v

OLIMPIJSKE IGRE ANTICKOG DOBAPočetak olimpijskih igaraŠportska natjecanja koja su se održavala u Olimpiji na grčkom poluotoku Pelopo-nezu dobila su, po mjestu održavanja, naziv igre olimpijade. Nitko ne zna kada sutočno počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine pr.K. Te su se igre održavalena istom mjestu svake četiri godine. Četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olim-pijada, a predstavljalo je mjernu jedinicu vremena. Naime, vrijeme se tada češćemjerilo u olimpijadama nego u godinama.

PanheLenske igreIgre organizirane u Olimpiji dovele su do razvojapanhelenskih igara koje su uključivale igre u Del-fima, Korintu iNemeji.Te su igre bile posebne jer su objedinile grčkisvijet u vrijeme kad je Grčka bila niz samostalnihgradova-država, tzv. polisa. Ljudi s područja današnje Grčke i iz tadašnjih grčkihkolonija u Italiji, sjevernoj Africi i Maloj Aziji putovali su da bi prisustvovali igramakoje su im davale osjećaj pripadnosti zajedničkoj kulturi i religiji.U čast panhelenskim igrama proglašavano je sveto primirje. Glasnici su obilazili gra-dove i oglašavali datum natjecanja. Pozivali su sve da obustave ratovanje prije, za inakon igara kako bi športaši i navijači mogli sigurno putovati.Igre olimpijade bile su najvažnije i smatrale su se posebnim događajem u čitavomgrčkom svijetu. Procjenjuje se da je na te igre dolazilo više od 40.000 ljudi.Diljem Grčke i grčkih kolonija održavala su se lokalna natjecanja. Status panhelen-skih igara i velik broj lokalnih natjecanja ukazuje na važnost koja se u antičkoj Grčkojpridavala tjelesnom vježbanju i natjecateljskom duhu.

ŠportašŠportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Njihova naga tijela bila su modeli antič-kim umjetnicima. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepo-tu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje športom pomaže uuspostavi ravnoteže.

Športaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovimuljem i posipali se sitnim pijeskom. Ulje i pijesakpomagali su u regulaciji tjelesne temperature istvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palicekojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.Ulje i pijesak skidali su posebnim instrumentom kojisu zvali strigil, a zatim se prali vodom i spužvom.Sudionici igara morali su udovoljiti sljedećim uvje-tima: športaš mora biti muškarac, Grk i slobodančovjek. Žene, robovi i stranci nisu mogli sudjelovati.Športaši su polagali zakletvu da će se boriti časno ipoštovati pravila. No nisu svi poštovali danu zaklet-vu. Varanje se kažnjavalo i nepošteni športaši mo-

rali su platiti kaznu. Tim novcem podizali su se kipovi u čast bogu Zeusu. Kipovi supostavljani na putu do stadiona, a na podnožju kipa upisivalo se ime varalice pasu športaši, dolazeći na natjecanje, prolazili pokraj kipova koji su ih podsjećali naprimjer koji ne smiju slijediti.

OLIMPIJSKE IGRE MODERNOG DOBAPouratak igara olimpijadeNadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin(1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. u Parizu osnovaoMeđunarodni olimpijski odbor. Prve olimpijske igre modernog doba održane su1896. u Ateni. Prema izmijenjenim pravilima,te su igre natjecanje športaša iz cijeloga svijetai održavaju se svake četvrte godine u velikombroju športova. Natjecati se mogu svi osim že-na, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900.na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u te-nisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo dažene koje se bave športom gube na ženstveno-sti, da čak postaju neplodne ako se bave špor-tom. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.Porast popularnosti zimskih športova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igarakoje su održane 1924.u Francuskoj.Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge go-dine.

