OGRANKA SELJA ČKE SLOGE BUŠEVEC...4 Godišnjak Ogranka seljačke sloge - Buševec edan od povijesnih spo-menika Plemenite općine Turopolje je višestoljetna ka-pelica Sv. Ivana

DVOBROJ 35 i 36

GODIŠNJAKOGRANKA SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC

Pred vama je novi broj Godišnjaka za 2001. i 2002. godinu. Nadam se da ćete njime biti zadovoljnijinego prošlogodišnjem primjerkom, gdje se, nažalost, zbog lošeg tiska i nekvalitetnog papira izgubilaljepota originalnih fotografija, a zbog nesporazuma u komunikaciji i organizaciji dobili ste ga kojimjesec kasnije nego što je planom bilo predviđeno. No tko radi, taj i griješi. U zadnji čas odlučeno jeda ovaj dvobroj izađa cijeli u boji. Nadam se da ćete njime biti zadovoljni.

Što reći o radu Ogranka u zadnje dvije godine? Kao i obično, rad Društva pratile su brojneaktivnosti u svim sekcijama. U 2001. godini dramska sekcija je pod vodstvom Josipa Kovačevićaovjekovječila predstavu Pismo bana Jelačića. Taj je spektakl u životopisnoj odjeći onoga dobaizveden na pozornici u Buševcu, a dijelovi predstave na kazališnim daskama Velike Gorice,Zaprešića i Petrovaradina. Naši Buševčani su u dalekoj Vojvodini prvi nakon deset godina kulturne

izolacije te države imali čast biti ambasadori kulturne suradnje s našim sunarodnjacima. Na tradicionalnom SKAŽ-upredstavili su se malobrojnoj publici odličnim predstavama Kolinje i Mene nitko ne razumije. Godina 2002. također jebila vrlo plodonosna. Ostavši bez voditeljice Tee Gjergjizi, te nezavidne i odgovorne dužnosti prihvatio se dugogodišnjičlan dramske sekcije, Milenko Tošić. Iako bez redateljskog iskustva, njegova prva predstava “Za kunu nade” bila jepravo iznenađenje i poslastica za ljubitelje kazališnog amaterizma. Na SKAŽ-u je glavna glumica u toj predstavi,talentirana i perspektivna Ana Katulić, osvojila hvalevrijednu nagradu za najbolju glumicu!

U folklornoj sekciji također se radilo “punom parom”. U 2001. godini uspostavljena je kulturna suradnja sasunarodnjacima iz Welsa (Austrija), a nastavljena je suradnja s dugogodišnjim prijateljima iz Kolnjofa (Mađarska) iKlokotiča (Rumunjska). Ogrankaši su osjetili veliku čast i radost što su pozvani u Klokotič upravo u trenutku kada sunjihovi prijatelji primili jednu od najvažnijih nagrada za kulturu koju je dodijelila Hrvatska matica iseljenika-NAJSELO2001. kao pohvala i poticaj za očuvanje i njegovanje hrvatske narodne baštine u svakodnevnom životu. Godine 2002.uslijedio je dugo očekivani odlazak u Kanadu na Kanadsko-hrvatski festival-Istok koje su baš taj put organizirali našisunarodnjaci i domaćini HKUD “Zvuci tamburica” iz Oakvillea. Te iste godine Hrvati iz Kanade i Austrije uzvratili su imposjet, a Ogranak je gostovao u Mađarskoj garantirajući time nastavak dugogodišnje hvalevrijedne kulturne suradnje.Folklorna sekcija OSS nastupila je na smotri folklora Grada V. Gorice pokupivši odlične kritike za koreografiju, nošnje ivokalnu izvedbu. Zajednica KUD-ova grada V. Gorice organizirala je koncert u V. Lisinskom “Dobro došli u Turopolje”.Tom prigodom naši folkloraši predstavili su se razdraganoj publici koreografijom Mojmira Golemca “Turopoljskimladečki”, skraćenom verzijom Turopoljske svadbe. A naš Momo, svaka mu čast, na žalost mnogih napravio je velikuprekretnicu u svojoj karijeri. Na godišnjem koncertu koji je LADO posvetio njemu u čast, otplesao je svoje posljednjeprofesionalne korake na “daskama koje život znače” i otišao u zasluženu mirovinu. No, time nije prestao njegovedukativni rad. Sada će barem imati više vremena podučavati mlade naraštaje ljepotama hrvatskog plesa i pjesama. Sizvedbom Turopoljske svadbe Ogrankaši se također moraju ponositi. Po prvi put su glavni glumci-mladenci bili MarinaVnučec i Mario Sever, no njihove godine nisu bila prepreka da gotovo profesionalno odglume i otplešu svoje uloge. Tkozna, možda će im te uloge jednom u životu biti vrlo korisne.

Foto-kino sekcija je, kao što vidite, izdala Godišnjak (op. na vrijeme!), i prihvatila se velike i nezavidne zadaće dasve slike koje su slikane od osnutka Ogranka do danas kompletiraju, arhiviraju i putem skeniranja stave na CD kako bise zauvijek sačuvale od eventualnog uništenja. Netko će reći-vrlo bitno! No iskreno vjerujem da mnogi kulturnoneosviješteni mještani i neke mlade koje su došle u Buševec iz mjesta koja nemaju tako bogatu kulturnu tradiciju iumjetnički amaterizam vjerojatno neće znati prepoznati ovaj trud i muku. No moralna obveza svih nas je da sačuvamodokumentiranu baštinu našeg Ogranka i cijelog Buševca. Moj cijenjeni i ljubljeni suprug, Emil Bobesić proveo je mnogosati do kasno u noć, skenirajući sve te fotografije i ujedno ih sortirajući po godinama i događajima. Napravio je velikiposao, do sada je skenirao preko 2000 fotografija. Zahvaljujući njegovom trudi i mojem razumijevanju za njegove “noćneaktivnosti” mnoge fotografije su u kopiji ispale puno bolje od originala. Ništa bez kvalitetne tehnike! U tijeku je brojanje,ažuriranje i obilježavanje svih fotografija naljepnicama kako bi se u budućnosti u svakom trenutku znalo gdje se kojafotografija nalazi.

Ovim putem velika hvala gospodinu Ivanu Kosu iz Kuča, dugogodišnjem aktivnom i počasnom članu Ogranka kojije sve ove godine s puno ljubavi čuvao (i očuvao) slike i ostalu arhivnu građu našeg KUD-a. Posebna hvala gđi. prof.Ljubici Pernar-Robić, također aktivnoj članici OSS, koja uvijek poput dobre vile i s puno razumijevanja uskoči u sveaktivnosti Društva, od lektoriranja Godišnjaka pa do pisanje raznih tekstova, govora i sl. Hvala i župniku Đuri Sabolekušto mi je ustupio vrijednu dokumentaciju o rođenim i umrlim u našem mjestu u posljednjih 12 godina. Vjerujem da ćemnogima biti pregledno i zanimljivo pročitati te podatke, i to na jednom mjestu.

Što na kraju reći? Vjerujem da će slijedeće godine rad Ogranka biti bogat kao i svih ovih godina, da će nastavitiputovima slave njegovih osnivača. Ponosna sam što su se u 2002. godini neki članovi OSS aktivno uključili u izradiGodišnjaka, putem pisanja tekstova, te time pridonijeli raznolikosti. Treba napomenuti da je Emil Bobesić počeo raditi naizradi WEB stranice Ogranka http://free-zg.hinet.hr/Oss_Busevec/. Vjerujem da će ona uskoro biti reprezentativanmaterijal cijelog Buševca s svježim informacijama, aktualnim događajima i galerijom slika.

HVALA SVIMA KOJI SU POMOGLI DA OVAJ GODIŠNJAK UGLEDA SVJETLO DANA!

Urednik Jasmina Bobesić

POŠTOVANI ČLANOVI I PRIJATELJI OGRANKA!

OGRANAK „SELJAČKE SLOGE“BUŠEVEC1920. - 2003.

GODIŠNJAKDVOBROJ 35 i 36

ZA GODINU 2001 i 2002

godina izlaženja XXXIX

Veljača, 2003. g.

Godišnjak Ogranka seljačke sloge - Buševec4

edan od povijesnih spo-menika Plemenite općineTuropolje je višestoljetna ka-

pelica Sv. Ivana Krstitelja sa-građena u Buševcu. Iako je bilamala i drvena, ipak je imala sve štoje bilo potrebno kako bi se u njojslužila Sv. Misa. U crkvi se nalaziojedan oltar, a imala je i zvonik sjednim zvonom. Kako su stoljećaprolazila, temelji su istrunuli te jekapela trebala ponovni popravak.Nanovo je preuređena; podignuta,pokrivena crijepom i podzidana, a iunutrašnji dio crkve je obnovljen.Postavljena su nova hrastova vratai novi prozori. Obnovljena kapelicaimala je tri oltara. Glavni je oltar bioposvećen Sv. Ivanu Krstitelju, apokrajnji oltari Sv. Josipu i Sv.Roku.

No, s vremenom je i starakapela postala premala zazajednicu vjernika te je 1996.godine započela gradnja novekapele u Buševcu. Iste godine ulipnju bio je blagoslov kamenatemeljca nove kapele. Kamentemeljac je blagoslovio uzoritikardinal Franjo Kuharić. Taj danćemo zauvijek pamtiti, ali i rado seprisjetiti dana koji su prethodili tojsvečanosti. Cijelo selo je bilo upripremama za taj događaj i svatkose trudio da pomogne koliko može.Svi mještani su se uključili u rad;Crkveni i Mjesni odbor te drugeorganizacije koje djeluju u selu.Veliku pomoć su dale i pjevačicenaše kapelice i članice Ogranka

“Seljačke sloge” Buševec koje suzalaganjem i pjesmom uveličaleMisno slavlje. Za ručak nakonsvečane Mise pridonijeli su našisponzori, a također i naše do-maćice i kuharice koje su pripremilerazne fine kolače i domaćugibanicu.

U nedjelju, 30. lipnja 1996.godine Svetu misu je predvodiouzoriti kardinal Franjo Kuharić, odkojega smo se nažalost zauvijekoprostili kada je otišao na vječnipočinak. Srdačno i toplo je dočekanod Buševčana uz riječi do-brodošlice i pjesmu. Pozdravili suga vlč. Đuro Sabolek i Crkveniodbor. U ime zahvalnosti uzoritomkardinalu je uručena slika našekapelice Sv. Ivana Krstitelja.

No, to je bio samo početakvelike ideje koja se trebala ostvariti.Nakon pet godina zajedničkog radai truda mještana Buševca te uzmnogo molitve, 2001. godine.kapelica Sv. Ivana Krstitelja je

napokon dobila svoj cjelovit oblikkoji ima i danas. Vrlo važandoprinos u izgradnji cijele Kapeleimalo je i blagoslov zvona na samblagdan Sv. Ivana Krstitelja, dok jeobred posvećenja zvona uslijediona samom počeku Misnog slavljakoje je ponovno predvodio uzoritiotac, kardinal Franjo Kuharić. Očitoje velika vjera dala snage dragomnam kardinalu Kuhariću i po trećiput ga dovela u Buševec. Vjerujemda je želio i s nama se radovaokako je kapelica rasla od početkablagoslova temelja pa gotovo dosamog kraja - blagoslova zvona. Iovog su puta pripomogli članoviOgranka “Seljačke sloge“ Buševecu suradnji s Crkvenim odborom izborom. Zvona su dar obiteljiKatulić Josipa iz Buševca koji je naposeban način ispunio posljednjuželju svoje preminule supruge Zlatedarovavši svojem rodnom selu ovajprekrasan dar. Iako je naša novakapela podignuta još uvijek seprikupljaju sredstva kako bi se pot-pomoglo daljnje uređenje interijera.

Naša crkva uspjela je privućine samo vjernike iz Buševca, negoi iz okolnih sela. Mislim da možemobiti ponosni i moramo cijeniti onošto imamo, snažnu zajednicu vje-rnika i složne mještane Buševca,zahvaljujući kojima se našim mje-stom širi duh zajedništva, ljubavi ivjere!

Martina Šilec

Dugi put do izgradnje nove crkve - kapelice Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu zahvaljujući zajedničkimsnagama vjernika i uz blagoslovljenje kardinala Franje Kuharića

OD TEMELJA DO ZVONA...

IZVJEŠĆE UPRAVNOG ODBORA O RADU' OGRANKA "SELJAČKE SLOGE" -BUŠEVEC U VREMENU OD 24.01.2001. do 31.12.2001.GODINE

Godišnjak Ogranka seljačke sloge - Buševec 5

UPRAVNI ODBOR

pravni odbor je sa svojih 17članova koordinirao, vodio ipratio rad cjelokupnog

Društva. U gore navedenom ra-zdoblju, Upravni odbor održao je30 sjednica, što dovoljno govori oozbiljnosti rada. Na sjednicamaUpravnog odbora donošeni suzaključci bitni za rad Društva, apod budnim okom članova Na-dzornog odbora ili barem jednogod njih troje. Sjednice su seodržavale petakom, a u vrijemegodišnjih odmora održavale su sesamo po potrebi. Od značajnijihgostovanja koje je ovaj Upravniodbor realizirao spomenuli bismogostovanje u Welsu u Austriji gdjesmo bili gosti kod Hrvata okupljenihoko hrvatskog doma Wels. Fo-lklorna i tamburaška sekcijapredstavile su se domaćinima uprepunoj dvorani hotela u Welsu. Ulipnju suorganizirali smo velikodogađanje pod nazivom PISMOBANA JOSIPA JELAČIĆA, do-maćeg pisca Josipa Kovačevića,sa glavnim organizatorom priredbeTurističkom zajednicom GradaVelike Gorice. U ovaj veliki projekatbilo je uključeno mnoštvo izvođačaod kojih i dramska sekcija OSSBuševec. U studenom smo u or-ganizaciji Hrvatske matice ise-ljenika gostovali u Klokotiču kojomprigodom je domaćinima do-dijeljena Nagrade za kulturu podnazivom NAJSELO koju jeHrvatska matica iseljenika usta-novila prije četiri godine naj-uspiješnjijem selu hrvatskih ma-njina u Europi. Smatramo da je ovanagrada došla u prave ruke znajućihtijenje ovih ljudi na očuvanjukulturnog identiteta. Od ostalihdogađanja navodimo sada većtradicionalno dolazak Djeda Mrazaza najmlađe i doček nove godine uVatrogasnom domu u Buševcu.

S obzirom na manjaksredstava za daljnji normalan radsvih sekcija unutar Društva, Up-ravni odbor odredio je mjesečnonovčano učešće svakog pojedinogčlana u folklornoj, tamburaškoj i

dramskoj sekciji u visini od 20,00kn. Donoseći ovakovu odlukuUpravni odbor se rukovodioorganizacijom rada u sličnimudrugama, te da nam se ne dogodida nam neki članovi odu nakon dvamjeseca vježbanja. Sredstva zarad društva stizala su mjesečno zaredovnu djelatnost od straneZajednice kulturno umjetničkihudruga Grada Velike Gorice, ajednim manjim dijelom od Za-grebačke županije i Ministarstvakulture.

FOLKLORNA SEKCIJA

Probe folklorne sekcijeodržavaju se dva puta tjedno i toutorkom za tamburašku sekciju iplesnu A i B sekciju, te četvrtom zatamburaške sekcije i plesni pod-mladak. Ljeti se za održavanjeproba koristi prostor doma kulture,dok zimi koristimo prostor Po-dručne škole Buševec, te im ovimputem ponovo zahvaljujemo.Folklorna sekcija sastavljena odplesne i tamburaške skupinevježbaju pod vodstvom MojmiraGolemca i Steve Borića. Plesna itamburaška "A" skupina broje oko50 članova. Na smotri folkloraGrada Velike Gorice ova skupinaizvela je koreografiju MojmiraGoleca TUROPOLJSKI MLA-DEČKI koja je od strane stručnogocjenjivačkog suda dobila najboljekritike, te se plasirali na županijskusmotru. Na županijskoj smotritakođer smo bili najuspješniji, alikako smo prema propozicijamaprekoračili minutažu nismo bili ukonkurenciji za državne susrete,već je žiri predložio da nasusretima izvedemo našu ko-reografiju kao gosti. Ova folklornaskupina je također bila gost upopularnoj emisiji Siniše CmrkaTURBOLIMACH SHOW.

U suradnji sa OŠ Vukovina iravnateljem Krešom Matašin,deset zborašica zajedno sa tam-burašima škole gostovalo je uDunbachu u Austriji gdje su se unjihovoj Župnoj crkvi predstavilibožičnim pjesmama. Pred Božić

izveden je koncert u kapeli Sv.Ivana Krstitelja u Buševcu, a gostisu nam bili Zbor Župe Kravarsko itamburaši OŠ Vukovina koji suzajedno sa našim tamburaškimpodmladkom i zborom izveli dvijebožične pjesme.

Plesna "B" skupina broji 22člana, a čine je učenici 5-8razreda. Ova skupina imala je četirinastupa, a održali su 28 proba.Plesni "C" podmladak broji 25članova učenika od 3-5 razreda, aprobe se održavaju četvrtkom.Plesni "D" podmladak počeo je saradom početkom ove školskegodine, sa 21 učenikom 1, 2 i 3razreda. Obzirom na zainte-resiranost za ples, bili smo pri-siljeni oformiti ovu grupu koja seuklopila se u rad C skupine. Ovedvije grupe rade zajedno četvr-tkom, pod vodstvom Mome ipomoćnice voditelja Sanje Bo-besić.

Tamburaški podmladak broji8 dječaka i jednu djevojčicu djelujutreću godinu. Napredak oveskupine čuje se na njihovimnastupima i sigurno će biti pravisvirači. Probe se održavaju dvaputa tjedno.

DRAMSKA SEKCIJA

Dramska sekcija protekle jegodine radila izuzetno puno. Samiglumci napisali su vrlo uspješanskeč pod nazivom "ŽELJKAOGRESTA I GOSTI" koji su odigralipred publikom u Buševcu i kaogosti na proslavi u Mičevcu.Također članovi dramske sekcijesami su napisali tekst predstaveKOLINJE gdje su htjeli prikazatinaše turopoljske običaje imoderniju predstavu - ponašanjedanašnje mladeži u predstaviMENE NITKO NE RAZUMIJE, asve to režirala je Tea Gjergjizi,sada već bivša redateljica dramskesekcije. Predstave su odigrane uSamoboru na smotri kazališnihamatera Zagrebačke županije,gdje su ove predstave pobraledobre kritike kod publike, a ne tako


dobre kod ocjenjivačkog suda, pase nisu plasirale dalje na državnusmotru koja se održala na Visu.Predstave su odigrane još dva putau Buševcu i jedanput u Domukulture Galženica gdje je uzmnogobrojnu publiku doživjelaveliki uspjeh.

