Okolisna Procjena - - Projekat Zasticenih Sumskih i Planinskih Podrucja (UnEncrypted !!!)

PROJEKAT ZAŠTIĆENIH ŠUMSKIH I PLANINSKIH PODRUČJA

Okolišna procjena /

Okvirni plan upravljanja okolišem

- NACRT FINALNOG IZVJEŠTAJA-

Sarajevo, decembar 2006.

Nacrt finalnog dokumenta

EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft Final, Bosna-S Consulting, 12/2006

2

OPŠTE INFORMACIJE Ovaj dokument je izrađen za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine – Jedinicu za implementaciju projekata za šumarstvo i poljoprivredu FBiH, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske – Jedinicu za implementaciju projekata za šumarstvo RS. Konsultant Bosna-S Consulting Ul. Nova br. 26, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 278 040 / 205 756 Fax: +387 33 200 074 E-mail: [email protected] Web: www.bosna-s.ba Stručni tim za izradu studije Verner Huseljić, dipl. inž. hem. tehn. mr Esma Kreso, dipl. okol. inž. mr Fethi Silajdžić, dipl. inž. maš. prof. dr Sulejman Redžić, biolog dr Senka Barudanović, biolog Ivica Katalinić, dipl. inž. građ. Vildana Ahmetašević, dipl. iur. Tim studije izražava zahvalnost Jedinici za implementaciju projekata za šumarstvo RS, Jedinici za implementaciju projekata za šumarstvo i poljoprivredu FBiH, Ministarstvu prostornog uređenja, urbanizma, građenja i ekologije RS, Ministarstvu okoliša i turizma FBiH i Svjetskoj banci za dostavljene informacije neophodne za izradu ovog dokumenta.



3

SADRŽAJ 1. UVOD.............................................................................................................................. 7 2. PREGLED ZAKONSKOG I ADMINISTRATIVNOG OKVIRA BiH................................. 10

2.1 Administrativni okvir .............................................................................................. 10 2.2 Zakonodavstvo o procjeni uticaja na okoliš........................................................... 10

2.2.1 FBiH .............................................................................................................. 10 2.2.2 RS ................................................................................................................. 13

2.3 Ostali relevantni zakoni ......................................................................................... 13 2.3.1 FBiH .............................................................................................................. 13 2.3.2 Ostali relevantni zakoni kantonalnog nivoa ................................................... 15 2.3.3 RS ................................................................................................................. 16

3. PREGLED PRIMJENJIVIH SIGURNOSNIH POLITIKA SVJETSKE BANKE ............... 20 3.1 OP/BP 4.01 Okolinska procjena.......................................................................... 20 3.2 OP 4.36 Šumarstvo ............................................................................................... 20 3.3 OP/BP 4.04 – Prirodna staništa ............................................................................ 20 3.4 OPN 11.03 – Nacrt OP 4.11 Fizički kulturni resursi ............................................ 21 3.5 OP/BP 4.12 Nedobrovljno raseljavanje ................................................................. 21

4. OPIS USLOVA NULTOG STANJA ............................................................................... 23 4.1 NP SUTJESKA...................................................................................................... 23

4.1.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 23 4.1.2 Biološke karakteristike................................................................................... 24 4.1.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 25

4.2 NP KOZARA.......................................................................................................... 27 4.2.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 27 4.2.2 Biološke karakteristike................................................................................... 27 4.2.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 28

4.3 ŠUMSKI REZERVATI LOM I JANJ ....................................................................... 31 4.3.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 31 4.3.2 Biološke karakteristike................................................................................... 32 4.3.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 33

4.4 NP UNA................................................................................................................. 36 4.4.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 36 4.4.2 Biološke karakteristike................................................................................... 37 4.4.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 37

4.5 NP BJELAŠNICA-IGMAN-TRESKAVICA-VISOČICA ........................................... 39 4.5.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 39 4.5.2 Biološke karakteristike................................................................................... 39 4.5.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 41

4.6 OSTALO................................................................................................................ 43 5. OPIS PROJEKTA.......................................................................................................... 43

5.1 Opšte..................................................................................................................... 43 5.1.1 NP Sutjeska................................................................................................... 44 5.1.2 NP Kozara ..................................................................................................... 45 5.1.3 ŠR Janj i Lom ................................................................................................ 46 5.1.4 NP Una.......................................................................................................... 46 5.1.5 NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica.................................................... 47

6. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA POSTOJEĆA ZAŠTIĆENA PODRUČJA........ 48 6.1 Uticaji na estetiku .................................................................................................. 48 6.2 Uticaji na tlo........................................................................................................... 48 6.3 Uticaji na vodotoke i hidrološke karakteristike terena ........................................... 49 6.4 Uticaji na zrak........................................................................................................ 50 6.5 Uticaji na prirodu, biodiverzitet, staništa................................................................ 50



4

6.6 Uticaji na korištenje zemljišta ................................................................................ 52 6.7 Uticaji na stanovništvo i razvoj .............................................................................. 52 6.8 Proces trijaže za Program malih grantova ............................................................ 53

7. OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM............................................................... 55 7.1 Plan mjera za ublažavanje uticaja na okoliš.......................................................... 55 7.2 Plan monitoringa/nadzora ..................................................................................... 59 7.3 Institucionalno jačanje........................................................................................... 62

7.3.1 FBIH .............................................................................................................. 62 7.3.2 RS ................................................................................................................. 62 7.4 Institucionalni aranžmani................................................................................... 65

PRILOZI ................................................................................................................................ 66 PRILOG 1 - Okolišne klauzule ugovora sa izvođačima radova rekonstrukcije ili izgradnje.......................................................................................................................................... 67 PRILOG 2 – Zabilješke sa javnih rasprava ....................................................................... 69

8. LITERATURA................................................................................................................ 70



5

SAŽETAK

Glavni dugoročni cilj Projekta zaštićenih šumskih i planinskih područja BiH je da se omogući efektivno povećanje površina Bosne i Hercegovine pod formalnom zaštitom. Aktivnosti finansirane u okviru Projekta će obuhvatati raspon od razvoja i implementacije novih planova upravljanja za postojeća zaštićena područja (ZP), preko analiza za njihovo proširenje, do uspostave novih ZP. Izabranih šest prioritetnih zaštićenih područja (ZP) su – Sutjeska, Kozara, Janj, Lom, Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica i Rijeka Una, a u kojima su zastupljene kategorije (i) malih netaknutih šuma, (ii) postojećih Nacionalnih parkova, i (iii) novopredloženih zaštićenih područja. Ovaj Projekat, svrstan u okolišnu kategoriju B prema kriterijima Svjetske banke, ima slijedeće tri komponente: 1. Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava kritičnih novih prioritetnih područja; 2. Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za očuvanje biološke raznolikosti i prakse održivog korištenja zemljišta; te 3. Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva na principima osmišljene, višestruke upotrebe ZP. Projektna komponenta 1 će podržati unaprjeđenje postojeće, te instalaciju ili minornu izgradnju nove fizičke infrastrukture potrebne za efikasno upravljanje postojećim ZP. Ovo će uključivati radove ograničene rekonstrukcije, izgradnje ili instalacije objekata i opreme poput kancelariskog prostora, kapija, klupa, znakova, staza, protupožarnih aparata i sl. Ovaj Okvir okolišne procjene/Plan upravljanja okolišem, izrađen u skladu sa zahtjevima sigurnosne/operativne politike Svjetske banke OP/BP 4.01, rezimira domaći administrativni okvir, zakone iz područja zaštite okoliša i druge relevantne zakone, kao i primjenjive sigurnosne politike Svjetske banke. Tim za izradu ovog dokumenta je takođe razmotrio rezultate i zaključke drugih srodnih studija i literature prilikom opisivanja fizičkih, bioloških i socioekonomskih značajki tzv. nultog stanja na projektnim područjima, kao i projektne alternative za svaku od lokacija. U vezi s ovim, u okviru dijela 4 – Opis uslova nultog stanja izrađene su i mape sa prikazom postojećih prioritetnih ZP i njihovih okruženja, kao i predloženih lokacija novih ZP. Na ovim mapama su takođe naznačenapodručja koja su naročito osjetljiva ili od naročitog značaja u pogledu biološke raznolikosti. Međutim, potrebno je imati na umu da u Bosni i Hercegovini još nije usvojena Crvena lista ugroženih vrsta, niti je obavljena inventarizacija divljeg svijeta. Zbog toga u vrijeme izrade ovog dokumenta nije bilo moguće precizno kvantificirati staništa ili vrste. Premda različitog intenziteta, u svim razmotrenim projektnim područjima su prisutne prijetnje biološkoj raznolikosti. Te prijetnje uključuju nekontroliranu i prekomjernu sječu šume, lov i ribolov, prekomjernu upotrebu pašnjaka, upotrebu pesticida, neadekvatno odlaganje opasnog otpada, prisustvo neeksplodiranih eksplozivnih sredstava iz proteklog rata, te ispuste neobrađenih otpadnih voda. Ključni dio ovog dokumenta obuhvata analizu mogućih uticaja Projekta na estetske karakteristike okoliša, vodotoke i hidrologiju terena, biološku raznolikost i staništa, lokalno stanovništvo i razvoj samih zaštićenih područja, kao i Okvir upravljanja okolišem (EMP – Environmental Management Plan Framework) sa prijedlozima mjera za ublažavanje negativnih uticaja i metodologijom monitoringa, primjenjiv na postojeća, ali i bilo koje druge projektne lokacije koje mogu biti izabrane u kasnijim fazama. Obuhvaćeni su i prijedlozi osnovnih mjera institucionalnog jačanja za efikasno provođenje monitoringa i implementacije mjera ublažavanja uticaja na okoliš, kao i prijedlog okolišnih klauzula za ugovore sa izvođačima radova, te pristup trijaži aktivnosti nominiranih za Progam malih grantova. Sadržaj nacrta dokumenta je dat na uvid javnosti i javno razmotren sa različitim kategorjama subjekata u toku procesa javnih rasprava. Održane su dvije centralne javne rasprave, po jedna u svakom od entiteta – u __ ___________ za Federaciju Bosne i Hercegovine i



6

__________ za Republiku Srpsku. Komentari učesnika javnih rasprava su uzeti u obzir u toku naknadnih modifikacija nacrta i izrade konačnog izvještaja. Zabilješke sa javnih rasprava su date u prilogu. Sveukupni, kratkoročni, srednjeročni i dugoročni pozitivni uticaji Projekta, čiji je glavni cilj upravo očuvanje biooške raznolikosti i unaprjeđenje prirodnih resursa, uveliko premašuju utvrđene moguće negativne uticaje na okoliš, od kojih je većina lokalnog, kratkotrajnog karaktera ili minimalnog intenziteta. Ovi negativni uticaji se mogu u potpunosti izbjeći ili minimizirani dosljednom primjenom predloženih mjera ublažavanja. Postizanjem efikasnog upravljanja zaštićenim područjima i prirodnim resursima, emisije polutanata u tlo, vodotoke i zrak će u dugoročnom planu biti smanjene i spriječene, što će konačno dovesti do smanjenja negativnih uticaja na floru i faunu, kao i na ljude koji žive u širem okruženju projektnih područja.



7

1. UVOD Prirodni šumski resursi i biološka raznolikost Bosne i Hercegovine su među najbogatijim u Evropi u pogledu obima i mnoštva vrsta u odnosu na veličinu zemlje. Čak do 30 % sve endemske flore Balkana je zastupljeno u flori BiH. Međutim, nedavni rat i posljedični neuređeni razvoj rezultirali su u teškoj šteti naspram mnogih aspekata prirode i divljeg živog svijeta. Neodgovarajuće prakse upravljanja zemljom, šumama i otpadom, te nezakonita sječa šuma doveli su do degradacije prirodnog okoliša. Pored ovoga, značajan dio šumskih područja je miniran, što pretstavlja ozbiljnu prepreku implementaciji aktivnosti zaštite i rehabilitacije šuma. Imajući ovo u vidu, može se zaključiti da su održivost upravljanja šumama i stabilnost šumskih ekosistema ugroženi. Glavni cilj Projekta zaštićenih šumskih i planinskih područja BiH je proširenje formalno zaštićenih površina zemlje i pmoć za očuvanje globalno značajne biološke raznolikosti u kritičkim šumskim i planinskim sistemima BiH. Projekat će raditi na razvoju različitih strategija očuvanja biološke raznolikosti u skladu sa kompleksnom prirodnom i institucionalnom strukturom BiH. Podržat će operativne sisteme za održivo upravljanje zemljištem i očuvanje šest prioritetnih područja, te će olakšati repliciranje najboljih praksi s ciljem uspostave mreže zaštićenih područja na nivou zemlje. Četiri postojeća prioritetna zaštićena područja (ZP) – Sutjeska, Kozara, Janj i Lom, kao i dva novopredložena – Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica i Rijeka Una, obuhvataju kategorije malih netaknutih šuma, postojećih nacionalnih parkova i novopredloženih zaštićenih područja, a izabrana su diskusiji sa širim krugom subjekata iz sektora. Mapa sa prikazom ovoh šest područja je data na strani 9. Iskustvo stečeno sa ovim ZP će kasnije biti korišteno kod razmatranja drugih prilika za proširenje ukupnog zaštićenog područja (površine) BiH s ciljem bolje zaštite biološke raznolikosti, uz istovremeno poboljšanje imidža ZP s ciljem privlačenja više posjetilaca. Projekat se sastoji od slijedećih komponenti:

• Komponenta 1 - Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava kritičnih novih prioritetnih područja, koja će finansirati razvoj i implementaciju novih planova upravljanjem sa naglaskom na ekosisteme i participatorni pristup planiranju upotrebe zemljišta, novu „laganu“ infrastrukturu, te ograničenu rehabilitaciju objekata manjeg obima, u mjeri koja je neophodna za poboljšanje funkcioniranja postojećih ili novouspostavljenih ZP. Projekat će pored ovoga u manjem obimu finansirati i nabavku sredstava za rad ZP, tehnički podršku, podršku za poboljšanje turističkih kapaciteta, aktivnosti promocije i marketinga, te će pružiti pomoć za uvođenje standardiziranog sistema taksi/karata za posjetioce ZP.

• Komponenta 2 - Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za

očuvanje biološke raznolikosti i prakse održivog korištenja zemljišta, koja će fnansirati izgradnju kapaciteta, razvoj obuke na lokalnom, entitetskom i državnom nivou, s ciljem jačanja institucija odgovornih za planiranje, uspostavu i upravljanje ZP, u cilju postizanja održivosti mreže ZP. Dodatna podrška će biti usmjerena na izgradnju institucionalnog i tehničkog kapaciteta za pristup programima podrške EU i instrumentima za finansiranje očuvanje prirode kada BiH bude podobna za korištenje ovih fondova. Pored sistema mnitoringa biološke raznolikosti, Projekat će u okviru ove komponente uspostaviti i Sistem monitoringa i evaluacije (SME), zasnovan prvenstveno na GEF-vom alatu za praćenje biološke raznolikosti u okviru upravljanja ZP. Komponenta 2 takođe finansira upravljanje Projektom i operativne troškove.



8

• Komponenta 3 - Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva na principima osmišljene, višestruke upotrebe ZP, koja će osigurati finansiranje za uspostavu i funkcioniranje Programa malih grantova (SGP) za podršku subjekata nastanjenih unutar i u okruženju ZP radi razvoja aktivnosti razvokja turizma malog obima, uz direktnu ili indirektnu podršku očuvanju biloške raznolikosti, kao i povoljnosti za promjene trenutnih neodrživih praksi upotrebe zemljišta sa značajnim negativnim uticajama i prijetnjama biološkoj raznolikosti. Pod-projekti u okviru SGP će biti usmjereni na razvoj novih načina izdržavanja stanovništva koji promoviraju ekoturizam i poboljšavaju prakse upotrebe zemljišta, a što će dalje doprinijeti poboljšanju održivosti ZP kao okvirnog cilja Projekta. Pod-projekti mogu uključiti male inicijative upravljanja otpadom i reciklaže, restauraciju staništa, promociju upotrebe alternativne energije (npr. male hidrocentrale), okolišno i kulturološko obrazovanje, programe i objekte ekoturzima, kao i aktivnosti monitoringa od strane lokalnih zajednica. Kako bi se osigurala održivost SGP, Projekat će primaoce podrške dodatno pomoći savjetima u vezi poslovnog planiranja, istraživanja tržišta, kao i uspostavom veza sa drugim inicijativama za razvoj turizma i ruralnog razvoja.

Na osnovu očekivane sveukupne vjerovatnoće i veličine mogućih okolišnih uticaja, ovaj Projekat je svrstan i kategoriju B prema zahtjevima za okolišnu procjenu Svjetske banke (OP 4.01). Ciljevi postavljeni u vezi zadatka izrade ovog Okvira okolišne procjene/okolišnog upravljanja bili su:

- da se analizira politika, zakonski i administrativni okvir relevantan za uspostavu i proširenje ZP,

- da se analiziraju dostupni podaci nultog stanja u vezi okolišnih pitanja i njihovi trendovi,

- da se utvrde mogući negativni i pozitivni uticaji Projekta, te da se predlože odgovarajuće mjere ublažavanja gdje je to potrebno,

- da se utvrde kriteriji za okolišni monitoring u područjima implementacije Projekta, razviju smejrnice za okolišno prihvatljiv razvoj infrastrukture finansirane u okviru Projekta, te

- da se pruži neophodna podrška prilikom procesa javnih rasprava. Zasnovan na podacima o šest prioritetnih projektnih lokacija i utvrđenim okolišnim aspektima Projekta, rezultirajući Okvir za plan upravljanja okolišem treba takođe biti primjenjiv na projektne aktivnosti na drugim lokacijama o kojma odluka može biti donešena u kasnijim fazama.


9


10

2. PREGLED ZAKONSKOG I ADMINISTRATIVNOG OKVIRA BiH

2.1 Administrativni okvir Okolinsko upravljanje u Bosni i Hercegovini (BiH) nije institucionalizovano na državnom nivou ali se provodi u okviru organizacione strukture entitetskih vlada tj. Entitetskih ministarstava nadležnih za pitanja zaštite okoliša. U Federaciji BiH (FBiH) je to Ministarstvo okoliša i turizma (do nedavno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša), a u Republici Srpskoj (RS) Ministarstvo prostornog uređenja, urbanizma, građenja i ekologije. Niži nivoi okolinskog upravljanja U FBiH su u nadležnosti kantonalnih ministarstava. Međunarodni ugovori i konvencije o zaštiti okoliša su pod jurisdikcijom državnog Vijeća ministara, tj. Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Glavne institucije nadležne za pitanja zaštićenih područja su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH, a unutar Federacije i kantonalna ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 2.2 Zakonodavstvo o procjeni uticaja na okoliš

2.2.1 FBiH Procedura procjene uticaja na okoliš u FBiH je određena federalnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03) i njegovim Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH, br.19/04). Cjelokupnom procedom upravlja Federalno Ministarstvo okoliša i turizma (do nedavno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša), uz učešće kantonalnih institucija. Na osnovu ocjene Ministarstva, te u skladu s navedenim zakonskim aktima, procedura uključuje neke ili sve od slijedećih koraka: Prethodna procjena uticaja na okoliš Investitor podnosi Federalnom ministarstvu (u daljem tekstu: Ministarstvu) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš. Uz zahtjev se prilaže:

• opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veličini pogona i postrojenja, • opis mjera za sprečavanje, smanjenje ili, ukoliko je moguće, saniranje značajnih

nepovoljnih posljedica, • podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih uticaja na okoliš, • opis alternativnih rješenja i izabrane alternative, • izvod iz planskog akta odnosnog područja i • netehnički rezime.

Ministarstvo dostavlja zahtjev i pripadajuću dokumentaciju ostalim nadležnim organima (druga ministarstva, organi uprave kantona i općina, druge institucije sistema) i zainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i primjedbi. Rok za dostavljanje sugestija i primjedbi je trideset dana od dana prijema zahtjeva.



11

Prethodna procjena uticaja na okoliš ima za cilj da se najšira javnost (institucije, nevladine organizacije, stanovništvo) upozna sa namjerom projekta i da svojim primjedbama i sugestijama doprinose u definisanju sadržaja i obima Studije o uticaju na okoliš, izboru najprihvatljivije alternative i mjera ublažavanja. Ukoliko prethodna procjena uticaja na okoliš pokaže da postoje opravdane smetnje za realizaciju projekta, Ministarstvo donosi rješenje kojim se prekida upravni postupak. Ukoliko projekat dobije pozitivne ocjene i bude prihvaćen od navedenih subjekata, Ministarstvo donosi rješenje o izradi Studije o uticaju na okoliš u roku od trideset dana od dana isticanja roka za dostavljanje sugestija i primjedbi. Studija o uticaju na okoliš Ministarsto donosi rješenje o izradi Studije o uticaju na okoliš (čl.59 Zakona o zaštiti okoliša), kojim se određuje sadržaj Studije o uticaju na okoliš (uzimajući u obzir uputstva za procjenu uticaja na okoliš), lista nosilaca izrade Studije o uticaju na okoliš i naknada za ocjenu Studije o uticaju na okoliš. Sadržaj Studije o uticaju na okoliš u FBiH utvrđen je Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu. Kod određivanja sadržaja Studije o uticaju na okoliš, Ministarstvo uzima u obzir rezultate prethodne procjene uticaja na okoliš za svaki pojedinačni slučaj. Pogoni, postrojenja i aktivnosti za koje Federalno ministarstvo utvrđuje potrebu za provođenjem procjene uticaja na okoliš (trijaža) Ministarstvo u prethodno navedenom Pravilniku, utvrđuje listu pogona i postrojenja za koje je potrebno pojedinačno ispitivanje i utvrđuje potrebu za provođenje procjene uticaja na okoliš. Ukoliko pojedinačno ispitivanje pokaže da nije potrebna procjena uticaja na okoliš, Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na osnovu dostavljene dokumentacije. Ministarstvo odlučuje o potrebi provođenja procjene uticaja na okoliš na osnovu pojedinačnog razmatranja karakteristika projekta (veličina pogona i postrojenja, generiranje otpada, zagađenja, itd.), lokacije projekta i osjetljivosti okoliša, kao i karakteristika potencijalnog uticaja (opseg uticaja, vjerovatnoća uticaja, itd.). Odobravanje studije o uticaju na okoliš Ministarstvo odobrava Studiju o uticaju na okoliš nakon provedene javne rasprave. Rješenje o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju na okoliš donosi se u roku od 30 dana od dana završetka postupka ocjene Studije i dostavlja podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim subjektima koji su učestvovali u postupku procjene uticaja na okoliš. Studija o uticaju na okoliš neće biti odobrena ukoliko se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša, ukoliko projekat nije u skladu sa Međuentitetskim programom zaštite okoliša, entitetskim strategijama zaštite okoliša i Akcionim planom zaštite okoliša BiH (NEAP) ili nije u skladu sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša. Na osnovu Rješenja o odobravanju Studije o uticaju na okoliš investitor dobija Okolinsku dozvolu. Okolinska dozvola je jedan od uslova za pokretanje postupka pribavljanja Urbanističke saglasnosti (čl.40. Zakona o prostornom uređenju). U postupku dobijanja građevinske dozvole prilaže se Studija o uticaju na okoliš da bi se utvrdilo da li je investiciono-tehnička dokumentacija urađena u skladu sa Studijom (čl.24. Zakona o građenju). Okolinska dozvola se izdaje u roku od 60 dana od dana dostavljanja Studije o uticaju na okoliš.



