Okrugli stol: Luka Rijeka – europska luka?

Okrugli stol: Luka Rijeka – europska luka?

Makroekonomski učinci ulaganja u prometnu infrastrukturu Primorsko-goranske županije na gospodarstvo Republike

Hrvatske

1

Rijeka, siječanj 2012.

SADRŽAJ PREZENTACIJE SADRŽAJ PREZENTACIJE

IZRAĐENE STUDIJE IZVODITELJ CILJ I PRISTUP IZRADI STUDIJE TEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTI PRIMORSKO-

GORANSKE ŽUPANIJE DEMOGRAFSKE I MAKROEKONOMSKE PROJEKCIJE

REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJIMA DO 2020. I 2030. GODINE

VALORIZACIJA PROJEKATA KOJI ZNAČAJNO UTJEČU NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

2

IZRAĐENE STUDIJEIZRAĐENE STUDIJE

Studija "Kompleksni učinci ulaganja u modernizaciju riječke luke na gospodarstvo RH„, Lučka uprava Rijeka, listopad 2010. g.

Studija „Makroekonomski učinci ulaganja u prometnu infrastrukturu Primorsko-goranske županije na gospodarstvo Republike Hrvatske”, Primorsko-goranska županija, studeni 2011. g.

3

4

IZVODITELJIZVODITELJ

O INŽENJERSKOM BIROUO INŽENJERSKOM BIROU

Savjetnici od 1952. godine Kompleksna ponuda ekonomskih, pravnih i organizacijskih

poslova Neovisna, visokostručna i povjerljiva podrška Efikasni i koordinirani timovi specijalizirani u području

ekonomije, prava, strojarstva i informatike Školovani kadar za povlačenje sredstava iz fondova EU Vrijednost Inženjerskog biroa d.d. temelji se na pružanju

konzalting usluga: visoke kakvoće, u skladu sa svjetskim trendovima, orijentiranih na potrebe klijenata, prilagođenih poslovnom okruženju, isprobanih i primjenjivih u praksi, vođenih od ideje do realizacije.

5


Široka paleta usluga uključuje Privredno savjetovanje, Organizaciju poslovanja, Izdavačku djelatnost:

• Publikacija ING Registar• Publikacija ING Pregled sudske prakse• Časopis Hrvatska pravna revija• Pravni portal – ingbiro.com.

Dio svojih poslovnih aktivnosti Inženjerski biro d.d. obavlja putem revizijskih kuća kojima je suosnivač (Inženjerski biro-Revizija d.o.o. sa sjedištima u Rijeci, Splitu i Zadru).

6


Suradnja i partnerski odnosi Inženjerskog biroa s: Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija Hrvatskim društvom ekonomista Hrvatskom revizorskom komorom Hrvatskom obrtničkom komorom Udrugom hrvatskih sudaca Pravnim fakultetom u Zagrebu

Međunarodna prisutnost (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Mađarska, Slovačka, Austrija i Njemačka)

7


Strategije razvoja Županija i gradova (ROP, PUR) Investicijske studije opravdanosti ulaganja u

sadržaje raznih namjena (željeznice, stambeno-poslovni objekti, sportsko-rekreacijski sadržaji, luke posebne namjene i dr.)

Snimka i analiza postojećih organizacijskih ustroja i nova organizacijska rješenja

Konzultantske usluge u procesu restrukturiranja Procjene vrijednosti brojnih poduzeća Analiza trenutne i buduće konkurentnosti

industrije i njenih sektora Analiza zakonskih propisa u svrhu upisa

pomorskog dobra u zemljišne knjige Savjetovanje stranih investitora

Ocjena makroekonomskih učinaka razvoja i

ulaganja

8

9

CILJ I PRISTUP IZRADI STUDIJE CILJ I PRISTUP IZRADI STUDIJE

CILJ IZRADE STUDIJECILJ IZRADE STUDIJE

Stvaranjem novih polova moći reafirmirana je uloga Sredozemlja na geopolitičkoj karti svijeta.

Na pravcu tih promjena, gotovo u njihovom središtu, našla se Primorsko-goranska županija, odnosno Republika Hrvatska.