Radom svih sekcija i Društvau cjelini možemo biti u potpunostizadovoljni. Raduje nas posebno štookupljamo veliki dio mlađe po-pulacije i što možemo na ovaj načinutjecali na njih sociološki ikulturološki kako bi postali osobena korist cjelokupnoj zajednici.

Za upravni odbor Tajnik udruge Dubravko Katulić

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI U 2001. GODINI16.02. nastup u emisiji TURBOLIMACH SHOW-folklorna i tamburaška sekcija23.02. Godišnja skupština25.02. suđenje Fašniku u Velikoj Gorici-dramska sekcija25.02. Željka Ogresta i gosti-dramska sekcija, gostovanje u Mičevcu07.04. Smotra kazališnih amatera Zag.žup. u Samoboru - KOLINJE i MENE NITKO NE RAZUMIJE, dramska sekcija12.04. gostovanje u Vrbovcu-folklorna i tamburaška sekcija19.04. smotra folklora Grada Velike Gorice-TUROPOLJSKI MLADEČKI, folklorna i tamburaška sekcija06.05. dramske predstave u Buševcu, KOLINJE i MENE NITKO NE RAZUMIJE, dramska sekcija09.06. gostovanje u Welsu Austrija-folklorna i tamburaška sekcija10.06. smotra dječjeg folklora Grada Velike Gorice, dječji podmladci16.06. organizacija događanja praizvedbe dramske kronike PISMO BANA J.JELAČIĆA24.06. Blagoslov zvona nove crkve08.07. Dani rudarske greblice u Oštrcu, folklorna i tamburaška sekcija01.09. gostovanje Hrvata iz Koljnofa29.09. Županijska smotra folklora u Velikoj Gorici, TUROPOLJSKI MLADEČKI06.10. Dani kruha u PŠ Buševec, tamburaški i plesni podmladak07.10. organizacija predstave "Automehanika Carmen"27.10. Osmi susreti hrvatskih folklornih ansambala u Velikoj Gorici, TUROPOLJSKI MLADEČKI folklorna i tamburaška sekcija kao gosti10.11. gostovanje u Klokotiću u povodu dodjele nagrade NAJSELO, folklorna i tamburaška sekcija22.11. Postao sam učenik u PŠ Buševec, folklorni i tamburaški podmladak30.11. KOLINJE i MENE NITKO NE RAZUMIJE, gostovanje dramske sekcije u Domu kulture Galženica u povodu Dana volontera,09.12. gostovanje na Radiju RTL, folklorna i tamburaška sekcija12.12. dramska predstava u Buševcu, KOLINJE i MENE NITKO NE RAZUMIJE15.12. Božićni koncert u Dunbachu Austrija, deset žena sa tamburašima iz OŠ Vukovina21.12. gostovanje u srednjoj školi u Velikoj Gorici, tamburaška sekcija21.12. organizacija dolaska Djeda Mraza23.12. Božični koncert u kapeli Sv. I Krstitelja u Buševcu31.12. organizacija dočeka Nove godine


PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 2002. GODINU

·izrada narodnih nošnji Turopolja ( prema mogućnostima )·nastupi u mjestu i Gradu Velikoj Gorici, te u Zagrebačkoj županiji i gradu Zagrebu·organizacija najmanje četiri nastupa na županijskoj razini·ugošćavanje folklornih grupa iz drugih županija i inozemstva·nastavak suradnje sa Hrvatima iz Koljnofa·nastavak suradnje sa Hrvatima iz Klokotića·gostovanje kod HKUD "Zvuci Hrvatske" iz Oakvillea·uvježbavanje nove dramske predstave·održavanje Božičnog koncerta·organizacija dočeka Nove godine


BLAGAJNIČKO POSLOVANJE OSS-BUŠEVECod 01. siječnja 2001.do 31.prosinca 2001. godine

PRIHODI:kn

1. Donos salda iz 2000 godine 23.720,752. Članarina za 2001 godinu 8.740,003. Ministarstvo kulture 12.000,004. Kamata na depozit 806,865. Turistička zajednica Velike Gorice za Fašnik 3.000,006. Grad Velika Gorica, redovna djelatnost 106.000,007. Zajednica kulturno umjetničkih udruga Zagr. županije 2.000,008. Hrvatska matica iseljenika - troškovi gostovanja u Klokotiću 1.042,059. Naknada sekcija za 11. i 12. mjesec 2.520,0010. Povrat sredstava DVD-a Buševec 6.000,00

UKUPNO PRIHODI: 165.829,66

RASHODI:

1. Troškovi održane godišnje skupštine 8.849,192. Uredski materijal i uređenje službenih prostorija 1.497,383. Video snimke 80. Obljetnice i Božičnog koncerta 2.500,004. Troškovi telefona, poštarine, struje 2.284,855. Popravak instrumenata i žice za instrumente 5.676,006. Popravak čizama, opanaka 2.499,947. Dječja bjelina, cabajke, parte i čipke za Draganić 3.564,678. Prigodni pokloni članovima Društva 4.403,009. Gostovanje Hrvata iz Koljnofa 1.980,0510. Pretplate, aranžmani, vijenci, suveniri 950,0011. Oprema scene za potrebe predstave "KOLINJE" 861,0012. Troškovi sekcija na nastupima 11.036,1813. Prijevoz sekcija na nastupe 13.545,6014. Izrada fotografija 1.352,3215. Troškovi gostovanja u Klokotiću u Rumunjskoj 1.042,0516. Usluge zavoda za platni promet 498,0217. Honorari i putni troškovi stručnih voditelja 42.174,9818. Porez i prirez na honorare stručnih voditelja 6.094,3319. Posudba sredstava DVD-u Buševec 6.000,00

UKUPNI RASHODI: 116.809,56

REKAPITULACIJA:UKUPNO PRIHODI: 165.829,66UKUPNO RASHODI: 116.809,56Saldo na dan 31.12.2001 49.020,10

U gotovini: 7.013,02Na žiro račun: 42.007,08

Blagajnik:Marjan Detelić


Kratki prilog Izvješću o radu dramske sekcije (Pučkog kazališta) Ogranka “Seljačke sloge”Buševec za godinu 2001.

Izvješće o praizvedbi i reprizama dramske kronikePismo bana Jelačića

ismo bana Jelačića je trećeveće dramsko djelo domaćegredatelja i pisca Josipa

Kovačevića, čija je uspješna spe-ktakularna praizvedba održana 16.lipnja na ljetnoj pozornici i u okolišuDoma kulture u Buševcu, a upovodu 200. obljetnice rođenjabana Josipa Jelačića.

Osim naših, imali smo idvojicu vanjskih glumaca amatera(iz V.Gorice i Kuča) koji su većsudjelovali i na Turopoljskoj svadbite Velikom turopoljskom spravišćuA.D.1553. Također smo imali če-tvoricu konjanika (tzv.šerežana) ikonjsku zapregu za dovoz i pratnjubana Jelačića iz ergele gospodičneLidije Bašnec iz Male Mlake.Limena glazba DVD-a VelikaGorica i Turopoljski banderij podzapovjedništvom kapetana ZlatkaCekovića, za što se zahvaljujemoPOT-u, nastupili su u završnoj fazipredstave. Iza predstave nastupilisu naši mladi folkloraši.

Prilikom uređenja pozornice,čišćenja okoliša, organizacije za-bave (nakon predstave) i sl.posebno su se angažirali članoviU.O.OSS-e predvođeni odlučnimpredsjednikom Brankom Črnkom.Uspješan organizator i financijerbila je Turistička zajednica GradaVelike Gorice na čelu s agilnomdirektoricom Ružicom Rašperić.Sponzori su bili: Netra computers-Velika Gorica, Konzum; samo-posluživanje - Buševec, Elektro-instalacijski radovi B. Črnko-Buševec, Spektra-Caffe bar “Ban-derij” - Buševec, Bovje - Zagreb iSever trade - Rakitovec.

Dva dana uoči rođendanabana Jelačića 14. listopadaodržana je predstava u dvoraniDoma kulture u Zaprešiću, a uorganizaciji njihove Turističkezajednice, tj. radišne i svestrane di-rektorice Branke Barilović i Turi-stičke zajednice Grada VelikeGorice. Predstava je izvedena, štoje razumljivo, bez konjice i limene

glazbe. Imali smo samo mali bubanji kazetofon koji je odsvirao Jelačić -marš. Turopoljski banderij nastupioje sa svega sedmero ljudi. Nakonpredstave glumačka ekipa na čelusa Turopoljskim banderijem uNovim dvorima položila je buketcvijeća OSS-e Buševec na grobvelikog Bana i razgledala s vanjskestrane zgrade i imanje, nekadašnjevlasništvo obitelji Jelačić.

Na 200. rođendan banaJelačića 16. listopada 2001. godinenakon ponovnog otkrivanja spo-men ploče na rodnoj mu kući uPetrovaradinu, dvojica našihglumaca Drago Katulić (Ban) iZlatko Vnučec (Satnik) zajedno sa“Plemićkom mladeži” i mažo-retkinjama “Jelačićkima” u orga-nizaciji Poglavarstva Grada Za-prešića, nastupali su s nekolikoulomaka - prizora iz predstave ioduševili zahtjevnu publiku. UVelikoj Gorici, u kino dvoraniPučkog otvorenog učilišta 13.studenog održana je reprizanavedene predstave.

Predstava je svugdje doži-vjela uspjeh što je vidljivo iz tiska ivideo - kazeta, a nakon svake pri-redbe održan je domjenak zaglumce i uzvanike. Glumci susvojim glumačkim umijećem isrcem podigli predstavu na zavidnu

visinu i zato su kao cjelina zaslužilisvaku pohvalu. Kako oni “domaći”,tj. koji su glumili stare Buševčanegodine 1848. (Op. Bože moj, kakoje to stvarno bilo u Buševcu?):Marica Grđan kao vrijedna irazborita krčmarica, Milenko Tošićkao njezin poslušni muž, iskusniFranjo Kos i zagrijani BrankoBerković kao ugledni Buševčani,dočekali su s našim tamburašimaFranjom Kovačevićem, JurajemČrnkom, Željkom Črnkom, SašomLučićem i Markom Robićem banaJelačića. Njihovu pjesmu i svirku sradošću u srcu slušali su “pri-došlice” , tj. ban Jelačić i satnik kaoi gledatelji.

Ostali već nam dobro znaninaši glumci rado viđeni na našojpozornici Vlado Robić, StjepanRožić, Stjepan Šipušić, LidijaMajcenić, Saša Robić i MarinaVnučec su ovom predstavomzapisali u svoju biografiju po jošjednu uspješno odigranu ulogu.Šaptač je bio, zna se, BrankoKatulić. Tako je i 2001. godina ušlau povijest našega sela i Društva sovom velikom i spektakularnompredstavom, na ponos našeg OSS-ei čitavog Turopolja!

Autor i redateljJosip Kovačević


čast u slavu 200.godina ro-đenja Josipa bana Jelačića unjegovom rodnom mjestu,Petrovaradinu-Vojvodina,

priređena je i dostojno obilježenajedna tako znamenita obljetnica.Kulturno - umjetničko izaslanstvo izHrvatske činili su: Jelačićeve mažo-retkinje i plemićka mladež iz Za-prešića te dramska skupina Ogranka“Seljačke sloge” iz Buševca.

Buševčani se od uvijekponose banom Jelačićem. Da li jetome uzrok činjenica da je on upravoiz krčme u Buševcu pisao svombratu pismo da je postao ban, ilinjegova veličina i dostojanstvo kakočovjeka tako i političara, pokazati ćevrijeme. No, jedno je sigurno.Buševčani su izvedbom ulomkapredstave Pismo bana Jelačićavjerodostojno i u životopisnim noš-njama onoga vremena dali svoj do-prinos ovakvoj značajnoj mani-festaciji. Predstavu je napisao irežirao Josip Kovačević, a glumili su

Drago Katulić (ban Josip Jelačić) iZlatko Vnučec (satnik Vinko-banov pratilac).

Cijeli program, koji seodvijao u 300. godina staromsamostanu Svetog Jurja, u crkviciu kojoj je i sam ban kršten,započelo je Misnim slavljem kojeje predvodio pomoćni biskup sri-jemski Đuro Gašparović, dekanviktorijata Srijemskog. Svetoj Misisu, osim puka, bili nazočni ipredstavnici vlade RepublikeHrvatske i Savezne RepublikeJugoslavije. Nakon Svete Miseuslijedilo je otkrivanje spomen-ploče koja je postavljena na rodnukuću bana Jelačića. Zanimljivo jeda je ta ploča po drugi putpostavljena na isto mjesto. Prva jebila postavljena povodom 100-teobljetnice Banova rođenja iskinuta je pri završetku 2.svje-tskog rata 1945. godine. Ploču suotkrili predstavnik hrvatskogveleposlanstva, gosp. Ivan Prelog

Članovi OSS Buševec gostovali u Petrovaradinu povodom 200.obljetnice rođenja bana Jelačića

DIRLJIV PRVI SUSRET S NAŠIM SUNARODNJACIMA U VOJVODINI!

i gosp. Nenad Čanak, istaknutivojvođanski političar.

Svečani program započeo jeprigodnim kulturno - umjetničkimprogramom koji je izvelo društvo izPetrovaradina. Svi prisutni sutakođer uživali i u valceru, koji suotplesali obučeni u vjerodostojnuodjeću članovi Plemićke mladežiZaprešić, a bili su oduševljeni ioriginalnom točkom koju su izveleJelačićeve mažoretkinje iz Za-prešića. Operna pjevačica BarbaraOtman također je prekrasno izvelasvoj dio programa.

Prema riječima hrvatskihizvođača, sve je bilo jako dirljivo, aposebice činjenica da su oni,upravo na obljetnicu 200. godinarođenja bana Jelačića, nakon višeod 10. godina uspjeli uspostavitikulturnu suradnju s našim suna-rodnjacima - Hrvatima koji već višestoljeća žive i umiru u Vojvodini!

J. Bobesić

“GLASNIK TUROPOLJA”, broj 198, studeni, 2001.godine “PRIGORSKI KAJ”, 1.studeni 2001.godine, broj 107. “GLAS KONCILA”, broj 27, 8.srpanj 2001.god. str.27 “HRVATSKO SLOVO”, 28.prosinac 2001.godina “GLASNIK TUROPOLJA”, broj 188, lipanj, 2001.godina “GLANIK TUROPOLJA”, broj 189. lipanj 2001.godina “REPORTER” ,lipanj 2001.godina “GLASNIK TUROPOLJA”, broj 197, listopad 2001. godine

SPEKTAKL - PISMO BANA JELA-ČIĆA IZVEDENO UBUŠEVCU, VELIKOJ GORICI, ZAPREŠIĆU, I

PETROVARADINU MEDIJSKI JE POPRAČENO:


Dani kruha 2001. Godine

Za Dane kruha u našoj školi je bilaprekrasna priredba. Na njoj sam i janastupala. Moji su me roditelji došligledati. Sve smo dobro od plesali.Kada je moja skupina nastupala,bilo je divno, a poslije malodosadno. No, sve u svemu, bilo jesuper.

Lorena Petrac, 2.razred

Zašto volim folklor?

Idem na folklor godinu dana. Imalismo mnogo nastupa. Probe imamosvaki utorak i mnogo toga učimo.Voditelj nam je Mojmir Golemac.Najnovija koreografija nam je LepaMara kolo vodi. S tom smokoreografijom nastupili u VelikojGorici. Jako mi se sviđa kadaidemo na nastupe i probe, jermnogo toga savladamo i naučimo.A osim toga, odlično se zabavljamoi družimo.

Ivan Robić, 4.razred

Zašto idem na folklor?

Idem na folklor već godinu dana ijako mi se sviđa. Idemo na probesvaki utorak i svaki put nešto novonaučimo. Naš voditelj je MojmirGolemac. Na nastupe idemo dapokažemo svoje znanje. Zadnji putsmo nastupili 31.03.2002. u VelikojGorici gdje smo pokazali svojeznanje koreografijom “Lepa Marakolo vodi”.

Ivana Rožić (Ivan) IV razred.

Kako se ponašamo na probi?

Pred svaki nastup probu imamodva puta tjedno. Gospodin Mojmirje od nas tražio da pred publikompokažemo svoje znanje što smoučili na probama. Na žalost, sdokazivanjem pred publikom imalismo mnogo problema. Nekima nijebilo jasno što trebaju pokazati, aneki nisu imali nošnje koje im je daoOgranak. Gospodin Momo jeobjašnjavao i objašnjavao dok plesi pjesmu nismo usavršili. Bilo jenaporno, ali zahvaljujući gospodinu

KAKO DJECA DOŽIVLJAVAJU FOLKLORNI RAD ?

Mojmiru i Ogranku nama je bilopuno lakše.

Doroteja Bobesić, 4. razred

Smotra folklora 2002.godine

Jedne večeri na probi naš nam jeučitelj rekao da moramo viševježbati, jer nas čeka veliki nastup -Smotra folklora. Bili smo sretni, inestrpljivo smo čekali taj svečanidan. Kada je došla ta dugoočekivana nedjelja svi smo veseloautobusom krenuli do Velike Goricegdje se održavala Smotra folklora.U prostoriji gdje smo se uređivali zanastup svi smo s tremom inestrpljenjem očekivali naš izlazakna pozornicu. Kada nas jevoditeljica najavila, imali smo jošveću tremu. Kada smo napokonpočeli svirati, ohrabrili smo sepljeskom publike i trema je nestala.Tako je naš nastup na smortizavršio izvanredno!

Tomislav Božić, 6.razred


io je to naš prvi posjetaustrijskom gradiću Welsu(o.p. pokraj Linza), njegovim

stanovnicima-hrvatskim radnicimaiz baranjskog mjesta Duboševica,te Hrvatima iz srednje Bosne kojisu na privremenom radu u ino-zemstvu. Povod našeg gostovanjaje proslava desete obljetniceHrvatskog doma Wels te proslavaDana državnosti. Kulturna sura-dnja dogovorena je prošle godinepreko konzula u Austriji uz pomoćgosp. Ivana Rožića, takođerogrankaša i dugogodišnjeg akti-vnog voditelja dramske sekcije.Doček pedesetak članova Ogranka"Seljačke sloge" Buševec oddomaćina bio je vrlo srdačan iprepun emocija. Nakon razgle-davanja starog i povijesnoggradića navečer smo u njihovomhotelu izveli cjelovečernji program.

