Prema razinama onePrema razinama oneččiiššććenosti, obzirom na enosti, obzirom na propisane granipropisane graniččne vrijednosti i tolerantne ne vrijednosti i tolerantne vrijednost, utvvrijednost, utvrđuju se slijederđuju se slijedećće e kategorije kategorije

kakvokakvoćće zrakae zraka::

� Prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečiščujuću tvar,

� Druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečiščujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečiščujuću tvar,

� Treća kategorija kakvoće zraka –prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više

onečiščujućih tvari.

UUČČINCI ATMOSFERSKIH INCI ATMOSFERSKIH ONEONEČČIIŠŠĆĆENJAENJA

� Učinci atmosferskih onečišćenja su različiti a mogu se sagledati kroz nekoliko komponenti:

– Redukcija vidljivosti

– Djelovanje na materijale

– Djelovanje na biljke

– Djelovanje na životinje

– Djelovanje na zdravlje ljudi

– Redukcija vidljivosti

� smetnje u zračnom prometu

� smetnje u cestovnom prometu

�gubitci u turizmu

– Djelovanje na materijale� direktno mehaničko i kemijsko djelovanje na

građevinske materijale� oštećenje građevinskih konstrukcija zbog češćeg čišćenja

� korozija metala� efekti na gumu i kožu� efekti na sintetske materijale� efekti na boje� direktni i indirektni efekti na tekstilni

materijal

– Djelovanje na biljke

�popuštanje strukture

�kloroza (bolest bljedoće)

�nekroza (sušenje pojedinih djelova)

�usporavanje rasta

� redukcija ploda

– Djelovanje na životinje

� smrt

�akutne i kronične bolesti

�usporavanje rasta

� smanjivanje produkata (mlijeko, jaja)

– Djelovanje na zdravlje ljudi

� akutna bolest, smrt

� kronična bolest, skraćenje života

� promjena fizioloških funkcija (respiratorne funkcije, transport kisika u krv)

� psihofiziološke reakcije

� nadražaj osjetnih organa

� poremećaj komfora (povraćanje zbog smrada, gubitak apetita)

� poremećaj sna

PRIMARNA KOMPONENTA

POLUTANTA U ZRAKU PORIJEKLO

Aerosoli, prašina, pelud Proces sagorijevanja, vjetar, mehanički rad

Komponente sumpora (SO2,SO3 itd.) Sagorijevanje ulja koje sadrži sumpor

Organske komponente (Formaldehid, Akrolein, mravlja kiselina)

Industrija, većinom emisija u obliku pare, ali i u tekućem ili krutom stanju

Dušikove komponente (NO, NO2, NH3)Sagorijevanje pri visokim temp. industrijski procesi koji imaju za posljedicu spajanje atmosferskog N2 sa O2

Komponente ugljikaUlični promet, industrija, potpuno i nepotpuno

sagorijev. ugljikovodika

Halogene komponente (HF, HCl) Metalurški i drugi industrijski procesi

Radioaktivne komponente zračenjeAtomski procesi, kozmičko prirodna radioaktivnost

MJERE SPREMJERE SPREČČAVANJA AVANJA ONEONEČČIIŠŠĆĆENOSTI ZRAKAENOSTI ZRAKA

� Ocjenjivanje učinaka onečišćenja na materijale, vegetaciju, životinje i ljude

� Odluka o razinama učinaka koje treba ukloniti, pa prema tome izbor standarda kojima će se spriječiti ti učinci: granične vrijednosti onečiščujućih tvari, granične vrijednosti emisija, standardi goriva, zaštitne udaljenosti, zoniranje

� Sistematsko mjerenje koncentracije onečiščujućih tvari na strateški odabranim lokacijama; uspoređivanje dobivenih rezultata s graničnim vrijednostima.

� Smanjenje emisija na izvorima onečišćenja metodama, kao što su: a) filtriranje, ispiranje, taloženje komponenata industrijskih otpadnih plinova; b) preinaka i prilagodba ložišta; c) promjene na motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

� Jedan od načina zaštite zdravlja stanovništva je primjena ”stupnjeva alarmnih stanja”, koji se proglašavaju na određenom naseljenom području kad razine onečiščujućih tvari prijeđu određene (visoke) vrijednosti tijekom dana ili potraju nekoliko dana.

PLAN ZAPLAN ZAŠŠTITE I POBOLJTITE I POBOLJŠŠANJA ANJA KAKVOKAKVOĆĆE ZRAKA U RHE ZRAKA U RH

� Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)

� Nositelj izrade Plana je Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja: zdravlja, industrije, energetike, poljoprivrede, šumarstva, znanosti, voda, mora, prometa,turizma, praćenja meteoroloških uvjeta, i drugim relevantnim institucijama.

� Plan se donosi za razdoblje od četiri godine, od 2008. do 2011. godine

� Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja sa prioritetima,rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kakvoće zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima gdje je kakvoća zraka treće i druge kategorije.

� Za određivanje prioriteta u pogledu provedbe ciljeva i mjera definiraju se sljedeća mjerila: Stupanj štetnosti (opasnost, rizik) onečiščujuće tvari na ljudsko zdravlje; Rok ispunjavanja cilja/provedbe mjere; Osiguranost financijskih sredstava, ostalih resursa i stručnih podloga i Sinergijski učinak - prednost se daje mjerama koje pored smanjivanja prioritetnih onečiščujućih tvari imaju pozitivan učinak na smanjivanje ostalih onečiščujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad).

Opći ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u RH, 2008.-2011.