Relevantna je postala potreba da se pokažu i izmjere učinci što ih optimalizacija prometno-geografskog položaja Primorsko-goranske županije ima na gospodarstvo Republike Hrvatske u cijelosti.

10

PRISTUP IZRADI STUDIJEPRISTUP IZRADI STUDIJE

Studija je podijeljena u tri dijela: Temeljni razvojni dokumenti Primorsko-goranske županije - razvojne orijentacije zastupljene u tim dokumentima valorizirane su kao polazna osnovica Studije. Demografske i makroekonomske projekcije Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije u razdoblju do 2030. godine sa sekvencom u 2020. godini. Valorizacija projekata koji značajno utječu na gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije.

11

12

TEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTI TEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTI PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEPRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

TEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTITEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTI

Razdoblje do 2013. godine razmatrano je u strategijskim dokumentima i dokumentu o razvojnim smjernicama, gdje su utvrđeni pravci razvoja i razvojni prioriteti koji su predstavili temelj za dugoročne projekcije (2020. - 2030.).

Već izrađene razvojne podloge Primorsko-goranske županije poslužile su kao polazne strategijske odrednice Studije te su omogućile i vjerodostojan analitički okvir za izradu dugoročnih razvojnih projekcija i cjelovitih strukturnih matrica.

Razmatrani su sljedeći dokumenti:–Strateške smjernice Primorsko-goranske županije 2009. -

2013.–Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. -

2013. godine–Prostorni plan Primorsko-goranske županije i –Prostorno i prometno integralna studija Primorsko-goranske

županije i grada Rijeke.

13

TEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTITEMELJNI RAZVOJNI DOKUMENTI

Prilikom sinteze prethodno navedenih razvojnih dokumenata najvećim je djelom pozornost bila usmjerena na sljedeće projekte i investicije:

modernizaciju luke Rijeka ravničarsku prugu Rijeka - Zagreb - Botovo izgradnju novog krčkog mosta izgradnju autoceste Rupa - Rijeka - Žuta Lokva otvaranje prometnog spoja Rijeka - Trst.

Zaključci:Rezimirajući ciljne opcije prezentiranih studija moguće je zaključiti da njihovu prioritetnu razvojnu orijentaciju predstavlja prometno-zemljovidna valorizacija položaja Primorsko-goranske županije. Ta orijentacija nije izdvojeno interpretirana, već je ona predstavljena kao stožerna vrijednost koja omogućuje optimalni razvoj proizvodnih djelatnosti, poglavito industrije; uslužnih djelatnosti, poglavito turizma; osim toga ona uz to osigurava i ravnomjeran (održivi) prostorni razvoj, ekološku, krajobraznu i razumljivo društvenu razvojnu komponentu u cijelosti.

14

15

DEMOGRAFSKE I MAKROEKONOMSKE DEMOGRAFSKE I MAKROEKONOMSKE PROJEKCIJE REPUBLIKE HRVATSKE I PROJEKCIJE REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJIMA DO 2020. I 2030. GODINERAZDOBLJIMA DO 2020. I 2030. GODINE

STANOVNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE I STANOVNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U POLAZNOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U POLAZNOM TRENUTKUTRENUTKU

Komentar: Primorsko-goranska županija ima vidljivo pogoršane odnose u strukturi stanovništva u odnosu na Republiku Hrvatsku koja je inače demografski reduktivna, što predstavlja ozbiljno upozorenje svim političkim i društvenim činiteljima u Primorsko-goranskoj županiji. Istodobno radno relevantni kontingent stanovništva i njemu pripadajući iskustveni kontingent nešto su iznad državnog prosjeka, što pruža pozitivne reference u odnosu na mogućnosti i potencijale gospodarskog rasta. Dakle, polazeći od demografskih pokazatelja stanovništvo Primorsko-goranske županije u stanju je ostvariti dinamičan rast u nastupajućem dvadesetogodišnjem razdoblju.

16

PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 2010. - 2030. GODINEHRVATSKE U RAZDOBLJU 2010. - 2030. GODINE

Demografska ugroženost Republike Hrvatske dugoročno je prisutna, što je konzekventno rezultiralo pogoršanjem stope fertiliteta.