Nastup je bio "pravi pogodak" ili setako barem svima nama činilosudeći prema reakciji našihsunarodnjaka koji su s velikompažnjom i suzom u oku promatraliizvedbu spleta pjesama i plesova izsvoje domovine, prisjećajući seprekrasnih trenutaka koje su u njojnekad davno doživjeli. Nastup jezavršen velikim pljeskom i s mnogoriječi zahvale zbog našeg posjeta unjihovom trenutnom boravištu.Nakon službenog dijela nastavilismo ugodno druženje uz razgovor izabavu do jutra uz pomoćuzajamne tamburaške suradnjenjihovog zabavnog glazbenogsastava i naših tamburaša. Jutrouoči povratka Ogrankaša uHrvatsku svi zajedno smoprisustvovali Sv. Misi koja jeslužena na hrvatskom jeziku i kojuje predvodio hrvatski župnik. Sv.

Misi je prisustvovalo petstotinjakljudi. Pred sam odlazak, ruke pre-dsjednika Ogranka gosp. BrankaČrnko i predsjednika Hrvatskogdoma Wels gosp. Stipe Matanov,čvrsto su se stisnule, uz obećanjeizrečeno na obostrano zado-voljstvo: “Vidimo se slijedećegodine u Buševcu!” Biti će to jedi-nstvena prilika za Hrvate koji su naprivremenom radu u Austriji (a nekisu tamo i više od 30 godina) danapokon, makar i na kratko posjetesvoju domovinu te se prisjete starihhrvatskih narodnih običaja i godinakoje su tamo proveli prije nego li su"trbuhom za kruhom" došli uAustriju.

Jasmina Bobesić

Ogranak "Seljačke sloge" posjetio sunarodnjake u Austriji

Početak hrvatsko-austrijske kulturne suradnje



učko otvoreno učilišteSamobor bilo je domaćin 4.Županijske smotre kaza-

lišnih amatera Hrvatske. Smotru jeispred Zagrebačke županije otvoriožupan Branimir Pasecky, ista-knuvši da svaki rad u amaterskomkazalištu zahtijeva veliko dje-lovanje, mnogo truda i nesebičnogodricanja te da zaslužuje svakopriznanje. Tom prigodom je otvo-rena zanimljiva i hvalevrijednaizložba “Čovjek i (njegova) priroda”koju su postavili članovi teatraOtočani iz Ivanić-Grada. Nažalost,iako se SKAŽ odvijao u čak tridana i tom prigodom su prisutnimogli uživati u čak osam kazališnihpredstava, publike gotovo da i nijebilo. Zbog toga su mnogi glumci-amateri, ali i organizatori ostalineugodno iznenađeni jer su pri-godom prošlogodišnjeg i pret-prošlogodišnjeg održavanja SKA-ŽA-a u Buševcu bili naviknuti na(pre) punu salu, gdje se tražilo"mjesto više". Da li je problem uneinformiranosti javnosti ili neza-interesiranosti za takvu vrstuumjetnosti potencijalne publiketrebaju se organizatori zapitati ipotruditi da se takav "fijasko"slijedeće godine ne dogodi.

Tako su prvog dana SKAŽ-anastupili članovi plesnog kazalištaTO-POU Samobor izvevši pred-stavu "DIPTIH-(BITI SJAJ)" autoraIve Pavišić. Treba naglasiti da je toprvi kazališno-plesni projekt tegrupe koji se odvija u dva relativnonezavisna dijela gdje se ukontinuiranom tijeku magičnog zbi-vanja kristaliziraju pojmovi poja-vljivanja, rađanja, komunikacije,individualiteta te mnogih drugihčari. Članovi dramske družine"Tomaš Mikloušić" pri Gradskomkazalištu Jastrebarsko izveli supredstavu "Luda noć u hoteluBalkan" prema istoimenom pre-dlošku popularnog engleskogdramatičara Raya Cooneya. Takomedija u dva dijela nastala jepod redateljskom palicom NinaŠkrabe, poznatog hrvatskog dra-matičara i scenarista.Drugi danSKAŽA održane su čak četiri

PUNO PREDSTAVA - MALO GLEDATELJApredstave. Prvu predstavu "Bum siprivuščil punicu" izveli su članoviDramske sekcije KUD-a "Ku-pljenovo.” Autor teksta, scenograf iredatelj je Zorica Jandras, aprikazuje svakodnevni život jedneobitelji. Predstava je izvedena nastarinskom kajkavskom narječjukakvo se danas rijetko može čuti.Zadnju predstavu te večeri "Sta-klena Menažerija" prema isto-imenom dijelu Tennessee Williamsizvelo je Zelinsko dramsko kaza-lište ZAmKA. To je vrlo zanimljiva ioriginalna predstava jer je ta"građanska drama" postavljena najedan zanimljiv, gotovo ekspe-rimentalan način: Četiri glumcacijelo vrijeme (75 minuta) sjedemirno na stolcima ispred crnogzastora, te bez ikakvog scenskogpokreta izmjenjuju replike. Njihov"ulazak" najavljuje se rasvjetom.Zadnje večeri nastupili su članoviTeatra Otočani iz Ivanić Gradaizvevši predstave "Bit ćete k'o Bog"i "Eleuzine lune." Autor predstavaje Mario Sopina. Prva predstavagovori o dualnosti čovjeka i ženekoji ih sprečavaju u ostvarenjuistinske, bezuvijetne ljubavi, adruga o eleuzijskim dramskimritualima pomoću kojih prizivajuenergiju potrebnu za život ljudskogbića.

Naravno, i ove godine jedramska skupina OSS Buševecnastupila na SKAZ-u s pred-stavama: "Kolinje" ili "Velika akcijau selu Buševec" i "Mene nitko nerazumije". Predstave su nastalepod vodstvom autorice teksta, sce-nografom i redateljicom TeaomGjergjizi. Obje predstave trebaobavezno pogledati, jer obu-hvaćaju originalnu i nadasvezanimljivu radnju prožetu krozsocijalne, ekonomske i političkeprilike svakodnevnice te brojnescenske efekte. Naravno, odličnaizvedba predstava nikoga ne trebačuditi, jer je poznato da je dramskasekcija OSS Buševec osnovanadavne 1923.godine te da su njeniglumci - amateri u svom mnogo-godišnjem dosadašnjem raduosvajali brojna lokalna, županijska,

državna i svjetska priznanja, akvaliteta i glumaca i režisera seprenosi iz generaciju u generacijuzahvaljujući napornom i požr-tvovanom radu svih članova.Organizatori SKAŽ-a pohvalili susve sudionike te istaknuli da mno-ga mjesta žive za svoj kazališniamaterizam čiju kvalitetu i idejeprenose s generaciju na gene-raciju.

Jasmina Bobesić

Što kaže...

Miroslav Burić, pročelnik Župa-nijskog upravnog odjela zadruštvene djelatnosti: "Želim daova Županijska smotra potaknemnoga mjesta da pokrenu svojvlastiti kazališni amaterizam. Svrhaove smotre nije natjecateljska,mada ima djelomice i tu sa-stavnicu. Daleko važnije od samognatjecanja je da su se kazalištarciskupili na jednom mjestu, popričali,međusobno se družili te razmijeniliiskustva i vidjeli što drugi rade.Svaka od ovih predstava stvorenaje uz golem trud i u velikom mate-rijalnom siromaštvu. No, za veli-činu kazališnog djela to nikada nijebilo važno, i zato želim da svi s ovei slijedećih smotri odemo kućiduhovno bogatiji za još jednonezamjenjivo iskustvo.

Održana 4. smotra kazališnih amatera Hrvatske


iti velika hladnoća nije moglaspriječiti buševčane da usvom Domu kulture po-

gledaju pučku komediju “Kolinje” ikazališnu minijaturu “Mene nitko nerazumije”. Predstavu je napisala irežirala Tea Gjergizi.U predstavama “Kolinje” i “Menenitko ne razumije” glumili su: FranjoKos, Marica Grđan, Milenko Tošić,Ljiljana Katulić, Zlatko Vnučec,Nada Vnučec, Vera Pribanić, LidijaMajcenić, Jadranko Katulić, VladoRobić, Saša Robić, Nives Zagorac,Marina Vnučec, Goran Vnučec,Dejan Tošić i Ana Katulić. Iakokazališni amateri, glumci su se nasceni ponašali toliko profesionalnoda su se neki gledatelji tolikouživjeli u sadržaj odlično izvedenihpredstava, pa su se htjeli glumcimapridružiti čak na sceni! Ovapredstava je do sada mnogo putaizvedena u Buševcu, no zanimljivaje činjenica da uvijek pobudi goleminteres i gledatelji je žele ponovnogledati.

J. Bobesić

Pučko kazalište OSS Buševec izvelo predstave u Domu Kulture u Buševcu

KOLINJE NA BUŠEVSKI NAČIN


ramska predstava Pismobana Jelačića izvedena jena ljetnoj pozornici Buševec

povodom 200. obljetnice rođenjabana Jelačića. Dramski tekst zapredstavu je napisao i režiraobuševski, književnik Josip Kova-čević, a cijeli program se odvijaopod organizatorskom palicom Turi-stičke zajednice Grada VelikeGorice. U predstavi su glumiliglumci Pučkog kazališta Ogranka“Seljačke sloge” Buševec: DragoKatulić, Zlatko Vnučec, MaricaGrđan, Milenko Tošić, Franjo Kos,Branko Berković, Vlado Robić,Stjepan Rožić, Stjepan Šipušić,Lidija Majcenić, Saša Robić, MarinaVnučec, Franjo Kovačević, ŽeljkoČrnko, Juraj Črnko, Saša Lučić,Miro Kovačević i Zlatko Ceković,dok je šaptač bio Branko Katulić. Udramskoj kronici Pismo banaJelačića radnja se zbiva u seluBuševec 26. ožujka burne1848.godine. To je doba rušenjafeudalizma u Europi i borbepotlačenih naroda za pravdu iravnopravnost. Ban Josip Jelačić,tada pukovnik i zapovjednik1. banske pukovnije u Glini, poznatirodoljub i domoljub, u noći 24/25ožujka 1848. godine kreće uZagreb na Narodnu skupštinu. Naproputovanju kroz Lekenik poštarJosip pl. Klempaj uručuje mu dekretkralja i cara Ferdinanda, pisan uBeču 23.ožujka, kojim ga ovajimenuje za hrvatskog bana ipromiče u čin generala izapovjednika I i II banske puko-vnije. Istog dana Jelačić dolazi uBuševec. U Buševcu zastaje predjednim od četiri svratišta i pišesvoje čuveno pismo, u kojemujavlja da je postao ban i general,svome bratu Đuri, potpukovniku uOtočkoj pukovniji. Cijela predstavase je odvijala na otvorenoj sceniljetne pozornice Ogranka “Seljačkesloge”, što je omogućilo banuJelačiću da se doveze na kočiji uzpratnju konjanika, svojih vojnika.Dolaskom Turopoljskog banderija,koji je u ono doba išao na vježbu uTuropoljski lug, i koji mu je odao

U Buševcu izvedena dramska predstava Pismo bana Jelačića 16. VI. 2001.

počast kada su saznali da jeproglašen banom, završava ovapraizvedba spektakularne pred-stave. Svečanosti i duhu davnihvremena su pridonijeli članovifolklorne sekcije Ogranka “Seljačkesloge” koji su izveli splet turopoljskihpjesama i plesova, te Limena glazbaDVD-a Velika Gorica, a prisutan pukje mogao uživati u turopoljskimspecijalitetima i narodnom veseljudo jutra.

Rekli su:Ružica Rašperić, direktoricu Turi-stičke zajednica Grada VelikeGorice: “U ovu dramsku predstavuuložen je golemi trud. Glumcidramske sekcije Ogranka “Seljačkesloge” su marljivo puna četirimjeseca uvježbavali ovu predstavu.Turistička zajednica je dala napravitioriginalne i vjerodostojne kostime tenabaviti sve potrebne rekvizite.Ovim putem u ime Turističkezajednice zahvaljujem konjičkomklubu “START” iz Male Mlake, skojim izvrsno surađujemo još odovogodišnje promocije Jurjeva naHipodromu. Također zahvaljujemDVD-u Velika Gorica koji su beznaknade ustupili svoju limenuglazbu, te Turopoljskom banderijukoji su bez naknade uveličali ovuspektakularnu predstavu. Zbog zah-tjevne tematike u predstavu jeuloženo mnogo financijskih sred-stava, pa ovim putem Turističkazajednica zahvaljuje svim spon-zorima iz Buševca koji su pomoglida se ova predstava izvede spe-ktakularno, kako joj i priliči. U svimdosadašnjim akcijama Turističkezajednice sponzorstva su bila zane-mariva, dok ova sponzorstva doka-zuju konzistentnost sela Buševca.”

Miroslav Burić, pročelnik za dru-štvene djelatnosti Županije zagre-bačke: “Svi glumcu u Buševcu suuvijek začuđujuće dobri s obziromda se radi o amaterima. To je

posljedica dugotrajne i kvalitetnetradicije njihovog Pučkog kaza-lišta. Ova predstava, koja je trajaladva sata u globalu je dobronapravljena. Bilo bi dobro da jenajspektakularniji dio predstave –dolazak bana Jelačića na kolima is konjičkom pratnjom bio malo višeprezentiran, tj. da su se moždaprevezli oko pozornice, a ne samodo pozornice. Bilo bi lijepo kada biBuševčani ovu predstavu izveli uZaprešiću, koji ovu godinu slaviGodinu Josipa bana Jelačića.“

Josip Kovačević, pisac i redateljovoga djela: “Ovaj dramski tekstsam pisao gotovo godinu dana ipošto sam nastojao da bude štovjerodostojnije napisan, pročitaosam mnoge knjige i konzultiraosam se s mnogo ljudi, a sve u ciljuda dobijem prave informacije.Zadovoljan sam izvedbom pred-stave i odazivom ljudi, jedino mi ježao što je malo tehnika “zakazala”pa se predstava nije najbolje čulasa svih strana oko pozornice. Dabudem iskren, i prije ovog djelanisam više planirao pisati dramsketekstove. Ja sam veliki domoljubpa u ovom slučaju nisam taj važandogađaj za sve Hrvate mogaosamo tako prepustiti zaboravu. Upitanju je bio i opstanak hrvatskogjezika. Zna se da smo mi, Hrvatiod uvijek kada nam je bilo najtežepjevali “Ustani Bane, Hrvatska tezove, a to se ne smije zaboraviti.Mislim da se ova predstavavjerojatno neće ubuduće čestoizvoditi u cijelosti, eventualnomožda kakva pojedina scena.Drago mi je da sam mogao datidoprinos tome da se taj dannikada ne zaboravi, a dramskitekst koji sam napisao ostati ćekao pisani dokument za nekedruge naraštaje, jer će praviglumci i pravi redatelj uvijek moćiudahnuti dušu ovome veličan-stvenom djelu!”

Jasmina Bobesić

Veličanstveni spektakl koji se pamti!



Blagoslov zvona u Buševcu

ovoizgrađena crkva Sv. IvanaKrstitelja, zaštitnika Buševcabila je gotovo premala da

primi sve one vjernike koji su željeliprisustvovati svetoj Misi te jedin-stvenom i neponovljivom uzvišenomčinu u povijesti ove crkve -blagoslovu zvona. Euharistijskoslavlje predvodio je uzoriti kardinalFranjo Kuharić, koji je 1996. godineblagoslovio temelje ove crkve, kojaje izgrađena isključivo dobrovoljnimprilozima mještana i prijatelja

Buševca. Ljepoti cijele svečanostipridonijeli su mještani Buševca,koji su zajedno sa svećenicimakrenuli u procesiji do crkve,praćeni crkvenim pjesmama čla-nova Ogranka “Seljačke sloge”Buševec koji su bili obučeni unarodne nošnje i članova DVD-aBuševec u svečanim vatrogasnimodijelima. Nakon blagoslova zvonakardinal Kuharić istaknuo je naduda će nas ubuduće ova zvona uh-molu podsjećati na čvrstu pove-

ZVONA - NAŠA DUHOVNA VEZA S BOGOMzanost s nebom i Bogom, redoviteodlaske sv. Misi, te da će imatizadaću i da isprati pokojnika naposljednje počivalište. Zvona suposvećena Majci Božjoj, SvetojLuciji, zaštitnici Turopolja i Sv.Ivanu Krstitelju, zaštitniku Buševca.Sva zvona su dar obitelji Josipa iZlatka Katulić koji su tako ispuniliposljednju želju svoje supruge imajke Zlate Katulić.

J. Bobesić


granak “Seljačke sloge”Buševec i ove je godine biodomać in gostima iz prij-

ateljskog mađarskog sela Gra-dišćanskih Hrvata, Koljnofa. Bio jeto nastavak dugogodišnje kulturnesuradnje između Buševca i Koljnofa,te učenika Koljnofske i Buševskeškole. Prije samog dolaska uBuševec, gosti su razgledaliznamenitosti Zagreba. Navečer suč lanovi Hrvatskog Koljnofskogdruštva izveli prigodan programotpjevavši i odsviravši pjesme izsvoje pradomovine Hrvatske, što jeizazvalo oduševljenje publike uprepunom Domu kulture Buševec.Nakon završetka službenog dijelaprograma predsjednici buševskog ikoljnofskog kulturno - umjetničkogdruštva razmijenili su prigodnedarove. Obostrano druženje nasta-vljeno je uz pjesmu i zakusku doranih jutarnjih sati. Idućeg dana sugosti i domaćini prisustvovali Sv. Misiu novoizgrađenoj buševskoj crkvi Sv.Ivana Krstitelja. Kada je došaotrenutak rastanka najčešća rečenicaje bila“ Vidimo se dogodine uKoljnjofu!”.

Nastavak jedne dugogodišnje kulturne suradnje

Rekli su:

Gospodin Franjo Pajerić, pred-sjednik Hrvatskog koljnofskogdruštva u Koljnjofu.

“Dolazimo u Buševec svake drugegodine i gosti smo Ogranka većdvanaesti put, no svake godine seponovno oduševimo odličnom or-ganizacijom susreta od straneOgranka. S Ogrankom surađujemood 1977. godine i volio bio istaknutida je to jedna iznimna i hvale-vrijedna suradnja. Naše Društvo jedosta veliko i broji preko 90 aktivnihčlanova i u okviru njega djeluje:pjevački zbor te tamburaška iplesna sekcija. Iako je sada kodnas bila tzv.”smjena generacija”radostan sam što mogu izjaviti da jenaš podmladak voljan preuzeti injegovati tu kulturnu suradnju,koja će, nadam se trajati još punogodina. Prvi Hrvati su stigli uKoljnof davne 1563. godine, idanas u Koljnjofu obitava 23. gene-racija Hrvata.“

Gospodin Branko Črnko, pred-sjednik OSS Buševec:

“Suradnja s Hrvatima iz Koljnofaodržava se, na naše zadovoljstvo,već godinama. I ove godine po-krovitelj te prijateljske suradnje jeMinistarstvo kulture i prosvjeteRepublike Hrvatske. Voljeli bismoda nam gosti iz dijaspore dođu našto više dana, jer iako se viđamosvako godine, dan i pol je premaloda bismo razmijenili dragocjenaiskustva, da bismo porazgovaralina hrvatskom jeziku i da bismo sejoš bolje upoznali. Slijedeće godinemi odlazimo na gostovanje uKoljnof i nadamo se da će se tasuradnja nastaviti još mnogogodina!“

J. Bobesić

16. Dani rudarske grebliceOSS Buševec gostovao je od 7-8 srpnja 2001. godine u malom mjestu pokraj Samobora. Na poziv Kud-a

“OŠTRC” iz Ruda. Sudjelovali su u kulturno-zabavnoj manifestaciji “DANI RUDARSKE GREBLICE” koja jeposvećena istoimenom kulinarskom specijalitetu samoborskog kraja. Ta manifestacija se organizira godinamakako bi se što više ljudi uključilo u rad njihovog KUD-a i tako njegovalo izvorne običaje. Do sada je na Danurudarske greblice sudjelovalo više od 50 društava od kojih se svako trudilo prezentirati dio kulturne baštine iz krajaiz kojega dolaze. A da i sam istoimeni kolač zaslužuje takvu pažnju i posvetu uvjerili su se i sami Ogrankaši koji suga kušali iz jednog od stotinjak pekarskih protvana.

J. Bobesić

Tijesto:

35 dkg brašna2 dcl vrhnja3 žlice ulja1/8 l mlakog mlijeka

(dodati po potrebi dok tijesto ne postane meko)

žličica soli1 žutanjak1/2 male žlice germe

Nadjev:

1 kravlji sir srednje veličine1 cijelo jaje i preostali bjelanjak5 dkg mljevenih oraha

(umjesto oraha može sedodati špinat ili blitva)

Pošto je tijesto odstajalopola sata, razvaljajte ga udvostrukoj veličini protvana (60 x40 cm). Na polovicu tijesta stavitenadjev i preklopite ga drugompolovicom. Rubove savijte premagore da nadjev na izađe van.Stavite kolač u prethodnonamašćeni protvan i nakon štoodstoji dvadesetak minuta stavitega u pećnicu. Greblicu pecite 20-25minuta na temperaturi od 200 C.Pečenu greblicu još vruću pre-mažite margarinom ili maslacem.

Priprema:Rudarska greblica

SUNARODNJACI IZ KOLJNOFA U BUŠEVCU


azlog posjete pedesetakBuševčana toj maloj zaje-dnici Hrvata u Rumunjskoj

je, osim dugogodišnje kulturnesuradnje, bio moralni i kulturnipoticaj da s Hrvatima u Klokotičupodijele iskrenu radost prigodomdodjele jedne od najvažnijihnagrada za kulturu koju dodjeljujeHrvatska matica iseljenika. Tanagrada NAJSELO 2001. godinaove je godine dodijeljena upravoKlokotiču i vjerujemo da će mu idalje biti poticaj za očuvanje injegovanje hrvatske narodnebaštine u svakodnevnom životu.Klokotič je selo koje u potpunostinaseljavaju Hrvati, a ove godine seujedno slavi i 650 godina dolaskaHrvata u Klokotič.

Organizatori zakazali, izvođačioduševili

U prepunom Domu kultureKlokotič odvijao se cijeli program.Na žalost, početak programa je bionajprije odgođen nekoliko sati, aonda ipak održan, ali nažalost, bezorganizatora cijelog programa tj.bez predstavnika Hrvatske maticeiseljenika. Naime, predstavniciMatice, na čelu s ravnateljem,gosp. Borisom Maruna, (pre)kasnosu krenuli na dugi put i putem seizgubili negdje u Rumunjskoj. Noto nije smetalo ostale izvođače dapomno odabrani i pripremljeni pro-gram izvedu vrlo kvalitetno i naopće oduševljenje razdraganepublike. Ogranak "Seljačke sloge"Buševec je tom prigodom izveoprigodan kulturno - umjetnički pro-gram, obogativši tako vrlo dobar ioriginalni program domaćina izKlokotiča, koji su u životopisnim iizvornim narodnim nošnjama ot-pjevali stare, hrvatske pjesme. No,na kraju je nagrada (ipak) uručena,i to na svečanoj večeri gostiju idomaćina. Nagradu je uručio gosp.Boris Maruna, ravnatelj Matice kojije pritom istaknuo da je posveuvjeren da je ovogodišnja nagradaotišla u prave ruke i da želi dastanovnici Klokotiča i dalje ustrajuna očuvanju hrvatskog identiteta.Valja spomenuti da su Klokotičani

Gostovanja: Ogranak "Seljačke sloge" Buševec posjetio sunarodnjake u rumunjskom mjestu Klokotič

KLOKOTIČ - NAJSELO 2001. GODINE!od Matice dobili na poklon ivrijedno osobno računalo, s kojimće se, vjerujemo, zacijelo malopribližiti zapadu. Gđa. prof. LjubicaPernar - Robić je tom prigodomosnovnoj školi Klokotič u imeGradske knjižnice Velika Goricauručila vrijedan poklon sastavljenod knjiga i školske literature.

Kulturna suradnja započela1973. godine

Ovo nesebično prijateljstvo iuzajamno topla suradnja selaBuševca i Klokotiča započela jedavne 1973.godine, u vrijemekrutog rumunjskog režima koji seod ostatka svijeta odijelioželjeznom zavjesom. Ali to nijesmetalo četvorici entuzijastaOgranka "Seljačke sloge" Bu-ševec da tu zavjesu odmaknu i dase upute u Rumunjsku pronaćisvoje sunarodnjake. Bili su to:Stjepan Robić, Josip Kovačević,Ivan Kos i Josip Vinter. Danas se ufolklornom društvu "Klokotič" kojeokuplja 100-ak aktivnih članovaposebna briga vodi za očuvanjedrevnih klokotičkih i hrvatskihtradicija.

J. Bobesić

Rekli su:

Marijan Vlašić, načelnik OpćineLupak, selo Klokotič: “Danas jeselo obuklo novo, duhovno odijelo,spremno da dočeka brojne gostekoji su došli s nama podijeliti radosti čast zbog nagrade NAJSELO2001. koja je dodijeljena upravoKlokotiču i njegovim mještanima.Ta nagrada će nam i dalje bitipoticaj da radimo na očuvanjuhrvatske narodne baštine kako suto i naši preci radili stoljećima.”

Đuređ Vatav, voditelj Folklornogdruštva "Klokotič" i ravnatelj DomaKulture u Klokotiču: “Ova nagradaće i dalje biti veliki poticaj za 315obitelji ili 1350 ljudi Hrvata koji žive

u Klokotiču, te ih poticati da i daljenjeguju hrvatsku kulturu krozgovor, pjesmu, ples, nošnju i vjeru.U Klokotiču je živjelo i umiralo čak9 generacija Hrvata. Vjerujem da bisvi oni danas bili jako ponosni nasadašnju generaciju koja nastavljanjihovim korijenima njegujući ičuvajući osebujnu kulturu našepradomovine. Danas naša djecaidu u osnovnu osmogodišnju školuna hrvatskom jeziku u kojoj osimhrvatskog jezika uče i povijesthrvatskog naroda.”

Vlč. Petar Dobra, župnik uKlokotiču: Radujem se što jeKlokotič primio to priznanje, jer suga bezuvjetno zavrijedili. Hrvatskamatica iseljenika je daje samoonim selima koja su sačuvalavrednote kulture, vjere i običaja. Mismo šesto selo u Europi i drugo izRumunjske koje je primilo topriznanje. To je zaista velik poticajza šačicu od 8000 Hrvata koji živeu Rumunjskoj i koji su manjina upravom smislu riječi u državiRumunjskoj u kojoj živi 22 milijunastanovnika, pretežno rumunjskogkoje je pravoslavne vjeroispo-vijesti.

Dubravko Katulić, predstavnikOgranka "Seljačke sloge"Buševec: “Drago nam je što smoimali čast pridonijeti i prisustvovatidodjeli jedne tako važne nagrade.Tu nagradu su zavrijedili, pa imstoga možemo poželjeti samojedno, da se i dalje zalažu i boreistom snagom za očuvanjem svoje,ali i naše kulturne baštine. Nadamose da ćemo surađivati i posjećivatise još mnogo godina.”


Hrvatska matica iseljenika je prije četiri godine ustanovila Nagradu za kulturu najuspješnijemselu hrvatskih manjina u Europi pod nazivom NAJSELO. Ta nagrada se dodjeljuje hrvatskim naseljima ukojima se većina žitelja služi svojim materinjim jezikom i to ne samo unutar obitelji, već i kaorazgovornim jezikom u seoskoj zajednici. U NAJSELU se stanovnici mjesta trude širiti hrvatski jezik ikulturno blago te održavaju veze s pradomovinom Hrvatskom. Nagrada NAJSELO dodjeljuje se u oblikuskulpture, stiliziranog glagoljskog slova "H", koja simbolizira opstanak hrvatstva u nagrađenom selu krozpovijest. Do sada su tu važnu nagradu dobila slijedeća NAJSELA: Pinkovac (Austrija-1996.), Martinci(Mađarska-1997.), Karaševo (Rumunjska-1998.), Petrovo Selo (Mađarska-1999.), Mjenovo (Austrija-2000.) i Klokotič (Rumunjska-2001.).



Božićni koncert u Buševcu

ove godine Ogranak “Seljačkesloge” Buševec organizirao jetradicionalni božićni koncert.

Zajednička molitva širila secrkvom Sv. Ivana Krstitelja koju jeu hladnoj blagdanskoj noći grijaojedino duh zajedništva i sloge.Mnogima je zasjala suza u okukada su ogrankaši s puno ljubavi iod srca, počeli izvoditi osebujanrepertoar starih, hrvatskih inarodnih božićnih pjesama. Cijelacrkva je odisala veličanstvenim

osjećajem pripadnosti i srećezbog rođenja sina Božjega. Tajosjećaj su još više oplemeniličlanovi dramske sekcije Ogranka,koji su recitirali prigodne božićnerecitacije i zapise prema izborugđe. Ljubice Pernar-Robić. Sviprisutni imali su priliku uživati i unekoliko izvedbi božićnih pjesamakoje su izvele starije crkvenepjevačice iz Buševca, koje svako-dnevno pjevaju na Sv. Misi. Gostiovog koncerta bili su članovi

župnog zbora iz Kravarskog podvodstvom vlč. Ljube Vukovića kojisu dali svoj doprinos izvevši vrlodojmljivo prigodne božićne pje-sme. Župnik župe Vukovina, vlč.Đuro Sabolek zahvalio se svimaprisutnima te im od srca zaželiosretan i blagoslovljen Božić.

J. Bobesić

Večer pjesme i sloge


Karakteristike ruha seoskog stanovništva Turopolja su:

- da je načinjeno od platna tkanog na tkalačkom stanu:- to je nekrojeno ruho sastavljeno od pravokutnih komada i tada nabirano:

- načinjeno je od mnogo materijala.

Turopolju se platno tkalo od konopljine i lanene pređe. Obrada tih vlakana i tkanje bilo ježenski posao, a domaće platno postaje podloga za umjetničko izražavanje žene. Život uvelikim obiteljskim zadrugama u kojima je postojala podjela rada, ostavljao je ženi

dovoljno vremena za proizvodnju platna za svakodnevne potrebe članova svoje obitelji, tim višešto se veći dio posla oko prerade obavljao zimi, kada je bilo više slobodnog vremena. Ruho seukrašavalo vezom tkanim na tkalačkom stanu ili našivanjem. Motive vezilje izvode raznobojnomsvilom, vunom, kupovnim koncem “pismom” i pamukom raznim tehnikama na tkalačkom stanu ilinašivaju rukom. Stariji motivi su bili sitni i geometrijski, a pod utjecajem baroka prevladava cvjetnakitica, manja ili krupnija, u bezbroj varijanti i stilizirani vegetabilni motivi. Neki motivi su imalisimboličko značenje, npr. ruža predstavlja djevojku, a cvijeće i grane su simboli mladosti. U vezu

prevladava crvena boja - znak mladosti, veselja i plodnosti, koja privlači sreću i štiti od uroka, zatim zelena, plava,žuta i crna u raznim nijansama, dok je bijela boja određena za starost i žalost. Izbor motiva, njegova kompozicijai količina, te boje veza označavaju prigodu ili svrhu nošenja, dob i društveni status uz simbolično ili magijskoznačenje nekih motiva.

ŽENSKA TUROPOLJSKA NOŠNJA sastoji se od:

· podrubačka i podoblačka-podsuknje;· rubače-suknje skupljene u struku, složene u krupnije ili sitnije nabore;· oplećja-bluze sa širokim ili švabice s uskim rukavima i· fertuma-zaslena tj. pregače.

Djevojke su u vrlo svečanim prigodama nosile parte, ukrasne trake, koje su vezale oko smotanekose na zatiljku i pričvrstile iglom s velikom glavicom. Parta je ukrašena čipkom, perlicama,trepetljikama i vrpcama. Djevojke su na vjenčanju nosile kitice na glavi, a ispod kitica imale sudjevojačku partu. Kad je mladenki pred svatovima skinuta kitica sa glave, mladoženja je sabljompresjekao vrpcu parte i pričvrstio je na tram u sobi i ispod toga plesao sa svojim prijateljima. Nakon udaje ženapokriva kosu kapicom, poculicom ili halbicom te pečom-rupcem od domaćeg platna. Za svečane su prigode ženenosile ukrase od šarenih kupovnih vrpci razno složenih i nakit “đunđ” od crvenih koralja, raznobojnih perli, teškude i krune. Obuća su bili opanci remenaši-kapičari.

MUŠKA TUROPOLJSKA NOŠNJA sastoji se od:

· rubača-muške košulje sa širokim rukavima i malim kraglinom;· donjeg dijela-gaća

Obuća su bili opanci remenaši i čizme, a na glavi crni šešir s velikimobodom, a i šubare. Za vrlo svečane prigode muškarci su nosili“podguticu”, ukras od kupovne vrpce složen u dva ili četiri pera ukrašenperlicama, koju se smatra pretečom današnje kravate.

O NARODNIM NOŠNJAMA TUROPOLJA

IZVOR:

· Tekst Olgice Lastrić “O narodnimnošnjama Turopolja” objavljen uGlasniku Turopolja, broj 72. od 07.lipnja 1996. godine

· Tekst nepoznatog autora “Narodnorukotvorstvo” objavljen u GlasnikuTuropolja broj. 31, svibanj 1994.godine


Djed Božićnjak posjetio i Buševec

organizaciji Ogranka “Seljačke sloge” Buševec je i ove godine, tradicionalno četvrti put za redom, posjetioDjed Božićnjak. Kao i svaki puta, i ove godine je mnoštvo djece u pratnji tata i mama došlo dočekatiomiljenog dječjeg darivatelja. No, Djed Božićnjak nije mogao doći nepripremljen na pozornicu, pa su

mnoga hrabrija i odvažnija djeca odlučila otpjevati i recitirati prigodne pjesmice, kako bi prizvale duh Božića uzveliku moralnu podršku svih prisutnih. Svi su se uzvrpoljili kada je vedro nebo postalo osvijetljeno raznobojnimbojama od vatrometa. Zvuk zvonca u daljini nagovijestio je dolazak starog, ali vrlo maštovito svjetlećim lampicamaokićenog automobila Renault 4. A iz njega je provirivao razdragani Djed Božićnjak koji je jedva čekao da pozdravimnoštvo okupljene djece! Nakon zajedničkog pjevanja pjesme “Zvončići”, Djed Božićnjak je iz velike vreće počeodijeliti raznovrsne slastice i slatkiše svoj dobroj djeci, dok su se mame i tate ugrijavali kuhanim vinom. Nakonzajedničkog fotografiranja s Djedom Božićnjakom djeca su veselo pošla kući, a djedica na tradicionalno darivanjeneke druge dobre djece.

J. Bobesić

Veseli djedica u Renaultu 4 razveselio djecu!


nsambl narodnih plesova ipjesama Hrvatske “Lado”održao je u koncertnoj

dvorani “Lisinski” svoj godišnjikoncert izvevši pritom osebujan nizplesova i pjesama iz cijeleHrvatske. No, ovaj koncert se ponečemu ipak razlikovao od svihprethodnih. Naime, gosp. MojmirGolemac - Momo, plesač, pjevač,asistent, voditelj i suradnik brojnihizvornih i amaterskih folklornihskupina, plesni pedagog i koreografkoji je proveo svoj cijeli radni iumjetnički vijek u LADU-u, na ovomje koncertu službeno otplesaosvoje posljednje plesne korakezbog odlaska u mirovinu. Publikaga je upamtila kao jednog odnajboljih folklornih plesača svihvremena s izvanrednim, profinjenimstilom i nositeljem zapaženih soli-stičkih uloga. No, neće Momo“nestati” s pozornice samo tako. Idalje će nastaviti uspješan pe-dagoški i koreografski rad, tenastaviti voditi jedan od naj-uspješnijih KUD-ova s područjaTuropolja - Ogranak “Seljačke slo-ge” Buševec. Na samom krajukoncerta njegovi Buševčani, odje-veni u originalne turopoljske no-šnje, poklonili su mu umjetničkusliku, košaru punu odličnih, turo-poljskih narezaka, sira i vina, teprekrasnu gusku s plavom vrpcomoko vrata, koja se itekako dobrosnašla na pozornici, dok je Momona treći bis posljednji put zaplesaosa svojim Ladovcima.

Dugogodišnji član LADA i voditelj Ogranka “Seljačka sloga” Buševec odlazi u mirovinu

POSLJEDNJI PROFESIONALNI PLES NAŠEG VODITELJA MOME


KAKO SMO SE ZABAVLJALI NA DOČEKU NOVE 2002 GODINE...

SRETNO NAM BILO !


pravni odbor se sastoji od17 članova koji su više-manje redovito dolazili na

36 održanih sjednica u navedenomperiodu. Sjednice se održavaju uprincipu jedan puta tjedno osim zavrijeme ljetne pauze, kada ihodržavamo prema potrebi. Tijekomgodine na sjednicama smo ra-zmatrali svu bitnu problematikuvezanu uz rad Ogranka, a sveodluke su donešene natpolovičnomvećinom glasova. Na sjednicama jeredovito prisustvovao i predsjednikSkupštine g. Stjepan Detelić, tebarem jedan od tri člana Nad-zornog odbora, a po potrebi smo nasjednice pozivali i stručne voditeljesekcija: g.Mojmir Golemac - plesne;g. Stevo Borić - tamburaške; g. VidBalog - dramska, te gđa. JasminaBobesić - urednica Godišnjaka.