12

Učešće javnosti i pristup informacijama u postupku procjene uticaja na okoliš Ministarstvo je dužno u skladu sa čl.36. Zakona o zaštiti okoliša osigurati učešće zainteresirane javnosti u postupku procjene uticaja na okoliš (prethodna procjena uticaja na okoliš i Studija o uticaju na okoliš), kao i u postupcima izdavanja okolinske dozvole za pogone i postrojenja iz svoje nadležnosti. Ministarstvo organizuje javne rasprave o projektu na prostoru koji je najbliži lokaciji datog projekta o čemu se javnost obavještava najmanje 15 dana prije rasprave. Rezultati učešća zainteresovane javnosti se uzimaju u obzir kod donošenja konačne odluke. Kod projekata kod kojih postoji vjerovatnoća prekograničnih uticaja na drugi entitet ili državu i za koje je obavezna izrada posebnog poglavlja u Studiji o uticaju na okoliš, Federalno Ministarsvo je dužno omogućiti učešće predstavnika javnosti iz tog drugog entiteta ili druge države. Konačno, treba imati na umu da trenutno federalno zakonodavstvo propisuje proceduru procjene uticaja na okoliš prvenstveno za industrijske pogone i postrojenja i infrastrukturne projekte sa znatnim negativnim uticajem na okoliš, dok kategorija zaštićenih područja nije navedena kao predmet procjene. U zavisnosti od odluke Ministarstva, moguć je zahtjev za provođenje strateške procjene okoliša kao jedan od koraka u proceduri usvajanja prostornog plana posebnih područja/obilježja. Strateška procjena između ostalog razmatra stepen do kojeg planirani projekat može uticati na ili poboljšati stanje okoliša, kao i štete koje bi nastale po okoliš, uključujući stanovništvo, u slučaju da se ne implementira planirani projekat. Međutim, detaljna procedura provođenja strateške procjene okoliša još nije regulirana domaćim zakonodavstvom, te se stoga trenutno javljaju dileme u vezi interpetacije odredbi krovnog zakona. Relevantni okolišni zakoni kantonalnog nivoa Pored prethodno navedenih federalnih zakona, potrebno je uzeti u obzir i kantonalne zakone o zaštiti okoliša. Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena uticaja na okoliš, kao i pogone i postrojenja čiji relevantni parametri su ispod pragova definisanih federalnim Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, okolinsku dozvolu izdaje nadležno kantonalno ministarstvo. Kantonalni okolišni zakoni su podudarni sa federalnim zakonodavsvom. Trenutno su usvojeni slijedeći kantonalni zakoni u ovom domenu:

o Zakon o zaštiti okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine HNK/Narodne novine HNŽ 07/2004)

o Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako

imaju okolinsku dozvolu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 19/04)



13

2.2.2 RS Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br.53/02) uređuje očuvanje, zaštitu, obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta životne sredine, kao i kvalitet života; mjere i uslove za upravljanje, očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa; okvir pravnih mjera i institucija za očuvanje, zaštitu i poboljšanje zaštite životne sredine; finansiranje aktivnosti vezanih za životnu sredinu i poslove i zadatke organa uprave predviđene zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze organa javne uprave. Prema ovom zakonu, komponente životne sredine (zemljište, voda, vazduh, ekosistem) moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih komponenti životne sredine, uzevši u obzir njihove međusobne odnose. Ovaj Zakon, kao i njegov provedbeni propis Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu (Službeni glasnik RS 07/06) uvode obavezu pribavljanja/izdavanja ekološke (okolišne) dozvole za sva postrojenja koja mogu ugroziti okoliš. Definisano je šta zahtjev za izdavanje dozvola mora da sadrži, kako javnost učestvuje u datom postupku i kako drugi entiteti i susjedne zemlje moraju biti uključene u postupak u slučaju mogućih prekograničnih uticaja. Suštinske odredbe ovog Zakona, uključujući o odredbe o procjeni uticaja na okoliš, su ekvivalentne onim iz federalnog Zakona. Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu (Službeni glasnik RS 07/06) prvenstveno navodi industrijska postrojenja, pogone i projekte sa znatnim negativnim uticajima na okoliš koji podliježu obavezi izrade studije o uticaju na životnu sredinu, ali takođe propisuje da Ministarstvo odlučuje o potrebi izrade studije ili strateške procjene za pojedine projekte zaštićenih područja. Ministarstvu je u svakom slučaju potrebno više informacija o konkretnim projektnim aktivostima kako bi moglo donijeti odluku o ovome. 2.3 Ostali relevantni zakoni

2.3.1 FBiH Zakon o zaštiti prirode (Službene novine br. 33/03) Ovaj zakon određuje uvjete i način obnove, zaštite, očuvanja i održivog razvoja pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala, fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji Federacije BiH. Ovim su obuhvaćene opšte mjere zaštite prirode (zaštita pejzaža, zaštita divljih životinja i biljaka, Crvena lista, zaštita staništa) i posebne mjere zaštite prirode uspostavom zaštićenih područja (u nadležnosti Federacije BiH: zaštićena prirodna područja i nacionalni parkovi; u nadležnosti kantona: zaštićeni pejzaži i spomenici prirode), te upravljanje zaštićenim područjima, aktivnosti i djelovanja u zaštićenom području, uključivanje u mrežu zaštićenih područja u Evropi – program NATURA 2000. Trenutno su u fazi izrade i podzakonski akti o sadržaju i metodama vođenja registra zaštićenih područja, uslovima pristupa zaštićenom području, sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjem, te mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem vrsta.



14

Član 47 Zakona o zaštiti prirode propisuje da vlasnik područja koje je proglašeno zaštićenim ima pravo na kompenzaciju za uvedena ograničenja u upotrebi prirodnih dobara na datom području. Kompenzacija mora odgovarati gubitku prihoda, prema dogovoru nadležnog organa i vlasnika zemljišta (područja). Zakon o prostornom uređenju (Službene novine FBiH 52/02) Prostornim uređenjem FBiH, u smislu ovog zakona, osigurava se plansko korištenje, zaštita i upravljanje prostorom FBiH, kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom. Ovaj Zakon definira prostornu osnovu za izradu prostornog plana, program mjera i aktivnosti, prostorne planove (za FBIH, pojedine kantone, područja dva ili više kantona, područja posenih obilježja - područja izratitog prirodnog ili kulturnohistorijskog značaja, te gradove Mostar i Sarajevo), urbanistički plan i detaljne planove prostornog uređenja (regulacioni planovi i urbanistički projekti), kao dokumente prostornog uređenja. Ovim dokumentima se između ostalog razrađuje i prostorno definira korištenje i namjena površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, zaštitne zone, zone obnove i sanacije, saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura. Građenje objekata se odobrava u skladu sa dokumentima prostornog uređenja, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH, Br. 2/98) Ovaj zakon definira ”pojam, upravljanje, zaštitu i uspostavu poljoprivrednog zemljišta” (Član 1) i definira raspodjelu nadležnosti za ove aktivnosti na kantone i općine. On takođe sadrži odredbe koje se tiču stvaranja poljoprivrednog zemljišta izgradnjom sistema za navodnjavanje (Članovi 48 do 52). Prema članu 21 ovog zakona, ispuštanje štetnih i opasnih materija na poljoprivredno zemljište u takvim količinama koje mogu imati negativan uticaj na plodnost poljoprivrednog zemljišta ili na kvalitet proizvoda je zabranjeno, kao i neodgovarajuća upotreba mineralnih i organskih gnojiva, herbicida i pesticida. Pravilnik o maksimalnoj dozvoljenoj količini štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode nadzora (Službeni list FBiH, Br. 11/99) Ovim pravilnikom su definirane štetne i opasne materije, uključujući i mulj od tretmana otpadnih voda, te maksimalni dozvoljeni sadržaj u različitim vrstama zemljišta. Pored toga, on definira metode uzimanja uzoraka i praćenje prisustva organskog i mineralnog otpada, pesticida i herbicida. Zakon o šumama (Službene novine FBiH, Br. 20/02) Ovim zakonom je uređeno očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu, upravljanje šumama, ekonomske funkcije, te finansiranje obnove i unapređenja šuma. On takođe sadrži odredbe o korištenju sekundarnih šumskih plodova, zaštiti ugroženih vrsta. Prema ovom zakonu, za projekte krčenja šume (sječa šume i ogoljavanje zemljišta s ciljem upotrebe zemljišta u druge svrhe, isključujući izgradnju šumarskih objekata ili instalacija) i pošumljavanja na površini većoj od 5 ha obavezna je procjena uticaja na okoliš, dok u slučajevima pošumljavanja na manjim površinama Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi odluku za svaki pojedinačni slučaj u konsultaciji sa Ministarstvom turizma i okoliša.



15

Zakon o vodama FBiH (Službene novine FBiH, Br. 18/98) Ovaj Zakon između ostalog uređuje način i uslove upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom radi korištenja voda, zaštite voda od zagađivanja, uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda, način organizovanja i obavljanja poslova upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom. U skladu sa ovim Zakonom izdaju se slijedeći vodoprivredni akti radi obezbjeđenja zadovoljavajućeg upravljanja vodama: vodoprivredni uslovi, vodoprivredne saglasnosti, vodoprivredne dozvole i vodoprivredni nalozi. Zakon o zaštiti voda (Službene novine FBiH 33/03) Okvirni Zakon o zaštiti voda određuje sva pitanja upravljanja vodama, uključujući i zaštitu voda i vodenih ekosistema. Takođe regulira ispuštanje otpadnih voda i nadoknade za sve aktivnosti koje mogu promijeniti kvalitet ili količinu vode. Pored toga, prema članu 23 ograničava se upotreba herbicida i nutrijenata, dok se članom 31 propisuje biološki minimum toka. Zakon uspostavlja sporazum o upravljanju vodama i jasno definira procese inspekcije i nadzora. Međutim, podzakonski akti (provedbeni propisi) za novi okvirni Zakon o zaštiti voda još nisu pripremljeni. Zakon o komunalnim djelatnostima (Službeni list SR BiH Br. 20/90) Ovim zakonom se uređuju “komunalne djelatnosti od posebnog društvenog interesa” (Član 1), kao što su proizvodnja i distribucija vode vodovodnom mrežom do vodomjera korisnika, uključujući i vodomjere (Član 2/1/1), prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda (Član 2/1/2) i odvođenje voda akumuliranih uslijed elementarnih nepogoda (Član 2/1/12). Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03) Ovaj zakon i njegovi provedbeni propisi uređuju klasifikaciju otpada, razne aspekte upravljanja otpadom i njegovo zbrinjavanje. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode. Zakon o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa (Sl. list SR BiH¨ br. 20/85) U skladu sa ovim zakonom osnovan je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa BiH (sada Zavod za zaštitu spomenika FBiH). Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995.) kantoni su osnovali svoje Zavode za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa. Navedeni zavodi, u skladu sa odredbama ovog zakona daju svoje stručno mišljenje u okviru procjene utjecaja na okoliš i izdavanja urbanističke saglasnosti. Mišljenje se daje na osnovu postojećih podataka i uvidom na licu mjesta. Ukoliko projekt neće utjecati na kulturno-historijsko nasljeđe, ostaje obaveza podnosioca zahtjeva (investitora) da ukoliko u toku izvođenja radova naiđe na nekretnine, pokretne stvari od vrijednosti ili prirodne vrijednosti odmah obavjesti nadležni zavod i opštinski organ, sačuva vrijednost koju je našao u položaju i stanju u kome je nađena, omogući zavodu uzimanje podataka za evidenciju i dokumentaciju o njima, kao i dalje potrebne aktivnosti na očuvanju nađene vrijednosti. Donošenjem Zakona o zaštiti prirode prestale su da važe odredbe ovog zakona koje se odnose na prirodu.

2.3.2 Ostali relevantni zakoni kantonalnog nivoa Pored prethodno navedenih federalnih zakona, slijedeći kantonalni zakoni se moraju uzeti u obzir:



16

- Zakon o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne novine HNK/HNŽ 04/2004) - Zakon o komunalnoj djelatnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne novine HNK/HNŽ 04/2004) - Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (Službene novine KSA 13/99, izmjene i dopune 19/99)

2.3.3 RS Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS, br. 50/02) Ovim zakonom uređuje se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala i fosila i drugih komponenti prirode koje čine dio životne sredine. Dio koji se odnosi na posebne mjere zaštite prirode definira kategorije zaštićenih područja: prirodna zaštićena područja ustanovljena za naučne svrhe ili radi zaštite divljine, nacionalni parkovi ustanovljeni radi zaštite ekosistema i rekreacije, spomenici prirode ustanovljeni s ciljem očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika, te zaštićeni pejzaži ustanovljeni radi očuvanja kopnenih pejzaža, priobalnih područja i rekreacije. Ovaj Zakon opisuje i proceduru određivanja i proglašenja područja zaštićenim, kao i obavezu donošenja odgovarajućeg plana upravljanja. Član 45 ovog zakona propisuje da vlasnik područja koje je proglašeno zaštićenim ima pravo na kompenzaciju za uvedena ograničenja u upotrebi prirodnih dobara na datom području. Zakon o uređenju prostora (Službeni glasnik RS, br. 84/02 i 14/03) Ovaj zakon tretira uređenje prostora kao skup mjera i aktivnosti u sklopu graditeljskih procesa, prostornog i urbanističkog planiranja, urbanističkog, arhitektonskog i građevinskog projektovanja i građenja, u cilju usklađivanja potreba stanovništva za stanovanjem, radom i rekreacijom u zdravoj i zaštićenoj životnoj sredini, stvaranja uslova i pretpostavki za ravnomjeran i skladan razvoj uz usklađenost opštih i posebnih interesa svih korisnika prostora. U posebnom poglavlju, ovaj zakon tretira zaštitu životne sredine u procesu planiranja prostora i izgradnje građevina. U planovima, pri utvrđivanju organizacije, uređenja i korištenja prostora, moraju biti utvrđeni uslovi i mjere zaštite i unapređenja prirode, prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskog naslijeđa i njegove okoline, te urbanog standarda. U cilju efikasne zaštite i unapređenja životne sredine, privredne i druge djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti životnu sredinu podliježu posebnom režimu kontrole i unose se u poseban registar. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik RS, br.14/04, 22/04 i 49/04) Ovim zakonom uređuju se zaštita, korištenje, unapređivanje i uređenje poljoprivrednog zemljišta, promet i zakup, agrarne operacije i pašnjaci. Ovaj zakon zabranjuje ispuštanje i odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje, u količini koja može da ošteti i da promijeni proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje. Zabranjena je i nepravilna upotreba mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja, koja se odražava na prisustvo opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom bilju, podzemnim vodama i vodotocima.



17

Zakon o šumama (Službeni glasnik RS, br.66/03) Ovaj zakon određuje šumskoprivredna područja i uspostavu katastra šuma, te regulira reprodukciju, iskorištavanje i zaštitu šuma. Zakon o lovstvu (Službeni glasnik RS, br.4/02) Zakon o lovstvu regulira mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta i racionalno korištenje divljači i lovišta, te određuje vrste divljači koje su zaštićene stalnom, periodičnom ili privremenom zabranom lova. Zakon o ribarstvu (Službeni glasnik RS, br.4/02) Zakon o ribarstvu regulira uspostavu i korištenje ribarskim područjima, proizvodnju, gajenje, ribolov i zaštitu riba. On pored ostalog propisuje i obavezu da korisnik ribarskog područja koje se nalazi unutar nacionalnog parka uskladi srednjoročni, godišnji i privremeni program unaprjeđenja ribarstva sa programom zaštite i razvoja nacionalnog parka. Korisnici susjednih ribarskih područja koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi takođe moraju uskladiti svoje programe u pogledu rada i mjera zaštite riba, gajenja riba, ribolova i zaštite ribolovnih voda. Zakon o vodama (Službeni glasnik RS, br.10/98 i 51/01) Ovim zakonom tretira se zaštita voda, zaštita od štetnog dejstva voda, korištenje i upravljanje vodama kao dobrima od opšteg interesa, uslovi i način obavljanja vodoprivredne djelatnosti, organizovanje i finansiranje vodoprivredne djelatnosti, vodoprivredna saglasnost i dozvola, ograničavanje prava vlasnika i korisnika i nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona. Odredbe ovog zakona odnose se na izvorske, stajaće, tekuće, podzemne, zahvaćene atmosferske, termalne, mineralne i termo-mineralne vode, vode za piće, kao i na granične i državnom granicom presječene vodotoke. Zakon o zaštiti voda (Službeni glasnik RS, br. 53/02) Ovim zakonom uređuje se zaštita voda od zagađivanja i neracionalnog i nerazumnog korišćenja, a što obuhvata očuvanje i regulisanje potrebnih količina voda dobrog stanja, održavanja obale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o postizanju racionalno-održivog korišćenja. Opšte odredbe Zakona odnose se na ciljeve zaštite voda, načela zaštite voda (načela iz evropske okvirne direktive ) koja su identična i za Zakon o zaštiti životne sredine i za sve komplementarne zakone, nadležnosti u zaštiti voda, planiranje i sprovođenje zaštite voda i naknade za opterećenje voda. Zakon o komunalnim djelatnostima (Službeni glasnik RS, br. 11/95) Ovim zakonom utvrđuju se komunalne djelatnosti od posebnog društvenog interesa i način obezbjeđivanja posebnog društvenog interesa, organizacija obavljanja komunalnih djelatnosti koju obezbjeđuje općina i način njihovog finansiranja. Kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa, u smislu ovog zakona, smatraju se između ostalih proizvodnja i isporuka vode, prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda (što obuhvata sakupljanje iskorištenih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacionu mrežu, odvođenje kanalizacionom mrežom, prečišćavanje i ispuštanje iz mreže, kao i čišćenje septičkih jama) i odvođenje atmosferskih voda i drugih padavina sa javnih površina.



18

Pravilnik o mjerama zaštite, načinu određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite područja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Službeni glasnik RS,br. 7/03) Ovim pravilnikom bliže se propisuje provođenje mjera zaštite područja na kojima se nalaze izvorišta, koja se po količini i kvalitetu mogu koristiti ili se koriste za snabdijevanje stanovništva vodom za piće, ili su namijenjena za ljudsku upotrebu, a koja moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađivanja i drugih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode, kao i način određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite, vodnih objekata i glavnih vodova, koji služe za snabdijevanje vodom za piće, odnosno za ljudsku upotrebu, kao i uspostavljanje i provođenje mjera sanitarne zaštite takve vode. Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje nema javne kanalizacije (Službeni glasnik RS,br.68/01) Ovim pravilnikom bliže se propisuju pravila postupanja fizičkih i pravnih lica, kao i nadležnih organa uprave, pri planiranju, izgradnji, nadzoru, tretmanu i odvodnji otpadnih voda na području gradova i naselja gdje nema javne kanalizacije, kao i tehnički uslovi za objekte te namjene. Propisana pravila imaju za cilj zaštitu voda od zagađenja, nesmetano i neškodljivo korištenje voda, zaštitu zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštitu životne sredine, kroz kontrolu, ograničenje i zabranu unošenja u vode opasnih i štetnih materija. Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS,br.42/01) Ovom uredbom uspostavljaju se kriterijumi za klasifikaciju i vrši klasifikacija kvaliteta površinskih i podzemnih voda, kao i kategorizacija vodotoka. Uredbom se određuju klase voda prema kvalitetu koji podržava ekološku funkciju datih tipova akvatičnih sistema, kao i korištenje voda za postojeće i planirane upotrebe, a odnosi se na sve površinske vode (rijeke, jezera, vještačke i jako modifikovane vodotoke) i podzemne vode, kao i na mineralne i termalne vode. Pravilnik o načinu održavanja riječnih korita i vodnog zemljišta (Službeni glasnik RS,br.34/03) U cilju sprječavanja erozije riječnog toka, omogućavanja lakšeg prenošenja nanosa ili njegovog predisponiranja, sprječavanja neželjenog taloženja nanosa na pojedinim dionicama riječnog toka, zaštita od poplavnih voda i njihovog sigurnijeg odvođenja u recipijent, sprečavanja stvaranja smanjenja ili povećanja proticajnih profila rijeka od optimalno potrebnih, stvaranja uspora, uklanjanja ili smanjenja mogućnosti od meandriranja rijeka, nekontrolisanog mijenjanja toka rijeka, nanošenja većih šteta po obale i okolni prostor, erozijom ili poplavom, vrši se plansko uklanjanje ili dislociranje nanosa, prepreka i rastinja u koritu rijeka, na obalama rijeka i vodnom zemljištu u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom. Pravilnik o utvrđivanju uslova i načina eksploatacije šljunka, pijeska i lomljenog kamena (Službeni glasnik RS, br. 5/04) Ovim pravilnikom propisuju se uslovi i način eksploatacije mineralnih sirovina (šljunka, pijeska i lomljenog kamena) sa lokaliteta na površini zemlje čije rezerve omogućavaju eksploataciju mineralnih sirovina u količinama do 10.000 m3 bez miniranja. Zakon o sanitarnoj inspekciji (Službeni glasnik RS, br. 14/94) Ovim zakonom uređuje se nadzor nad izvršavanjem zakona i drugih propisa i nad provođenjem propisanih mjera u oblasti sanitarne, higijenske i protivepidemijske zaštite ljudi.