Računajući broj živo rođenih i umrlih na tisuću stanovnika vidljivo je kako se stopa prirodnog prirasta stanovništva dugoročno pogoršava i to kao posljedica prirodnog pada nataliteta i mortaliteta.

U proteklom razdoblju od stvaranja Republike Hrvatske zbog ratnih je okolnosti pozitivan migracijski saldo bio naglašen. Međutim, nakon 2002. godine dolazi do njegovog usporavanja. Procjenjujemo kako će u razdoblju do 2020. godine doći do daljnjeg pada tog salda, međutim, njegov će predznak i dalje ostati pozitivan. Nakon 2020. godine saldo će se približavati ništici.

17

PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 2010. - 2030. GODINEHRVATSKE U RAZDOBLJU 2010. - 2030. GODINE

U razdoblju do 2020. godine nije dakle moguće očekivati promjene u demografskoj slici Republike Hrvatske. Naime, naša prosudba počiva na uvjerenju da će mjerama aktivne demografske politike negativni trendovi biti zaustavljeni.

Dugoročni negativni čimbenici utjecaja na demografsku sliku Republike Hrvatske neće se moći u potpunosti otkloniti. Stoga procjenjujemo da će nakon 2020. godine doći do određene stabilizacije stope mortaliteta i istodobno blagog rasta stope nataliteta.

18

PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2010. - GORANSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2010. - 2030. GODINE2030. GODINE

Stanovništvo Primorsko-goranske županije pokazuje u odnosu na RH u cijelosti nešto bolje demografske rezultate.

Utjecaj salda migracija premda je očekivano sve niži ipak će pridonijeti u sljedećem desetljeću broju stanovnika.

Nastavak tendencija u aktualnoj demografskoj poziciji stanovništva neprijeporno će dovesti do njegovog smanjenja u razdoblju do 2020. godine. Negativni trend gibanja stanovništva nastavio bi se i nakon 2020. godine, ali smanjenim tempom, a mehanički priljev bi izostao.

19

ZAPOSLENOSTZAPOSLENOST

Republika Hrvatska i Primorsko-goranska županija zbog izraženog demografskog deficita prisiljene su na tehnološku determinaciju rasta.

Problem nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj će do 2020. godine biti razriješen - nakon toga, uvoz radne snage.

Demografska i obilježja na području problematike zapošljavanja u Primorsko-goranskoj županiji se podudaraju s istim obilježjima na razini Republike Hrvatske.

Projekcija zaposlenosti počiva na načelima visokog rasta efikasnosti županijskog gospodarstva.

U razdoblju nakon 2020. godine tržište rada će biti pod utjecajem neravnoteže u odnosima ponude i potražnje.

20

EFIKASNOSTEFIKASNOST

Efikasnost kao ekonomski fenomen razvojem tehnologije, organizacije rada i tržišta, sve presudnije utječe na gospodarski rast - supstitucija fizičkog rada postaje imperativom rasta i razvoja, bilo da takav utjecaj determinira sam tehnički napredak, bilo da je on određen pozicijom radnih resursa. Posljednji je slučaj nazočan u Republici Hrvatskoj u cijelosti, ali i u Primorsko-goranskoj županiji naglašeno.

Republika Hrvatska će se prema udjelu efikasnosti u stopi rasta nalaziti u nastupajućem razdoblju na razini srednje razvijenih zemalja dok će Primorsko-goranska županija znatno premašiti državni prosjek i dosegnuti razinu razvijenih zemalja – to treba pripisati očekivanim visokim investicijama u prometnu infrastrukturu i posljedičnom povećanju udjela uslužnih djelatnosti.

21

GOSPODARSKI RAST – REPUBLIKA GOSPODARSKI RAST – REPUBLIKA HRVATSKAHRVATSKA

Znatno smanjena očekivanja glede razina stopa gospodarskog rasta.

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2010. godine rastao je prosječnom godišnjom stopom od 2,8% uz određene oscilacije, a u zadnje dvije godine i naglašene krizne udare. U razdoblju od 2000. do 2007. godine BDP je rastao prosječnom realnom stopom od 4,7% godišnje, međutim, u sljedeće tri godine je došlo do njegovog pada, s time što je stopa iznosila -3,4%. U 2009. godini pad je zabilježen stopom od -5,8%, a u 2010. godini stopom od -1%.