Osnovni zadatak Upravnogodbora je osigurati sredstva zanormalan rad udruge, što smo uprošloj godini uspješno izvršili, aujedno su napravljeni i poslani sviprogrami i zahtjevi za dodjelusredstava u 2003. godini. Finan-cijsku konstrukciju smo uspješnozatvorili u prvom redu zahvaljujućinovcu što ga dobivamo od GradaVelike Gorice, a preko Zajednicekulturno umjetničkih udruga čiji smoi mi član, a ujedno i jedan odglavnih nositelja aktivnosti. Ostataksredstava smo osigurali prekoMinistarstva kulture, Županijezagrebačke i naravno naših spon-zora kojima se i ovom prilikomzahvaljujemo na donacijama.

Koordinirajući rad sekcija isurađujući s njima Upravni odbor jei u proteklom periodu realizirao niznastupa i druženja. U ovom izv-ješću ćemo spomenuti samonajvažnije, a kompletnu aktivnostudruge možete vidjeti u kronologijiaktivnosti.

Početkom godine smo kore-ografijom “Turopoljski mladečki”nastupili na koncertu “Dobro došli uTuropolje” u Koncertnoj dvoraniVatroslav Lisinski - Zagreb, zajedno

IZVJEŠĆE UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJAČKESLOGE” BUŠEVEC OD 01.01. DO 31.12.2002. GODINE

sa svim drugim kulturnoumjetničkim udrugama na područjuGrada Velike Gorice, a uorganizaciji Zajednice kulturnoumjetničkih udruga Velike Gorice.

Najveći izazov u 2002.godini što organizacijski, štofinancijski je bilo treće gostovanjekod Hrvata u Oakvilleu - Kanada, arealizirano je u periodu od 15.-25.05.2002. godine. Koliko je toveliki posao shvatit ćete kada Vamkažemo da je bilo potrebno skupiti155.000 kuna samo za put uKanadu, a da pri tome putnici zaKanadu nisu morali dati niti kune,osim za vizu. Ovom prilikom bi sejoš jednom željeli zahvaliti našimprijašnjim i sadašnjim sponzorimašto su omogućili ovo nezaboravnoputovanje. Sponzori za Kanadu su:Hidroprojekt EKO - Zagreb, Zavodza fotogrametriju - Zagreb, Auto -Arbanas - Velika Gorica, Ne-Tra -Buševec, Panex mix - Čakovec,Diners klub - Zagreb, Hidroprojekting. - Zagreb, Urbing - Zagreb,MAN Importer Hrvatska - Zagreb,Turistička zajednica Zagrebačkežupanije, KSU company - VelikaGorica, Hypo Alpe Adria bank -Zagreb, Mandek d.o.o. - VelikaGorica, Konzum Rožić - Buševec,Gradsko stambeno gospodarstvo -Velika Gorica, BB trend - Zagreb,Hrvatska matica za iseljeništvo,Zagrebačka županija, Ministarstvokulture i Turistička zajednica VelikeGorice.

Osim ogrankaša sa nama jeu Kanadu putovalo nekoliko Bušev-čana o vlastitom trošku i u vlastitomaranžmanu što se tiče smještaja.Naši prijatelji u Kanadi su nas i ovajputa srdačno dočekali i ugostili, ami smo im se odužili programom naotvaranju i zatvaranju Kanadsko-hrvatskog folklornog festivala ijednim cjelovečernjim koncertom uŽupnoj crkvi Svetog Trojstva uOahvillu. I ovaj put kao i mnogoputa do sada kada se ide na ovakoatraktivna putovanja je najvje-rojatnije bilo nezadovoljnih što i oninisu išli. Vjerujte da Upravni odbor

raspolaže svim informacijama oradu svakog člana u pojedinojsekciji (kao što su: dolazak naprobe, zalaganje, nastupi, pona-šanje, ugošćavanje gostiju, dolazakna radne akcije i druge aktivnostikoje organizira Upravni odbor), teda je mjerodavan da odredi članovekoji putuju na pojedina gostovanja.Svi problemi ili nejasnoće vezani uzputovanja ili bilo koja druga pro-blematika mogu se jedino rješiti ukontaktu s Upravnim odborom, a ne“selskim pričama” i igranjem “po-kvarenog telefona”. U rad udrugetreba najprije ugraditi (dati) diosebe, a potom će doći i nagrada zauloženi trud (razna atraktivnagostovanja i dr.). Svi oni koji 2002.godine negdje nisu otputovali iz bilokojeg razloga imaju prilike to učinitiveć u ovoj 2003. godini.

Osim suradnje sa Hrvatima uKanadi Ogranak već tradicionalnosurađuje sa našim prijateljima,gradišćanskim Hrvatima iz Koljnotau Mađarskoj, čiji smo mi bili gosti.Ova suradnja i prijateljstvo traje većpunih 25 godina, a naši prijateljiKoljnofci su se i ovaj puta potrudilida nam gostovanje kod njih ostaneu dugom i lijepom sjećanju. Svrhaovakove suradnje je prenijeti riječ,pjesmu i ples u srca iseljenihHrvata, što mi dugi niz godina iuspijevamo.

U proteklom periodu smoimali i dva ugošćavanja. Prvo smougostili po prvi puta naše noveprijatelje okupljene oko “Hrvatskogdoma Wels” u Austriji (uzvratnogostovanje), koji su nam sepredstavili cjelovečernjim pro-gramom, nakon čega smo imalizajedničko druženje u prostorijamaSD “Polet” Buševec. Da je ovasuradnja započeta uz pomoćg. Ivana Rožića (Popekovog) vrlouspješno krenula, a nadamo se daće i potrajati, dokazuje i pismozahvale koje smo primili iz Welsa.Naši prijatelji se zahvaljuju naprekrasnom druženju u Buševcu ipozivaju nas da 2003. budemonjihovi gosti.


Krajem 07. mjeseca 2002.smo, nažalost samo na jedan dan(zbog njihovih obaveza) ugostilinaše drage prijatelje iz Oahvilla -Kanada. Budući da su oni izraziliželju da napravimo samo druženjebez nastupa, mi smo tom zahtjevuudovoljili te im pripremili piknikdruženje na bazenu kod obiteljiDunje i Marinka Katulić. Da jedruženje bilo odlično dokazuje tošto je “fajrunt” bio u sitnim jutarnjimsatima.

Pripremajući se za odlazak uKanadu, ujedno sakupljajući novacza putovanje, Ogrankaši su jošjednom dokazali svoju veličinu ikvalitetu organizirajući cjelovečernjidvosatni nastup svih folklornihskupina u prepunoj dvorani Pučkogotvorenog učilišta Velika Gorica.Ovakvom prezentacijom i na-stupom željeli smo potaknuti sveostale folklorne udruge na područjunašeg Grada da se prezentiraju naisti način. Na koncert smo pozvalisve sponzore putovanja u Kanadu,predstavnike svih folklornih udrugana području Grada Velike Gorice, tekompletno Poglavarstvo GradaVelike Gorice za koje smo pripremiliskromni domjenak i druženje uVijećnici Pučkog otvorenog učilištau Velikoj Gorici.

Suorganizirali smo zajedno sPučkim otvorenim učilištem VelikaGorica i samostalno izveli skraćenui dramski obrađenu “Turopoljskusvadbu” Buševečkog piscag. Josipa Kovačevića, koju su zaovu prigodu pripremili naši voditeljig. Vid Balog, g. Mojmir Golemac i g.Stevo Borić. Svadba je izvedena22.06.2002. godine na ljetnojpozornici iza Doma kulture uBuševcu, a nakon svadbe su naszabavljali naši tamburaši i grupa“Kings”, a mi smo pripremili hladnopiće i domaće gibanice. Svadba sesvidjela većini ljudi, a pripremljenaje tako da se može vrlo brzouvježbati i prikazati na bilo kojojpozornici u Hrvatskoj, a i šire.

U povodu Božićnih blagdanasmo pripremili tradicionalni Božićnikoncert, sa tekstovima koje jepripremila gđa. Ljubica Pernar-Robić i pjesmama svjetovnetematike, u crkvi Svetog Ivana

Krstitelja u Buševcu. Ove godinesmo za uvježbavanje pjevača, osimnašeg Marinka Katulića angažirali ig. Dražena Kurilovčana koji jesvojim aranžmanima i pripremompjevača unio svježinu u Božićnikoncert. Nadamo se daljnjojuspješnoj suradnji s njim naovakvim i sličnim projektima.Koncert je snimljen na videokazetu,koja se može kupiti prekoUpravnog odbora, kao što smo uzadnje vrijeme snimili i sve važnijenastupe. Žalosno je i pomalodemoralizirajuće da se na Koncertu koji je uloženo puno truda, apripreman je mjesec dana,odazvalo tako malo mještanaBuševca. Na Koncertu je bilo višeljudi iz okolnih mjesta nego izsamog Buševca. Ne znamo da li suBuševčani zasićeni kulturom ili nežele gledati svoju djecu kakonastupaju, ali mi ćemo i dalje raditijoš bolje i pripremati ovakvenastupe u inat svima, a Vama dragiBuševčani u lice bacamo “bijelurukavicu”.

Djed Božićnjak već tra-dicionalno ne zaobilazi Buševec idaruje male Buševčane pa je tako uperiodu između Božića i Novegodine u organizaciji Ogrankaponovno bio među stotinjak djece(plus odrasli). Razdragana djeca suga oduševljeno dočekala i popričalas njim te im je on podijelio darove.U sklopu dočeka svi zajedno smouz kuhano vino prisustvovali ipravom vatrometu.

Dočekati Novu godinu uVatrogasnom domu Buševec, a uorganizaciji Ogranka “Seljačkesloge” Buševec znači opustiti se izabaviti do ranih jutarnjih sati.Naravno i ove godine smo or-ganizrali doček Nove iako je biloprijavljeno samo 62 ljudi, ali su sezato uz svirku grupe “Aurora” ludoproveli i dočekali Novu 2003. Ovomprilikom se također vidio slabodaziv “domorodaca” koji su i ovajputa bili u manjini. Nova godina nabazi šezdesetak ljudi je poslovalasa gubitkom, ali nam nije žao jersmo održali tradiciju. Željeli bismoiskoristiti priliku da obavijestimonaše članove i sve Buševčane dasu prihodi ostvareni na prijašnjimdočecima Novih godina uvijek bili

korišteni za rad sekcija ili zainozemna gostovanja. Zato Vaspozivamo da se iduće godinepridružite u što većem broju, jertako direktno pomažete rad svojedjece.

Da bismo kvalitetno izvelisve svoje nastupe, potrebno je biloobnoviti naš bogat fond narodnihnošnji, pa smo tako u proteklojgodini dali u izradu jednu ženskuTuropoljsku našaranu nošnju (kojaje pri kraju). Kupili smo 12podsuknji na kat, dvije pohače zadjecu, 4 pojasa za žensketuropoljske nošnje, dali smo sašiti 5muških Turopoljskih nošnji za maletamburaše i kupili smo 10 sablji zaizvođenje Turopoljske svadbe. Sveje to pohranjeno u garderobi kojuvrlo uredno i pedantno vodi gđa.Barbara Katulić. Trudit ćemo se iidućih godina postepeno obnavljatii obogaćivati fond narodnih nošnji.Kao malu zamjerku primjetili bismopovremeno neuredno vraćanjenarodnih nošnji od pojedinih fol-kloraša što se zajedničkim na-porima treba ispraviti jer narodnanošnja je blago koje treba čuvati iodržavati za buduće generacije.

Krajem petog mjeseca 2002.godine bili smo ugodno iznenađenikada smo primili obavijest Pučkogotvorenog učilišta Velike Gorice dasmo jedini od kulturno umjetničkihudruga u cijeloj Hrvatskoj dobilipriznanje za dugogodišnju i vrlouspješnu suradnju sa Pučkimotvorenim učilištem Velika Gorica.Ova nagrada nas obavezuje na jošbolji rad i suradnju sa Pučkimotvorenim učilištem Velika Gorica.

Prezentaciju Ogranka smoupriličili na RVG-u, Narodnomradiju i svim pridruženim stanicamakada smo gostovali u emisiji“Narodni vez” g. Drage Rubale, tena HTV-u gostovanjem u emisiji “Zasrce i dušu”.

A sada malo o radu samihnositelja programa folklorne se-kcije.

TAMBURAŠKA “B” SKUPINA

Mlađa tamburaška skupinaima 9 članova, te prati sve nastupe


članova plesne “B, C i D” skupine.Imali su i samostalne nastupe na“Danima kruha” i priredbi “Đakprvak” u Područnoj školi Buševec,McDonaldsu u Velikoj Gorici,Tvornici u Zagrebu i Pučkomotvorenom učilištu Dubrava. Grupaje za svoj uzrast (to su učenici doosmog razreda) prilično uvježbana iostanu li zajedno još nekolikogodina ne treba žaliti uloženi trud.Gospodin Stevo Borić svojimredovitim probama može postićisigurno i više, naravno uz većezalaganje mladih tamburaša. Željelibismo primjetiti da jedino ogranakod svih udruga na području GradaVelike Gorice ima tamburaše kojiodgovaraju uzrastu djece plesača.

PLESNA “B” SKUPINA

Ove godine nije imala bašpuno sreće s nastupima što seodrazilo i na postojanost grupe, tese ona smanjila sa 25-ero na 20-oro članova. U skupini djelujuučenici 7. i 8. razreda osnovne i 1.razreda srednje škole, daklenajosjetljivije dobi. Jedini nastupi suim bili na Jurjevu u Lukavcu, nasmotri foklora u Velikoj Gorici inastup u Bukevju. Da bi malosmanjili njihovo razočarenje jerobećani cjelovečernji program uBuševcu krajem 2002. godine nijeodržan, Upravni odbor im jeorganizirao zajedničko druženje sanjihovim prijateljima krajem 10.mjeseca u Vatrogasnom domuBuševec uz malu zakusku. Pro-cjena organizacijskog voditeljag. Stjepana Detelića da se baš inisu zabavili jer ih je bilo manje odnajavljenog broja. U ovoj grupi imanajviše neplatiša mjesečnog nov-čanog učešća što se baš ne bimoglo povezati s neimaštinom.Plesna “B” skupina je oštećena i zaviše redovitih proba radi nedolaskagospodina Golemca, pa nisupostigli ni ono za što je taj sastavinače sposoban, ali vjerujemo ubolju budućnost te skupine.

PLESNA “C” SKUPINA

Plesna “C” skupina je imalaviše sreće sa nastupima pa su takonastupili na velikogoričkoj smotri,zatim u Bukevju i što ih je posebnorazveselilo na Dječjoj smotri u

Trogiru 16. lipnja, a u organizacijiMatice seljačke sloge iz Zagreba.Folklorna manifestacija pod na-zivom “Na mladima svijet ostaje”pružila je djeci trodnevni naporanali lijep izlet, jednako tako naporan inastup, ali vrlo kvalitetno izvedenšto se prije svega treba priznatistručnim voditeljima gospodi Go-lemcu i Boriću. Vjerujemo da imaviše ovakvih nastupa za svaku odskupina da bi bilo i manje oscilacijau kvaliteti programa i broju članovapo grupama. Nažalost iz ove grupese isčlanila jedna djevojčica.

PLESNA “D” SKUPINA

Skupina je po svojem brojučlanova najjača, a ima ih ukupno 45djece. To su učenici od 1-4 razredaosnovne škole. Prvi članovi skupinesu počeli sa radom u rujnu 2001.godine, ali se broj članova sve dokonca ove godine povećavao i tona zahtjev roditelja. Sigurno da jestalan pristup novih članova učinioskupinu simpatičnom ali je ujednootežan rad stručnom voditelju. Takosu učenici upisani 2001. godineizgubili na kontinuitetu zbog onihupisanih u 2002. godini. Da biolakšali rad g. Golemcu Upravniodbor mu je u pripomoć dodijeliopomoćnu voditeljicu gđu. SanjuBobesić članicu našeg “A” sastavašto se pokazalo pozitivnim, jer sudjeca redovito imala probe. Sigurnoda djeca više vole i slušajugospodina Golemca, ali moramopriznati da je gđa. Bobesić vrlodobra zamjena. Djeca upisana u2001. godini su imala jedan nastupi to u Bukevju.

PLESNA “A” SKUPINA

Ova skupina je uz tambu-raški “A” sastav nositelj folklornogprograma što se vidi iz prijenavedenih nastupa. Skupina broji40-tak članova, a u skupini seprimjećuje neredovito dolaženje naprobe pojedinih članova. Prilikomaktualnijih gostovanja odaziv jepuno veći nego prilikom manjeatraktivnih, ali za rad Društvajednako važnih nastupa. Plesna “A”skupina je osim standardnog cjelo-večernjeg programa počela

uvježbavati i dvije nove koreografijeNovi Draganić.

Ova skupina je osim go-stovanja u Kanadi i Mađarskoj, teugošćavanja Hrvata iz Austrije iKanade izvela sa svim ostalimskupinama cjelovečernji koncert uVelikoj Gorici, te pripremila i izvelaBožićni koncert. Nastupili smo naniz nastupa u bližoj okolici, akoreografijom “Linđo” smo sepredstavili na velikogoričkoj smotri.

Članovi svih sekcija, aosobito članovi “A” sastava morajushvatiti da rad u Društvu ne podra-zumijeva samo povremeni dolazakna probe, nego je potrebno redovitodolaziti na probe, zalagati se naprobi i nastupu, dolaziti na sveradne akcije koje organizira Upr-avni odbor, uključiti se u traženjesponzora i predlagati nastupe iakcije, te naravno ugošćavati ljudeiz drugih sredina jer i oni nasugoste kada dođemo knjima. Sve tosu preduvjeti uspjeha pojedineskupine, a u globalu cijeloga Og-ranka, Buševca, Turopolja kaonašeg zavičaja, a kada gostujemou inozemstvu i cijele Hrvatske - jerpo onoj staroj narodnoj “Dobar glasse daleko čuje, a loš još i dalje”, ami se nadamo da smo u prvomdijelu narodne poslovice.