19

Sanitarnom nadzoru podliježu svi objekti, djelatnosti, proizvodi i lica koja mogu ugroziti ili štetno djelovati na zdravlje ljudi. Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik RS, br.40/03) Ovaj pravilnik propisuje higijensku ispravnost vode za piće. Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik RS, br. 53/02) Ovim zakonom uređuju se sve kategorije otpada, sve vrste djelatnosti, operacija i postrojenja u upravljanju otpadom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: otpad nastao istraživanjem, ekstrakcijom, tretmanom i skladištenjem mineralnih resursa i radom kamenoloma; tečni otpad; životinjski otpad i drugi neopasni materijal prirodnog porijekla koji se može koristiti u poljoprivredne svrhe; odloženi eksploziv. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode.



20

3. PREGLED PRIMJENJIVIH SIGURNOSNIH POLITIKA SVJETSKE BANKE

3.1 OP/BP 4.01 Okolinska procjena Politika procjene okoliša Svjetske banke OP/BP 4.01 se smatra krovnom politikom u sklopu okolišnih sigurnosnih politika Banke. Svjetska banka koristi okolinsku procjenu ili procjenu uticaja na okoliš kako bi se utvrdili, izbjegli i ublažili potencijalni negativni uticaji na okoliš u vezi sa korištenjem sredstava Banke. Okolinska procjena evaluira potencijalne uticaje i rizike po okoliš u vezi projekta, razmatra projektne alternative, utvrđuje načine poboljšanja izbora, lociranja, planiranja projekta i osmišljavanja projektnog dizajna i same implementacije, putem mjera prevencije, umanjenja, ublažavanja uticaja ili kompenzacija za značajne štetne uticaje na okoliš, te putem povećanja pozitivnih uticaja. Banka favorizira preventivne mjere u odnosu na mjere ublažavanja uticaja ili posljedičnog kompenziranja. Okolinska procjena uzima u obzir prirodno okruženje (voda, zrak, zemlja), zdravlje i sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovništva, starosjedioci, kuturno vlasništvo), prekogranične uticaje, specifični zakonski okvir pojedinih zemalja, te institucionalne kapacitete za pitanja okoliša i socijalne aspekte.

Svjetska banka klasificira projekte u jednu od četiri kategorije (A, B, C ili FI), ovisno o tipu, lokaciji, osjetljivosti i obimu projekta, te prirodi i veličini njegovih uticaja na okoliš. Projekat se klasificira se kao projekat Kategorije A ukoliko je vjerovatan negativan uticaj na okoliš značajan, raznolik ili dotad nezabilježen.Takvi uticaji mogu se odnositi na područje koje je šire od mjesta ili lokacije izvođenja samih radova. Predloženi projekat se svrstava u Kat B ukoliko su njegovi potencijalni negativni uticaji na okoliš manji negativni od onih kod kategorije A. U većini slučajeva se kod takvih projekata mjere za ublažavanje mogu lakše projektirati nego za projekte Kat A. Obim okolinske procjene za projekte kategorije B može varirati od projekta do projekta, ali je svakako manji od obima procjene za projekte kategorije A. 3.2 OP 4.36 Šumarstvo Ova sigurnosna politika se primjenjuje u slučaju projekata koji imaju ili mogu imati uticaj na zdravlje i kvalitet šuma, projekte koji negativno utiču na prava ili životni standard osoba koje ovise o šumama, kao i projekte čiji je cilj uvođenje promjena u upravljanju, zaštiti ili korištenju šuma. Svjetska banka u principu ne finansira projekte koji uključuju znatnu konverziju ili degradaciju kritičnih šumskih područja ili povezanih kritičnih prirodnih staništa. Ukoliko se za projekat koji uključuje značajnu konverziju ili degradaciju prirodnih šuma ili povezanih prirodnih staništa koja nisu kritična utvrdi da nema izvodivih alternativa u pogledu projektne lokacije, te nakon što temeljita analiza pokaže da sveukupni pozitivni efekti projekta uveliko nadmašuju negativne uticaje na okoliš, Svjetsk banka može finansirati projekat pod uslovom da uključuje odgovarajuće mjere ublažavanja negativnih uticaja. 3.3 OP/BP 4.04 – Prirodna staništa Svjetska banka podržava zaštitu, održavanje i rehabilitaciju prirodnih staništa. jer je očuvanje prirodnih staništa od ključne važnosti za dugoročan i održiv razvoj. Primjena ove politike se pokreće u slučaju projekata sa potencijalom za izazivanje značajne promjene, gubitka ili



21

degradacije prirodnih staništa, bilo direktno (uslijed građevinskih aktivnosti) ili indirektno (uslijed drugih ljudskih aktivnosti u okviru projekta). Prirodna staništa su zemljane ili vodene površine na kojima se biološke zajednice ekosistema uglavnom sastoje od izvornih biljnih i životinjskih jedinki, a gdje ljudske aktivnosti nisu bitno izmijenile primarne ekološke funkcije. Prirodna staništa sadrže mnoge vrste zemljanih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosistema. Banka ne podržava projekte koji, po njenom mišljenju, uključuju značajne izmjene ili degradaciju kritičnih prirodnih staništa. Proces okolinske procjene treba utvrditi eventualno prisustvo kritičnih prirodnih staništa u uticajnom području projekta. Kod ostalih prirodnih staništa, Banka ne podržava projekte koji uključuju značajne izmjene ili degradaciju prirodnih staništa, osim ako ne postoje izvedive projektne alternative, a opsežna analiza pokaže da sveukupni pozitivni efekti projekta uveliko premašuju cijenu po okoliš. Ako projekat značajno izmjeni ili degradira prirodna staništa, on mora sadržati mjere ublažavanja uticaja na okoliš koje su Banci prihvatljive. Takve mjere obično uključuju minimizaciju gubitaka staništa, te uspostavljanje i održavanje u ekološkom smislu sličnih zaštićenih područja. Ako, u okviru procesa okolinske procjene, okolinska trijaža utvrdi postojanje potencijala za značajnu izmjenu ili degradaciju kritičnih ili drugih prirodnih staništa, projekat se klasificira u A kategoriju, dok se ostali projekti koji uključuju prirodna staništa klasificiraju i kategoriju A ili B u zavisnosti od stepena njihovog ekološkog uticaja. 3.4 OPN 11.03 – Nacrt OP 4.11 Fizički kulturni resursi Kulturno naslijeđe uključuje lokacije koje imaju arheološke, paleontološke, historijske, vjerske i jedinstvene prirodne vrijednosti. Tu npr. spadaju ostaci svetišta, mjesta održavanja bitaka i prirodni specifikumi poput kanjona ili vodopada. U slučaju utvrđivanja štete kulturnom naslijeđu uslijed provođenja projekta, Banka, ukoliko je to moguće, relocira projekat ili građevine. U nekim slučajevima je moguće da su koristi od projekta velike, a nadležni organi utvrde da je šteta neizbježna, minorna ili na drugi način prihvatljiva (pri čemu je u projektnoj dokumentaciji potrebno navesti dovoljno argumenata tome u prilog). U slučaju projekta koji pokreće ovu sigurnosnu politiku, posuđivač sredstava procjenjuje uticaj projekta na fizičke kulturne resurse u okviru posebnog pogavlja okolinske procjene (studije uticaja na okoliš). Pri tome to poglavlje more sadržati dijelove o provedenom istraživanju fizičkih kulturnih resursa koji mogu biti pod negativnim uticajem projekta, dokumentaciju o karakteristikama i važnosti tih resursa, kao i procjenu vrste i opsega uticaja na te resurse. U slučaju projekata koji mogu imati negativne uticaje na fizičke kulturne resurse, Plan upravljanja okolišem (EMP - Environmental Management Plan) sa mjerama ublažavanja uticaja koji uključuje i komponentu kulturnih resursa. 3.5 OP/BP 4.12 Nedobrovljno raseljavanje Projekti finansirani od strane Svjetske banke koji uključuju raseljavanje stanovništva podliježu politici WB OP 4.12, revizija od aprila 2004., te BP 4.12 od decembra 2001., koje opisuju instrumente eliminacije negativnih ekonomskih, socijalnih ili okolinskih problema koji se mogu javiti. Ova politika se ne primjenjuje samo u slučaju fizičke relokacije, nego i kod pojava bilo kakvih gubitaka zemljišta koji dalje mogu dovesti do relokacije ili gubitka skloništa, gubitka imanja ili prihoda, te gubitka pristupa imanju. Ona zahtijeva da se u slučaju ograničenja pristupa prirodnim resursima u zaštićenim područjima pripremi tzv. Procesni okvir, koji uspostavlja proces za učešće stanovništva pogođenog implementacijom projekta u dizajniranju projektnih komponenti, identifikaciji mjera kompenzacija i individualne



22

podobnosti za primjenu takvih mjera, kao i monitoring relevantnih projektnih aktivnosti. U tom smislu će prema posebnom projektnom zadatku za ovaj potrebe ovog Projekta biti izrađen takav Procesni okvir.



23

4. OPIS USLOVA NULTOG STANJA 4.1 NP SUTJESKA

4.1.1 Fizičke karakteristike Nacionalni park Sutjeska je uspostavljen 1962. godine i trenutno obuhvata površinu od 17.250 ha. Nalazi se na 18° 37’ IGD i 43°19’ SGŠ, u graničnom području BiH i Crne Gore, cijelom teritorijom unutar RS. Uprava NP Sutjeska takođe nadgleda susjedno lovište površine 54.000 ha. Nacionalni park okružuju planine Dinarskog masiva Maglić (2.386 nmn - najviši vrh u BiH), Volujak (2.337 nmn), Zelengora (2.014 nmn), Lelija (2.032 nmn), Vučevska visoravan (400-1.700 nmn), prevoj Čemerno (1.300 mnm), te Pivska planina i kanjon rijeke Pive, a nešto dalje i kanjon rijeke Tare, koji predstavlja najdublji evropski kanjon i pripada NP Durmitor u susjednoj Crnoj Gori. U široj okolini NP Sutjeska nalaze se gradovi Foča/Srbinje, Gacko, Nevesinje i Kalinovik. Ovo područje je visoko planinsko–šumskog tipa sa relativno malim brojem naselja i stanovnika. Na području NP se nalazi i najveća evropska prašuma Perućica (1.291 ha), kao i neki od najljepših kanjona u široj regiji. Mreža postojećih magistralnih i lokalnih puteva omogućava relativno dobar pristup iz pravca Sarajeva, Mostara, Foče i Dubrovnika (RH). Kroz ovo područje prolazi međunarodni magistralni put Beograd-Višegrad-Foča-Tjentište-Trebinje-Dubrovnik. Klima karakteristična za ovo područje je planinska i pretplaninska umjereno-kontinentalna. Srednja godišnja temperatura na Čemernu (1.300 nmn) je 5,9 °C, a u obližnjem gradu Foča 10 °C. Ukupne količine padavina na Čemernu iznose 1.817 l/m2,a u Foči 938 l/m2.1 Vode NP Sutjeska pripadaju Crnomorskom i Jadranskom slivu. Kroz sam park protiče istoimena rijeka Sutjeska. Među najznačajnije vodotoke šireg okruženja spadaju rijeke Piva i Tara (koja je sa svojim kanjonom zaštićeno područje u susjednoj Crnoj Gori), te rijeka Drina, koja nastajem njihovim spajanjem kod Bastasa (Qsr=164 m3/s) i u koju se dalje nizvodno sa lijeve strane ulivaju rijeka Sutjeska sa Hrčavkom (ukupno 14,9 m3/s), rijeka Bistrica (Qsr=11,5 m3/s), a sa desne rijeka Čehotina (Qsr=16,0 m3/s). Rijeka Drina u Foči ima srednji protok (Qsr) od 212 m3/s. 2Tu je takođe rijeka Neretva i dio sliva rijeke Trebišnjice. Neretva izvire u zoni prevoja Čemerno, odakle dolinom Borač otječe prema naselju Ulog i dalje prema sjeverozapadu, ka gradu Konjicu.U području Gacko-Nevesinje počinju Gornji horizonti sliva rijeke Trebišnjice. Vode iz Gatačkog polja podzemno otječu u rijeku Zalomku i Nevesinjsko polje, a dalje ponorima dijelom prema slivu rijeka Neretve i Trebišnjice. Ovo područje je kontinentalnog (brdsko-planinskog) i submediteranskog (krškog) tipa. Njegova kompleksna građa uključuje stijene raznih geoloških era i formacija, prvenstveno stijene i sedimente Mezozoika, Paleozoika, Perma, Trijasa, Verfena i Kvartara. Na južnom dijelu se javljaju izdanci Tercijera, te gornjokredni fliš. Vode sa južnih padina stoga otiču prema Gatačkom polju, na čijim rubovima izbijaju trijasni i jurski krečnjaci. Na ovom području nisu utvrđene značajne količine minerala ili ruda. Zastupljena su tri tipa zemljišta: zemljište na karbonatnim, kiselim silikatnim i vulkanskim stijenama.

1 “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994. 2 Svi brojčani podaci: “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.



24

Od mnogobrojnih znamenitosti i objekata kulturnohistorijskog naslijeđa najpoznatiji su Tjentište, memorijalni centar bitke na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu, te ostaci pašnjačkih naselja katuna, koji predstavljaju jedan od najstariji poznatih stilova gradnje u planinskim područjima.

4.1.2 Biološke karakteristike Heterogenost abiotičke slike NP Sutjeska (raznolikost geološke podloge, tipova tla, ekoklime, reljefa i hidrografske mreže) uvjetovala je izuzetno visoku stopu biodiverziteta na svim nivoima, a naročito specijskog (bogatstvo vrsta biljaka, životinja i gljiva) i ekološkog (bogatstvo zajednica ili biocenoza), kao i u pogledu ekosistema ili geobiocenoza. Ovo područje sadrži preko 2.500 vrsta vaskularnih biljaka, više od 500 vrsta makromiceta, nekoliko hiljada životinja, medju kojima je i najveći broj insekata iz grupa Psihodydae, Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Rhopalocera, Collembola, te veliko bogatstvo ptica i sisara. Poseban pečat ovom području daju prašumske zajednice smrče, jele i bukve Abieti-Fagetum moesiacae u području Perućice, jednog od najočuvanijih prašumskih rezervata u Evropi. Osim ove zajednice, koja postiže i najveću produkciju biomase, za područje Perućice su od velike važnosti i zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba Querco-Carpinetum illyrico-moesiaum, šume gorskog javora i bijelog jasena Aceri-Fraxinetum excelsioris (uz brojne vodotoke), šume mezijske bukve Fagetum moesiacae montanum, pretplaninskih šuma smrče Piceetum abietis, bukve i javora Aceri-Fagetum subalpinum (na karbonatima), te Luzulo-Fagetum subalpinum (na silikatnim stijenama i kiselim tlima tipa rankera). Krajnju granicu šumske vegetacije čini dinarska klekovina bora Pinetum mugi dinaricum calcicolum (na karbonatima) i Pinetum mugi silicicolum (na silikatnim stijenama). Osim pojasnih, tu su i brojne apojasne šumske zajednice. Tako na plitkim tlima, toplim staništima, u brdskom i donjem dijelu gorskog pojasa poseban pečat daju zajednice crnog graba, crnog jasena, Fraxino orni-Ostryetum, crnog graba i jesenje šašike Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae. Na veoma izraženim nagibima, često i u pukotinama stijena, su reliktne šume ilirskog crnog bora Pinetum illyricum. Planinski pojas karakteriše prisustvo rudina ili planinskih livada na karbonatima endemične jugoistočno-dinarske sveze Oxytropoidion dinaricae i Jasionion orbiculate (na silikatima). Gorske livade pripadaju endemičnoj dinarskoj svezi Pancicion. Najbogatije endemičnim i reliktnim vrstama biljaka i životinja su zajednice u pukotinama stijena sveza Amphoicarpion autariti, Amphoricarpion neumayeri, Edraianthion tenuifolii, zajednice sipara ili točila Peltarion alliaceae, Bunion alpinae. Iako fragmentarno, visoku biološku vrijednost imaju i zajednice na niskim cretovima (tresetištima) u pretplaninskom, pojasu sveze Caricion fuscae, zajednice oko izvora Cardaminio-Montion, te na najvišim položajima, zajednice oko snježanika Salicion retusae. Od biljnih endemičnih i tercijarno ili glacijalno reliktnih vrsta, najveći značaj imaju: Edraianthus sutjeskae, Campanula balcanica, Arenaria biflora, Cerastium dinaricum, Moehringia malyi, Aubretia croatica, Hesperis dinarica, Viola elegantula, Viola zoysii, Saxifraga caesia, Saxifraga prenja, Geum molle, Potentilla palustris, Oxytropis dinarica, Eryngium palmatum, Crepis dinarica, Pediclaris hoermaniana, Teucrium arduinii, Micromeria croatica, Knautia sarajevoensis, Achillea aizoon, Achillea lingulata, Amphoricarpus autariatus, Crepis bosniaca, Iris bosniaca, Kobresia myosuroides, Dactylorhiza bosniaca, Gymnadenia frivaldii, Pancicia serbica, Lilium bosniacum. Od grmova i šibova, to su: Daphne malyana, Daphne cneorum, Picea omorica, Pinus llyrica, Corylus colurna, Quercus daleschampi, Berberis illyrica, Dryas octopetala, Sorbus chamaemespilus, Petteria ramentacea, Cytisanthus radiatus, Genista ovata, Acer heldreichii, A. intermedium, Cervispina malyana, Arctous alpina, Viburnum maculatum i druge.



25

Prema prijedlogu crvene liste vaskularne flore BiH3, na ovom području sa odgovarujućim stupnjem ugroženost, a u skladu sa IUCN kategorizacijom su sljedeće vrste: Picea omorica, Corilus colurna, Oxysiria dgyna, Cerastium decalvans, Moehringia malyi, Trollius europaeus, Hepatica nobiis, Ranunculus scutatus, Helleborus multifidus, Hesperis dinarica, Viola zoysii, Potentilla palustris, Daphne malyana, Menyanthes trifoliata, Gentiana symphyandra i druge. Prema Planu upravljanja Nacionalnim parkom Sutjeska za period 2003.-2012. (2002.), od osjetljivih jedinki, tri se trenutno na prostoru NP Sutjeska komercijalno eksploatiraju – jela (Abies alba), smrča (Picea abies) i javor (Acer pseudoplatanus). Od životinjskih organizama naročit genofond čine predstavnici još uvijek čistih linija potočne pastrmke Salmo trutta m. fario, Salvelinus alpinus, Phoxinus phoxinus i drugih predstavnika salmonida i ciprinida; vrste amfiba i reptila (više vrsta roda Lacerta), viperide (Vipera berus bosniacus); više vrsta ptica od kojih su sa najvećom ugroženošću Crex crex i Tetrao urogalis. Posebne vrijednosti faunističkom diverzitetu daje više od 36 vrsta sisara iz 18 porodica. Danas su veoma ugrožene: Erinaceus erinaceus, Glis glis, Canis lupus, Liny inx, Lutra lutra, Capreolus capreolus, Rupicarpa rupicarpa i Ursus arctos. Na ovom području je prisutno i mnogo vrsta leptira, koji su jedan od indikatora kvaliteta okoliša. Mapa sa prikazom NP Sutjeska i šireg razmatranog okruženja, sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 26. Sva prikazana osjetljiva područja predstavljaju područja u kojima se nalaze ekosistemi sa malim kapacitetom prihvata antropogenih uticaja, te refugijalni i reliktni ekosistemi. U slučaju NP Sutjeska to su pukotine, procjepi u višim dijelovima, a kanjoni i šume u nižim.

4.1.3 Socio-ekonomske karakteristike Šumarstvo, kao glavna komercijalna djelatnost, te donekle poljoprivreda (325 ha obradivog zemljišta strogo kontroliranog u pogledu upotrebe pesticida i izgradnje infrastrukture) i stočarstvo (1.500 ha livada i pašnjaka koji se u toku ljeta koriste za ispašu krava i ovaca) su glavne ekonomske aktivnosti na ovom području. Potencijal za razvoj turizma je veliki, ali je postojeća infrastruktura nedovoljno razvijena. Najveći dio stanovništva (31% prema nalazima Socijalne procjene provedene od strane Prism Research, 2005.) čine starije osobe, dok slijedeću najveću skupinu čine osobe stare između 19 i 35 godina (21%). Žene čine 50.23%, ali su generalno slabije obrazovane od muškaraca, naročito u ruralnim dijelovima ovog područja. Više od polovice ustanovništva je nezaposleno (69%). Od onih koji su zaposleni u širem okruženju NP, većina (39%) je angažovana u sektorima trgovine i proizvodnih djelatnosti. 4 Središte NP Sutjeska je naselje Tjentište, koje je zadnjih godina u pogledu rekonstrukcije i razvoja bilo potpuno zanemareno. Evidentan je nedostatak finansijskih sredstava neophodnih za poticanje razvoja turizma na ovom području.

3 Šilić Č. , Glasnik Zem. Muz., PN, NS., 1992-95; 31: 323 4 Socijalna procjena, Prism Research, 2005.

EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – DraftFinal1, by Bosna-S Consulting, 12/2006

26


27

4.2 NP KOZARA

4.2.1 Fizičke karakteristike NP Kozara je uspostavljen 1957. godine. Nalazi se na 16° 45’ IGD i 45°05’ SGŠ, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, cijelom teritorijom unutar RS, te trenutno zauzima površinu od oko 3.400 ha. Od ovoga je oko 3.000 ha namijenjeno za komercijalnu eksploataciju šuma, a oko 430 ha je rezervirano za razvoj turizma. Ovaj nacionalni park se nalazi između područja opština Prijedor, Kozarska Dubica i Gradiška. U širem okruženju su rijeke Sava (sjeverno), Vrbas (istočno), Una (sjeverozapadno), te Sana (jugozapadno od NP Kozara), brdoviti lanac Malo Pastirevo (408 mnm) i Veliko Pastirevo (465 mnm), dalje prema Banja Luci planina Kozara (sa vrhovima Mrakovica – 804 mnm i Projsa - 871mnm), a sjevernije od Kozare, uz rijeku Savu, ostatak starog Panonskog masiva planina Prosara (363 mnm). U okruženju NP Kozara se nalazi i lovno područje veličine oko 16.700 ha. Klima ovog područja je umjerena, veoma povoljnog kontinentalnog karaktera. Prosječna godišnja temparatura zraka u gradu Banja Luci je 10,6°C, a prosječna količina padavina u obližnjem gradu Prijedoru je 913 l/m2. 5 Na planinama Kozara i Prosara zapaža se bogatstvo površinskih voda. Na Kozari je registrovano preko 70 izvora, stalnih i povremenih, te preko 60 potoka. Znatna količina ovakve vode niz Kozaru otiče u niža područja. Prosječan protok u slivu rijeke Sane izmjeren na vodomjernoj stanici Prijedor je Qsred = 81 m/s, a pri velikim vodama 800 m3/s (1970.god.) i 600 m3/s (1972.god.). Dok kvalitet vode rijeke Sane uzvodno od Prijedora zadovoljava propisanu 2. klasu, nizvodno od Prijedora to nije slučaj (kvalitet vode van propisane klase).6 Na rječici Mlječanica je planirana izgradnja dvije akumulacije, a na rječici Jablanici radovi na zaštiti od poplava i poduzimanje mjera za smanjenje produkcije nanosa. U geološku građu područja Kozara NP ulaze stijene raznih geoloških era i formacija od najstarijih paleozojskih do najmlađih kvartarnih tvorevina. Vodonepropusni eocenski kliš, kao glavni gradivni materijal planine Kozare, uslovljava potpuno otjecanje površinskih voda u niže krajeve. U širem okruženju, sjeverno prema rijeci Savi su prisutni filiti i škriljci Karbona (period Paleozoika), a dalje južnije miocenski krečnjaci, fliš, oligomiocenski slatkovodni sedimenti, kreda-jura pješčari, većinom tufozne stijene, te znatne tvorevine aluvija kod Prijedora. Najpoznatija kulturno-historijska znamenitost na ovom području je memorijalni kompleks Mrakovica. Pored njega, postoji i određeni broj crkava i manastira u širem okruženju, uključujući manastir Moštanica, jedan od najljepših u BiH.

4.2.2 Biološke karakteristike Snažan prodor kontinentalne klime, brežuljkast reljef i obilje površinskih, a u okolnim ravničarskim predjelima i podzemnih voda, uvjetovali su veoma specifičnu sliku flore i faune na prostoru Nacionalnog parka Kozara. Do sada je na ovom prostoru registrovano oko 1.000 vrsta vaskularnih biljaka, te znatno više životinja i mikrofita. Osobitost ovom prostoru u pogledu ekološke, te pejzažne raznolikosti daju veoma razvijene šume bukve i jele sa lipama

5 “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994. 6 Svi brojčani podaci: “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.



28

Abieti-Fagetum tilietosum argenteae, šume srebrne lipe i jele Tilio-Abietetum abietis u peripanonskim kanjonima ili klisurama (rijeka Moštanica). Idući uz vertiklani profil sa sjeverne strane zakonito se smjenjuju bujne šumske zajednice: šume bijele vrbe Salicetum albae, šume vrba i topola Salici-Populetum, šume hrasta lužnjaka i žutilovke Genisto elatae-Quercetum roboris (na tlima koja su pod snažnim uticajem podzemne vode lokalnog karaktera). Izvan značajnijeg uticaja podzemne vode su zajednice lužnjaka i običnog graba Carpino betuli-Quercetum roboris, šume kitnjaka i običnog graba Querco-Carpinetum betuli, šume bukve Fagetum montanum, šume bukve na kiselim tlima Luzulo-Fagetum, šume smrče i jele Abieti-Piceetum na najhladnijim staništima, te šume bukve i jele Abieti-Fagetum dinaricum. Idući uz toplije, južne i zapadne padine, u brdskom pojasu, dominiraju toploljubive (termofilne) zajednice kitnjaka i cera Quercetum petraeae-cerris, šume crnog jasena i cera Orno-Quercetum cerris, šume medunca i crnog graba Querco-Ostryetum carpinifoliae, šume grahora i kitnjaka Lathyro nigrae-Quercetum petraeae, lokalno enedemične zajednice irisa travolikog i medunca Iridi graminifolii-Quercetum pubescentis, te zajednice vrijesa i kitnjaka Calluno-Quercetum petraeae. Sa aspekta unikatne biološke raznolikosti vrijedne su i različite livade – higrofilne iz sveze Molinion i Deschampsion, neutrofilne Arrhenatherion. Ipak, najveće vrijednosti imaju acidifilne toploljubive zajednice sveze Festuco-Agrostion, te toploljubive zajednice sveze Mesobromion erecti. U ravničarskim predjelima, osobito vrijedna staništa čine močvare sveze Phyragmition, Magnocaricion i Glycerio-Sparganion. Vrste biljaka od naročite vrijednosti za biodiverzitet NP Kozara su Iris graminiea, Iris florentina, Leucojum aestivum, Tilia argentea, Pinus nigra, Pinus silyvestris, Calluna vulgaris, Helleborus odorus, Gentiana cruciata, Centaurea pannonica, Dianthus croenthus, Dianthus sp. Osim flore, na ovom prostoru egzistira i veliko je bogatstvo gljiva. Dominiraju Basidiomycota, naročito u jesenjem periodu. Od autohtone divljači najznačajnije vrste su: divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, vjeverica, te lasica.Tokom različitih migracija u ekosistemima Kozare se mogu naći i mrki medvjed, vuk i jelen, koji obično dolaze iz susjednih planinskih područja. U različitim eksoistemima Kozare su i staništa mnogim vrstama ptica, kao što su: slavuj veliki, veliki djetlić, jastreb, kobac, sova, golub grivaš, golub dupljaš, grlica i druge. Od reptila za ovaj prostor su karakteristične zmije bjelouška, smuk, šarka i poskok, kao i planinski gušteri, a od vodozemaca razne vrste žaba i daždevnjak. U hladnim potocima i manjim rijekama Kozare česta je izvorna potočna pastrmka. Izrazito visokim stepenom raznolikosti se odlikuje grupa beskičmenjaka. Od zrikavaca i skakavaca za ovaj prostor naročito su značajne endemične vrste Ectobius balcani Rine Bicolarana bicolar Phil, Miramela bos. Milish, Poecilimon ornatus. Mapa sa prikazom NP Kozara i šireg razmatranog okruženja, sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 30. U pogledu osjetljivosti na Kozari treba prvenstveno imati na umu jelu, a u okolnim nižim naznačenim dijelovima pripanonske šume i staništa močvarnog tipa.

4.2.3 Socio-ekonomske karakteristike Stopa nezaposlenosti u širem području je izrazito visoka (73%). Od osoba koje su zaposlene, većina radi u sektoru uslužnih djelatnosti i trgovine (zajedno preko 60%). Uslovi za razvoj poljoprivrede trenutno su slabi, prvenstveno zbog loših prodajnih cijena



29

poljoprivrednih proizvoda. Zahvaljujući blizini urbanih naselja, šire područje Nacionalnog parka ima dobar potencijal za razvoj obrazovnih i rekreativnih aktivnosti.7 Stanovništvo starije od 56 godina čini 29% ukupne populacije. Muškarci čine 51% stanovništva i generalno su nešto obrazovaniji od žena na ovom području, iako je i njihov nivo obrazovanja nizak.8

7 Socijalna procjena, Prism Research, 2005. 8 Socijalna procjena, Prism Research, 2005.

EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft Final, Bosna-S Consulting, 12/ 2006

30


31

4.3 ŠUMSKI REZERVATI LOM I JANJ

4.3.1 Fizičke karakteristike Šumski rezervat Lom je uspostavljen 1956. godine, a pripada jedinici Lom-Klekovača šumskoprivrednog područja Petrovačko. On predstavlja strogi prirodni rezervat bez antropogenih uticaja. Trenutno zauzima površinu od 298 ha sa zaštitnim pojasom od 20m, a nalazi se između 16°27’ i 16°30’ IGD, te 44°27’ i 44°28’ SGŠ, u zapadnom dijelu zemlje - cijelom teritorijom unutar RS. Ovo područje se prostire između nadmorskih visina od 1.250 i 1.522 m. Pripada planini Klekovača (1.961 mnm), tačnije masivu planine Lom. U širem okruženju se nalazi izvorište rijeke Sane, izvorište rijeke Unac, rijeka Una, planine Lunjevača (1.707 mnm), Osječenica (1.795 mnm), Srnetica (1.379 mnm), Babija (1.465 mnm) i Jadovnik sa vrhom Lisin (1.656 mnm), kao i gradovi Petrovac i Drvar. Ranije je u ovom području postojala željeznička pruga na potezu od Laništa do Srnetice i Drvara. Kod naselja Župa se nalazi akumulacija Župica, koju je koristila bivša tvornica celuloze Drvar. Putna mreža i pristup području Lom su relativno dobri što se tiče magistralnih puteva, dok su lokalni putevi slabije održavani i nema ih dovoljno. Srednja godišnja temperatura zraka je između 5°C na najnižim dijelovima ovog područja i 3,5°C na 1.522 mnm. Prosječna godišnja količina padavina je oko1.600 mm.9 Klima je pretežno kontinentalnog tipa. Šumski rezervat Lom se nalazi unutar zapadnobosanskog krečnjačko-dolomitnog područja unutrašnjih Dinarida. U geološku građu ovog područja ulaze stijene raznih formacija. Između paleozoiske antiklinale na sjeveroistoku i trijasko-jurske na jugozapadnom rubu područja Lom, prema Ing.R.Srdić, leži veliki kredni sinklinorijum planina Grmeča, Srnetice, Osječenice i Klekovače. Prema F.Katcer-u u depresiji Petrovca izbijaju trijaski dolomiti, koji pripadaju gornjoj kredi. Za područje NP Lom je tipičan krš sa potpunim otsustvom stalnih površinskih vodnih tokova.Upravo zbog dominantnosti krških struktura, ovo područje oskudijeva stalnim površinskim vodotocima. Tek na samoj granici rezervata postoje dva izvora, od kojih je jedan izvor rijeke Lom. Prašumski karakter rezervata karakterizira znatno prisustvo sirovog humusa (lignohumus), koji omogućava rasprostiranje specifičnog niskog rastinja. U širem okruženju, kod naselja Preodac, postoji veoma stara kamena pregrada-brana koja je u prošlosti vode rijeke Unac usmjeravala na mlinove i stupe za pranje rublja. Grad Drvar je značajno historijsko mjesto Drugog svjetskog rata. Šumski rerezvat Janj je uspostavljen 1954. godine, a se nalazi između 17°15’ i 17°17’ IGD, te 44°07’ i 44°10’ SGŠ, na području opštine Šipovo, cijelom teritorijom unutar RS. Trenutno zauzima površinu od 295 ha, uključujući strogo zaštićeno jezgro površine 57,2 ha. Prostire se na zapadnim padinama planine Stolovaš, između nadmorske visine od 1.180 i 1.510 m. Ovo područje pripada jedinici Gornji Janj šumskoprivrednog područja Šipovsko. U širem okruženju se nalaze rijeke Pliva sa Plivskim jezerom, Vrbas, Sana i Janj, te planine Lisina (1.333 mnm), Podovi (1.084 mnm), Čemernica (1.631 mnm), Vitorog (1.906 mnm), Hrbina (1.543 mnm) i Crni Vrh (1.514 mnm). Karakteristika šireg područja su zatvorene krške udoline, od kojih je poznata udolina Čardak Livade, kao i krška polja, od kojih je najveće Kupreško Polje, gdje se prikupljaju i poniru u podzemlje znatne količine atmosferskih voda, koje dalje podzemno otječu prema izvorima rijeka Sane, Plive, Janj, a dijelom i u obližnje Glamočko Polje. U ovom području je i vododjelnica Crnomorskog i Jadranskog sliva koja nije

9 “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.



32

stalna i prostorno određena, a zavisna je od količina padavina i podzemnih voda. Prema geološko-tektonskoj građi, pojedini autori navode različite položaje vododjelnice. Neki smatraju da cijelo Glamočko Polje pripada Jadranskom slivu, a drugi da vododjelnica upravo presijeca Glamočko Polje. Mreža postojećih magistralnih i lokalnih puteva omogućava relativno dobar pristup ovom području. Srednja godišnja temperatura zraka je između 5°C (vrh Ivik, 1.151 mnm) i 6,5°C (u najnižim dijelovima). Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.200 mm.10 Klima je planinska i pretplaninska umjerenokontinentalnog tipa. Šumski rezervat Janj se kao i ŠR Lom nalazi unutar zapadnobosanskog krečnjačko-dolomitnog područja unutrašnjih dinarskih planina. U geološkom smislu, njegovo područje je okarakterizirano prisustvom pretežno dolomitnih sijena Trijasa. Upravo zbog dolomita, u tlu (zemlji) su prisutni karbonati. I ovo područje oskudijeva površinskim vodotocima (najbliži izvor je na udaljenosti od oko 200 m od sjeverozapadne granice rezervata). Znatno prisustvo karakterističnog sirovog humusa, kao rezultat prašumskog karaktera rezervata, omogućava rasprostiranje specifičnog niskog rastinja. Kulturno-historijske značajke šireg područja uključuju ostatke srednjovjekovnih građevina, manastir Glogovac i Hadžidedinu stijenu u Pruscu. Na teritoriji oba šumska rezervata trenutno nema infrastrukturnih objekata.

4.3.2 Biološke karakteristike Temeljne biološke vrijednosti ovim rezervatima daju prašume bukve, jele i smrče. U zavisnosti od odnosa edifikatorskih vrsta (dominantnih vrsta čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa), mogu se razlikovati slijedeće zajednice: šume sa učešćeme bukve i jele Abieti-Fagetum dinaricum, šume jele i smrče Abieti-Piceetum illyricum, te miješane šume bukve i jele sa facijesima smrče Abieti-Fagetum piceetosum abietis. U ovim zajednicama graditeljske vrste dostižu visinu i do 40 metara, te najveću produkciju biomase. Rezervat Janj ima veću količinu drvne mase – 1.037 m3/ha u jezgru rezervata i prosječno 818 m3/ha u odnosu na cijelo područje rezervata. U slučaju rezervata Lom, u jezgru je gustina drvne mase 735 m3/ha, a prosjek za cijeli rezervat je 729 m3/ha. Udio listopadnog drveća na području ŠR Janj je 22%, a u ŠR Lom je sa 32% ovaj udio nešto veći.11 Od biljnih vrsta koje imaju visoke biološke vrijednosti u ovim ekosistemima treba spomenuti Lilium martagon, Vicia oroboides, Dentaria enneaphyllos, Gentiana asclepiadea, Saxifraga roundifolia, Listera cordata, Goodyaera repens, Platanthera bifolia, Galanthus nivalis, Polygonatum latifolium, te više od 50 vrsta makromiceta. Ekosistemi rezervata Janj i Lom pružaju još uvijek stalno ili povremeno utočište mnogim vrstama divljih životinja, od kojih su mnoge ugrožene. Među njih spadaju mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx) i tetrijeb (Tetrao urogallis). Ugrožene ptice uključuju Tetrastes bonasia L., jastreba (Accipiter gentilis L.), sokola (Falco peregrinus T.), i golub grivnjaš (Columba palumbus L.- ptica selica koja se na ovim područjima gnijezdi). Od ostalih sisara na području rezervata su prisutni srna (Capreolus capreolus L.), zec (Lepus europaeus Pall.), puh (Glis glis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), kuna zlatica (Martes martes L.), te povremeno divlja svinja (Sus scrofa L.). 10 “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994. 11 Studija ŠG Janj i Lom - Dr. Zoran Maunaga i dr. (2001.)



33

Mape sa prikazom ŠR Lom i Janj, kao i šireg razmatranog okruženja sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta su date na stranama 34 i 35. Naznačena područja se prvenstveno odnose na osjetljive vrijedne šume i visinske livade.

4.3.3 Socio-ekonomske karakteristike Cijelo područje ŠG Lom i Janj je u prosjeku slabo naseljeno. Udaljenost između ova dva područja je oko 30 km. Razvoj turizma ovdje je ograničen osjetljivošću i strogim režimom zaštite šuma. Na širem području ŠG Lom većina stanovništva se bavi šumarstvom. Stopa nezaposlenosti je 57%. Stanovništvo starije od 56 godina čini najveću starosnu skupinu (34%), pri čemu je polna struktura izbalansirana. Žene su na ovom području generalno obrazovanije od muškaraca.12 Prema Studiji za ŠR Lom i Janj (Dr. Maunaga i dr., 2001.), evidentan je potencijal za razvoj lovnog turizma, poljoprivrede i uzgoja stoke na području opštine Drinić. 67% stanovništva je nezaposleno, a od onih koji su zaposleni, najveći dio se bavi uslužnim djelatnostima (18%), a ostali poljoprivredom, šumarstvom i proizvodnim djelatnostima. U pogledu starosne strukture, šire područje ŠG Janj se znatno razlikuje od ostalih projektnih područja. Stanovništvo starosne skupine 19-35 godina čini 28%, a osobe mlađe od 18 godina 24% ukupne populacije. Muškarci čine 54% stanovništva, ali su žene generalno obrazovanije.13

12 Socijalna procjena, Prism Research, 2005. 13 Socijalna procjena, Prism Research, 2005.


34



35


36

4.4 NP UNA

4.4.1 Fizičke karakteristike Prema Studiji izvodivosti za Nacionalni park Una (Elektroprojekt, 2005.), predloženi Nacionalni park bi zauzimao ukupnu površinu od 19.800 ha, od čega bi oko 13.500 ha bilo područje pod strogom zaštitom, a 6.300 ha područje kontrolisanog razvoja. Rasprostirao bi se između 44°49’ i 44°23’ geografske širine, te 15°52’ i 16°19’ geografske dužine, unutar Unsko-sanskog kantona FBiH. Obuhvatao bi gornji tok rijeke Une, tj. područje rijeke Une od naselja Martin Brod do naselja Ripač, u širini od 0,5 do 8,5 km. Na potezu od Kulen Vakufa prema naselju Klisa se nalazi proširena dolina rijeke Une. Nizvodno od Klise rijeka Una ulazi u kanjon duž kojeg se granica BiH sa Hrvatskom prostire neposredno uz rijeku. Na ovom potezu sa desne strane se nalazi planina Ljutoč (1.168 mnm), a ispod nje Štrbački Buk, vodopad naročite ljepote. Dalje nizvodno do graničnog prelaza Ripač rijeka Una teče uglavnom kanjonom koji se završava neposredno uzvodno od naselja Ripač, od kojeg rijeka Una ulazi u polje prema gradu Bihaću. Kota korita rijeke Une kod Martin Broda je oko 320 mnm, a u Bihaću je 214 mnm. Protok rijeke Une u Martin Brodu je Qsr=52,3 m3/s, gdje sa desne strane utječe rijeka Unac. U daljem toku rijeka Una do naselja Ripač nema pritoka osim petnestak izvora na desnoj obali. Mreža puteva je djelimično asfaltirana. Kroz projektno područje prolazi željeznička pruga Bihać-Split. Najveća naselja su Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Ripač i Pritoka. Ovo područje ima značajke planinske, predplaninske i umjerenokontinentalne klime, sa određenim uticajem sredozemne klime. Godišnji prosjek padavina je veći od 1.300 mm. Prosječne temperature se kreću u rasponu od 10,4°C u dijelovima pod uticajem umjerenokontinentalne klime, preko 8-10°C u dijelovima pretplaninske klime, do 4-6°C u dijelovima sa planinskom klimom.14 U pogledu geološke građe, nizvodno od Martin Broda prema Ripaču prisutne su uglavnom stijene gornjeg i srednjeg Trijasa, skoro isključivo krečnjaci, lijas-krečnjaci, oligomiocen slatkovodni sedimenti i na kraju aluvij. Ovo područje karakteriziraju jedinstveni krški oblici, kao i velik broj izvora (sedam sa prinosom preko 100 l/s, sedam sa prinosom između 10 i 100 l/s, te 47 sa prinosom između 1 i 10 l/s.15 U specifičnosti rijeke Une spadaju dužina njenog travertina (krečnjačka stijena formirana sedimentacijom kalcijum karbonbata u koritu), kao i više srodnih pojava visoke vrijednosti (skoro iscrpljene zalihe šupljikave krečnjačke stijene tufa, vodopadi, veoma stare sedimentne sedrene barijerice visine 0,5 do 1,0 m i sedrena ostrvca, itd.), doline (kod Martin Broda, Kulen Vakufa, Klise i Lahova), klisure kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog Buka). Dio rijeke Unac koji prolazi područjem predloženim za uspostavu zaštićenog područja takođe ima karakteristične krške strukture. Ova rijeka u tom dijelu teče kanjonom, pri čemu ponire i ponovo na više mjesta izvire. Krajnje od ovih izvorišta je Crno Vrelo, koje odlikuje iznimna ljepota. Druge značajke ovog područja predstavljaju veliki vodopad Une kod Martin Broda, pećina u Martin Brodu, izvor rijeke Ostrovice kod Kulen Vakufa, te vodopad Une Štrbački buk, a u širem okruženju izvor rijeke Bastašice kod Drvara, izvor rijeke Klokot kod Bihaća, šuma na planini Plješevici (1.657 nmn) i sam izvor rijeke Une.

14 Studija izvodivosti za NP Una, Elektroprojekt, 2005. 15 Studija izvodivosti za NP Una, Elektroprojekt, 2005.



37

Objekti od kulturno-historijskog značaja ovog područja uključuju stare utvrde u dolini Une i vodene mlinove, a u široj oblasti i arheološka nalazišta u blizini Bihaća (Bihać, Ripač, Privilica) i kod Drvara (Drvar, Bastasi).