� Postupno smanjenje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja, prirodnog okoliša i materijalnih dobara;

� Smanjenje emisije onečiščujućih tvari u cilju ispunjenja obveza prema međunarodnim konvencijama i protokolima (regionalna onečišćenja, zaštita ozonskog sloja i ublaženje klimatskih promjena);

� Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola;

� Ubrzanje prijenosa pravne stečevine i pozitivne prakse EU iz područja zaštite zraka;

� Nadogradnja institucionalnih i organizacijskih kapaciteta za provedbu postavljenih ciljeva, posebice na lokalnoj razini;

� Kontinuirano unaprjeđivanje sustava za praćenje i izvješćivanje o emisijama i kakvoći zraka, posebice u pogledu osiguranja i kontrole kvalitete podataka;

� Unaprjeđenje sustava za informiranje javnosti i dostupnosti informacija o pitanjima zaštite zraka;

� Poticanje znanstveno-istraživačkih programa, posebice iz područja klimatskih promjena;

� Unaprjeđenje aktivnosti i suradnje na međunarodnom planu

� Za ostvarenje ciljeva predlažu se mjere i aktivnosti, kratkoročne i dugoročne, ovisno o vidu onečišćenja i jačini utjecaja. Za postizanje ciljeva opisane su mjere koje su podijeljene:

� postojeće mjere propisane zakonodavstvom� dodatne mjere za zaštitu i poboljšanje kakvoće

zraka� kratkoročne mjere pri riziku od

prekoračivanja kritičnih razina� mjere za postizanje tolerantnih vrijednosti ako

su prekoračene� mjere za postizanje graničnih vrijednosti ako

su prekoračene� mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz

promet

� mjere smanjivanja nepovoljnih utjecaja zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona- dodatne mjere – npr. ratificirati Gothenburški protokol (u pripremi), izrada nacionalnog Plana za smanjivanje emisija sumporova dioksida, dušikovih oksida i čestica za velika ložišta,programi smanjenja emisije HOS za aktivnosti kod kojih su prekoračene GVE, propisivanje nacionalne kvote emisije i okvirnih mjera za njezino postizanje, izraditi Nacionalni plan za smanjenje onečišćenja ozonom, zakiseljavanju, eutrofikaciji i prizemnom ozonu dati primjereni značaj u strateškim studijama utjecaja na okoliš, izradba savjetodavnog kodeksa dobre poljoprivredne prakse

� mjere za smanjivanje emisije postojanih organskih spojeva (POO) i teških metala

� mjere za smanjivanje emisije stakleničkihplinova, poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije a) mjere i aktivnosti u sektoru proizvodnje energije – poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, poticanje primjene kogeneracije(zajednička proizvodnja toplinske i električne energije) b) mjere i aktivnosti u sektorima potrošnje energije – industrija, kućanstva i usluga – npr.smanjenje potrošnje fosilnog goriva korištenjem biorazgradivog komunalnog otpada u cementnoj industriji, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

� mjere i aktivnosti u prometu - uvođenje biogoriva, poticanje upotrebe vozila s manjom emisijom CO2, poticanje upotrebe LPG-a u vozilima

� mjere i aktivnosti u sektoru industrijskih procesa (ne-energetska emisija) – mjera smanjenja emisije N2O u proizvodnji dušične kiseline

� mjere i aktivnosti u sektoru gospodarenje otpadom - spaljivanje i termičko iskorištenje metana sakupljenog na odlagalištima otpada

� mjere i aktivnosti u sektoru poljoprivrede -plan za djelovanja u sektoru poljoprivrede s gledišta prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja emisije stakleničkih plinova

� mjere i aktivnosti u sektoru korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo

� međusektorske mjere i aktivnosti – npr. trgovanje kvotama emisije CO2, program osposobljavanja za provedbu Konvencije i Kyotskog protokola, uspostava istraživačko-razvojnog programa namijenjenog pitanjima klimatskih promjena, nacionalni energetski programi

PRIORITETNE MJEREPRIORITETNE MJERE� Mjere visokog prioriteta � U Rafineriji Sisak osigurati uvjete za interventno

smanjenje emisije u slučaju prekoračenje kritičnih razina za SO2Provedba Programa sanacije za postizanje kratkoročno II kategorije kakvoće zraka u urbanim aglomeracijama: Sisak, Rijeka, Kutina i Zagreb te u gradu Bakru.

� Ostale prioritetne mjere do 2011. Provedba planova zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u jedinicama lokalne samouprave za postizanje I kategorije kakvoće zraka u urbanim aglomeracijama.

� Upotreba samo niskosumpornog loživog ulja od 2010. Godine.

� Provedba nacionalnog Plana za smanjivanje emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i čestica za velika ložišta i plinske turbine

� Provedba Kyotskog protokola:� Obnovljivi izvori u proizvodnji električne energije

Kogeneracijska proizvodnja električne i toplinske energije

� Smanjenje emisije N2O u proizvodnji dušične kiseline

� Upotreba komunalnog otpada za gorivo u toplanama i cementnoj industriji

� Primjena biogoriva u transportu•� Odluka o primjeni članka 3.4 Kyotskog protokola

o obračunavanju ponora zbog gospodarenja šumom

Planovi:Planovi:

� Nacionalni plan za smanjenje onečišćenja ozonom� Nacionalni plan za prilagodbu klimatskim

promjenama� Nacionalni plan za smanjenje stakleničkih plinova

primjerom mjera u šumarstvu � Nacionalni plan za smanjenje emisija stakleničkih

plinova primjenom mjera u poljoprivredi� Istraživanja i priprema verifikacije projekta

upijanja CO2 i spremanja u podzemna skladišta plina i nafte

Zakoni i odredbeZakoni i odredbe

� Zakon o zaštiti zraka� Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj� Uredba o ozonu u zraku� Pravilnik o praćenju emisija onečiščujućih

tvari u zrak iz stacionarnih izvora� Uredba o graničnim vrijednostima emisija

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora