8/8/2019 Olav Zipser, padobranac koji eli skoiti iz orbite

1/1

Nova misija ekstremnog padobranca rekordera

Uskoku s visine od14.326 metara, go-tovo se pola slobod-nog pada propadakao kamen. Tek na visinamamanjima od Mt. Everestazrak je dovoljno gust da tije-lo pone koiti. Za mene toznai da ponem letjeti, go-

vori Olav Zipser, ekstremnipadobranac i nositelj 15 go-dina starog svjetskog rekor-dnog skoka s najvee visines uporabom standardneopreme. U padobranstvu jepostigao ba sve: osvojio je51 zlatnu medalju, dri vieraznih svjetskih rekorda, aosniva je novoga sporta -slobodnog letenja. Blii mu

se jubilarni 20-tisuiti skok,a cijeloga ivota taj 44-go-dinjak razvija svoju ska-kaku tehniku koju nazivaslobodnim letenjem.

Projekt SpaceDive

Prouavam aerodinamikuljudskoga tijela. Budui dase sluim suptilnim aero-dinamikim fenomenimada bih njime upravljao u

slobodnom padu, slobodansam tu tehniku nazvati slo-bodnim letom. A to je posvenovi sport! kae Zipser,koji je u tri svoje kole pa-dobranstva - u Rusiji, Italijii Venezueli - i tisua letaa,odgojio i 17 svjetskih prvakau klasinom padobranstvu.

Vrhunac karijere bit e murazvoj skafandera za skok

Miroslav Ambru-Kimiroslav.ambrus-kis@vecernji.net

Skafander e biti pojas za spaavanjeSkok iz orbite!

Iz svemira u skoiti zato da

stvorimo skafander i tehnikusamospaavanja iz velikihvisina, a ne zbog adrenalinskoguzbuenja, kae Olav Zipser

Olav Zipser izumioje novi padobranskisport koji nazivaslobodnim letenjem

Ljudsko tijelo jefini aerodinaministroj kojim seupravlja najmanjimpokretom, kae

Blii mu se jubilarni 20-tisuitiskok Miroslav aMbru-ki

Nezgode pri skokudogode se jednom u

5000, a meni eea I najboljima se jednomu 5000 skokova dogodinesrea, kae Olav. Menii ee, otprilike jednana 1000, jer testiramprototipnu opremu zaproizvoae padobrana,pojaseva, kaciga, odjee,elektronikih instrumenatapoput visinomjera i GPS-a.Za snimateljski rad osvojioje i najveu nagradu Emmy.

Jedna od najveih Olavovihnezgoda i danas je hitna YouTubeu. Njegovisu kompanjoni iskoilinad pustinjom u Arizonisjedei u kabrioletu. Olavje skoio iz drugoga avionada ih snimi. U jednomtrenutku auto se poeonekontrolirano vrtjeti ikrenuo je prema njemu.Samo ga je refleks spasioda udarac auta primipljotimice, trbuhom autau stopala!

OlavZipser

osvajaje51

zlatnemedaljen

a

velikimsvjetsk

im

natjecanjima,a

samjeodgojio1

7

svjetskihprva

ka Osvojio je i Emmy olav Zipser

iz svemira! Zato je s Nebo-jom Stanojeviem, osni-vaem tima Synergy Moon

u natjecanju za Googleovunagradu Lunar X Prize isvemirskim aktivistom iproizvoaem skafande-ra Rickom Tumlinsonomosnovao projekt SpaceDiveda ostvari svoj san. Moramo se razumjeti: nijemeni cilj ruenje jo jednogsvjetskog rekorda, a jo ma-nje elim srljati za nekimadrenalinskim uzbuenjem.elim skoiti iz svemira, alisamo zato da stvorimo ska-fander i tehniku samospa-avanja ljudi iz velikih visi-na, pa tako i iz orbite. Mojprojekt SpaceDive trebaobi razviti odijelo za odranjeivota koje bi na stratosfer-

skim letjelicama i u svemiruposluilo kao pojas za spa-avanje u opasnosti. Raz-mjerno jeftina naprava kojazauzima malo mjesta pri ru-ci je u sluaju nesree ili ne-posredne opasnosti. Letaibi u njemu odmah mogli na-pustiti letjelicu. Meutim,taj skafander mora imati gi-bljive udove, jer svaki i naj-

manji pokret upravlja aero-dinaminim silama. Ja znamkoji su pokreti nuni i elim

u njegovoj izradi sudjelovatikao savjetnik objanjavasvoju elju Olav.

Probijanje zvunog zida

Nije li na tom putu bio i Fe-lix Baumgartner, koji je sko-kom iz stratosferskog balo-na s visine od 36 kilometarahtio sruiti 50 godina starirekord Joea Kittingera?, pi-tamo ga. Na alost, najvjerojatnijezbog neije sudske prijetnjeFelixovu sponzoru on tajskok ne smije izvesti. On jeodlian padobranac, ali nijeleta! Ne raspolae tehni-kom kojoj aerodinamikidodaci, poput opni izmeu

nogu te ruku i trupa, ili ka-kvih kruih krila, pravomletau zapravo suavaju slo-bodu i smetaju. Ja ne elimskakati iz balona, jer on neoponaa stvarne okolnostinesree u svemiru. Zato bihpoeo skokom iz podorbi-talnog leta rakete na visiniod 60 kilometara. Sljedea

je visina slubene granice

svemira od 100 kilometa-ra, a tek potom slijede vrloopsene pripreme za skok

iz orbite, u kojoj se sva tije-la kreu brzinom od 25.000kilometara na sat. Za to semora smisliti sustav za ko-enje izlae korake planaSpaceDive Olav Zipser.Kako misli izai na krajs pucnjem pri probijanjuzvunoga zida, a to je s ko-enjem u atmosferi pri po-vratku svemirske letjelice izorbite, kada je i dobro izoli-rana kapsula u opasnosti daizgori? Skok iz orbite zahtijevaprethodno koenje. Zasad

jo ne znamo ni stie li papir-nati avion iz svemira neote-en. to je objekt manji, to

je sigurniji i lake koi. Ska-

kao sam blizu brzine zvukai vjerujem da mogu izvestimanevar, ponirui na noge,u kojemu bih ok, tj. pucanjprobijanja zvunoga zida,proao tako da si ispredstopala sagradim aero-dinamiki jastui koji bime sauvao od mehanikogudara toga fenomena kaeOlav.