4.4.2 Biološke karakteristike Osim visokog stepena geološke i hidrološke raznolikosti, slivno područje rijeke Une se odlikuje visokom biološkom i ekološkom različitošću. Osnovni indikatori unikatne ekološke raznolikosti, uključujući i neponovljivu pejzažnu raznovrsnost, predstavlja prisustvo biocenoza koje sadrže niz endemičnih i reliktnih vrsta biljaka i životinja. To su: zajednice u kanjonskim refugijumima, u pukotinama stijena mediteranske sveze Edraianthion, zapadnodinarske zajednice sveze Micromerion croaticae, kao i alpske zajednice sveze Potentillion caulescentis. Istu osobitost imaju i zajednice u siparima sveze Peltarion alliaceae i Bunion alpini, te termofilne šume i šikare sveze Quercion cerris, Seslerio-Ostryon, Aceri obtusasti-Fagenion, Fagenion illyricae. Staništa na sedrenim vodopadima su osobita, jer su znatno drugačija od ostalih slatkovodnih staništa. Pored njih i tufozne strukture predstavljaju specifična staništa. Florističke osobitosti se očituju i u prisutnom nizu vrsta vaskularnih biljaka endemičnog i stenoendemičnog karaktera, kao što su Campanula pyramidalis, Campanula unenisis, Campanula wettsteinii, Iris illyrica, Edraianthuis tenuifolius, Iris bosniaca, Calianthemum sp., Gentiana symphyandra, Sesleria tenuifolia, Festuca bosniaca, Cytisanthus radiatus i druge. Najveći dio područja predviđenog za nacionalni park prekrivaju različiti tipovi šuma. Od životinja, najznačanije je prisustvo velikog broja salmonidnih vrsta riba, rakova, vodenih insekata iz grupa Plecoptera, Trichoptera, Ephemeroptera, Psychodidae, zatim Mollusca i krupnih sisara. Svakako u faunističke raritete spada čovječija riobica Proteus anguinus, koja nastanjuje mnogobrojne spilje u ovom naglašeno krškom području. Mapa sa prikazom razmatrane moguće lokacije NP Una sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 38. U ovom slučaju treba prvenstveno imati osjetljivost same rijeke Une, te šume i visokoplaninske vegetacije na području Osječnice i Jadovika.

4.4.3 Socio-ekonomske karakteristike Cijelo područje predloženog nacionalnog parka je relativno rijetko naseljeno. Na području predviđenom za uspostavu zaštićenog područja živi približno 10.000 stanovnika.16 Na širem području planiranog nacionalnog parka osobe starije od 56 godina čine 30%, a one mlađe od 18 godina 24% stanovništva. Žene čine 53,36% populacije, ali su muškarci generalno obrazovaniji. Stopa nezaposlenosti je preko 60%. Od zaposlenog stanovništva, najveći dio je angažovan u uslužnim djelatnostima, te u sektorima nauke, zdravstva i kulture.17 Prema podacima Studije izvodivosti za NP Una (Elektroprojekt, 2005.), samo 30% zemljišta je kultivirano. Stanovništvo se dosta bavi ribolovom, lovom i šumarstvom.

16 Studija izvodivosti za NP Una - Elektroprojekt, 2005. 17 Svi podaci: Socijalna procjena, Prism Research, 2005.


38

EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft 1, Bosna-S Consulting, 12/2006

39

4.5 NP BJELAŠNICA-IGMAN-TRESKAVICA-VISOČICA

4.5.1 Fizičke karakteristike Teritorija Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica površine 82.000 ha proglašeno je od strane Skupštine FBiH 2004. godine područjem od posebnog interesa. Ovo područje se rasprostire između 17°58' i 18°24' geografske dužine, te 43°30' i 43°50' geografske širine, južno od Sarajeva, na području Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona FBiH. Veće planine na ovom području uključuju Igman (Crni vrh 1.804 mnm), Bjelašnicu (Opservatorij 2.066 mnm-Hranisava 1.964 mnm-Krvavac 2.066 mnm), Treskavicu (Đokin toranj 2.086 mnm), Visočicu (Džamija 1.967 mnm), te Crni Vrh (1.788 mnm). Jedan od glavnih vodotoka je rijeka Željeznica, koja izvire u području naselja Trnovo i teče u smjeru jugoistok-sjeverozapad prema Sarajevskom polju, gdje se ulijeva u rijeku Bosnu. U jugozapadnom dijelu šireg područja se nalazi rijeka Neretva, koja od izvorišta u području Čemernog teče u smjeru jugoistok-sjeverozapad prema Konjicu i dalje skreće prema jugu. Sa lijeve strane rijeke Neretve se nalazi Boračko jezero, iz kojeg istječe rijeka Šištica i ulijeva se u Neretvu, a iz pravca podbjelašničkih sela Tušila i Umoljani teče rijeka Rakitnica u svome dubokom kanjonu koji kod naselja Blace dostiže dubinu od preko 800 m. Rijeka Rakitnica se ulijeva u Neretvu. Dionica na rijeci Neretvi od naselja Glavatičevo do Konjica trenutno predstavlja atraktivnu rafting rutu. U području Glavatičeva je planirana izgradnja brane i hidroelektrane u sklopu projekta „Gornja Neretva“. Znatan dio ovog područja je okružen magistralnim putem Sarajevo-Konjic-Mostar, te putem od Sarajeva prema Foči i Kalinoviku. Međutim, planinski masivi unutar ovog područja i pripadajuća naselja oskudijevaju dobrim lokalnim putevima. Klima ovog područja je planinska i pretplaninska umjerenokontinentalnog tipa, sa varijacijama od relativno blage klime pod uticajem Mediterana u dolinama na jugozapadu do vrlo oštre klime na planinskim vrhovima sa zabilježenim temperaturama od -42°C. Srednja godišnja temparatura u obližnjem Sarajevu je 9,6°C, a prosječne godišnje padavine 931 l/m2.18 Sva četiri planinska masiva na ovom području su formirana uglavnom od trijaskog krečnjaka sa dolomitima na zapadu. Ovo područje obuhvata planinski masiv u pojasu između 495 nmn (Vrelo Bosne, na obodu područja) i 2.086 nmn (Đokin toranj na Treskavici) sa vrlo rasprostranjenim krškim obilježjima. Planinski masivi unutar ovog područja su praktično bez površinskih voda, ali je s obzirom na kršku građu značajno prisustvo rezervoara podzemne vode koja prihranjuje vrela na obodu masiva i aluvijon u Sarajevskom polju. Ovo područje je od davnih vremena naseljeno i zato su prisutni ostaci spomenika iz raznih historijskih perioda, uključujući i neke iz Rimskog. Na ovom području je veoma izražen problem neeksplodiranih mina zaostalih od posljednjeg rata.

4.5.2 Biološke karakteristike U geomorfološkom pogledu, prostor Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica je veoma složen i raznolik, pa stoga ima veoma bogat biljni i životinjski svijet. Osobitost ekološkom diverzitetu daju mnoge pojasne i apojasne zajednice. Idući uz sjeverne padine ovog područja zakonito se smjenjuju: hrastovo-grabove šume Querco-Carpinetum illyricum, šume bukve Fagetum moesiacae montanum, bukovo-jelove šume Abieti-Fagetum illyricum, subalpinske šume

18 “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.



40

bukve i javora Aceri-Fagetum subalpinum, klekovina bora Pinetum mugi dinaricum. Posebna specifičnost samo za ovo područje su prašume bukve, jele i smrče na morenskim nanosima u području Igmana i Bjelašnice. Od apojasnih zajednica najznačajnije su: šume johe Alnetum glutinosae, fragmenti vrba Salicetum albae-fragilis, šume crnog graba i hrasta medunca Querco-Ostryaetum carpinifoliae, šume bukve i bosanskog javora Aceri obtusati-Fagetum moesiaceae, gorske šume javora i jasena Aceri-Fraxinetum excelsioris. Poseban fenomen čine mrazišne šume smrče u regionu Malog i Velikog polja na Igman planini (Piceetum abietis inversum), šume smrče i jele Abieti-Piceetum, te na rubnom dijelu i šuma bijelog bora sa smrčom Piceo-Pinetum silvestris. Neki od ovih tipova šuma su pretrpjeli znatne gubitke u toku zadnjih godina kao rezultat antropogenih uticaja. Pretplaninski i planinski pojas odlikuje bogatstvo zajednica planinskih livada ili rudina na karbonatima iz endemične dinarske sveze Seslerion tenuifoliae i Festucion bosniacae, te idući prema jugoistoku i zajednica sveze Oxytropidion dinaricae. Na hladnijim staništima su zajednice sveze Caricion ferrugineae, koje se nastavljaju na zajednice gorskih livada sveze Pancicion. Sa južne strane, gdje postoje unikatni i duboki kanjoni i klisure, brojne okomite stijene i sipari (točila), su polidominantne zajednice u kanjonima (refugijumima tercijerne flore, faune i vegetacije) od kojih su najznačajnije: Aceri-Tilietum mixtum, Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae, Aceri-Ostryetum carpinifoliae, šume munike Pinetum heldreichii, Pinetum nigrae, te zajednice sa cerom Quercetum cerris mediterraneo-montanum. Kako su vrhovi ovih planina nekada bili pokriveni snijegom, danas su prisutni fragemnti zajednica oko snježanika Salicetum retusae. Pukotine stijena i sipari su sa najvišim stupnjem endemičnosti i reliktnosti. Čine ih brojne endemične zajednice iz dinarskih sveza Amphoricarpion autariti, Micromerion croaticae, Saxifragion prnjae, Bunion alpini. Florističke specifičnosti i unikatnosti ovog prostora čine mnoge drvenaste i zeljaste biljke, životinje i gljive. Medju njima su mnoge danas ugrožene, ranjive i rijetke. Posebna obilježja ovom prostoru daju biljne vrste: Gentiana dinarica, G. symphyandra, Saxifraga prenja, Gentianella crispara, Potentilla persicina, P. clussiana, Moltkaea petraea, Peucedanum neumayeri, Lilium cattaniae, L. bosniacum, Pinus heldreichii, Corylus colurna, E uphorbia hercegovina, Minuartia bosniaca, Dianthus prenjus, D. petraeus, Silene sendtneri, Aquilegia dinarica, Helleborus hercegovinus, Ranunculus scutatus, Barbarea bosniaca, Plantago reniformis, Viola elegantula, V. biflora, Acer intermedium, Rhamnus illyrica, Dryas octpetala, Oxytropis dinarica, Genista dalmatica, Petteria ramentacea, Daphne laureola, Pancicia serbica, Opoponax hironium, Atamantha haynaldi, Soldanella alpina, Onosma stellulata, Veronica saturejoides, Moelampyrum hoermannianum, Micromeria thymifolia, Asperula hercegovina, Scabiosa silenifolia, Campanula hercegovina, Achillea abrotanoides, Amphoricarpus autariatus, Orchis bosniaca i druge. Od životinja za ovaj prostor su specifične, a ujedno i veoma ugrožene: mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), (Mustela nivalis), ris (Lynx lynx), Capreolus capreolus,Rupicarpa rupicarpa, te mnoge vrste Rhopalocera. Od riba najvažnija je Salmo truta m. fario, koja je sačuvala svoj izvorni genofond u planinskim potocima i rijekama ovog područja. Mapa sa prikazom moguće lokacije NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica, kao i šireg razmatranog okruženja sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 42. U slučaju Bjelašnice ovo se naročito odnosi na raritetne visokoplaninske šume, u slučaju Visočice na visokoplaninske ekosisteme iznad područja šuma, u slučaju Treskavice glacijalna jezera, te u slučaju Igmana inverzivne šume. Na svakom od ovih područja su generalno prisutne osjetljive, ugrožene ili rijetke šume, biljke, sisari i ptice, kao i osjetljiva staništa. Ovde treba imati na umu da do sada nisu napravljene



41

mape vegetacije, pa je stoga potrebno provesti istraživanja, čiji bi predmet takođe trebala biti i osjetljiva staništa.

4.5.3 Socio-ekonomske karakteristike Stanovnici planinskih naselja se uglavnom bave stočarstvom, a takođe proizvode kvalitetne mliječne proizvode. Ovo područje ima velik potencijal za razvoj turizma. Starosna skupina 19-35 godina čini 25%, a 56+ godina 24% od ukupne populacije ovog područja. Polna struktura je izbalansirana, a muškarci su nešto obrazovaniji od žena. Stopa nezaposlenosti je čak 77%, a samo 50% stanovništva ima redovne prihode. Od onih koji su zaposleni, većina radi u širem području u sektoru uslužnih djelatnosti i državnim institucijama.19

19 Svi podaci: Socijalna procjena, Prism Research, 2005.


42


43

4.6 OSTALO Iako u različitoj mjeri, na svim razmatranim područjima se trenutno javljaju slične prijetnje biodiverzitetu. One uključuju nekontrolisanu i prekomjernu sječu šume, lov i ribolov, prekomjernu eksploataciju pašnjaka, upotrebu pesticida, nepropisno odlaganje opasnog otpada, zaostale neeksplodirane mine iz zadnjeg rata, kao i ispuste netretiranih otpadnih voda. U Bosni i Hercegovini još nije usvojena Crvena lista ugroženih vrsta, niti je obavljena inventarizacija divljeg svijeta. Zbog toga u vrijeme izrade ovog dokumenta nije bilo moguće precizno kvantificirati staništa ili vrste.

5. OPIS PROJEKTA 5.1 Opšte Aktivnosti finansirane u okviru Projekta će obuhvatati raspon od razvoja i implementacije novih planova upravljanja za postojeća zaštićena područja (ZP), preko analiza za njihovo proširenje, do uspostave novih ZP. U cilju postizanja lokalne podrške, projekat će obezbijediti podršku stanovnicima u okolini zaštićenih područja kroz Program malih grantova, kako bi se stanovništvo što aktivnije uključilo u očuvanje okoliša i upravljanje zemljištem, ili dobilo pomoć za nadoknadu bilo kakvih gubitaka kao posljedica promjena nastalih u toku implementacije Projekta. Projekat se sastoji od slijedećih komponenti: 1 - Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava kritičnih novih prioritetnih područja, koja će finansirati razvoj i implementaciju novih planova upravljanjem sa naglaskom na ekosisteme i participatorni pristup planiranju upotrebe zemljišta, novu „laganu“ infrastrukturu, te ograničenu rehabilitaciju objekata manjeg obima, u mjeri koja je neophodna za poboljšanje funkcioniranja postojećih ili novouspostavljenih ZP. Projekat će pored ovoga u manjem obimu finansirati i nabavku sredstava za rad ZP, tehnički podršku, podršku za poboljšanje turističkih kapaciteta, aktivnosti promocije i marketinga, te će pružiti pomoć za uvođenje standardiziranog sistema taksi/karata za posjetioce ZP.

2 - Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za očuvanje biološke raznolikosti i prakse održivog korištenja zemljišta, koja će fnansirati izgradnju kapaciteta, razvoj obuke na lokalnom, entitetskom i državnom nivou, s ciljem jačanja institucija odgovornih za planiranje, uspostavu i upravljanje ZP, u cilju postizanja održivosti mreže ZP. Dodatna podrška će biti usmjerena na izgradnju institucionalnog i tehničkog kapaciteta za pristup programima podrške EU i instrumentima za finansiranje očuvanje prirode kada BiH bude podobna za korištenje ovih fondova. Pored sistema mnitoringa biološke raznolikosti, Projekat će u okviru ove komponente uspostaviti i Sistem monitoringa i evaluacije (SME), zasnovan prvenstveno na GEF-vom alatu za praćenje biološke raznolikosti u okviru upravljanja ZP. Komponenta 2 takođe finansira upravljanje Projektom i operativne troškove. 3 - Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva na principima osmišljene, višestruke upotrebe ZP, koja će osigurati finansiranje za uspostavu i funkcioniranje Programa malih grantova (SGP) za podršku subjekata nastanjenih unutar i u okruženju ZP radi razvoja aktivnosti razvokja turizma malog obima, uz direktnu ili indirektnu podršku očuvanju biloške raznolikosti, kao i povoljnosti za promjene trenutnih neodrživih praksi upotrebe zemljišta sa značajnim negativnim uticajama i prijetnjama biološkoj raznolikosti. Pod-projekti u okviru SGP će biti usmjereni na razvoj novih načina izdržavanja



44

stanovništva koji promoviraju ekoturizam i poboljšavaju prakse upotrebe zemljišta, a što će dalje doprinijeti poboljšanju održivosti ZP kao okvirnog cilja Projekta. Pod-projekti mogu uključiti male inicijative upravljanja otpadom i reciklaže, restauraciju staništa, promociju upotrebe alternativne energije (npr. male hidrocentrale), okolišno i kulturološko obrazovanje, programe i objekte ekoturzima, kao i aktivnosti monitoringa od strane lokalnih zajednica. Kako bi se osigurala održivost SGP, Projekat će primaoce podrške dodatno pomoći savjetima u vezi poslovnog planiranja, istraživanja tržišta, kao i uspostavom veza sa drugim inicijativama za razvoj turizma i ruralnog razvoja. Nijedna od projektnih aktivnosti neće zahtijevati raseljavaje stnovništva. Uzimajući sve razmotrene lokacije, može se zaključiti da je cilj Projekta da ustvari poboljša situaciju. U slučaju kada ne bi došlo do implementacije projektnih aktivnosti, zbog nedovoljnih kapaciteta za upravljanje, već neodržive prakse upotrebe prirodnih resursa bi se nastavile, a intenzitet trenutnih negativnih uticaja bi se postepeno povećavao.

5.1.1 NP Sutjeska Fokus projekta na ovom zaštićenom području će biti na očuvanju velikih sisara, prvenstveno velikih mesojeda i medvjeda. Pri tome treba imati na umu da će biti neophodno prvo napraviti listu osjetljivih staništa, a onda pristupiti zaštiti samih staništa. Od projekata ovog tipa se očekuje stvaranje prilika za razvoj ekoturizma. Mapa NP Sutjeska je data u prethodnom poglavlju. Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovom području je najlošija. Sporadična neadekvatna upotreba prirodnih resursa na području NP Sutjeska i u njegovoj okolini kao posljedica nedovoljnog kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjem bi se nastavila, a time stanje prirodnog okruženja kontinuirano narušavalo. Pri tome bi turistički potencijal ovog područja ostao nedovoljno iskorišten. Plan upravljanja za NP Sutjeska u periodu 2003.-2010. (2002.) predlaže proširenje NP Sutjeska za otprilike 7.500 ha, prvenstveno u istočnom smjeru, uključivanjem cijelog platoa planine Vučevo (pri čemu bi se izradio plan upravljanja za područje proširenja). Time bi se uspostavila kontrola nad pristupom atraktivnom kanjonu Tare prema NP Durmitor u Crnoj Gori, što bi osim sveukupnog pozitivnog efekta na prirodno okruženje znatno doprinijelo razvoju turizma na ovom području. Ova dva nacionalna parka bi se na ovaj način povezala i nastalo bi jedno veće zaštićeno područje međunarodnog karaktera, koje bi imalo veće šanse za dobijanje sredstava za investicije. Razvoj turizma bi u određenoj mjeri kompenzirao ograničenja u pogledu upotrebe prirodnih resursa od strane stanovništva koje živi unutar i oko područja proširenja, a eventualno i od strane nekih lokalnih preduzeća. Preduzeća koja se bave ekspoloatacijom šuma bi se mogla usprotiviti ovoj projektnoj alternativi, ali bi uz utvrđivanje adekvatnih mjera kompenzacije bilo moguće postići kompromis. Dodatni instrument kojim bi se mogle obezbijediti kompenzacije je Program malih grantova. Prema Planu upravljanja NP Sutjeska, proširenje bi se moglo postići u periodu od 4 godine. U skladu sa Planom upravljanja za NP Sutjeska u periodu 2003.-2010. (2002.), infrastruktura koja bi se mogla nabaviti, instalirati, rekonstruirati ili izgraditi u okviru projekta uključuje IT-opremu, vozila, kancelarijski prostor, namještaj za administrativne prostorije, protivpožarnu opremu, staze, centre za posjetioce, itd. Ova projektna alternativa bi omogućila jačanje kapaciteta za efikasno upravljanje zaštićenim područjem, a mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkog karaktera i malog intenziteta.



45

Kombinacija navedenog proširenja područja NP i nabavke, instalacije, rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture za efikasno upravljanje zaštićenim područjem predstavlja sveukupno najpovoljniju alternativu.

5.1.2 NP Kozara Zahvaljujući blizini urbanim centrima, pri ovom zaštićenom području postoji mogućnost razvoja obrazovnih i rekreacionih sadržaja. Na sadašnjoj teritoriji NP Kozara se nalazi određena infrastruktura za rekreaciju, kao i hotelski kompleks i kolibe. Ipak, trenutna iskorištenost im je slaba, te će biti neophodna dodatna ulaganja za njihovu obnovu i unaprijeđenje. Trenutno ne postoji plan upravljanja ovim zaštićenim područjem. Mapa NP Kozara je data u prethodnom poglavlju. Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovom području je najnepovoljnija. Neodrživa upotreba prirodnih resursa na području NP Kozara i u njegovoj okolini kao posljedica nedovoljnog kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjem bi se nastavila, a time stanje prirodnog okruženja kontinuirano narušavalo. Glavna predložena projektna aktivnost na ovom području bi bila uspostava Nacionalnog stručnog centra za zaštitu prirode i okolinsko obrazovanje. Takođe će biti podržana obnova i reorganizacija postojećeg administrativnog objekta u Prirodnjački obrazovni centar za škole, dodatne obrazovne ustanove, kao i Tumački centar za posjetioce. Predloženo je i formiranje Inkubatora eko-aktivnosti za podršku stanovnicima područja u neposrednom okruženju NP. Ova alternativa bi imala minimalan ili nikakav negativni uticaj na okoliš. S druge strane ona bi omogućila održiv razvoj i jačanje institucije Nacionalnog parka, uz pokretanje alternativnih načina sticanja prihoda za lokalno stanovništvo. Treća projektna aktivnost bi se mogla odonositi na infrastrukturu. Infrastruktura koja bi se mogla unaprijediti, nabaviti i/ili instalirati uključuje tumačke table, označene staze, osmatračnice ptica i sisara, i razne platforme. Ova projektna alternativa bi omogućila jačanje kapaciteta za efikasno upravljanje zaštićenim područjem, a mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkog karaktera i malog intenziteta. Četvrta alternativa bi mogla biti podrška za razvoj Plana upravljanja Nacionalnim parkom Kozara. Ova alternativa je od suštinskog značaja, jer bez adekvatnog plana upravljanja nije moguća efikasna zaštita područja. Peta alternativa bi mogla biti proširenje područja pod formalnom zaštitom Nacionalnog parka. Takvo proširenje bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverzieta bilo najpovoljnije tako da se obuhvati šire područje planine Kozare. Pri tome bi bilo neophodno uzeti u obzir broj lokalnog stanovništva ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja. Alternativa koja bi finansirala izradu Plana upravljanja je po mnogim kriterijima prioritetna, ali bi vjerovatno fazna kombinacija sve četiri alternative bila optimalno rješenje. Tako bi se npr. uspostavom Inkubatora eko-aktivnosti mogli dijelom ublažiti negativni uticaji eventualnog proširenja područja NP na stanovništvo i preduzeća.