Izlazak iz krize će (niske stope rasta) biti spor i postupan u razdoblju do 2015. godine, odnosno dinamika rasta će nakon toga biti na višoj razini, ali još uvijek nedovoljno stabilna, te će tek nakon 2020. godine pa do završetka trećeg desetljeća rast biti ubrzan i isto tako izrazito stabilan.

22

GOSPODARSKI RAST – PRIMORSKO-GOSPODARSKI RAST – PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAGORANSKA ŽUPANIJA

Prognoza rasta na razini Primorsko-goranske županije postavljena je na identičnim načelima kao i za Republiku Hrvatsku u cijelosti. Međutim, ovdje je težište generatora rasta u cijelosti prebačeno na tehnološki napredak - demografski deficit Županije i visoki kapitalni koeficijent.

Rast BDP-a Primorsko-goranske županije u razdoblju do 2020. godine bio bi brži od državnog prosjeka - uporište u utjecaju uslužnog izvoznog sektora. U razdoblju nakon 2020. godine rast BDP-a Županije ubrzao bi se na razinu stope od 5,4% prosječno godišnje.

23

24

VALORIZACIJA PROJEKATA KOJI ZNAČAJNO VALORIZACIJA PROJEKATA KOJI ZNAČAJNO UTJEČU NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ UTJEČU NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE REPUBLIKE HRVATSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEŽUPANIJE

25

LUKA RIJEKALUKA RIJEKA

LUKA RIJEKA - POLOŽAJLUKA RIJEKA - POLOŽAJ

Središnji strategijski projekt na području prometa i prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Luka Rijeka pruža mogućnost skraćenja puta (2.000 nautičkih milja) za zemlje Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka. Isto tako to je najpovoljnija poveznica za izlazak na more srednjoeuropskih i podunavskih zemalja.

26

LUKA RIJEKA – BUDUĆI RAZVOJLUKA RIJEKA – BUDUĆI RAZVOJ

Kontejnerski terminal Brajdica

Kontejnerski terminal - Zagrebačko pristanište

Razvoj lučko-poslovne zone Krk

27

LUKA RIJEKA – BUDUĆI RAZVOJLUKA RIJEKA – BUDUĆI RAZVOJ

Temeljem prognoze prometa - kapaciteti (Brajdica- Kostrenska obala i Zagrebačko pristanište) će biti nedovoljni već 2025. godine, te bi se do tada trebao osposobiti i pustiti u rad novi kontejnerski terminal na Omišlju.

Otvaranjem novog terminala većinu tereta će preuzimati novi kontejnerski terminal. U prilog ovome također idu i predviđanja da Brajdica zbog nedovoljne dubine neće biti u mogućnosti prihvaćati moderne kontejnerske brodove veće nosivosti i većeg gaza.

Ovim prostorno-prometnim rješenjem cilj je dugoročno kvalitetno integrirati pomorsko-lučki sustav i kopneni prometni sustav čime bi se potaknuo snažniji gospodarski razvoj. Postupno dislociranje lučkih sadržaja iz centra grada oslobodilo bi visokovrijedan obalni pojas za javnu namjenu, preraspodijelilo prometne tokove te rasteretilo gradske prometnice i prilazne ceste.

Proširenje lučkog područja na lokaciji Omišalj je ključ budućeg razvoja luke Rijeka.

28

LUKA RIJEKA – PRISTUP DEFINIRANJU LUKA RIJEKA – PRISTUP DEFINIRANJU UČINAKAUČINAKA

Postoje tri ključna načina na koji razina ekonomske aktivnosti ili investicija utječe na gospodarstvo:

1.Direktni učinak

2.Indirektni učinak

3.Inducirani učinak

29

LUKA RIJEKA – PRISTUP MJERENJU UČINAKALUKA RIJEKA – PRISTUP MJERENJU UČINAKA

Ekonomski učinak se uglavnom mjeri na četiri načina:Ekonomska proizvodnja (output) – uzima se poslovni prihod Bruto dodana vrijednost – reflektira stvoreno bogatstvo, a definira se kao poslovni prihodi manje troškovi kupljenih dobara i uslugaZaposlenost – izražena kroz broj poslova (ekvivalent punog radnog vremena)Dohodak kućanstava – plaće i ostala primanja zaposlenika. Svaka od gore navedenih mjera je zaseban način mjerenja učinka te ih nije moguće zbrajati kako bi se dobila sintetička mjera.