NagradeNa modernim olimpijskim igrama za prvo,drugo i treće mjesto športaši dobivaju zlat-nu, srebrnu i brončanu medalju. Na panhel-enskim igrama postojao je samo jedan pob-jednik koji je za nagradu dobivao vijenacili krunu od lišća. U Olimpiji su pobjednicidobivali vijenac od maslinovih grančica.Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrp-cu te palmin list.Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekimpolisima kovao se novac s likom pobjednika da ne bi bio zaboravljen.Na lokalnim natjecanjima pobjednici su dobivali nagrade veće materijalne vrijed-nosti. Unatoč tomu, ugled panhelenskih igara bio je daleko veći. Vijenac od lišćasmatrao se najvećom mogućom nagradom u grčkom svijetu koji je nositelju osigu-ravao čast i poštovanje u društvu.

OlimpijciCilj svakog športaša je odlazak na olimpijske igre.No za to je potrebna snažna volja i uporan trening,jer na najveći svjetski športski festival mogu ići sa-mo najbolji od najboljih. Jednom kad u tome uspiju,

, bilo da osvoje medalju ili ne, postaju olimpijci.

Olimpijski športouiOlimpijski program obuhvaća sve športove s olimpijskih igara. Međunarodniolimpijski odbor odlučuje koji su športovi u programu. MOO prihvaća ili odbijaprijedloge za unos novih športova, športskih grana i disciplina u program.Ljetni športovi su: atletika, veslanje, badminton,košarka, boks, kanu-kajak, biciklizam, konjičkišport, mačevanje, gimnastika, dizanje utega, ru-komet, hokej, džudo, hrvanje, športovi u vodi,moderni petoboj, taekwondo, tenis, stolni tenis,streljaštvo, streličarstvo, triatlon, jedrenje, od-bojka i nogomet.Zimski športovi su: skijanje, biatlon, klizanje, hokejna ledu, curling i bob.Športska grana uključuje jednu ili više disciplina.Na primjer, brzo klizanje i umjetničko klizanje sušportske grane klizanja.

Kraj antičkih igaraNekoliko je uzroka gašenja igara. Prvo, jedina motivacija profesionalnih športašaza sudjelovanje bila je pobjeda na velikom broju različitih natjecanja. Drugo, uklju-čivanje rimskih športaša koji su šport shvaćali kao predstavu za gledatelje, što jeugrozilo esencijalnu ideju da športaši trebaju težiti izvrsnosti. Treće, rađanjekršćanstva koje nije imalo razumijevanja za održavanje igara u čast grčkim bogo-vima koje su smatrali poganskim. CarTeodizije I. ukinuo je 393. godine, nakon višeod 1000 godina postojanja, igre olimpijade. Istodobno, gasile su se i igre u ostalimpeloponeskim gradovima.

Natjecanja se održavaju u različitim disciplinama. Naprimjer, 500 metara za muškarce je disciplina u brzomklizanju.

NagradeSvečanost dodjele nagrada mijenjala se kroz povijest.U početku su pobjednici dobivali vijenac od maslinovihgrančica i srebrnu medalju, a drugoplasirani brončanumedalju i lovorov vijenac.Zlatne, srebrne i brončane medalje uručuju se od 1904.

GesloGeslo olimpijskih igara sastoji se od tri latinske riječi: citius-altius-fortius, što znači "brže, više, jače".Te tri riječi potiču športaše da se trude dati sve od sebe nanatjecanju, a takav je stav sam po sebi pobjeda. To znači da

osvajanje prvog mjesta nije prioritet, nego je težnja za izvrsnošću vrijedan cilj. Tose jednako može primijeniti na športaše kao i na svakoga od nas.Radi boljeg razumijevanja olimpijskog gesla, ono se često uspoređuje s poznatomfrazom: "Nije važno pobijediti, važno je sudjelo-vati".