46

5.1.3 ŠR Janj i Lom Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovim područjima je najlošija. Time bi se postepeno stvorili uslovi za pojavu neprimjerene upotrebe prirodnih resursa na području i u okruženju ovih šumskih rezervata, a time i degradacije biodiverziteta. Očekuje se da će projekat će finansirati dodatna biološka istraživanja u okviru razvoja plana upravljanja, te će podržati provođenje studija proširenja ovih rezervata. Planirano je takođe da projekat pomogne lokalnim šumskim preduzećima da obuče i opreme šumske rendžere koji će osiguravati da šume ostanu zaštićene od ilegalnih aktivnosti, te pružati vodičke usluge ograničenim grupama posjetioca. Ova projektna alternativa znatno doprinosi jačanju kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjima, a nema negativnih uticaja. Obzirom na izraženu osjetljivost ovih šumskih rezervata na antropogene aktivnosti, te imajući u vidu da im je prvenstvena svrha omogućavanje istraživačkog rada i zaštita netaknute prirode u izvornom obliku, razvoj infrastrukture za posjetioce je vrlo ograničen. Studija ŠG Janj i Lom (dr Maumaga i drugi, 2001.), preporučuje izbjegavanje bilo kakvih razvojnih aktivnosti na ovim područjima. Stoga je najbolje potpuno izostaviti ovu alternativu. Peta alternativa bi mogla biti proširenje područja pod formalnom zaštitom Šumskih gazdinstava (rezervata). Time bi se značajno povećao biodiverzitet unutar zaštićenih područja. Takvo proširenje bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverzieta bilo najpovoljnije na način da se obuhvati neko od naročito osjetljivih ili vrijednih područja u neposrednom okruženju, npr. područje Vitoroga ili Ravne Gore. Ipak, pri tome bi bilo neophodno uzeti u obzir broj lokalnog stanovništva ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja. Alternativa koja finansira biološka istraživanja u okviru razvoja plana upravljanja, provođenje studija za proširenje rezervata i obuku/opremanje šumskih rendžera je izabrana, jer bez nje nije moguće efikasno dugoročno upravljanje i zaštita područja šumskih rezervata u sadašnjim granicama, niti se može pristupiti planiranju njihovog proširenja. Mape ŠG Janj i Lom su date u prethodnom poglavlju.

5.1.4 NP Una Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovoj lokaciji je najlošija. Nekontrolisana i neodrživa upotreba prirodnih resursa na ovom području bi se nastavila, čime bi se stanje prirodnog okruženja, uključujući biodiverzitet, kontinuirano degradiralo. Druga alternativa je uspostava zaštićenog područja u skladu sa prijedlozima Studije izvodivosti za NP Una (Elektroprojekt, 2005.). Dio ovog Nacionalog parka je planiran za uspostavu ekološkog koridora prema susjednom NP Plitvice u Hrvatskoj. S ciljem podrške lokalnom stanovništvu za razvoj novih, po okoliš prihvatljivih aktivnosti, u okviru projekta bi bio uspostavljen i Inkubator eko-aktivnosti, kao i Centar za posjetioce. Ključna komponenta projekta bi bila vezana za očuvanje riječne faune i podvodnog biodiverziteta (jedan od prijedloga odnosi se na očuvanje vidre). Uspostava zaštićenog područja bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverziteta bilo najpovoljnije rješenje. Ipak, pri tome je neophodno uzeti u obzir broj lokalnog stanovništva ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja. U tom smislu treba razmotriti pozitivne efekte uspostave Inkubatora eko-



47

aktivnosti, kao i mogućnost upotrebe Programa malih grantova. U okviru ove alternative je predviđeno i provođenje infrastrukturnih aktivnosti, uključujući opremanje kancelarijskog prostora, obnovu i opremanje postojećih objekata u Kulen Vakufu s ciljem formiranja Tumačkog centra za posjetioce i prostora za izučavanje, izgradnju kapija i rendžerskih stanica na ulazu u NP, nabavku terenske opreme (aparati za gašenje požara, oprema za komunikaciju, kamere, dvogledi) i transportnih sredstava (motocikli) za rendžere, radove na poboljšanju osnovne infrastrukture - npr. označavanje i poboljšaje staza, izgradnju osmatračnica životinja, platformi, izgradnju drvenih mostova i osmatračnica u blizini Une kod Martin Broda i Štrbačkog buka, rekonstrukciju puteva i staza, te restauraciju malih riječnih mlinova, u skladu sa prijedlozima Studije izvodivosti NP Una (Elektroprojekt, 2005.). Ova studija takođe predlaže ponovno pokretanje parnog voza na relaciji Martin Brod – Kulen Vakuf/Štrbački buk, kao okolišno prihvatljive alternative za transport turista u područje NP. U kasnijim fazama bi bio moguće produžiti voznu liniju prema NP Plitvice. Ova projektna alternativa je izabrana, jer bi omogućila zaštitu bodiverziteta uz održiv razvoj turizma na području rijeke Une, a mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkotrajnog karaktera i malog intenziteta. Mapa predloženog NP Una je data u prethodnom poglavlju.

5.1.5 NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica Alternativa bez provođenja projektnih aktivnosti na ovoj lokaciji je najlošija. Pri tome bi se nekontrolisana i neodrživa upotreba prirodnih resursa nastavila, čime bi se stanje prirode, uključujući biodiverzitet, kontinuirano degradiralo. Druga alternativa je uspostavljanje nacionalnog parka na ovom području. Tačne granice predloženog nacionalnog parka trenutno nisu utvrđene, ali se očekuje da će biti u toku izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom i resursima. U okviru izrade plana upravljanja će biti neophodno provesti razna istraživanja. Naglasak zaštite će biti na očuvanju pejsaža i tradicionalnih načina korištenja zemljišta. Planirana je uspostava Inkubatora eko-aktivnosti, koji će osigurati podršku lokalnom stanovništvu uz pažljiv pristup razvojnim aktivnostima, kao i dva centra za podršku održanju tradicionalnih farmerskih tehnika, jedan u selu Lukomir, drugi u Ledićima. Ovo područje je značajno i za rekreacione aktivnosti, uključujući skijanje. Takve aktivnosti su kompatibilne sa prinicipima zaštićenog područja kategorije pejsažnog parka, koja je takođe razmatrana, ali su mogući prolazni negativni uticaji na okoliš manjeg intenziteta u toku izgradnje pratećih objekata, kao npr. hotelskih kapaciteta. Pri tome se mora pažljivo razmotriti lokalno stanovništvo i/ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja. U tom smislu treba uzeti u obzir pozitivne efekte uspostave Inkubatora eko-aktivnosti, kao i mogućnost upotrebe Programa malih grantova. Infrastrukturne aktivnosti u okviru ove alternative bi mogle uključivati obnovu i opremanje jednog postojećeg objekta koji bi služio kao ured i Tumački ili informacioni centar za posjetioce, izgradnju portirnica, postavljanje oznaka i informacionih tabli, izgradnju i označavanje staza, označavanje granica zaštićenog područja, postavljanje kontejnera za otpad, nabavku motornih testera, navaku protivpožarne opreme, uključujući i kamion-cisternu i pumpe za vodu, navaku opreme za rendžere, instalaciju osmatračnica, nabavku konja, izgradnju lovačkih koliba, kamp placeva na Rakitnici, nabavka terenskog vozila, minibusa i nekoliko vozila sa sankama za snijeg, itd. Ova projektna alternativa je izabrana, jer bi omogućila efikasnu zaštitu bodiverziteta i prirode uopšte, uz održiv razvoj turizma na ovom području. Mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkotrajnog karaktera i malog intenziteta, te su uveliko nadmašeni očekivanim sveukupnim srednjeročnim i dugoročnim pozitivnim efektima. Mapa predloženog NP Bjelašnica-Igman-Visočica- Treskavica je data u prethodnom poglavlju.



48

6. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA POSTOJEĆA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Kao što je prethodno spomenuto, nekontrolisana i prekomjerna sječa šume, lov i ribolov, prekomjerna eksploatacija pašnjaka, upotreba pesticida, kao i nepropisno odlaganje opasnog otpada su prijetnje koje se trenutno u manjoj ili većoj mjeri javljaju na svim razmatranim područjima i/ili u njihovom okruženju. Naročito osjetljiva šumska, planinska i druga područja, kao i glavni vodotoci, prikazani su na mapama u dijelu 4. Obzirom da tačne granice mogućeg proširenja postojećih zaštićenih područja, niti specifične lokacije odvijanja pojedinih projektnih infrastrukturnih aktivnosti trenutno nisu poznate, uticaji specifični za pojedine konkretne lokacije ili područja nisu mogli biti opisani u okviru ove studije. Iz ovog razloga je korišten inegralni pristup u razmatranju mogućih uticaja. Gdje god je to bilo moguće, u različtim dijelovima ovog dokumenta date su smjernice za okolišno prihvatljiv pristup razvoju infrastrukture u okviru Projekta. Intenzitet pojedinih uticaja zavisi kako od veličine i učestalosti pojave njihovih izvora, tako i od osjetljivosti i „elastičnosti“ specifičnih predmeta uticaja. Identificirani pozitivni i negativni okolišni i socijalni uticaji koje ovaj projekat može izazvati u postojećim zaštićenim područjima su: 6.1 Uticaji na estetiku Rekonstruirani, instalirani ili izgrađeni infrastrukturni objekati mogu svojim vizuelnim karakteristikama narušiti estetiku krajolika. Ovo se može ublažiti pažljivim izborom što neupadljivijih boja objektata, kao i sadnjom lokalno zastupljenih vrsta drveća oko objekata (prirodne ograde). 6.2 Uticaji na tlo Iako minimalnog obima, radovi instalacije infrastrukture, rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih objekata, npr. centara za posjetioce, kancelarija/upravnih objekata, osmatračnica, toaleta, pristupnih puteva, staza ili oznaka, mogu prouzrokovati eroziju tla ili pojavu klizišta. Da bi se ovo spriječilo, gdje god je to moguće, radove izgradnje novih struktura treba provoditi na dijelovima koji su već od ranije izmijenjeni. Gdje god je to moguće, za korektivno planiranje (nasipanje) zemljišta koristiti zemlju iskopanu u toku ostalih radova na istom području. U slučaju neophodnosti radova krčenja i djelimičnog uklanjanja žbunja, drveća i ostalog rastinja, ponovnom sadnjom istih vrsta biljaka nakon završetka radova treba u najvećoj mogućoj mjeri vratiti teren u stanje što sličnije onom kakvo je bilo prije početka izvođenja radova. Razlog za ovo je upravo činjenica da vegetacija stabilizira zemljište. U slučaju potrebe veće lokalne koncentracije zahvata na tlu, gdje god je to moguće, treba predhodno prostudirati geomorfološke karakteristike tla uz angažman stručnog osoblja. U slučaju bilo kakvih dilema, provesti dodatno neophodno geološko ispitivanje terena. Zbog upotrebe vozila, uređaja i opreme, kako u toku radova rekonstrukcije ili djelimične izgradnje, tako i u toku kasnijeg redovnog korištenja, održavanja i upravljanja zaštićenim područjima, može doći do povremenog prosipanja i curenja goriva, maziva ili drugih radnih tečnosti. Slično tome, može doći i do prosipanja boja, lakova, bitumena ili rastvarača prilikom izvođenja radova, ali i prilikom nepropisnog skladištenja ili rukovanja. Prosute tečnosti ovih vrsta izazivaju zagađenje tla. Ova pojava se može spriječiti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru izgradnjom adekvatnih parkinga i garaža na betoniranim podlogama sa rubnim



49

kanalima za prihvat slučajno iscurenih maziva ili goriva, kao i natkrivenih skladišta za goriva, maziva, boje, lakove i ostale tečnosti. sa sekundarnim dnom za prihvat prosutih tečnosti. Objekti skladišta moraju biti stabilni u odnosu na maksimalne vjetrove i zemljotrese koji su zabilježeni na datom području. Uslijed korištenja stacionarnih motora koji troše tečno mineralno gorivo, uključujući i generatore električne energije koji troše tečno gorivo, moguća je pojava prosipanja goriva na tlo. Stoga, gdje god je to moguće, treba koristiti električnu ili solarnu energiju, ili ako to nije moguće, gasovito gorivo. Nepropisno odlaganje otpada, a naročito opasnog (npr. rabljenih maziva, iskorištenih baterija i akumulatora za vozila, hemikalija za razvijanje i izradu fotografija, otpadne ambalaže sa zaostatkom sredstava za čišćenje toaleta, otpadnih elektronskih i električnih uređaja/dijelova – uključujući stare/neispravne TV i radio prijemnike, računare, štampače, patrone, mašine za kopiranje, monitore, frižidere, itd.) od strane izvođača radova u toku faze rekonstrukcije/izgradnje, ali i od strane osoblja uprave zaštićenog područja u toku redovnog funkcioniranja zaštićenog područja, može proizvesti znatne negativne uticaje na tlo, a dalje i vodotoke. Stoga je neophodno uspostavljanje i strogo pridržavanje plana upravljanja otpadom. Pri tome se moraju odrediti mjesta odlaganja komunalnog i opasnog otpada, te uspostaviti sistem prikupljanja i odvoženja na najbliža odgovarajuća odlagališta (npr. postojeće ili buduće sanitarne deponije za regije Trebinje, Bihać, Sarajevo, Banja Luka) ili predaje ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje opasnog otpada. Obzirom da uprave zaštićenih područja za radove redovnog održavanja na raspolaganju moraju imati motorne testere, neophodno je obratiti pažnju na upotrijebljena maziva. Ova vrsta mazivih ulja se pri radu testere neminovno gube (dijelom sagorijevanjem sa primarnim gorivom u dvotaktnom motoru testere, a dijelom curenjem i raspršavanjem u okoliš) i zagađuju tlo. Stoga se predlaže upotreba isključivo biorazgradivih mazivih ulja za ove namjene. Ovaj pristup treba primijeniti i u slučaju podmazivanja motornih kosilica trave, u slučaju da nije moguća upotreba električnih kosilica. 6.3 Uticaji na vodotoke i hidrološke karakteristike terena Betoniranje ili popločavanje podloge, izgradnja ili obnova objekata, pristupnih puteva i staza može izmijeniti režim oticanja kišnice u datom području (npr. oticanje niz bočne rubove puta ili nagomilavanje u džepovima pored puta). Uticaje takvih promjena treba pažljivo prostudirati i po potrebi primijeniti korektivne mjere, npr. ugradnjom adekvatnih drenažnih kanala ili upotrebom poroznih elemenata za popločavanje umjesto nanošenja kompaktnog betonskog sloja. Prosipanje i curenje goriva, maziva, elektroizolacionih (transformatorskih ulja), boja, lakova, rastvarača i drugih tečnosti pri upotrebi vozila, uređaja i opreme, kao i pri izvođenu raznih radova, te neadekvatno odlaganje otpada, mogu dovesti do zagađenja površinskih i podzemnih vodotoka. Ovi uticaji se mogu spriječiti ili minimizirati na način kako je to objašnjeno u prethodnom dijelu teksta (Uticaji na tlo). Intenziviranje posjeta i boravaka na području zaštićenog područja dovodi i do pojave većih količina otpadnih sanitarnih voda koje uslijed sadržaja fekalija i sredstava za pranje mogu zagaditi površinske i podzemne vodotoke. Zbog ovoga je neophodno obezbijediti priključivanje odvoda otpadnih voda na najbližu kanalizacionu mrežu ili instalirati septičke jame, uz redovno pražnjenje i odvoz otpadne vode do najbližeg kanalizacionog sistema.



50

6.4 Uticaji na zrak Vozila i uređaji upotrijebljeni u toku infrastrukturnih radova dovode do emisija prašine i gasovitih proizvoda sagorijevanja goriva u zrak. Nastanak prekomjerne količine prašine se može izbjeći prskanjem vode po tlu za vrijeme radova. Negativni uticaj ispusnih gasova vozila i uređaja može ublažiti što većom upotrebom uređaja na električni pogon, a gdje to nije moguće, upotrebom gasovitih ili tečnih goriva najboljeg dostupnog kvaliteta (npr. diesel gorivo sa minimalnim sadržajem sumpora). Upotreba peći koje koriste lož ulje ili ugalj sa visokim sadržajem sumpora može dovesti do znatnih emisija čestica, oksida azota, sumpora i drugih polutanata u zrak (odakle neki od njih mogu biti dalje kišom transportovani do tla, površinskih ili podzemnih vodotoka, npr. sumporna kiselina nastala adsorpcijom gasovitih oksida sumpora u kišnim kapima). Zato gdje god je to moguće, za grijanje i kuhanje treba koristiti električnu ili solarnu energiju, a gdje to nije moguće, drva za ogrjev nabavljena iz prihvatljivih izvora ili gasovito gorivo. 6.5 Uticaji na prirodu, biodiverzitet, staništa Radovi rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture mogu dovesti do djelimične štete na vegetaciji, narušavanja migracionih ruta životinja, fragmentacija staništa, ranjavanja ili ubijanja životinja vozilima. Uništavanje vegetacije treba svesti na najmanju moguću mjeru, a, koliko je to moguće, nakon završetka radova provesti ponovnu sadnju izvorne vetacije na dijelovima oštećenja. Gdje god je to moguće, radove izgradnje novih struktura provoditi na dijelovima koji su već od ranije atrofirani ili izmijenjeni. Svi radovi moraju se provoditi u skladu sa postojećim planovima upravljanja (gazdovanja) za data područja, u dogovoru sa upravom svakog pojedinačnog zaštićenog područja, uzimajući u obzir sve specifičnosti (npr. periode godine u kojima je osjetljivost flore i faune naročito visoka, posebno osjetljive lokacije, zone različitih ograničenja, migracione puteve određenih vrsta, mjesta mrijesta ribe i sl.). Naročito u slučaju izgradnje prilaznih puteva neopodno je razmotriti migracione rute životinja, te po potrebi postaviti ograde oko puta u cilju sprečavanja kolizije vozila i životinja, kao i izgradnju podzemnih prolaza ili mostova za potrebe prelaska životinja sa jedne strane puta na drugu. Uprava zaštićenog područja treba dati instrukcije izvođačima radova o ograničenjima brzine kretanja vozilima kroz područje za vrijeme izvođenja radova, a takođe organizirati postavljanje saobraćajnih znakova upozorenja i ograničenja, te po potrebi ugradnju ležećih policajaca u cilju smanjenja mogućnosti štete nanesene životinjama. Ako se provodi elektrifikacija objekata unutar zaštićenih područja ili u okolnim tampon zonama praćena instalacijom transformatorskih stanica, moguća je pojava curenja transformatorskih ulja. Transformatori/transformatorska ulja sa sadržajem PCB (polihloriranih ili polibromiranih bifenila, trifenila, terfenila) su izvor zagađenja iznimnog intenziteta. PCB su kancerogeni spojevi i spadaju u zagađivače sa višestrukim i dugoročnim kumulativnim efektom gomilanja u tkivima živih bića (Persistant Organic Pollutants). Nakon što PCB iz prosutog ulja dospije do biljaka i vodotoka, konačno završava u tkivu životinja (a i ljudi) koje takve biljke ili vodu konzumiraju. Zbog ovoga u slučaju instalacije transformatorskih stanica treba koristiti isključivo transformatore, tj. transformatorska ulja bez sadržaja PCB (<50 ppm). Neovisno od ovoga, neophodno je obavezno ispod stanica ugraditi strukture (sekundarna dna) za prihvat eventualno prosutog transformatorskog ulja. Neadekvatno skladištenje i upotreba goriva, maziva, boja, lakova, rastvarača i drugih štetnih zapaljivih tečnosti, kako u toku radova rekonstrukcije i izgradnje, tako i u toku redovnog finkcioniranja i održavanja zaštićenog područja, mogu dovesti do pojave požara koji mogu rezultirati naročito štetnim posljedicama po biodiverzitet područja. Kako bi se to spriječilo, neophodno je uvesti adekvatne mjere upravljanja ovim radnim tečnostima. U slučaju



51

izgradnje skladišta za takve materije, neophodno je instalirati protivpožarne aparate i opremu u i oko objekta skladišta, te formirati sigurnosni pojas bez drveća i žbunja oko objekta. Pri izvođenju radova na rijekama (izgradnja mostova, regulacija obala i sl.) postoji mogućnost narušavanja lokalnih staništa, npr, uništavanjem refugiuma određenih vrsta u toplovodnim džepovima u zonama izvora termalnih voda. Kako bi se ovo spriječilo, prije početka izvođenja radova, sve aspekte zahvata pažljivo razmotriti sa upravom datog zaštićenog područja. Buka nastala uslijed provođenja radova može uzrokovati uznemiravanje životinja, pa stoga mora biti minimizirana i lokalizirana upotrebom zvučnih barijera. Raditi u toku vidljivog dijela dana. Takođe treba razmotriti mogući uticaj buke uzrokovane redovnim saobraćajem na putevima koji prolaze kroz zaštićeno područje ili u njegovoj neposrednoj blizini, te po potrebi na naročito osjetljivim dionicama instalirati trajne zvučne barijere oko puteva. U cilju miminizacije intenziteta i trajanja negativnih uticaja na biljni i životinjski svijet, neophodno je prije početka izvođenja bilo kakvih radova zajedno sa upravom datog zaštićenog područja izraditi plan sa optimalnim redoslijedom aktivnosti. Moguća je i pojava negativnog uticaja na faunu uslijed instalacije prekomjerne električne rasvjete na područje zaštićenog područja (svjetlosna polucija). Uprava zaštićenog područja treba ovo razmotriti uz eventualne konsultacije sa stručnjacima za biologiju sa najbližeg univerziteta. Poboljšanje mreže prilaznih puteva će prije svega omogućiti efikasnije upravljanje zaštićenim područjima, te lakši pristup posjetiocima, ali će istovremeno stvoriti pretpostavke za nepoželjne pojave, uključujući neadekvatan način saobraćanja kroz zaštićena područja (veće brzine – uznemiravanje faune, sudari i gaženje životinja) i provođenje ilegalnih aktivnosti sječe šume ili lovokrađe. Stoga je od ključne važnosti da se uspostavi efikasan sistem nadzora i zaštite područja, uz eventulni angažman inspekcijskih timova, postavljanje znakova za ograničenje brzine i ležećih policajaca. Povećan broj posjetilaca području može rezultirati povremenim prekomjernim stvaranjem buke, nehotičnim ili namjernim uznemiravanjem i nanošenjem štete životinjama i biljkama (uključujući češću pojavu ubijanja ribe uslijed kolizije s čamcima na rijekama), bacanjem otpada i većom opasnošću od nastanka požara. Negativni uticaj neadekvatnog odlaganja otpada se može spriječiti ili ublažiti uspostavom efikasnog sistema upravljanja otpadom na nivou cijelog područja. Mjere smanjenja opasnosti od nastanka i širenja požara ukjučuju upoznavanje posjetioca sa opasnostima – verbalnim putem ali i postavljanjem informativnih tabli i znakova zabrane bacanja zapaljenih predmeta, programe zaštite vegetacije formiranjem barijera protiv širenja požara – pojaseva bez zapaljivog drveća i žbunja (redovno održavanih), instalaciju protivpožarnih aparata (redovno održavanih, periodično provjeravanih), te postavljanje buradi sa pijeskom na kritična mjesta. Preporučuje se uvođenje registracije svih posjetilaca (turista), kao i sistema informiranja o zabranama i ograničenjima na području zaštićenog područja (usmeno, putem znakova/informativnih tabli), te mehanizama korektivnog sankcioniranja. Mogući estetski uticaj novih ili renoviranih infrastrukturnih objekata na faunu treba ublažiti upotrebom boja premaza za objekte sličnih bojama okruženja, kao i sadnjom lokalno zastupljenog drveća oko objekata (prirodne ograde). Ne očekuje se da će cjelokupni biodiverzitet ili određene specifične vrste, staništa ili ekosistemi unutar projektnih ili okolnih područja biti predmetom značajnog negativnog uticaja projektnih aktivnosti.