30

LUKA RIJEKA – METODOLOŠKI PRISTUPLUKA RIJEKA – METODOLOŠKI PRISTUP

Autori studija su primorani osloniti se na sekundarno istraživanje.

Definiranje aktivnosti/djelatnosti - uobičajeno se koristi klasifikacija djelatnosti za promatrano područje kako bi se mogli odrediti ekonomski učinci po svakoj djelatnosti/aktivnosti.

Multiplikatori - određivanje multiplikatora se uobičajeno temelji na input-output analizi (tablicama) za promatrano područje i rezultatima provedenog istraživanja. S obzirom da se nerijetko događa da za promatrano područje nisu dostupne input-output tablice, moguće je pristupiti korištenju podataka iz drugih dostupnih studija kao benchmarka za određivanje multiplikatora.

31

LUKA RIJEKA – PRIMJENA METODOLOŠKOG LUKA RIJEKA – PRIMJENA METODOLOŠKOG PRISTUPAPRISTUPA

Za potrebe procjene direktnih učinaka korišteni su dostupni podatci za sljedeće zainteresirane strane: Lučku upravu Rijeka, koncesionare na lučkom području, brodare, kopnene prijevoznike, špeditere te pomorske agente.

Za potrebe procjene indirektnih i induciranih učinaka pristupilo se primjeni multiplikatora. Valorizirajući komponentu usluga vezano uz luku Rijeka i njihov multiplikacijski učinak na nacionalno gospodarstvo, utvrđeno je da srednje vrijednosti multiplikacija konvergiraju koeficijentu 10.

32

LUKA RIJEKA – REZULTATI

Pregled direktnih učinaka luke Rijeka

Izvor: Obrada autora.

Pregled kompleksnih učinaka luke Rijeka – relacije mil. kuna cijene 2009.

Izvor: Obrada autora.* Izravni učinci.** Učinci s multiplikatorom.Opaska: Inozemna komponenta nema multiplikatora.

33

Stavka/Razdoblje 2009.Ekonomski output 1.580.776.548 knBruto dodana vrijednost 895.571.098 knZaposlenost 2.907Prihod kućanstava 192.031.311 kn

2010. 2020. 2030.

* ** * ** * **Ukupno 895 3.550 14.794 58.681 24.454 96.998Domaća komponenta 295 2.950 4.876 48.763 8.060 80.600Izvozna komponenta 600 600 9.918 9.918 16.394 16.394


Pregled kompleksnih učinaka luke Rijeka - udio luke Rijeka u BDP-u Republike Hrvatske

Izvor: Obrada autora.* Izravni učinci.** Učinci s multiplikatorom.

Pregled kompleksnih učinaka luke Rijeka - utjecaj luke Rijeka na zaposlenost u Republici Hrvatskoj

Izvor: Obrada autora.* Izravni učinci.

** Učinci s multiplikatorom.

34

2010. 2020. 2030.* ** * ** * **

2,3 - 3,2 12,8 3,6 14,2

2010. 2020. 2030.Udjeli Udjeli Udjeli2010. 2020. 2030.

* ** * ** * ** * ** * ** * **LR 2.907 11.538 5.232 20.769 24.299 96.224

0,2 0,8 0,5 1,9 1,2 4,6RH 000 1.500 - 1.077 - 2.096 -


Luka Rijeka već kroz direktne učinke, analizirane za početnu godinu promatranog razdoblja, ima značajan utjecaj na gospodarstvo Republike.