Vječni plamenOlimpijska vatra je "vječni" plamen koji se palikonkavnom lećom što skuplja sunčane zrake. PO-tom se njime pali baklja i štafetno nosi od Olimpijedo stadiona gdje se održava svečanost otvaranjaolimpijskih igara. Plamen se gasi na svečanostizatvaranja.Prva štafeta održana je uoči Olimpijskih igara uBerlinu 1936.godine.Vatru koja neprestano gori na ulazu u Olimpijskimuzej u Lausannei (Švicarska) upalila je olimpijskapobjednica u umjetničkom klizanju Katarina Witt.

Olimpi5amOlimpizam je životna filozofija kojom se slave i u uravnoteženu cjelinu sjedinjujukvalitete tijela, volje i uma.Spajajući šport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam teži stvaranju takvog načinaživota koji se temelji na radosti što proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti do-

brog primjera i poštivanju univerzalnih temeljnihetičkih načela.Cilj olimpizma je stavljanje športa u službu sklad-nog razvoja čovjeka radi stvaranja miroljubivogdruštva koje nastoji očuvati ljudsko dostojanstvo.Olimpizam promiče vrijednosti koje se u čovjekurazvijaju bavljenjem športom, bilo da je riječ oaktivnom ili rekreativnom bavljenju športom.

Krugoui i 5astauaPet isprepletenih krugova predstavlja jedinstvo pet kontinenata.Olimpijski krugovi simboliziraju univerzalnost olimpizma i okupljanje športaša izcijeloga svijeta tijekom olimpijskih igara.Krugovi su sljedećih boja: plava, crna, crvena, žuta i zelena.Olimpijska je zastava simbol olimpijskog pokreta i službeni znak MOO-a: pet ispre-

pletenih krugova na bijelom polju. Zastava također ukazujena univerzalnost olimpijskog pokreta koji približava svezemlje svijeta. Naime, od šest boja na olimpijskoj zastavibarem je jedna na svakoj nacionalnoj zastavi.Zastava se vijori na stadionu tijekom Igara, a predaje sesljedećem gradu domaćinu po zatvaranju Igara.

HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBORHrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991.godine. Privremeno priznanjeMOO-a uslijedilo je 17.siječnja 1992.,što nam je omogućilo sudjelovanje na 16.zim-skim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni.Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993.Ciljevi HOO-asu skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu,poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom športu te njegovo predstav-ljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama iudruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih športskihsaveza, skrb o razvoju i promicanju športa na državnoj razini te poticanje orga-nizacije i usklađivanje športa na razini županija, gradova i općina, kao i poticanje,promicanje i skrb o svekolikom hrvatskom športu.

HRVATSKI OUMPIJSKI OOBORCROATIAN OLYMPIC COMMITIEE

Hruatski olimpijski odborporučuje suim građanima:

bauite se športom!

Odjenite bijelu majicu kaosimbol mira, prijateljstua i ra~umijeuanja.

Hodajte, trčite, krećite sei naprauite prui korak prema ~drauom načinu iiuota.

Učinite to odmah jer danas je:

10. rujna,Hruatski olimpijski dan

ZABAVNE ČiNJENICE o OLIMPIJSKIM IGRAMA

• Na prvim drevnim igrama olimpijade športaši su se natjecali samo u trčanju na200 metara.

• Grci ne samo da su prezirali varanje, nego su športaša koji je odustao odsudjelovanja na igrama olimpijade proglasili - kukavicom.

• Na igrama olimpijade sudjelovali su slavni Grci: Sokrat, Pitagora, Aristotel iHipokrat. Platon je bio čak dvostruki pobjednik!

• Još u antičko doba olimpijska su se pravila strogo protivila bilo kakvom oblikukorupcije. Korumpirani sudac ili športaš kažnjavani su bičevanjem.

• Ženama nije bilo dopušteno natjecati se ili gledati natjecanje. Neke žene nisuprihvaćale segregaciju pa su se preodijevale u muškarce i tako riskirale bitibačene s planine Tipaion, što je bila kazna predviđena pravilima za spomenutiprekršaj.