52

Efikasno upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim resursima će znatno smanjiti prekomjernu eksploataciju pašnjaka i šuma, nekontrolisan lov i ribolov, neadekvatnu upotrebu pesticida i odlaganje otpada, te će srednjoročno i dugoročno doprinijeti održivijem korištenju prirodnih resursa, te konačno očuvanju biodiverziteta na projektnim lokacijama. 6.6 Uticaji na korištenje zemljišta Ograničenje/zabrana upotrebe standardnih sintetskih pesticida i đubriva na područjima zaštićenih područja i u okolnim tampon zonama će umanjiti zagađenje tla i podzemnih voda. U slučaju da uprava zaštićenog područja u nekim slučajevima dozvoli upotrebu biorazgradljivih, manje štetnih prirodnih proizvoda za ove namjene u široj okolini zaštićenog područja, identifikacija prihvatljivih sredstava se mora obaviti u konsultaciji sa stručnjacima za poljoprivredu najbližeg univerziteta. Kako bi se osiguralo dosljedno pridržavanje ovih ograničenja, uprava svakog zaštićenog područja će trebati provoditi periodičnu kontrolu, npr. angažiranjem inspektora ili stručnog osoblja sa najbližeg poljoprivrednog fakulteta za neposredne provjere na poljoprivrednim zemljištima, a po potrebi i instalacijom piezometara za praćenje kvaliteta podzemnih voda na području ili u okolini zaštićenog područja. Ne očekuje se da će projekat izmijeniti trenutni nosivi kapacitet zemljišta ili izazvati opterećenja tla na područjima u okolini zaštićenih područja. Sprečavanjem nastajanja i uklanjanjem postojećih ilegalnih odlagališta otpada, kao i kasnijim uklanjanjem zaostalih mina sa područja pod formalnom zaštitom, pored sprečavanja negativnih uticaja na tlo i podzemne vode steći će se uslovi za alternativno korištenje zemljišta na datoj lokaciji. 6.7 Uticaji na stanovništvo i razvoj Dovođenje pitke vode do objekata unutar zaštićenog područja može poremetiti vodosnabdijevanje ostalih korisnika u širem području. Ovo zato mora biti obavljeno pažljivo, uz konsultacije sa lokalnom komunalnom službom (ili Vodovodom), kako bi se osigurao održiv način upotrebe pitke vode. Ograničenja u korištenju zemljišta i prirodnih resursa mogu dovesti do gubitka prihoda ili osnovnih sredstava za život lokalnog stanovništva. Ovaj negativni uticaj se može kompenzirati novčanim naknadama ili pružanjem pomoći u identificiranju i pokretanju alternativnih aktivnosti za sticanje prihoda. U okviru posebnog projektnog zadatka će za potrebe ovog projekta biti razvijen tzv. Procesni okvir (Process Framework), čiji je cilj određivanje principa učešća lokalnog stanovništva u implementaciji projekta, kao i metodologije za identifikaciju mjera kompenzacije i kriterija podobnosti za kompenzacije zajedno sa stanovništvom. Zahvaljujući primjeni mjera efikasne zaštite vodotoka, tla i flore na postojećim, proširenim ili novim zaštićenim područjima, očekuje se sveukupno pozitivan srednjoročni i dugoročni uticaj projekta na zdravlje stanovništva koje živi na području ili u okolini zaštićenih područja. Na osnovu socijalne procjene provedene od strane Prism Research (2005./2006), stanovnici područja svih razmatranih zaštićenih područja i njihove neposredne okoline očekuju pozitivne efekte uslijed poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa kao rezultata održivijeg načina upotrebe zemljišta, boljeg planiranja i upravljanja, a i zbog stvaranja novih mogućnosti sticanja prihoda u vezi s razvojem turizma. I sama poboljšana infrastruktura (putevi, vodosnabdijevanje, upravljanje otpadom) bi mogla doprinijeti preporodu lokalnih zajednica, kao i smanjenju ili zaustavljanju odliva stanovništva. Takođe se očekuje stvaranje boljih



53

prilika za prodaju „organskih“ poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova eksploatiranih u dozvoljenim granicama. Inducirani razvoja naselja unutar ili u neposrednoj blizini zaštićenih područja može dovesti do prekomjernog opterećenja okoliša u pogledu količina otpadnih voda, otpada, intenziteta saobraćaja i drugih antropogenih uticaja na okoliš. Zbog toga je neophodno utvrđivanje mehanizama po okoliš održivog razvoja konsenzusom stanovništva datih naselja, uprave datog zaštićenog područja i nadležnih opštinskih organa. Konačno, neophodno je naglasiti da sveukupni, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno pozitivni uticaj ovog projekta, čiji je glavni cilj očuvanje biodiverziteta i poboljšanje upotrebe prirodnih resursa, uveliko nadmašuje navedene moguće negativne uticaje, od kojih je većina lokalnog, kratkotrajnog ili prolaznog karaktera, kao i malog intenziteta. Ovi negativni uticaji se uz dosljedno provođenje predloženih metoda ublažavanja mogu potpuno izbjeći ili svesti na najmanju moguću mjeru. Postizanjem efikasnijeg upravljanja zaštićenim područjima i prirodnim resursima će se u krajnjoj liniji dugoročno smanjiti i spriječiti emisije polutanata na tlo, u vodotoke i zrak, a time i konačni negativni uticaj na floru, faunu, kao i ljude koji žive u širem okruženju. Većina negativnih uticaja koji se mogu javiti u toku faze rekonstrukcije, instalacije ili izgradnje infrastrukture mogu se izbjeći ili značajno ublažiti osiguranjem doslijednog poštivanja dogovorenih mjera zaštite okoliša od strane izvođača radova. Smjernice za takve zaštitne mjere su date u prilogu Okolišne klauzule ugovora o izvođenju radova. 6.8 Proces trijaže za Program malih grantova Za projektnu komponentu Program malih grantova se predlaže primjena slijedećeg procesa trijaže za aktivnosti koje budu kandidirane: 1. Predlagač svake aktivnosti mora nadležnoj Jedinici za implementaciju projekta (JIP) dostaviti:

- tehnički opis predviđene aktivnosti sa podacima o svim ulazno-izlaznim parametrima od značaja za razmatranje uticaja aktivnosti na okoliš, a naročito kvalitativne i kvantitativne podatke o vrstama korištenih sirovina, izlaznim proizvodima, energentima, emisijama zagađivača u zrak, na tlo i u vodotoke, uključujući i čvrsti optad, a u slučaju znatnih emisija i informacije o predviđenim mjerama za zaštitu okoliša, uključujući upravljanje otpadom,

- informacije o predviđenoj lokaciji provođenja aktivnosti

- informacije o vremenskom okviru za pokretanje aktivnosti, a u slučaju faznog

pristupa podatke o predviđenom vremenskom okviru za svaku fazu 2. Po prijemu svih prijedloga aktivnosti, JIP razmatra svaku aktivnost u odnosu na sadržaj ovog dokumenta Okolinske procjene/Okvirnog plana upravljanja okolišem, uz konsultacije sa Upravom zaštićenog područja na čijem području ili u čijem okruženju je predviđeno odvijanje predložene aktivnosti, a po potrebi i uz angažman dodatnih stručnjaka za biodiverzitet, hidrologiju i zaštitu okoliša, u cilju razmatranja mogućih negativnih uticaja predložene aktivnosti na okoliš. Pri tome se predložene aktivnosti moraju rangirati prema veličini uticaja, tj. očekivanom intenzitetu, vremenu trajanja, i veličini područja uticaja na okoliš. Pri izboru aktivnosti je pored ovog kriterija neophodno razmotriti i rangiranje prema očekivanom pozitivnom ekonomskom efektu, pri čemu faktor okolišnog ranga mora biti dominantan kod



54

donošenja odluke. U slučaju nedoumica, JIP traži dostavljanje dodatnih podataka od predlagača aktivnosti. 3. JIP obavještava sve predlagače aktivnosti, Upravu dotičnog zaštićenog područja i lokalni ured Svjetske banke o rezultatima selekcije uz obrazloženje donesenih odluka, dajući pri tome rok od 15 dana za dostavljanje eventualnih žalbi. Bilo koje pravovremeno dostavljene žalbe se moraju razmotriti u roku od 7 dana od strane komisijskog tima sastavljenog od predstavnika JIP i lokalnog ureda Svjetske banke. Nakon toga JIP ponovo obavještava pojedinačne podnosioce žalbi o donesenoj odluci, a u slučaju uvažavanja žalbi i naknadnih izmjena liste izabranih aktivnosti, obavještava o tome i sve ostale izvorne podnosioce prijedloga projektnih aktivnosti, kao i Upravu zaštićenog područja.


55

7. OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

Predloženi okvirni plan upravljanja okolišem je primjenjiv na projekte na lokacijama ili u okruženju postojećih zaštićenih područja (ZP), kao i bilo kojih budućih projektnih lokacija koje mogu biti utvrđene naknadno. Predviđene projektne aktivnosti su ukratko objašnjene u poglavlju Opis projekta.

7.1 Plan mjera za ublažavanje uticaja na okoliš

Projekat: Zaštićena šumska i planinska područja Trošak Institucionalna odgovornost

Faza Predmet Mjere ublažavanja Komentar

Izgradnja Aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo

opšte sigurnosti u saobraćaju, kao i ugroziti sigurnost divljači

Postaviti jasne znakove upozorenja i obavještenja oko zone radova.

Vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. Po potrebi pronaći i označiti alternativne puteve (obilaznice). Instalirati ležeće policajce i uvesti ograničenje brzine na području i u okolini ZP.

Uključeno u troškove izgradnje Izvođač radova

Izgradnja Prašina koja se generiše u toku aktivnosti

izgradnje može biti štetna po okoliš i zdravlje ljudi i životinja

Prema mogućnosti, koristiti zatvorene i pokrivene kamione za transport materijala.

Posipati vodu po tlu gdje se generiše prašina, ukloniti višak materijala i očistiti lokaciju nakon završetka

radova. Prema mogućnosti, koristiti zaštitne pokrivače ili zastore

za zone gdje se generiše najviše prašine.

Minorni / Uključeno u troškove izgradnje Izvođač radova

Izgradnja Buka i vibracije uslijed radova izgradnje mogu uznemiriti divljač

Ograničiti aktivnosti izgradnje na svijetli dio dana. Uspostaviti plan rada i/ili druga konkretna ograničenja.

Ako je potrebno, postaviti barijere i /ili prigušivače buke na mašinama




56



Izgradnja Novi objekti/infrastruktura mogu narušiti

estetiku predjela i negativno uticati na životinje ili njihove migracione puteve

Koristiti neupadljive boje, postavljati živu ogradu oko objekata. Instalirati tunele ili mostove za nesmetan prelaz

divljači s jedne na drugu stranu novih puteva. Minorni / Uključeni u

troškove izgradnje Izvođač radova i

Uprava ZP

Izgradnja Nastali otpadni materijal je štetan po okoliš ako se ne zbrine na adekvatan način

Sav otpad generisan u toku izgradnje, uključivo i opasan otpad, treba biti odložen na za to predviđenu deponiju ili

predat operateru ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada.

Treba biti uključeno u troškove izgradnje. Procjena troškova:

1 KM/t*km za transport,

50 KM/t za odlaganje otpada.

Izvođač radova. Okolinski inspektor je nadležan da utvrdi

pridržavanje svih zakonskih propisa.

Izgradnja Zagađivanje zemljišta i vodotoka uslijed

prosipanja/curenja goriva, maziva, rashladnih sredstava, boja, razrjeđivača i bitumena

Periodično se treba pregledati stanje korištenih vozila i opreme.

Propisno skladištiti maziva, gorivo, gorivo, boje, razrjeđivač i ostale hemikalije, te pažljivo rukovati sa

njima. U slučaju izlijevanja/prosipanja potrebno je izolirati

lokaciju i očistiti je. Potrebno je odrediti migracione puteve za sve hemikalije, te spriječiti da u slučaju izlijevanja/prosipanja, dospiju u

okoliš. Gorivo i maziva u mehanizaciji mijenjati izvan lokacije

radova, na za to predviđenim mjestima.


Izgradnja Ispusni gasovi iz opreme mogu zagaditi zraka i negativno uticati na floru i faunu

Koristiti ispravnu mehanizaciju. Gdje god je to moguće, koristiti električnu energiju ili gorivo najboljeg

raspoloživog kvaliteta. Vremenski ograničiti radove

Minoran Izvođač radova

Izgradnja U toku iskopavanja, gomilanja ili nasipanja iskopane zemlje može doći do erozije tla

Pri iskopavanju, potrebno je pažljivo odrediti lokaciju gdje će se odlagati zemlja (uzbrdo)

Uključeno u troškove izgradnje Izvođač radova

Izgradnja U toku izvođenja radova može doći do narušavanja hidroloških karakteristika terena

Prethodno prostudirati karakteristike terena. Ugradnja korektivnih drenažnih kanala. Uključeno u troškove

izgradnje Izvođač radova i

Uprava ZP



57



Izgradnja Pojava klizišta uslijed izvođenja drugih radova

Provesti geotehnička ispitivanja i analizu lokacije prije počinjanja radova.

Pridržavati se pravila o sigurnosti tokom izvođenja radova.

Treba biti uključeno u troškove izgradnje

Izvođač radova Eksterni konsultant

Izgradnja U toku izgradnje može doći do oštećenja drveća i vegetacije

Minimizirati površinu gdje se treba vršiti uklanjanje vegetacije. Pri završetku radova potrebno je nadomjestiti

svu uklonjenu vegetaciju.

Procjena: 100-300 KM/m2 za nadom.

vegetacije Izvođač radova

Izgradnja Radovi mogu dovesti do oštećenja staništa Prethodno prostudirati specifičnosti biodiverziteta na lokacijama radova Minoran Izvođač radova i

Uprava ZP

Izgradnja Dovođenje pitke vode na lokaciju ZP može poremetiti vodosnabdijevanje ostalih korisnika

Prethodne konsultacije sa Upravom ZP i komunalnim preduzećem Minoran Izvođač radova i

Uprava ZP

Izgradnja

Iako je to malo vjerovatno, postoji mogućnost da se u toku rada otkriju pojedinačne ili masovne grobnice, eksplozivne naprave,

iskopine ili objekti od kulturno-historijskog značaja

Zaustaviti sve radove na lokaciji, te kontaktirati policiju, civilnu zaštitu ili druge organe vlasti. Organiziratii

uvođenje neophodnih mjera zaštite lokacije. Nikakav

ili minoran Izvođač radova

Funkcioniranje ZP

Povećan broj posjetioca može dovesti do uznemiravanja životinja, nanošenja štete

biodiverzitetu, nepropisnog odlaganja otpada i generiranja većih količina otpadnih voda

Registracija i adekvatno informiranje posjetilaca. Uvođenje mjera sankcioniranja.

Uvođenje sistema upravljanja otpadom, instalacija dovoljnog broja kontejnera za otpad. Spajanje ispusta

otpadnih voda na najbližu kanalizacionu mrežu ili instalacija adekvatnih septičkih jama.

Uključen u redovne operativne troškove Uprava ZP

Funkcioniranje ZPPovremeno intenziviranje saobraćaja uslijed

većeg broja posjeta može uznemiriti divljač ili dovesti do njenog ranjavanja i gaženja

Ograničenje brzine na području ZP, instalacija ležećih policajaca, zaštitnih ograda i zvučnih barijera na

kritičnim mjestima. Uključen u redovne

operativne troškove Uprava ZP



58



Funkcioniranje ZP

Upotreba vozila, opreme i materijala tokom redovnog rada i održavanja može uzrokovati

zagađenja zraka, tla i vodotoka, te uznemiriti ili nanijeti štetu flori i fauni

Efikasan plan upravljanja ZP. Periodično provjeriti stanje korištenih vozila i opreme. Propisno skladištiti maziva, gorivo, gorivo, boje, razrjeđivače i ostale hemikalije, te

pažljivo rukovati sa njima. U slučaju izlijevanja/prosipanja potrebno je izolirati lokaciju i očistiti je. Potrebno je odrediti migracione puteve za sve hemikalije, te ugradnjom sekundarnih prihvata spriječiti da u slučaju izlijevanja/prosipanja,

prodru u okoliš. Gorivo i maziva u mehanizaciji mijenjati na za to

predviđenim mjestima. Koristiti električnu energiju u najvećoj mogućoj mjeri ili kvalitetna goriva niskog

sadržaja sumpora

Uključeno u redovne operativne troškove i troškove održavanja

Uprava ZP

Funkcioniranje ZPUpotreba neadekvatnih goriva za grijanje i kuhanje može prouzrokovati emisiju štetnih

gasova u zrak

Koristiti koliko je to moguće električnu ili solarnu energiju za ove namjene. Ukoliko o nije moguće, koristiti

drvo za loženje nabavljeno iz prihvatljivih izvora.


Uprava ZP

Funkcioniranje ZP Nepropisno odlaganje čvrstog otpada može uzrokovati zagađenje tla i vode

Uspostaviti sistem upravljanja otpadom (sakupljanje, tretman, odlaganje, ponovno korištenje).

Instalirati dovoljan broj korpe/kontejnera za otpad na ključnim lokacijama.

Korpe za otpad: 10-30 KM/kom

(procjena) Uprava ZP

Funkcioniranje ZP Pojava sporadičnih ilegalnih aktivnosti na području ZP Efikasan sistem upravljanja ZP.


Uprava ZP, rendžeri

Funkcioniranje ZPNeodgovarajuća upotreba pesticida u okruženju ZP može prouzročiti zagađenje tla i vodotoka, te

naškoditi flori i fauni

Efikasan sistem upravljanja ZP. Ako dozvoljeno od strane Uprave ZP, upotreba prirodnih,

biorazgradljivih supstanci


Uprava ZP, rendžeri

Funkcioniranje ZPOgraničenja upotrebe prirodnih resursa mogu negativno uticati na životni standard lokalnog

stanovništva

Identifikacija alternativnih, okolišno prihvatljivih aktivnosti sticanja prihoda.

Novčane kompenzacije za gubitak prihoda. Program malih grantova.

Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa Procesnim okvirom za učešće stanovništva.