Direktni učinci ne mogu samostalno pružiti realnu sliku - pristupilo se analizi kompleksnih učinaka. Upotrebom mulitplikativnog faktora uvećana je domaća komponenta bruto dodane vrijednosti luke Rijeka koja je, u prikazanim vremenskim točkama promatranog razdoblja, rezultat vrijednosnog rasta prometa luke Rijeka. Sve navedeno je rezultiralo projiciranim udjelom luke Rijeka, s aspekta kompleksnih učinaka, od 14,2% bruto društvenog proizvoda u 2030. godini.

Kroz prizmu posebno važne mjere - utjecaja na zaposlenost, možemo zaključiti da je utjecaj projekta luke Rijeka na rast zaposlenosti u Republici Hrvatskoj izražen i značajan posebice u razdoblju nakon 2020. godine, te projicirani udio luke Rijeka, s aspekta kompleksnih učinaka, u broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosi 4,6 % u 2030. godini.

35

MEĐUZAVISNOST RAZVOJA LUKE RIJEKA S MEĐUZAVISNOST RAZVOJA LUKE RIJEKA S OSTALIM PROJEKTIMA INVESTIRANJA U OSTALIM PROJEKTIMA INVESTIRANJA U PROMETNU INFRASTRUKTURUPROMETNU INFRASTRUKTURU Kako bi cjelokupni predviđeni razvoj prometa i prethodno

prikazanih učinaka luke Rijeka bio ostvariv, nužno je realizirati sve predviđene tehničke i druge aspekte planiranog širenja luke Rijeka, ali i investicije u sustav međuzavisnih prometnih projekata koji čine osnovu i preduvjet predviđenog razvoja.

Rezultati analize učinaka tih projekata slijede u nastavku, a bitno je naglasiti da je pristup izračunu u određenoj mjeri modificiran u odnosu na obračun učinaka luke Rijeka, kako bi bio fokusiran na direktne učinke samo predviđenog iznosa investicije, s obzirom da predmetni projekti predstavljaju preduvjet za planirani razvoj luke Rijeka te je njihov utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske u velikoj mjeri uračunat (kroz povećanje prometa koje omogućuju) u obračunu učinaka luke Rijeka. Ovakva modifikacija je bila nužna kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje učinaka.

36

37

NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA BOTOVO –ZAGREB – RIJEKA

NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA BOTOVO –NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA BOTOVO –ZAGREB – RIJEKA – TEHNIČKI OPIS ZAGREB – RIJEKA – TEHNIČKI OPIS

Nova željeznička pruga Botovo - Zagreb - Rijeka je u razvojnim planovima Hrvatskih željeznica dobila prioritet pa je odlučeno da se na cijelom potezu od državne granice s Mađarskom do Rijeke osiguraju uvjeti dvokolosiječnosti te da se pruga osposobi za brzinu od 160 (200) km/sat.

Isto tako se osiguravaju potrebni uvjeti za realizaciju planiranog kapaciteta nove

pruge od 25 do 34 mil. tona tereta godišnje (prognoza za 2040. godinu). Duljina postojeće pruge od granice s Mađarskom do Rijeke iznosi 327,9 km, dok se izgradnjom nove pruge željeznička veza luke Rijeka s njenim zaleđem skraćuje za 58 km. Najviša kota pruge smanjuje se s postojećih 836 m na 467 m ili za oko 400 m.

Željeznički prometni pravac Botovo - Zagreb - Rijeka podijeljen je u 4 sektora:

sektor I.: Državna granica (Botovo) - Zagreb (Dugo Selo) (puštanje dionica u promet 2016 g. – 2020. g.)

sektor II.: Čvor Zagreb (puštanje dionica u promet 2023 g.) sektor III.: Zagreb (Hrvatski Leskovac) - Rijeka (Krasica) (puštanje dionica u

promet 2018 g. – 2025. g.) sektor IV.: Čvor Rijeka (puštanje dionica u promet 2020 g. – 2028. g.)

Ukupna investicija u izgradnju pruge iznosi približno 33 mlrd. kn.