TAMBURAŠKA “A” SKUPINA

Tamburaši iz ove grupe osimšto vrlo profesionalno prate plesnu“A” skupinu na svim nastupima,izvode i samostalna gostovanja(Velesajam, Donja Lomnica, “Voj-kovi Dani”), a dečki iz ove skupinesu uvidjeli da već neko vrijemepostoji interes za Buševečkimbendom koji bi svirao na feštama izabavama. Dečki iz tamburaškog“A” sastava Ogranka “Seljačkesloge” su taj prijedlog shvatiliozbiljno i odmah se primili posla.Tako da su uz probe koje imaju sastručnim voditeljem g. StevomBorićem počeli i sa samostalnimprobama koristeći iskustvo koje sustekli višegodišnjim sviranjem uOgranku. Međutim, želeći ubrzatiučenje zabavnih pjesama potražilisu pomoć od čovjeka sa iskustvomg. Mire Kovačevića. On im je daodosta materijala za učenje i utrošiosvoje dragocjeno vrijeme poka-


zujući im osnove i glavne “trikove”kod učenja zabavne tamburaškeglazbe. Prve javne nastupe imali suna pivijadama SD “Polet” gdje suostavili prilično dobar dojam inapravili malu reklamu. Ljudima suse svidjeli pa su ih počeli zvati narazne proslave. Vidjeli su da im jekrenulo pa su shodno tome osmislilii ime grupe “Oktava”. Došlo im jekako ini kažu “iz dupeta u glavu” pasu krenuli i u čestitare. U vrijemekada je ovaj izvještaj pisan zavr-šava njihova čestitarska “imen-danska” sezona i gaže u ovojgodini, ali već imaju planove zaslijedeću.

DRAMSKA SEKCIJA

Dramska sekcija je u pro-teklih godinu dvije iskristaliziralanositelje programa, te su shodnotome i pripremili predstavu “Zakunu nade” pisca Nina Škrabe kojuje uvježbao i režirao naš član g.Mile Tošić. S ovom predstavom sunajprije nastupili na smotri kaza-lišnih amatera Županije zagrebačkeu Samoboru, gdje je naša glumicaAna Katulić nagrađena za najboljužensku ulogu na što smo svi vrloponosni jer je to dokaz da našimladi imaju volje i talenta zapostizanje uspjeha u kazališnomamterizmu. Tijekom godine dra-mska sekcija je sa predstavom “Zakunu nade” gostovala redom kakoslijedi: u Donjem Dragonošcu,Buševcu, Domu kulture u GalženiciVelika Gorica te u Mičevcu. Osimpredstave “Za kunu nade” dramskasekcija je pripremila i suđenje fa-šniku u Velikoj Gorici za Turističkuzajednicu Velike Gorice. Zajednosa cijelim Ogrankom pripremili suglumački dio “Turopoljske svadbe”pod redateljskom palicom g. VidaBaloga.

Nekoliko članova dramskesekcije je vodilo program Jurjeva uLukavcu i naš Božićni koncert, teuspješno odglumilo Djeda Boži-ćnjaka. Dio glumaca je aktivnosudjelovao u pripremi i izvedbipredstave u HNK gdje je kroz riječ iglazbu predstavljeno Turopolje.Suradnja započeta sa g. VidomBalogom je nastavljena na taj načinda smo angažirali g. Baloga kaorežisera u dramskoj sekciji(a prema njegovim mogućnostima)

i otkupili smo od njega scenarij zanovu prestavu “Cigle sveteElizabete” Radom u sekciji seiskristaliziralo da g. Milenko Tošićima afiniteta za režiju pa ga jeUpravni odbor angažirao kaorežisera dramske grupe. U 11.mjesecu 2002. godine članovidramske sekcije su pripremilidruženje zajedno sa g. VidomBalogom u prostorijama ŠumarijeVelika Gorica na Krušaku, gdje suujedno dogovorene daljnje smje-rnice rada.

Budući da je naša dramskasekcija jedan od nositelja ukupnihaktivnosti, simbol i znak prepo-znavanja našeg Društva, da ima 80godišnju uspješnu tradiciju, da smopredvodnici dramskog amaterizmau Gradu Velikoj Gorici, uz isto-vremeni veliki interes i entuzijazamsadašnjih glumaca i mladih koji bise rado uključili u rad dramskesekcije, Upravni odbor će u ovojgodini učiniti maksimalni napor dapoboljša sadašnje dosta loše uvjeteu kojima radi dramska sekcija.

Pri tome prvenstveno mislimo na:- osiguranje prostora za rad na

pozornici u zimskim uvjetima(pitanje grijanja)

- nabava nužnog alata zatehničku ekipu

- nabava odgovarajuće rasvjeteza pozornicu

- ugradnja pokretnih zastora napozornici

- nabava linije za reprodukcijuzvuka sa CD-a i kazeta

- rješavanje pitanja ozvučenja- osigurati odgovarajući smještaj

i čuvanje kostima, rekvizita ikulisa - sada je stanje lošezbog neuređenog prostora inedefinirane namjene istoga

- odrediti osobu za čuvanjekostima, kulisa i rekvizita

- oformiti mlađu dramsku sku-pinu koja će raditi posebnupredstavu

- prikupljanje i obrada povijesnegrađe.

Za primjetiti je da dramska sekcijaiz prošle godine ima zadataksortirati kostime (tj. što nevalja dase baci), a potom će se napravitiormar za garderobu, te ista urednosloži. Zamjerka članovima dramske

sekcije odnosi se na neodgovornoponašanje prema rekvizitima odpojedine predstave koji se samonabacuju u prostoriju pokrajdvorane. Zajednički zadatak kaošto smo gore i naveli nam je iznaćikvalitetno rješenje za pohranurekvizita. Dramska sekcija se uposljednje vrijeme i tehnički eki-pirala pa se nadamo da ovakovihproblema više neće biti, te da ćeova sekcija imati vrlo uspješnu ibogatu 2003. godinu, tim više štose u ovoj godini pripremamoobilježiti 80-tu obljetnicu izvođenjaprve predstave u Buševcu. Krozsve navedene aktivnosti dramskasekcija želi unaprijediti svoj rad ipružiti priliku mnogobrojnim čla-novima društva koje zanima kaza-lišni amaterizam da se angažiraju ikorisno provedu svoje slobodnovrijeme.

NAKLADNIČKA DJELATNOST

Pod ovu djelatnost pripada inekoliko entuzijasta koji foto-aparatom vrijedno bilježe sve našenastupe i manifestacije, te sefotografije i filmovi uredno po-hranjuju. Da bismo objedinili svufoto-dokumentaciju na jednommjestu gđa. Jasmina i g. EmilBobesić su se angažirali i sakupilisve fotografije (od početaka Ogra-nka do danas) koje su bile načuvanja kod g. Ivana Kosa i gđe.Ljubice Pernar Robić, te fotografijeiz naše arhive. Sve su fotografijeponovno sortirane po godinama, teskenirane na CD kao trajnielektronički zapis. Ukoliko netko odčlanova Ogranka ili Buševčana imabilo kakove fotografije vezane uzrad Ogranka bilo bi nam jako dragoda o tome obavijesti bilo kojegčlana Upravnog odbora te dafotografije pohranimo u arhivu iskeniramo na CD.

Uredništvo Godišnjaka načelu sa gđom. Jasminom Bobesićuredno i marljivo sakuplja svetekstove i slike te ih priprema ioblikuje za izdavanje u oblikunovog dvobroja “Godišnjaka”Ogranka Seljačke sloge Buševec.Angažman urednice Godišnjaka jevrlo velik i na tome joj se za-hvaljujemo, a ujedno ima vrloodgovoran zadatak, jer Godišnjak


je trajni zapis svih aktivnostiDruštva. Nadamo se da ćemo mi uUpravnom odboru ove godineiznaći sredstva da fotografije uGodišnjaku budu jednako kvalitetnekao tekstovi, te da Godišnjak budereprezentativna tiskovina i lijepauspomena budućim generacijama.

Arhivska građa se urednosprema i pohranjuje u sefove iormare i čeka neke nove generacijekoje će na temelju sakupljenihpodataka znati sve o dugogodišnjojtradiciji Ogranka Seljačke slogeBuševec, a i samoga sela.

Želimo se ovom prilikomzahvaliti ravnatelju OŠ “Vukovina”g. Krešimiru Matašin što nam omo-gućuje da u zimskom perioduodržavamo probe u PŠ Buševec inadamo se daljnjoj uspješnojsuradnji. Velika hvala svim našim

prošlim, sadašnjim i budućimsponzorima na donacijama kojeomogućuju zahtjevna gostovanja ivelike manifestacije, jer bez njihovepomoći teško da bi ostvarili nekezacrtane planove. Zahvalu upu-ćujemo i ljudima u Ministarstvukulture, Županiji zagrebačkoj iGradu Velikoj Gorici jer prepoznajukvalitetu i našu želju za još boljimvolonterskim radom. Suradnja saDPO našeg mjesta je bila zado-voljavajuća, ali se nadamo boljojkoordinaciji od strane Mjesnogodbora, tako da se neki važnidatumi za Buševec obilježe zaje-dničkim akcijama i da bude štomanje preklapanja aktivnosti, jerimamo puno organizacija u kojimarade isti ljudi.

Našim članovima poru-čujemo budite vrijedni i marljivi,aktivno se uključite u rad jedne od

sekcija, predlažite, kudite ili hvalitejer sve je to u interesu što boljegrada Ogranka “Seljačke sloge”Buševec.

I na kraju ovim izvještajemse nismo željeli hvaliti nego realnoprikazati rad i probleme Ogranka.Članovi Upravnog odbora su čistivolonteri i vode brigu o našoj djecinajbolje što znaju. Naravno da i minismo bezgrešni, ali znajte da svešto radimo, radimo u interesuOgranka “Seljačke sloge” Buševec icijelog sela Buševca.

Hvala

ZA UPRAVNI ODBOR Dopredsjednik Nenad Rožić

1. Zadržati kontinuitet i kvalitetu postojećeg programa2. Tamburaška i plesna A skupina; uvježbati najmanje jednu jednu novu koreografiju za smotru folklora koja

će se izvoditi i kasnije na nastupima3. Izraditi barem jednu žensku turopoljsku našvanavu narodnu nošnju, a prema financijskim mogućnostima

popuniti i druge nošnje4. Održati kulturnu suradnju sa našim iseljenim Hrvatima

- gostovanje u Hrvatskom domu Wels u Austriji- gostovanje kod Hrvata u Klokotiću Rumunjskoj- ugošćavanje Hrvata iz Koljnofa Mađarska- ugošćavanje Hrvata iz Oakvillea Kanada

5. Organizirati 80-godišnjicu prve dramske predstave u Buševcu (Dramska sekcija)6. Nastupiti u mjestu i Velikoj Gorici, Zagrebačkoj županiji i drugdje7. Uspostaviti suradnju sa najmanje dvije kulturno umjetničke udruge na nivou Županije (npr. Brodsko-

posavska i Dalmatinska županija)8. Božični koncert9. Organizacija dočeka Nove godine10. Izdavanje Godišnjaka11. Snimanje kazete i CD-a12. Sudjelovanje na smotri folklora Grada Velike Gorice13. Nabaviti nužnu opremu za dramsku sekciju; alat za tehniku, rasvjeta na pozornici, glazbena linija za

reprodukciju sa CD-a i kazeta, ozvučenje u dvorani, pokretni zastor na pozornici14. Osigurati odgovarajući smještaj i čuvanje kostima, rekvizita i kulisa te odrediti osobu za čuvanje istih15. Oformiti mlađu dramsku skupinu koja će raditi zasebnu predstavu16. Uvježbati predstavu “Cigle svete Elizabete” autora Vida Baloga17. Nastupiti na smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije18. Organizirati nastupe dramske sekcije u Gradu Velikoj Gorici i županiji19. Međunarodni tamburaški festival u Buševcu20. Organizacija cjelovečernjeg programa u Buševcu i Velikoj Gorici

PRIJEDLOG PROGRAMA RADAOGRANKA “SELJAČKE SLOGE” BUŠEVEC

ZA 2003. GODINU


PRIHODI:kn

1. Donos salda iz 2002. godine 49.020,102. Članarina za 2002.godinu 8.620,003. Kamata na položena novčana sredstva za 2001. godinu 271,864. Grad Velika Gorica-sredstva za redovnu djelatnost 118.500,005. Ministarstvo kulture RH-dugovanje prema ugovoru za 2001. godinu 2.000,006. Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, za Turopljsku svadbu 12.000,007. HTV-nastup za SRCE I DUŠU 1.500,008. Mjesečna naknada sekcija za voditelje 9.480,009. Pokrovitelji dijela troškova gostovanja u KANADI:

HIDROPROJEKT-EKO Zagreb 5.000,00ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU Zagreb 5.000,00AUTO-ARBANAS Velika Gorica 300,00NETRA Buševec 1.000,00PANEX MIX Čakovec 1.000,00DINERS CLUB Zagreb 3.400,00HRVATSKA MATICA ISELJENIKA 15.000,00HIDROPROJEKT-ING Zagreb 10.000,00ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 30.000,00URBING Zagreb 2.000,00MAN IMPORTER Zagreb 3.000,00TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 5.000,00KSU COMPANY Velika Gorica 2.000,00MINISTARSTVO KULTURE RH 20.000,00TURISTIČKA ZAJEDNICA VELIKE GORICE 10.000,00HYPO ALPE ADRIA BANK Zagreb 1.000,00MANDEK Velika Gorica 3.000,00KONZUM ROŽIĆ Buševec 500,00GRADSKO STAMBENO GOSPODARSTVO VELIKA GORICA 1.500,00B.B. TREND Zagreb 1.100,00Monsinjor LADISLAV LOINA Odranski dekanat 1.680,00Prihod cjelovečernji koncert DRUŠTVA u Velikoj Gorici 8.140,00UKUPNO POKROVITELJI: 129.620,00UKUPNO PRIHODI: 331.011,96

RASHODI:kn

1. Uredski pribor i materijal 947,432. Izrada fotografija i video zapisa 1.402,843. Telefonski i poštanski troškovi 2092,294. Troškovi održane Godišnje skupštine 7.249,275. Troškovi sekcija na nastupima 7.690,556. Čišćenje školskih prostorija nakon proba 1.245,007. Troškovi gostovanja u Kanadi 154.777,818. Prigodni pokloni, vijenci i pretplate 1.277,009. Prijevoz sekcija na nastupe 4.498,0010. Postava scena za predstavu ZA KUNU NADE 2.624,0011. Platno za izradu dječje bijeline i kompleta za tamburaše 3.475,0312. Izrada 12 kompleta dječje bijeline 2.280,0013. Izrada 5 kompleta za tamburaše 1.000,0014. Našivavanje ženske turopoljske narodne nošnje 5.666,9615. Doček Djeda Božičnjaka 1.323,6716. Troškovi cjelovečernjeg koncerta u POU Velika Gorica 3.072,3017. Troškovi gostovanja u Trogiru 10.096,0118. Troškovi izvođenja Turopoljske svadbe 2.744,5019. Troškovi ugošćavanja Hrvata iz Welsa u Austriji 3.374,0420. Troškovi ugošćavanja Hrvata iz Oakvillea u Kanadi 3.426,4521. Troškovi gostovanja u Koljnofu Mađarska 7.203,0422. Nabava 10 sablji 5.246,0023. Troškovi božičnog koncerta 3.782,56

Blagajničko izvješće OSS Buševecod 01.01.-31.12.2002. godine


24. Naknada usluge Zagrebačke banke 544,0825. Putni troškovi stručnih voditelja 43.880,0026. Popravak gudala za ljericu 100,027. Popravak opanaka 600,0028. Izdavanje, čuvanje i održavanje narodnih nošnji 350,0029. Kamion zemlje za uređenje okoliša crkve 3.600,00

UKUPNO RASHODI: 285.568,83

REKAPITULACIJA:

UKUPNO PRIHODI: 331.011,96UKUPNO RASHODI: 285.568,83SALDO NA DAN 31.12.2002. 45.443,13

OD TOGA NA ŽIRO-RAČUNU 44.016,65GOTOVINA U BLAGAJNI 1.426,48

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI U 2002. GODINI27.01. Izborna godišnja sjednica skuštine OSS Buševec28.01. Generalna proba koncerta “Dobro došli u Turopolje” u srednjoškolskom centru Velika Gorica, plesna i tamburaška A grupa28.01. “Narodni vez” emisija RVG i Narodni radio, gosp. Drage Rubala, pjevačka i tamburaška A skupina03.02. Koncert “Dobro došli u Turopolje” -Kd Vatroslav Lisinski Zagreb, Turopoljski mladečki, plesna i tamburaška A skupina10.02. Veliki fašnik u Velikoj Gorici, Suđenje fašniku, dramska sekcija05.04. Smotra folklora GradaVelike Gorice, POU Velika Gorica, LINDJO, plesna i tamburaška A skupina07.04. Dječja smotra folklora Grada Velike Gorice, POU Velika Gorica, plesne B, C i D skupine i tamburaška B skupina07.04. Smotra kazališnih amatera zagrebačke županije Samobor,“Za kunu nade” Nina Škrabe, dramska sekcija16.04. Otvaranje Zagrebačkog velesajma na štandu Zagrebačke županije, tamburaška A skupina22.04. Dan planeta zemlje, Cvjetni trg Zagreb, plesna A skupina23.04. “Za srce i dušu” snimanje emisije, pjesme, plesna i tamburaška A skupina25.04. McDonalds Velika Gorica, tamburaška B skupina27.04. “Za srce i dušu”, društveni dom Dragonožec, dramska sekcija28.04. Jurjevo u Lukavcu, dramska sekcija, vođenje programa, koreografija Međimurje, plesna i tamburaška B skupina03.05. Cjelovečernji program u POU Velika Gorica povodom gostovanja u Kanadi, plesne A,B,C i D skupine i tamburaška A i B skupina05.05. 5. obljetnica KUD-a “Slavuj” Bukevje, plesne B,C i D skupine i tamburaška B skupina10.05. Obilježavanje Majčinog dana, PŠ Buševec, tamburaška B skupina15.-25.05. Gostovanje kod Hrvata iz Oakvillea u Kanadi HKUD “Zvuci Hrvatske” , plesna i tamburaška A skupina17.05. Nastup na Kanadsko hrvatskom folklornom festivalu u Missisaugi18.05. Nastup na Kanadsko hrvatskom folklornom festivalu u Missisaugi24.05. Cjelovečernji program u župnoj crkvi Sv. Trojstva u Oakvilleu25.05. Gostovanje u “Tvornici” Zagreb, tamburaška B skupina30.05. Dodijela priznanja POU Dubrava, tamburaška B skupina09.06. “Za kunu nade” Dom kulture Buševec, dramska sekcija11.06. “Za kunu nade” Dom kulture Galženica, dramska sekcija13.06. “Za kunu nade” Dom kulture Mičevec, dramska sekcija15.-17.06. Dječja smotra folklora u Trogiru, plesna C skupina i tamburaška B skupina22.06. Suorganizacija i izvođenje Turopoljske svadbe u Buševcu, plesna A i B skupina, tamburaška A skupina, dramska sekcija29.-30.06. Gostovanje Hrvata iz Welsa u Austriji, Dom kulture cjelovečernji program gostiju26.-27.07. Gostovanje Hrvata iz HKUD Zvuci Hrvatske iz Oakvillea i Kanadi, zajedničko druženje07.-08.09. Gostovanje kod Hrvata u Koljnofu, Mađarska, plesna i tamburaška A skupina04.10. Dan Velike Mlake, Turopoljski mladečki, plesna i tamburaška A skupina04.10. Uzvratni posjet OŠ iz Koljnofa u Mađarskoj i obilježavanje Dana kruha, plesna C i tamburaška B skupina20.10. Koncert crkvenih narodnih popjevki, Župna crkva BDM u Vukovini, crkveni zbor25.10. Zabava za plesnu B i tamburašku B skupinu u Vatrogasnom domu26.10. Vojkovi dani u Donjoj Lomnici, tamburaška A skupina29.10. Promocija Zaprešičkog godišnjaka, Pismo bana Jelačića (dio), dramska sekcija30.10. Promocija knjige Ljubice Pernar Robić u POU Velika Gorica, dramska sekcija15.11. Druženje dramske sekcije sa gosp. Vidom Balogom u prostorijama Šumarije Velika Gorica na Krušaku20.11. Pismo bana Jelačića (dio) promocija Zaprešičkog godišnjaka u prostorijama Matice Hrvatske Zagreb, dramska sekcija28.11. Postao sam učenik u PŠ Buševec, tamburaška B skupina01.12. Predstava “Zujanje” kazališta Školarac u Domu kulture Buševec06.12. Doček Svetog Nikole na tržnom centru u Velikoj Gorici, plesna C i tamburaška B skupina20.12. Dan dječjeg vrtića “Cvrčak” Zagreb, plesna i tamburaška A skupina21.12. Božični koncert u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu, dramska, pjevačka i tamburaška A skupina28.12. Doček Djeda Božičnjaka u Buevcu, dramska sekcija31.12. Organizacija dočeka nove godine u Vatrogasnom domu u Buševcu