Utvrditi nakon određivanja tačnih

projektnih aktivnosti

Jedinica za implementaciju

projekta

Funkcioniranje ZP Inducirani razvoj naselja može rezultirati većim opterećenjem na okoliš

Utvrđivanje mjera održivog razvoja konsezusom Uprave ZP, nadležnih opštinskih organa i lokalnog stanovništva. Minoran Uprava ZP



59

7.2 Plan monitoringa/nadzora

Faza

Koji će se parametri nadzirati

Gdje će se parametri nadzirati Kako će se parametri nadzirati Kada će se parametri

nadzirati Zašto će se parametri

nadzirati Trošak Odgovornost

Izgradnja Opšta sigurnost u

saobraćaju, sigurnost divljači

Na lokaciji radova i oko nje

Prema žalbama okolnog stanovništva, nadzorom

saobraćanja

Redovno u toku radova - svakodnevno ili po

potrebi

Sigurnost učesnika u saobraćaju, radnika, osoblja ZP, sigurnost

životinja

Minoran Uključen u troškove izgradnje

Izvođač radova, Nadzorni organ

ZP

Izgradnja Generisanje prašine Na lokaciji i oko nje Vizuelno, kod pojave iritacije disajnih puteva

Svakodnevno ili po potrebi u toku izvođenja

radova

Minimiziranje zaprašivanja okoliša i

iritacije disajnih puteva radnika, osoblja ZP i

životinja



Izgradnja Uznemirenost divljači uslijed nastale buke i

vibracija

Na lokaciji radova i oko nje

Slušno, redovnim obilaskom šire lokacije

Svakodnevno ili po potrebi u toku izvođenja

radova

Minimizacija uznemiravanja divljači



Izgradnja Narušenost estetike predjela

Na lokaciji radova

Vizuelno U toku izvođenja

radova

Minimizacija narušavanja estetike, uznemiravanja

divljači



Izgradnja Propisnost upravljanja otpadom Na lokaciji

Vizuelno, putem potvrda o zbrinjavanju otpada, potvrda sa deponije o primitku otpada ili

od operatera ovlaštenih za zbrinjavanje

Redovna svakodnevna kontrola

Zaštita tla, podzemnih i površinskih voda, estetski

razlozi, sprečavanje štetnih uticaja na floru i

faunu

Uključen u troškove izgradnje


Izgradnja

Prosipanje goriva, maziva, rashladnih sredstava i drugih

štetnih tečnosti

Na lokaciji i oko lokacije

Vizuelna inspekcija. U slučaju čestih i velikih prosipanja, treba izvršiti

detaljnu laboratorijsku analizu medija na lokaciji prosipanja

kao i podzemnih voda.

Vizuelna inspekcija dnevno u toku radova. Laboratorijska analiza

po potrebi.

Zaštita okoliša od zagađenja, bezbjednost

radnika

Treba biti uključeno u

troškove izgradnje; troškovi

dodatnog la-boratorijskog ispitivanja cca 500-1000 KM


Izgradnja Emisije u zrak iz

korištene mehanizacije i vozila

Na lokaciji i oko nje Čulna inspekcija, mjeračima kvaliteta zraka Sedmično u toku radova

Zaštita biodiverziteta, zdravlja radnika i osoblja ZP, zaštita kvaliteta zraka

Portabl instrumenti za

mjerenje emisija cca 3000 KM




60

Faza





Izgradnja Erozija tla, odroni i sedimentacija Na lokaciji radova Vizuelno, geotehnička

ispitivanja Vizuelna inspekcija

dnevno tokom izgradnje

Zaštita tla, podzemnih i površinskih voda, sigurnost radnika i

izgradnje

Minoran; Ispitivanje:

cca. 500-1500 KM


Izgradnja Narušenost hidroloških karakteristika terena

Na lokaciji radova i oko nje Vizuelno Redovno u toku radova Zaštita staništa i

biodiverziteta Minoran Izvođač radova, Nadzorni organ

Izgradnja Pojava klizišta Na lokaciji radova Vizuelno Po potrebi u toku radova

Zaštita konfiguracije terena i staništa, sigurnost

ljudi Minoran Izvođač radova,

Nadzorni organ

Izgradnja Uklanjanje vegetacije i

naknadno ozeljenjavanje lokacije


Vizuelno, fotografisanje lokacije prije i poslije radova

Prije i poslije radova na izgradnji

Očuvanje prirodnih resursa, estetski razlozi

Minoran, uključen u troškove izgradnje


Izgradnja Narušenost staništa Na lokaciji i oko lokacije Vizuelno Svakodnevno za

vrijeme radova Očuvanje staništa

Minoran, uključen u troškove izgradnje


Izgradnja

Pronalaženje grobnica, iskopina ili objekata od kulturno-historijskog

značaja

Na lokaciji i oko lokacije Vizuelno Redovno u toku radova

Zaštita kulturnog naslijeđa, lokacija nestalih

osoba Zanemariv Izvođač radova,

Nadzorni organ

Funkcioniranje ZP

Uznemirenost, ranjavanje i gaženje životinja, narušenost

biodiverziteta, nepropisno odloženi

otpad, povećane količine otpadnih voda

Na lokaciji i oko lokacije Vizuelno

Redovno u skladu sa Planom upravljanja ZP, po potrebi za vrijeme intenziviranja posjeta

Zaštita biodiverziteta, sprečavanje zagađenja

okoliša

Uključen u redovne

operativne troškove

Osoblje ZP



61

Faza





Funkcioniranje ZP

Zagađenje zraka, tla, vodotoka, oštećenja

flore i faune


Vizuelno, senzorima za mjerenje emisija u zrak, po potrebi monitoring kvaliteta

podzemnih voda

Redovno u skladu sa Planom upravljanja ZP

Sprečavanje zagađenja okoliša, zaštita biodiverziteta,

Uključen u redovne

operativne troškove; trošak

instalacije piezometara za

monitoring podzemnih

voda: cca 1000 KM/kom

Osoblje ZP

Funkcioniranje ZP

Ilegalne aktivnosti na području ZP

Na lokaciji i oko lokacije Vizuelno Redovno u skladu sa

Planom upravljanja ZP Zaštita biodiverziteta i

okoliša

Uključen u redovne

operativne troškove

Osoblje ZP

Funkcioniranje ZP

Narušenost životnog standarda lokalnog

stanovništva


Konsultacijama sa stanovništvom u skladu sa Okvirnim procesom učešća

stanovništva

Prije početka bilo kakvih projektnih

aktivnosti i naknadno u toku funkcioniranja ZP

Zaštita životnog standarda lokalnog stanovništva

Uključen u projektni budžet

Jedinica za implementaciju

projekta, Lokalni monitori, Odbor za monitoring

Funkcioniranje ZP

Razna opterećenja okoliša uzrokovana

induciranim razvojem naselja

Na lokaciji ZP i oko njega

Vizuelno, praćenjem kvaliteta podzemnih voda Kvartalno Očuvanje okoliša i

biodiverziteta

Uključeno u operativne troškove

Uprava/osoblje ZP


62

7.3 Institucionalno jačanje

7.3.1 FBIH Kadar potreban za efikasno provođenje mjera ublažavanja uticaja i monitoringa treba uključivati Jedinicu za implementaciju projekta (JIP) FBiH, Osoblje Sektora za šumarstvo pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uključujući i Federalni šumarski inspektorat u slučaju kategorije zaštićenog prirodnog područja i nacionalnog parka, ili osoblje nadležnog kantonalnog Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u slučaju zaštićenog pejzaža i spomenika prirode, Upravu/osobolje dotičnog zaštićenog područja i rendžere (u toku radova rekonstrukcije ili izgradnje i Nadzorni organ), osoblje Šumskih preduzeća Sarajevskog, Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, uz povremeni angažman kantonalnih ili opštinskih inspektora nadležnih za pitanja zaštite okoliša, poljoprivrede ili šumarstva, te po potrebi stručnog osoblja sa Univerziteta u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici ili Bihaću. Za provođenje monitoringa uticaja na stanovništvo, kao i efikasnosti mjera kompenzacija u skladu sa Okvirnim procesom (Proces Framework) za ublažavanje negativnih uticaja na stanovništvo za ovaj projekat, predlaže se izbor „Lokalnog monitora“ (LM) iz populacije stanovništva pod uticajem projekta za svako naselje unutar zaštićenog područja ili u neposrednom okruženju, ili barema jednoog LM za grupu naselja. LM trebaju zajedno izabrati JIP, Uprava svakog zaštićenog područja i predstavnici svih naselja na teritoriji ZP ili u njegovom okruženju. Pored ovoga treba za svako ZP oformiti po jedan Odbor za monitoring sastavljen od predstavnika JIP, lokalnog ureda Svjetske banke, Uprave zaštićenog područja, lokalnih (opštinskih) vlasti, stanovika sela i glavnih lokalnih NVO. Odbori za monitoring (OM) trebaju biti bazirani pri Upravama zaštićenih područja (kontakt telefon, fax, itd.).

7.3.2 RS Kadar potreban za efikasno provođenje mjera ublažavanja uticaja i monitoringa treba uključivati Jedinicu za implementaciju projekta RS, osoblje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Inspektorata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te Agencije za uzgoj i selekciju u stočarstvu i Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri ovom ministarstvu, Upravu/osoblje zaštićenog područja i rendžere (u toku radova rekonstrukcije ili izgradnje i Nadzorni organ), osoblje preduzeća Srpske šume, uz povremeni angažman opštinskih inspektora nadležnih za pitanja zaštite okoliša, poljoprivrede i šumarstva, te po potrebi stručnog osoblja sa Univerziteta u Banjaluci, Istočnom Sarajevu ili Bijeljini. Za provođenje monitoringa uticaja na stanovništvo, kao i efikasnosti mjera kompenzacija u skladu sa Okvirnim procesom (Proces Framework) za ublažavanje negativnih uticaja na stanovništvo za ovaj projekat, predlaže se izbor „Lokalnog monitora“ (LM) iz populacije stanovništva pod uticajem projekta za svako naselje unutar zaštićenog područja ili u neposrednom okruženju, ili barema jednoog LM za grupu naselja. LM trebaju zajedno izabrati JIP, Uprava svakog zaštićenog područja i predstavnici svih naselja na teritoriji ZP ili u njegovom okruženju. Pored ovoga treba za svako ZP oformiti po jedan Odbor za monitoring sastavljen od predstavnika JIP, lokalnog ureda Svjetske banke, Uprave zaštićenog područja, lokalnih (opštinskih) vlasti, stanovika sela i glavnih lokalnih NVO. Odbori za monitoring (OM) trebaju biti bazirani pri Upravama zaštićenih područja (kontakt telefon, fax, itd.).



63

Za oba Entiteta utvrđene su slijedeće potrebe jačanja: a) Nabavka opreme Vrsta opreme Količina

(#) Jedinična cijena (KM)

Ukupna cijena (KM)

Izvor nabave

Oprema za analizu kvaliteta zraka

1 komplet 3000 3000 inostrani

Piezometri za monitoring podzemnih voda (uključujući cijenu instalacije)

3-5 po Z.P.

1000 3000 - 5000 po Zaštićenom području

Lokalni

b) Obuka i usluge konsultanata Vrsta obuke: - Obuka o mjerama zaštite okoliša

- Obuka o domaćim zakonskim odredbama i standardima - Obuka o okolišnom monitoringu

Učesnici: - Ključno osoblje Uprava Zaštićenih područja koje bi dalje vršilo sekundarnu obuku rendžera

- Lokalni monitori - Jedinice za implementaciju projekta (koordinacija)

Svrha obuke: Osposobljavanje za efikasno upravljanje i monitoring Z.P. Trajanje obuke: Dva do četiri segmenta, svaki u trajanju 2-3 dana. Datumi početka i kraja:

Mjesto održavanja:

Zavisi od broja učesnika. Možda bi najbolje bilo imati jedan program u BiH , u nekoj centralnoj lokaciji u odnosu na projektne lokacije, npr. Sarajevo, Zenica ili na mjestu iz kojeg je registrovan najveći broj učesnika.

Institut ili organizacija koja obavlja obuku:

Lokalne organizacije i konsultanti sa adekvatnim iskustvom. Po potrebi, strani stručnjak.

Teme obuke:

- Značaj očuvanja biodiverziteta i okoliša - Zahtjevi primjenjivih zakona - Mjere zaštite okoliša, uključujući bezbjedno rukovanje,

skladištenje i upotrebu radnih materijala, održavanje opreme, protivpožarne mjere, postupanje u incidentnim situacijama

- Važnost monitoringa i kako ga provoditi Metode obuke:

Obuka treba biti organizirana tako da sadrži teoretska predavanja, ali da se pri tome fokusira na aktivnom učešću polaznika i njihovoj interakciji, u kombinaciji sa specifičnim primjerima iz prakse. Ovaj grupni pristup polaznike bi trebao stimulirati da implementiraju stečeno znanje, a sama metodologija bi se koristila kao osnov za razvoj budućih koncepata obuke.

Materijal za obuku:

Za vrijeme obuke preporučuje se distribucija jednostavnih publikacija o temama obuke.



64

Troškovi obuke

Cijena (KM) Opis Uz korištenje usluga

lokalnih konsultanata (2) Uz korištenje usluga stranih konsultanata (2)

Predavanja 3000 6000 Literatura za distribuciju 500 500 Iznajmljivanje prostorije / tehnička podrška

1000 1000

Prenoćište (ako potrebno) 50 / učesnik x 20 = 1000

50 / učesnik x 20 = 1000

Osvježenja 500 500 Ukupna godišnja cijena: 6000 9000

c) Neophodno je razviti i implemetirati provedbene propise Zakona o zaštiti prirode kojima će biti regulisana problematika zaštićenih područja. d) Za postizanje efikasnije zaštite biodiverziteta i bolje planiranje razvojnih aktivnosti preporučuje se slijedeći pristup:

- stalna podrška istraživačkim aktivnostima, naročito biološkim, - bliska saradnja entitetskih JIP, kao i uprava zaštićenih područja sa područja oba

Entiteta, uspostava koordinacionih tijela na nivou BiH - gdje je to moguće, teritorijalno povezivanje susjednih zaštićenih područja unutar BiH,

te - promoviranje regionalizacije povezivanjem zaštićenih pograničnih područja u BiH i

susjednim zemljama. Vremenski raspored aktivnosti Aktivnost Datum početka Trajanje Krajnji

datum Mjere ublažavanja Aktivnosti monitoringa (nadzora)

Početak implementaciuje mjera ublažavanja je datum početka građevinskih aktivnosti ili datum početka rada ZP. Datum kraja za fazu izgradnje je 10 dana po završetku radova ili dok se eventualna zagađenja ne uklone iz tla ili voda. Početak aktivnosti monitoringa je vezan za datum početka radova, a kraj u fazi igradnje je mjesec dana nakon završetka radova ili nakon uklanjanjanja eventualnih zagađenja iz tla ili vode. Datum početka aktivnosti monitoringa za fazu rada ZP je datum početka projektnih aktivnosti na datoj lokaciji ili datum početka rada ZP u slučaju novih ZP. Krajnji datum: nije primjenjivo obzirom da se ne očekuje zatvaranje ZP. Učestalost monitoringa je navedena u tabeli Okolišni monitoring.

Aktivnosti obuke Obuku treba provesti barem dva mjeseca prije efektivnog početka implementacije projektnih aktivnosti.



65

7.4 Institucionalni aranžmani Efikasan monitoring nije moguć bez jakog učešća lokalnog stanovništva. Zato stanovništvo sa područja ZP ili neposrednog okruženja treba motivirati da obavještava LM o bilo kakvim uočenim prekršajima ili uticajima na stanovništvo ili okoliš u vezi projekta. Svaki Odbor za monitoring (OM) treba imati 2-4 redovna godišnja sastanka za analizu svih aspekata implementacije projekta na osnovu jasno utvrđenih indikatora uspjeha. Dodatni vanredni sastanci se trebaju organizirati po potrebi. Predloženi mehanizam monitoringa i izvještavanja se može prikazati slijedećom okvirnom shemom:

Z P

OM

(predstavnici JIP, lokalnog ureda SB,

Opštine, LM, Uprave ZP,

glavne lokalne NVO (sastanci 2-4x godišnje)

LM

Uprava ZP

pojedinačni stanovnici

redovno izvještavanje

kvartalno

hitnislučajevii

korektivna mjera (instrukcija za akciju)

implementacija korektivne mjere



66

PRILOZI



67

PRILOG 1 - Okolišne klauzule ugovora sa izvođačima radova rekonstrukcije ili izgradnje

Većina negativnih uticaja u toku faze izgradnje ili demontaže mogu se izbjeći ili značajno ublažiti osiguranjem dosljednog poštivanja dogovorenih mjera zaštite okoliša od strane izvođača radova. Takve zaštitne mjere, sročene u formi okolišnih klauzula ugovora o izvođenju radova, trebaju sadržati najmanje slijedeće stavke: 1. Sve aktivnosti se moraju izvoditi u skladu sa važećim primjenjivim zakonskim odredbama koje se tiču zaštite okoliša.

2. Provoditi neophodne mjere zaštite prirodnih staništa ili drugih područja od posebne važnosti. Ovo mora uključivati mjere minimizacije uništavanja postojeće vegetacije na lokaciji izvođenja radova ili u njenoj okolini, kao i naknadno nadomještanje uništene vegetacije. 3. Provoditi adekvatne mjere zaštite objekata od kulturno-historijskog značaja. 4. Kamp za smještaj radnika mora biti lociran u dogovoru sa Upravom Zaštićenog područja. 5. Način upotrebe pitke vode iz javne mreže snabdijevanja vodom mora se dogovoriti sa Upravom ZP i nadležnim lokalnim preduzećem (gradski vodovod). 6. Sa Upravom ZP i lokalnim vlastima neophodno je dogovoriti i upotrebu prilaznih puteva gradilištu. Ovo uključuje preciziranje glavnih i alternativnih puteva, kao i režim saobraćanja. 7. Vremenski raspored svih radova mora biti određen u dogovoru sa Upravom ZP. Ukoliko za to ne postoje posebne prepreke, potrebno je sve aktivnosti izvoditi u redovnim dnevnim intervalima za vrijeme svijetlog dijela dana. 8. Sav građevinski otpad, uključujući iskopani materijal, mora biti propisno zbrinut. Ovo uključuje odlaganje na lokalnu deponiju, kao i upotrebu iskopane zemlje za zatrpavanje eventualnih rupa, kanala i sl. na drugim lokacijama. U slučaju odlaganja otpada na deponiju, potrebno je čuvati potvrde o predaji otpada. Spaljivanje građevinskog otpada na području ZP je zabranjeno. Po završetku svih radova, izvođač je obavezan u potpunosti ukloniti sve generirane otpadne materijale sa lokacije, te ih odložiti na za to propisno mjesto. 9. Izvođač radova dužan je koristiti ispravnu i adekvatno održavanu opremu, uređaje i vozila. Ukoliko se za pogon opreme ili uređaja koristi diesel gorivo, potrebno je koristiti gorivo najboljeg dostupnog kvaliteta, tj. sa niskim sadržajem sumpora. 10. Izvođač radova mora uvesti efikasne mjere sprečavanja prosipanja i curenja goriva, maziva, rashladnih sredstava, bitumena, boja, lakova, rastvarača/razređivača i drugih radnih tečnosti, kako u toku rada, tako i pri transportu i skladištenju takvih tečnosti. U slučaju pojave prosipanja ili curenja na tlo, neophodno je zagađeni dio zemljišta odvojiti u cilju sprečavanja dalje migracije prosute tečnosti. Odvojeni dio (zagađenu zemlju) potrebno je odložiti na propisno odlagalište. Strogo se zabranjenuje spaljivanje prosutih tečnosti. 11. Ukoliko se utvrdi da je to neophodno, izvođač je dužan pribaviti opremu za mjerenje emisija polutanata (oksida sumpora, azota, čvrstih čestica) iz opreme, uređaja i vozila u zrak, te provoditi redovno mjerenje u dogovoru sa Upravom ZP.



68

12. Izvođač radova mora sve radnike upoznati sa mjerama minimizacije stvaranja buke i prašine u toku radova.



69

PRILOG 2 – Zabilješke sa javnih rasprava



70

8. LITERATURA

1. Bjelčić Ž. et al., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka, knjiga, 1969; 3: 91.

2. Cvijović M.M., Redžić S. , Glasnik Zem. Muz. U Sarajevu, 1988. 3. Dizdarević M. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i

društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 87. 4. Fukarek P., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,

knjiga, 1969; 3: 107. 5. Fukarek P., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,

knjiga, 1969; 3: 189. 6. Lakušić R. et al. ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,

knjiga , 1969; 7. Lakušić R. et al. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija

prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 15. 8. Lakušić R., Kutleša L. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija

prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 115 9. Lakušić R., Redžić, S., Glasnik CANU, Prirodne nauke, 1989; 10. Lakušić R., Redžić, S.. Zbornik referata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija

prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 25. 11. Mehanović S. ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matem. nauka,

knjiga, 1969; 3: 293. 12. Pavlović B. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i

društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 95. 13. Redžič S. et al.. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih

i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 81. 14. Redžić S. et al. . Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 1984, 39:

15. Redžić S. et al. 1983-86. Vegetacijska karta BiH. Listovi Jajce 4. Biol. Inst. Univ.

U Sarajevu. 16. Redžić S. et al., Bilten Društva ekologa BiH, A., 1988; Sarajevo 17. Redžić S., Annali di Botanica , 2002. 18. Redžić S., Annali di Botanica, 1999. 19. Stefanović V. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i

društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 75. 20. Stefanović V. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i

društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 75. 21. Šilić Č. , Glasnik Zem. Muz., PN, NS., 1992-95; 31: 323. 22. “OKVIRNA VODOPRIVREDNA OSNOVA“,Javno Vodoprivredno preduzeće

„Vodoprivreda Bosne i Hercegovine –Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.god. 23. Hidroenergetska rješenja slivova u Bosni i Hercegovini, Energoinvest,

Energoinženjering, Higrainženjering, Sarajevo, April 1990. god. 24. “Katastar akumulacija u BiH.“ENERGOINVEST,Higrainženjering,Sarajevo,April

1982.god. 25. Vodne snage Une i Sane,Elektroprojekt,Sarajevo 1959.god. 26. Studija o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastir na rijeci

Unac,Energoinvest,Energoinženjering,Higrainženjering,Sarajevo 1986.god



71

27. Nacionalni okolišni akcioni plan ,2002. 28. Studija izvodivosti Igman-Bjelašnica-Treskavica Visočica (2001.) 29. Studija izvodivosti za NP Una - Elektroprojekt, 2005. 30. Plan upravljanja za NP Sutjeska za period 2003-2012. (2002.) 31. Studija ŠG Janj i Lom - Dr. Zoran Maunaga i dr. (2001.) 32. Nacrt dokumenta Socijalna procjena za projekat zaštićenih šumskih i planinskih

područja, Prism Research, 2006.

Documents

Okolisna Procjena - - Projekat Zasticenih Sumskih i Planinskih Podrucja (UnEncrypted !!!)