38

NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA BOTOVO –NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA BOTOVO –ZAGREB – RIJEKA – REZULTATIZAGREB – RIJEKA – REZULTATI

Pregled direktnih učinaka nove željezničke pruge Botovo – Zagreb – Rijeka


Relacije - izravni učinci željeznice na BDP Republike Hrvatske


39

Stavka/Razdoblje do 2020. do 2025. do 2030. UkupnoEkonomski output 11.502.214.441 kn 17.927.407.453 kn 3.673.820.218 kn 33.103.442.112 knBruto dodana vrijednost 3.176.471.939 kn 4.955.082.978 kn 1.020.008.225 kn 9.151.563.143 knZaposlenost 23.474 36.583 7.492 67.549Prihod kućanstava 1.479.315.888 kn 2.306.900.238 kn 474.082.894 kn 4.260.299.020 kn

2020. 2030.BDV željeznice – mil. kn 3.176 9.151BDP RH – mil. kn 457.280 681.228Udjeli 0,7 1,3

40

NOVI KRČKI MOST

NOVI KRČKI MOST – TEHNIČKI OPISNOVI KRČKI MOST – TEHNIČKI OPIS

U Prostorno i prometno integralnoj studiji Primorsko-goranske županije i grada Rijeke u predviđanju trase pruge od kolodvora Krasica do novog terminala na Krku predviđen je i most koji spaja kopno s otokom Krkom.

Most će služiti za potrebe cestovnog i željezničkog prometa. Za potrebe cestovnog prometa predviđene su po dvije trake u svakom smjeru, a za potrebe željezničkog prometa predviđa se elektrificirana dvokolosječna pruga. Ukupna duljina mosta bi iznosila oko 850 metara.

Ukupna visina investicije u izgradnju mosta iznosi približno 1 mlrd. kn.

41

NOVI KRČKI MOST – REZULTATINOVI KRČKI MOST – REZULTATI

Pregled direktnih učinaka novog krčkog mosta


Relacije - izravni učinci novog krčkog mosta na BDP Republike Hrvatske


42

Stavka/Razdoblje do 2025. UkupnoEkonomski output 1.113.872.144 kn 1.113.872.144 knBruto dodana vrijednost 309.258.124 kn 309.258.124 knZaposlenost 2.271 2.271Prihod kućanstava 143.738.043 kn 143.738.043 kn

2030.BDV mosta – mil. kn 309BDP RH – mil. kn 681.228Udjel 0,05

43

AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA LOKVA LOKVA

AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA LOKVA – TEHNIČKI OPISLOKVA – TEHNIČKI OPIS

Autocestovni pravac Rupa - Rijeka - Žuta Lokva čini osnovnu longitudinalnu poveznicu riječkog cestovnog prometnog čvora. Do sada je u punom profilu autoceste realiziran potez Rupa - Jušići, točnije od graničnog prijelaza Rupa do Tunela Jušići gdje ovaj autocestovni pravac prelazi u profil brze ceste riječke obilaznice koji je izveden na potezu Jušići - Matulji - Orehovica - Sv. Kuzam.

Na izgrađenoj dionici od graničnog prijelaza Rupa do Jušići koja je puštena u promet 2005. god. sagrađeni su autocestovni čvorovi Rupa, Permani i čvor Jurdani kao osnovne poveznice autoceste na postojeću cestovnu infrastrukturu. Čvor Rupa je izgrađen u svojoj prvoj fazi, dok se konačna izgradnja može očekivati tek nakon definiranja spoja ove autoceste na drugi važan granični prijelaz Pasjak.

Izgradnje, dogradnja i rekonstrukcije su planirane na sljedećim dionicama: Križišće – Novi Vinodolski (uključujući spojne ceste)/dovršetak građenja 2020. g., Novi Vinodolski – Senj (uključujući spojne ceste)/dovršetak građenja 2020. g., Permani – Grobničko polje (uključujući spojne ceste)/dovršetak građenja 2025. g., Mali Svib – Križišće /dovršetak građenja 2020. g.

Ukupna visina investicije u izgradnju autoceste iznosi približno 6,3 mlrd. kn.