Blagajnik:Marjan Detelić


DOBRO DOŠLI U TUROPOLJEajednica kulturno umjetničkih udruga Grada Velike Gorice, organizirala je dana 03.02.2002. godine koncertpovodom izdavanje publikacije i CD-a koje su snimile članice zajednice. Ovim programom htjelo se širujavnost upoznati sa kulturnom baštinom turpoljskog kraja. Pozornicom su prošetali pjesmom i plesom uz

Ogranak “Seljačke sloge” Buševec još folklorni ansambli “Šiljakovina” i “Turopolje”, kulturno umjetnička društva“Dučec”, “Gradići”, “Mičevec”, “Nova zora” iz Donje Lomnice, “Stari grad” iz Lukavca, “Velika Mlaka”Gradskimješoviti pjevački zbor “Franjo Lučić” i Pjevački zbor učiteljica i odgajateljica “Lucija”. Gosti ovog koncetra bili suTuropoljski banderij, mješoviti zbor “Turopoljska zvona”, Dražen Kurilovčan i glumci kazališta Komedija, Vid Balogsa kolegama uvodio nas je dijalozima u nastupe društava. Iznad pozornice na video zidu prikazivali su se spotoviTuropolja, upotpunjeni crnobijelim kadrovima turopoljskog života. U suradnji sa Muzejom Turopolja na dijelupozornice dočarala se stara turopoljska hiža sa svom drveninom.

Kroz program folkloraši su prikazali običaje žetve, jurjevske i božične običaje, svakodnevne radnje na selu,a posebno oduševljenje izazvala je izvođenje prizaka turopoljske svadbe “Turopoljskih mladečkov” Ogranka“Seljačke sloge” Buševec.

Dubravko Katulić




SMOTRA FOLKLORAGRADA VELIKA GORICA


petak, 03.05.2002. g. spočetkom u 20 sati, udvorani “Gorica” u Naro-

dnom sveučilištu u Velikoj Goriciodržan je cjelovečernji koncert podnazivom “Dober večer dragi, miligosti”, u izvedbi Ogranka “Seljačkesloge” iz Buševca. Na koncertu sunastupile, sa doista kvalitetnimprogramom, obje skupine pod-mlatka i skupina odraslih koje sunas provele diljem “Lijepe naše”.Izvedba koncerta bila je podstručnim vodstvom Mojmira Go-lemca, Sanje Bobesić i SteveBorića, a voditeljica programa bilaje Dunja Katulić. Sam koncertprošao je u vrlo dobrom tehničkom iumjetničkom izričaju te je timeiznova potvrdio kvalitetu Bu-ševčana. Dvorana je bila ispunjenado zadnjeg mjesta, a tražila se ikarta više.

Koncert Buševčana za odlazak u Kanadu

Dober večer dragi, mili gosti Bitno je za spomenuti da

sav prihod ovog koncerta ide zapokriće dijela troškova za go-stovanje Ogranka u Kanadi naHrvatsko - kanadskom festivalu kojiće se održati sredinom svibnja2002. u kanadskom gradiću Mi-sissaugi pokraj Toronta. Ogranakće nastupiti na otvaranju i nazatvaranju festivala. Dio troškovaputovanja snosit će Grad VelikaGorica, Ministarstvo kulture, dio ćese prikupiti od sponzora a jedan diosnosit će i sami izvođači. Od ula-znica je sakupljeno oko šest tisućakuna.

“Ogranak” je jedno od rije-tkih kulturno - umjetničkih društavakoje je uspjelo otići tako dalekoizvan domovine a da se nije“spotaknulo” na veće financijskeprobleme i tražilo rješenje krozrebalans gradskog proračuna.

Ogranak putuje u Kanadu kodnaših prijatelja sunarodnjaka, potreći put i to u roku šest godina. Toje doista značajno gostovanje, kakoorganizacijski tako i financijski.Zadovoljni smo odazivom publike izahvaljujemo svima koji su se oda-zvali pozivu na ovaj koncert i timepripomogli da budemo ambasadorikulture Turopolja a i cijele Hrvatskeu dalekoj Kanadi. Također i velikohvala svim sponzorima i ostalimakoji su na bilo koji način doprinijelida se to ostvari. Ovim putem po-zivamo i ostale članove ZajedniceKUD-ova Grada Velike Gorice daupriliče večer folklora, prikažu svojcjelovečernji program i daju potvrduo kvaliteti i aktivnosti svojih kulturnoumjetničkih društava poručilo namje rukovodstvo “Ogranka.”

Branka Vnučec


amobor je 6. i 7. travnja 2002.godine ugostio najbolja hr-vatska amaterska društva na

susretu pod nazivom “Smotrakazališnih amatera Zagrebačkežupanije” ili kraće SKAŽ. Domaćintog susreta bilo je Pučko otvorenoučilište Samobor, a organizatori subili Zajednica kulturno - umjetničkihudruga Zagrebačke županije iPučko otvoreno učilište Samobor.Članovi prosudbenog povjerenstvabili su Dora Ruždjak - Podolski,Damir Šaban i Marija Grgičević, aselektor je bio Robert Raponja. U tadva dana i u čak 10 kazališnihpredstava posjetitelji se baš i nisuiskazali svojom brojnonošću, štonikako ne bi trebalo povezivati sakvalitetom predstava, već prije saopćom nezainteresiranošću jav-nosti za kazališni amaterizam. Naovogodišnjem SKAŽ-u, petom poredu, predstavilo nam se Ama-tersko lutkarsko kazalište “Luto-njica Toporko” iz Samoborapredstavom “Etide u bijelom”, autorteksta i redatelj je Mirjana Jelašacte sa dječjom predstavom legen-darne braće Grimm “Bremenskisvirači”. Amatersko kazalište “JosipBadalić” iz Križa prikazalo jepredstavu “Aerodrom u magli” AnteJuretića, te predstavu “Tri seoskasveca” autora Maksa Resla i MaksaFernera. Obje predstave u režiji suVladimira Gajskog. Umjetničkaudruga “Plemenitaška mladež” izZaprešića izvela je predstavu“Plemenitaška ljubav” pod auto-rstvom, redateljstvom i sceno-grafijom Lidije Gašpar. Dramskasekcija KUD-a “Kupljenovo” pre-dstavila nam se sa izvedbompredstave “Karmine”, a autor, sce-nograf i redatelj je Zorica Jandras.“Babica se zdigla” predstava je podnazivom koju je izvela dramskasekcija HPD “Zelina” iz Sv. IvanaZeline pod autorstvom i reda-teljstvom Štefice Fanjek. Zelinskoamatersko kazalište “ZamKA”izvelo je dvije predstave, i to“Antigonu” i “Ženski orkestar”poznatog pisca Jeana Anoulina, a

U Samoboru održana 5.Smotra kazališnih amatera Zagrebačke županije

Trijumf buševske glumice

pod redateljstvom i scenografijomBožidara Smiljanića.

Kao predstavnik veliko-goričkog kraja, na ovogodišnjemSKAŽ-u nastupila je dramskasekcija Ogranka “Seljačke sloge” izBuševca i to s predstavom “Zakunu nade”. Autor teksta je NinoŠkrabe, a redatelj je Milenko Tošić.U predstavi, koja je inspiriranadogađajima iz svakodnevnice, nona nadasve originalan način, su-djeluju: Vlado Robić, Lidija Maj-cenić, Marica Grđan, Ana Katulić,Saša Robić, Jadranko Katulić iVera Pribanić. Inače, Pučkokazalište Ogranka “Seljačke sloge”Buševec osnovano 1923.god. odskupine entuzijasta, žitelja mjestaBuševec ima dugogodišnju tra-diciju. U svom dugogodišnjem raduzabilježeni su mnogi nastupi nakazališnim daskama, u domovini iinozemstvu te dobivena mno-gobrojna priznanja i nagrade. Kaojedno od prvih, a time i najvažnijihglumačkih priznanja zacijelo ćeostati u sjećanju mladoj talentiranojbuševskoj glumici – Ani Katulić,kojoj je pripalo priznanje za najboljužensku ulogu. Ovim putem i mi jojčestitamo. Ovo je veliki glumačkiuspjeh također i za režiserapredstave Milenka Tošića, kojemu

je ovo prva predstava, a iza njegaje 30. godina glumačkog staža ibrojne predstave.

Ovaj susret bilo je mjestogdje su glumačke postave, odglumaca, režisera, scenarista pa dotehničke ekipe mogli razmijenitidragocjena iskustva. Jedino razo-čarenje bilo je u malom interesupublike. Kazališni amaterizam ni-kako ne bi trebalo prvenstvenopovezivati sa glumačkom inter-pretacijom niže klase. On je punoviše od toga. Doista je umijećestvarati u ograničenim uvjetima,kako organizacijski tako i finan-cijski. Ne zaboravimo da su odkazališnog amaterizma postalenajveće zvijezde kazališnih dasaka.Tko zna, možda će baš Ana bitijedna od njih.

Branka Vnučec



ar dana prije puta nervozaraste. Marinko i ja kontaktiramoda nam uplate novce za karte.

Dobro nam ide, ali živaca je svemanje. Moram priznati da Marinko toradi jako uspješno. Svaki božji dansa papirićem, na kojem je ispisannovi broj žiro računa, odlazim u FINU(prije zvani ZAP) da provjeram jellova pristiže. Nadam se da nebu sveotišlo u finu m…… , jer kad se sjetimproblema sa novim računima, mukami je. A da nisam još prije Novegodine rekel da treba otvoriti noviračun nebi mi bilo krivo. Ovak samse nazajebaval sa ugovorima sastarim i novim računom. No dobro,nekaj se penez prikupilo. Još moramnapraviti spisak osoba sa datumomrođenja za karte kod Atlas worldtravela. Sva sreća da tam radi MonikaRobić koja nam po treći put kakidemo u Kanadu pomaže oko karata.Pa da, nesmem zaboraviti i SanjuPribanić šeficu za karte i oko svegatoga. Mučil me je taj ATA karnet jer unjemu treba pobrojati sve komadićenaše narodne nošnje, obuće iinstrumenata sa težinama ivrijednostima i to par dana prije puta,a ja još ne znam koje nošnje nosimona put. Nazdravlje. Sva sreća kajimamo ljude na Aerodromu (čitajveze) jer je Sanja (opet) sredila sacarinom da ne moramo imati famozniATA karnet nek samo dopis kojizamijenjuje Obrazac 1 (kaj god tobilo).

Zovem Ministarstvo kulture, Konzer-vatorski odjel, od njih moram dobiti

GOSTOVANJE U KANADI

Potvrdu za iznošenje nošnji vanHrvatske. Gospođa koja radi bila jejako ljubazna i sve mi objasnila.Organiziram naše Ogrankaše da mibudu modeli u nošnjama za slikanje.Uhvatil sam Danijela, Brankicu,Jelenu, Sašu i Marka Robića nekstatiraju u nošnjama. Razvijamfotografije na računalu i odlazim spapirima i fotografijama u kon-zervatorski odjel. Na vratima odmahsrećem domaće ljude, Macu izNovoga Sela. Ona radi u hidro-meteorološkom zavodu. Sređujempapire, ali gospođa (kojoj samzaboravil ime) veli da je pročelnik nanekom sastanku pa nema tkopotpisati, ali mi predlaže da papirepošalje po Maci. Složil sam se s timejer baš mi se ne penje ponovo poMesničkoj.

Pakiram se. Još mi preostajespakirati poklone, CD-e i monografije.Kam to strpati? Možda u kartonskukutiju. Zovem, a koga drugoga nego

djelatnike u Zračnoj luci, Sanju. Sanjazove i veli da može. OK. Trpam sveu kutiju i taman stane, ali je teško k'ovrag.

Stigao je dan D. Dogovor je da senađemo na aerodromu 15 do 7.Skoro svi su već tu. Kasne oni kojinavek kasne. Sanja je podijelila karte.Spremni smo. Fotografiranje predzgradom, opraštanje od žena, mamai tata i ostale rodbine. Prolazimocarinu i smještamo se u čekaonici.Neki za šank, drugi u djutić. Evo došlovrijeme za polazak. Autobusi su stiglii mi se ukrcavamo. Kod aviona svesami Buševčani i Ogrankaši; Saša,Kruno i Veljko. Ukrcavamo se ipolijećemo. Malo je nelagodno, većdugo nismo letjeli ima tome tri godine.Za 45 minuta stigli smo uNizozemsku. Vrijeme je oblačno.Polja kraj Amsterdama prepunacvijeća k'o u raju. Nema niti jednogkomadića zemlje da nije iskorišten.Ovdje su se ljudi sa morem otimaliza zemlju, a kod nas zemlja pusta.Mislim da bi trebali počet uvozitNizozem(i)ce. Slijećemo. Izlazimo nagateu B3 i moramo na gate D21.Pristanišna zgrada je ogromna iizgleda mrak (mislim jako dobro).Naša čekaonica je na drugom kraju.Sva sreća da unutar zgrade postojehodni elevatori da se malo odmorimood hodanja. Sanja i Sanja odlaze natransfer kod KLM kompanije jer SanjaBobesić nije imala rezerviranu kartuu avionu. Kad su ženske sredile prob-lem ispostavilo se da su na BrankuBobesić izdate dvije rezervacije.Prikupljamo se na gateu. Vrijeme za


polazak se bliži. Naš Leonardo DaVinci (KLM-ov avion Boeing 747-300)pristal je uz izlaz i počelo jeukrcavanje prtljage, kontenjera saklopom i ljudi. U šarolikom društvunarodnosti bilo je naravno Hrvata,Nizozemaca, Pakistanaca ili Indijaca,uglavnom ljudi iz tog dijela Azije. Svismo sjedili na hrpi tak da smo sedobro zabavljali. Najbolji doživljajimale su Sanja Bobesić i KsenijaBartolin kad su između svojih sjedalaosjetile tamnu žensku nogu koja ihje dirala u rebra. Vrisnule su kak dasu videle nečastivog. Vrijeme je ručkai stjuardese voze kolica sa obrocima.Na meniju piletina i povrće. Kuhinjail' im je loša ili mi nismo navikli naovu vrstu hrane. Naši pilići bar mirišuna piletinu, a ovi su mirisali naplastiku. Večera ista stvar, čak se višei ne sjećam kaj je bilo na jelovniku,samo znam da sam propustilsladoled jer sam zaspal. Pred jutrogledamo valjda Grenland što značida je Kanada blizu. Kad su nekipomislili kak bi nam sada ujutropasala jedna pizza, kad eto zadoručak vruća pizza. Ovo je bilojedino kaj je valjalo. Spuštamo se.Ispod nas Toronto. U daljini gledamoCN TOWER i SKY DOME. Neki ćesigurno u posjet ovim posebnimgrađevinama. Sletjeli smo i već sevozimo polako do pristanišne zgrade.Dio staza ide i preko autocesta. Dozgrade vozili smo se punih 10-15minuta. Aerodrom je velik i još je uizgradnji. Iskrcavamo se iz aviona idržimo se svi u grupi. Dolazimo doimigracijskog ureda gdje nasslužbenik azijat razdvaja pokolonama. Prolazimo kontrolu višemanje uspješno. Pred izlazom čekanas Ivo Ćapin i njegovi članovi izHKUD "Zvuci Hrvatske" iz Oakvillea.Radost i veselje na obostranozadovoljstvo. Pozdravljamo se iraspoređujemo "po kućama". Vozimose prema Oakvilleu u njihovim

vanovima (terenac veli-kih dimenzija). Bacamopogled na široke ceste spet, šest traka, pre-krasno uređene indu-strijske zone. Ma, Ame-rika. Navečer je zaje-dnička proba. Nalazimose u prostorijama crkve,sad se više i ne sjećamkoje, ali nakon pola sataskupljanja počeli smo sprobom. Prvo su na red

došle himne. Kanadska, američka ionda Lijepa naša. Kak nam nisuposlali tekstove kanadske i američkehimne, bili smo prisiljeni glumiti dakakti znamo engleski. Šatro. Nakontoga probane su završne pjesmefestivala kojim se zatvara festival.Pjesme su OK, i mišljenja sam da ćezvučati dobro.

U jutro Marinko i ja krećemo u šetnjudo WAL-MART-a. Šetnja je potrajalajer do WAL-MART-a ima oko dvakilometra. Mislili su si Kanađani kajove dve budale hodaju uz cestu. Tamse niti na šokret ne ide bez auta. Udućanu raskoš. Robe kakve hoćeš.Od loše i jeftine pa do one maloskuplje. Ista stvar i u CANADIANTIRE-u (sličan izbor robe kao uPEVEC-u).

U petak ujutro odlazimo sadomaćinima u salu koja se zove Gal-axy 707, gdje će se navečer održatizabava za sve goste Festivala.Slažemo stolove i stolice, unosimopiće. Isto to radimo i u litvanskojdvorani "Sveti Vladimir"za subotu.Zabava može početi. Predvečer,Marinko, Ivo Ćapin i ja dolazimomeđu prvima. Dvorana je još prazna.Stižu autobusi učesnika i u tili časprostori se pune. Grupa "Sedmi dan"započinje svirkom. Dolazi sve višeljudi i nastaje ludnica. Mladi seodlično zabavljaju. Nakonnekog vremena u sali jepreviše ljudi. Domaricauključuje požarni alarm ustrahu od mase ljudi. Dolazipolicija i vatrogasci. Odla-zimo, zabava je završila.Šteta.