44

AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA LOKVA – POVEZANI PROJEKTILOKVA – POVEZANI PROJEKTI

Uz prethodno navedeno predviđena je i izgradnja nove brze ceste koja bi povezivala Rijeku s Trstom. Buduća autocesta kroz Sloveniju trebala bi prolaziti sljedećom trasom: Rupa - Ilirska Bistrica – Divača – Kozina. Izgradnja ove ceste također bi imala utjecaj na povećanje cestovnog prometa na autocesti A7.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije predviđena je i izgradnja intermodalnog logističkog centra "Miklavija". Ovaj logistički centar je smješten u Matuljima, oko 17 kilometara zapadno od grada Rijeke u neposrednoj blizini dionice Rupa - Rijeka. Logistički centar je izravno povezan s autocestom te obilazi grad Rijeku te se spaja na hrvatsku mrežu autocesta kao sastavni dio Jadransko-jonskog koridora Vb i X.

Logistički centar Miklavija sa svojim intermodalnim terminalom dozvoljava razvoj brojnih aktivnosti u području logistike i proizvodnje koje će biti u mogućnosti optimizirati vlastite tržišne potencijale korištenjem brojnih terminala luke Rijeka i pogodne mogućnosti prijevoza (more, željeznica, cesta).

Projekt logističkog centra je planiran na površini od 160 ha s mogućnošću daljnjeg širenja. Projektom je predviđena izgradnja:

Intermodalnog terminala sa 6 traka smještenog na 17 ha Terminal za tegljače sa kapacitetom 200 vozila, smješten na 9 ha Područje za izgradnju potencijalnih proizvodnih hala smješteno na 115 ha 34 konstrukcijska platoa Područje za ekonomsko korištenje na površini od 89 ha Područje proizvodnje za infrastrukturu i održavanje na 43 ha Procijenjena vrijednost projekta je približno 7,4 mlrd. kn.

45

AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA AUTOCESTA A7 RUPA – RIJEKA – ŽUTA LOKVA – REZULTATILOKVA – REZULTATI

Stavka/Razdoblje do 2020. do 2025. UkupnoEkonomski output 4.666.113.700 kn 1.707.370.500 kn 6.373.484.200 knBruto dodana vrijednost 897.274.983 kn 328.320.512 kn 1.225.595.495 knZaposlenost 6.669 2.440 9.109Prihod kućanstava 374.591.315 kn 137.066.133 kn 511.657.449 kn

46

Stavka/Razdoblje UkupnoEkonomski output 7.400.000.000 knBruto dodana vrijednost 1.422.990.374 knZaposlenost 10.576Prihod kućanstava 594.065.193 kn

Milijuni kunaGodine Udjeli %

2020. 2030. 2020. 2030.1. BDV A7 – mil. kn 897 1.225

0,2 0,22. BDP RH – mil. kn 457.280 681.228

Pregled direktnih učinaka autoceste A7 Rupa – Rijeka - Žuta Lokva


Pregled direktnih učinaka intermodalnog logističkog centra Miklavja


Relacije - izravni učinci autoceste A7 na BDP Republike Hrvatske


47

ZAKLJUČCI I PREPORUKEZAKLJUČCI I PREPORUKE


1.Razvojna orijentacija Primorsko-goranske županije ističe prometnu - zemljovidnu opciju kao svoju prioritetnu smjernicu.

2.Uža orijentacija u okviru te geopolitičke opcije jesu prometni i infrastrukturni projekti koji ju obilježavaju.

3.Rast infrastrukturnih i prometnih kapaciteta u razdoblju do 2030. godine će biti impozantan. Luka Rijeka povećat će potencijale svojih kapaciteta za oko 30 puta s rastom broja zaposlenih za oko 6 puta, istodobno bit će izgrađeni novi cestovni pravci i poveznice (Rupa - Žuta Lokva, novi krčki most, poveznica Rijeka - Trst, te velika poslovna zona Miklavija).

48


4. Primorsko-goranska županija će sukladno takvoj orijentaciji i izboru prioriteta također ostvariti nadprosječni gospodarski i društveni napredak.

5. Polazeći od važnosti i kompleksnosti izloženih programa te njihovog utjecaja na gospodarstvo Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u cijelosti valja preporučiti kako su za njihovu elaboraciju i implementaciju nužne brojne multidisciplinarne studije.

49

50

HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!

Documents

Okrugli stol: Luka Rijeka – europska luka?