Subota ujutro. U osam satinalazimo se u Living artscentre. Svi onako pospanitumaramo hodnikom. Po-

neki s kavom u ruci, drugi s doncomiliti naški buflom. Garderoba nam jena katu u maloj dvorani. Čekamo naprobu i nikak’ je dočekati, a sviobučeni u nošnjama. Kad je sve toprošlo, slijedi čekanje za program.Marinko smješta svoj štand satamburama na ulazu u dvoranu. Tusu još cure iz HKUD-a "ZvuciHrvatske", do njih gospodin koji radiopanjke i fotograf koji radi slike shrvatskim motivima, znamenjima idrugo. Preko puta gospodin igospođa koji prodaju domaće kasete,CD-e i videokasete. Na početku sadomaćinima izvodimo tri himne,kanadsku, američku i hrvatsku.Zvučalo je OK. Naša slijedeća točkaje na kraju programa. Sva srećatrgovački centar Square One je blizu,pa su neki skočili i pogledati kaj imav dućanima. A neki su si malo izalegli. Podne je već prošlo. Želucise okreću, a nitko niš ne nosi za jelo.Ni to kak’ kod nas, gdje ti samo nose.Ovdje očito vrijedi ona deviza "Družesnađi se". I ništa nego DubravkoBedek i ja odlazimo u Square Onekupiti nešto za jelo. Dolazimo u Foodcourt, prostor u centu gdje ima nadesetke mjesta sa različitom hranom.Biramo nama najbliže domaćoj hraniKFC store (Kentucky fried chicken)


tj. pohana pi-letina. Uzi-mamo za sv-akog po ko-mad mesa(malo više),brdo prženihkrumpira ikečapa. Mla-de Kineskinjespakirale sunam u dvijevelike vre-ćice, i to od-nosimo na-šim gladu-

šima. Meso je otišlo taj čas. Vrijemenastupa se približava i odlazimo načekanje iza pozornice. Turpoljskiplesovi odrađeni su kak se šikadruštvu našeg renomea. Svi sretnikaj je prvi dan prošel, jer smo tu odjutra, a na večer nas čeka zabava udvorani Svetog Vladimira. Dvoranaje inače prekrasna, velika i visoka.Ništa slično nema kod nas. Nasvakom stolu nalazi se slika i imedruštva kojem pripada stol. Na tojvečeri svim društvima podijeljena jezahvala za gostovanje na festivalu.Najava za svaku grupu bila je nekapopularna pjesma s porukom.Zgodno. Eh da, dobili smo i CD sasvim pjesmama kojima su naja-vljivane grupe. Dva su sata u noći štoznači da je kraj zabave. Ovdje je svestrogo i po propisu. Marinko i jaodlazimo doma sa gospođomMarijom Ćapin. Pomognem Marinkuuzeti tambure i zahvalnicu sa CD-om.Krenemo mi kad u krivini nekaj padasa haube. Kaj je sad to? Bisernica ufutroli. Marinko je prije ulaska odvrgeltamburu na haubu i zaboravil na nju.Futrole koje dela Marinko prošle sutest. Bisernici ne fali ni žica s vrata.Toliko o kvaliteti naših glazbala.

Drugi dan festivala opet se nalazimoujutro svi umorni od prošle noći.Danas na programu imamo samo

završne pjesme sa doma-ćinima festivala i to opet nakraju. I opet taj Sqaure One.U tom centru trgovine suotvorene i nedjeljom. Svasreća, da ubijemo vrijemeu razgledavanju. U pauzisretnemo Ivicu Robića i snjim odlazimo na ručak uSquare One. Vani zima.Probamo grčku kuhinju.Mislim da je naša kuhinjaipak bolja. Ovdje sve imaisti okus. Vraćamo se autom u LivingArts Centre uz podršku snježnihpahuljica. Zato je tak zima vani. Spletpjesama za završetak festivala pratimu dvorani. Pjesma odlična. Pet. Svizajedno, pjevači i tamburaši obajudruštava odlaze izvan dvorane. Vanisusreću kanadsku svadbu. Pjevajuim i slikaju se s njima.

U ponedeljak zajedničko druženjekod domać ina Ive Ćapina. Narepertoaru janjetina i odojak od Joze.U ćapinovoj garaži još je uvijek ostalocca 115 kejsi pive (case-eng. kutija)neprodanih na zabavama. U svakojkutiji je 24 komada pive od 3 dcl.Zajednički tamburaši praše pjesmejednu za drugom. Na malom prostorupleše se i zabavlja ludo. Domaćin nadijeli Festivalske maijce i brošurufestivala za dugo sjećanje. Ostaledane provodimo, a gdje drugdje negoobilazeći po trgovačkim centrima.Kupuje se sve i svašta.

U petak imamo zadnji nastup.Zajedno sa domaćinima iz HKUD-a"Zvuci Hrvatske" iz Oakvilleanastupiti ćemo u dvorani crkveSvetoga Trojstva. Pošto nismouzimali puno nošnji dati ćemo sveono kaj se u tim nošnjama možeizvesti. Marinko i ja slažemo program.Osim koreografija Turopolja iSplitskih plesova, tu je još punopjesama i glazbenih intermezza.Zajednica Turopoljaca iz Kanade

također je došla na naškoncert. Neki su Hrvati došlina koncert da bi vidjeliBunjevačke plesove, ali nažalost nismo uzeli nošnje zanjezino izvođenje. Na tojvečeri okupilo se veliki brojBuševčana. Horvačić Ivansa suprugom iz Welanda,Bobesić Ivan i sin Zlatko,Robić Ivan i Robić Ivan sa

suprugom Zdenkom. Dan povratka jedošel. Na aerodromu se opraštamood prijatelja. Vidimo se u Buševcu usedmome mjesec, glasila je poruka.Doviđenja. Prolazimo carinskukontrolu. Na kontrolnoj traci rendgenaBajica uzima zabinom putovnicuMaria Severa. Panika. Sad je imalputovnicu, a sad je nema. Pitamoosoblje da možda nije zapela navaljcima. Međutim oni su odbili takvumogućnost. Svi ponovo tražimoputovnice, te utvrdimo da ima i viškaistih. Super dobro je počelo. Nakonpola sata čekanja avion KLM-aLeonardo Da Vinci dolazi.Ukrcavamo se i polijećemo. Nakonšest sati leta napokon Europa.Amsterdam je pod nama. Sada je okopola osam. Naš avion leti u 11.30 sati.Razilazimo se po aerodromu, pijemokavu i čekamo. Lijep je osjećaj vidjetikockice na repu našeg avio-prijevoznika nakon 10 dana izbivanjasa kontinenta. Hrvatska evo nas. Uavionu pomama za Jamničkomkiselicom. Sva sreća da imaju dostazaliha. Iako naš aerodrom bijedaspram svih ovih aerodroma na kojimasmo bili ipak nam je najdraži. Dom jedom. Tako je prošlo i naše trećegostovanje u Kanadi. Do slijedećegputa. Bok.

Dubravko Katulić


akon toliko kišnih danadošla je ova prekrasnasunčana nedjelja. Dok su

neki, nakon ručka upijali sunčevezrake sa svojih terasa ili se pakšetali, mi smo se spremali za jošjedan uobičajen nastup. Sve morabiti savršeno, kao i uvijek, Frizure,ravne suknje, pravilno zavezanrubac i sl. Uh, kako je dečkimalako!. Obuku hlače i to je to.

I tako nakon višesatnog spremanjakrenuli smo prema našoj, bu-ševskoj školi na generalnu probu.Kao i obično, plesali smo solidno, apjesma - užas. No dobro, već ćemodrugi put biti bolji. Nakon satačekanja uskočili smo u naš bus(pravi “luksuz”.). Kad smo se većudobno smjestili krenuli smo uLukavec. Iako su nas prolaznici naprolasku kroz Goricu nekako čudnogledali, u autobusu su vladalevesele teme koje su smanjile našutremu pred nastup. I tako smo,

NASTUP U LUKAVCU - JURJEVO 2002nakon 500 ležećih policajaca (nijemi jasno zašto leže na cesti kad jeonako prekrasna nedjelja? Moždase sunčaju?) napokon stigli uLukavec (je li tu prije možda bilamočvara???). Izašli smo iz busa iosjećali smo se kao da smo došlina fašnik, a samo smo mimaskirani. Uredno smo ostavilistvari kod kontejnera za smeće kojinam je služio kao svlačionica. Kakou svakom zlu ima nešto dobroga,barem nismo imali problema straženjem koša za smeće. Presvućise pak možeš unutra, maloneugodno miriše, ali kad izađešvan cijeniti ćeš čisti zrak i svijet okosebe. Kontejner smo ostavili, i“otišli se kupati u močvaru ispredpozornice”. Imali smo tremu,posebice zbog pjevača prije nas.Doimali su se kao da se nikad nećemaknuti sa pozornice. Maknuli suse, iako su dugo silazili (valjda zbogreume), a na pozornicu su izašlinaši tamburaši. Oni su uredno

odsvirali svoje, a zatim smo mi došlina pozornicu. Nakon prvog “šuha-jhaj” (koji se baš nije čuo) jurnulismo “kroz daske”, koje srećom nisuotpale, na pozornicu. Atmosfera jebila loša, ali je živnula nakonnekoliko plesnih koraka i “opalihhlača”. Sve je prošlo u redu, i kadsmo istrčali s pozornice. Iako smose opet našli u blatu, smijali smo sesvom nastupu. Oko dvorca smoprošli do šatora gdje smo dobilisendviče i sokove. Popili smo ipojeli sve, pa smo se vratili donašeg kontejnera. Oko odlaskadoma nismo se mogli dogovoriti, alismo na kraju uz nezadovoljstvomnogih uputili u naš “luksuzan”bus. Nakon 500 ležećih policajaca(sad mi zbilja nije jasno , pa nemaviše sunca) i mno-gobrojnih temavratili smo se u naš Buševec, kojina svu sreću, ne stoji u močvari inema kontejnera.

Maja Kovačević

ana 25.05.2002.godine u16.00 sati okupili smo seispred Područne škole

Buševec i s veseljem čekali našegdragog učitelja Stevu Borića,predsjednika OSS Buševec BrankaČrnko, te gosp. Stjepana Detelićkako bi mogli krenuti na nastup uZagreb. Putovanje je proteklo unajboljem redu, jer smo se otprilikevozili oko 35. minuta. Iščekivanje jenapokon prošlo kada smo stiglipred ogromnu zgradu ispred kojenas je čekao tamburaški orkestarOsnovne škole Vukovina. Zajednos njima ušli smo unutra i zatim sunam domaćini pokazali mjesto gdjese možemo smjestiti prije početkanastupa. Kada smo se obukli inaštimali tambure imali smonekoliko minuta probu. Publika jenapokon zauzela svoja mjesta, aravnatelj O.Š. Vukovina KrešimirMatašin održao je kratki govor.Program je počeo. Prvo smoodsvirali Dučec, nakon njegaDraganički drmeš, pa pjesme iz

Nastup u Tvornici (Zagreb)Međimurja i na kraju Turopoljskidrmeš. Iza nas je nastupilo jošmnogo svirača, a sama atmosferaje bila za pohvalu. Kada su sviodsvirali ono što su trebali,ravnateljeva kći Iva Matašin nas jeodvela da se malo družimo izabavljamo, a nakon toga smokrenuli kući.

Što se tiče nastupa, mislim da nitkonije imalo tremu, jer nam to nije bioni prvi, ni zadnji nastup. Jedino senadam da će ih u budućnosti biti jošmnogo, i to boljih. Puno se za-hvaljujem našem učitelju, što imatoliko živaca da nas svemu nauči ipuno hvala i onima koji nas vode nanastup uključujući ovaj zadnji, jermislim da su to zaslužili.

Tomislav Antolović


Goričke večeri 2002-Turopoljska svadba u Buševcu

Svadba prepuna starih običaja turopoljskog kraja

subotu 22.06.2002. g. čla-novi dramske i folklornesekcije Ogranka “Seljačke

sloge” Buševec obučeni u turo-poljske narodne nošnje pjesmom,plesom, te gotovo autentičnomizvedbom starinske i životopisneTuropoljske svadbe dočekali sumnogobrojne goste koji su se napočetku dvadesetprvog stoljećaželjeli prisjetiti starih narodnihnavada i običaja. Turopoljskasvadba je zasigurno jedan takavobičaj, koji je uvijek rado gledan ikoji promovira cijeli ovaj kraj, aposebno Buševec.

To nije samo svadba, većsplet starinskih turopoljskih običajanašega kraja kroz izvorne turo-poljske pjesme, plesove i zdravice,a predstavlja i životopisnu svo-jevrsnu izložbu pučkih rukotvorinapoput narodnih nošnji, škrinji,stolnjaka, ručnika, plahti, poculica isl. Da podsjetimo, “Turopoljskasvadba” je do sada izvedena šestputa (1967.,1968.,1969., 1993 i1998. u Buševcu te 1994.godine uZagrebu, na Međunarodnoj smotrifolklora), a godine 1969. godine bilaje emitirana na Radio Zagrebu iradio televiziji Zagreb, a na Tele-vizijskom festivalu “Bled 70”osvojila je nagradu publike. KopijaTV snimke prodana je u više stranih

zemalja, a dijelove Turopoljskesvadbe snimala je i TV ekipa izHollywooda.

Cijeli program, koji se u sklopuGoričkih večeri održao na ljetnojpozornici iza Doma kulture uBuševcu 2002. godini, organiziraloje Pučko otvoreno učilište VelikaGorica. Pokrovitelji ovog značajnogkulturnog događaja bili su Mini-starstvo kulture Republike Hr-vatske, Grad Velika Gorica iTuristička zajednice Grada VelikeGorice. Stručni voditelj OSSBuševec, gosp. Mojmir Golemacpobrinuo se za cjelokupnuglazbenu obradu i koreografiju, aredatelj gospodin Vid Balog jeskratio i prilagodio za izvođenjesamo na pozornici dramski tekstbuševskog pisca Josipa Kova-čevića “Turopoljska svadba”.Svadbu je dramatizirao sam autorprema svojoj pripovjesti “Ženidbaturopoljskog plemenitaša VidaLackovića”. Djelo je pisanodomaćom kaj(ke)kavštinom. “Turo-poljska svadba” je djelo kojim seželi dočarati autentičnost sva-dbenih običaja plemenitih Turo-poljaca iz proteklog stoljeća, asvrha njegovog prikazivanja jeoživljavanje narodne tradicijeovoga kraja s ciljem da se tanarodna baština otme zubu

zaborava, i da se prenosi putemvjerodostojnog izvođenja na pozo-rnici širem puku.

Priredba je započela ple-som, pjesmom i svečanim mimo-hodom sudionika u narodnim noš-njama te uvodnim riječima ocamladoženje “Skupili smo se tu uime Božje da idemo na dalek i dragiput. Idemo po družicu mojemuVidu”. Kako sve nije tako jedno-stavno demonstrirao je “mladenec”,prema pripovijesti Vid Lackovićkojega je glumio Mario Sever, kojije morao da bi zaslužio “mladenku”Baricu Koprenić koju je glumilaMarina Vnučec, proći svojevrstantest muškosti odnosno cijepati drvapreko rupca koju nije smio oštetiti.Pošto je zadovoljio svaki kriterijmladenkinih roditelja tek je ondauslijedilo vjenčanje u crkvi nakonkojeg je slijedila pučka veselica sturopoljskim drmešom prvo usklopu priredbe, a onda uorganizaciji mještana Buševca.Ostatak večeri sve prisutnezabavljala je popularna veliko-gorička grupa “Kings”, a da gosti nebudu gladni pobrinuo se Ogranakkoji je pripremio gibanicu.

Glumili su: Mario Sever (Vid Lack-ović, mladenec), Marina Vnučec(Barica Koprenić, mladenka), ZlatkoVnučec (Blaž Lacković, otec), NadaVnučec (Mara Lacković, mati), Mile-nko Tošić (Vincek Koprenić, otec),Lidija Majcenić (Dora Koprenić, mati),Zlatko Bobesić (Dever Štef), FranjoKos (Gospodar Jankič), StjepanŠipušić (Gospodar Jura), ZlatkoVinter (Plebanuš),Marica Grđan (Ma-mica), Stjepan Rožić (Jankija),Jadranko Katulić (Pepa), TomislavKatulić (Bertaš), Branislav Katulić(Bariloša), Saša Robić (Veseljak),Mirjana Bedek (Rođakinja), DunjaKatulić (Posmikala), Stjepan Robić(Drvocepa), Pavao Bedek (Nako-lenče), Vid Balog (Pripovedač) teSanja Pribanić, Ksenija Bartolin iJelena Bobesić (Filarke); Marija Ka-tulić, Stjepan Robić, Josipa Bobesić iMarko Grđan (Pokloniči).


Rekli su:

Vid Balog, redatelj Turopoljskesvadbe: “Glumci i folkloraši suzahvaljujući svom napornom radu bilisjajni. Kaže se da je razlika izmeđuamatera i profesionalaca u tome štoprofesionalci svoj posao rade zaplaću, a amateri iz ljubavi. To sedanas ovdje vidjelo, i dokazalo daamaterske predstave znaju biti punobolje i kvalitetnije od profesionalnihliterarnih uradaka. Drago mi je štosam s buševčanima surađivao kaoredatelj ove predstave i što smozajedno uspjeli napraviti jednukazališnu predstavu koja je vrloefektna i reprezentativna. Nijednoselo s kajkavskog područja nijeprestalo govoriti kajkavski, iako već150. godina odolijeva štokavštini.Ova predstava to i dokazuje. Jošjedanput im čestitam!

Mojmir Golemac, voditelj folklornesekcije Ogranka i koreografTuropoljske svadbe : “Ponosan samna svoje Ogrankaše, što su odličnoizveli uvježbani program u ovakoteškim uvjetima. Ovo je treća Svadbaza koju sam radio koreografiju, teprva u skraćenom obliku. Ova po-sljednja mi se jako sviđa, jer sada snjom možemo svugdje po svijetu ići,te ostalim narodima omogućiti davide naše prekrasne narodne običajepoput “Turopoljske svadbe.”

Branko Črnko, predsjednik OSSBuševec: “U potpunosti sam zado-voljan organizacijom i izvođenjemovogodišnje Turopoljske svadbe.Cilj ove manifestacije je kroz spletpjesme, plesa i običaja dočaratisvima, a pogotovo mladim poko-ljenjima jedan dio naše narodnebaštine. Oduvijek se zna da suplemeniti Turopoljci bili složni,pošteni i ponosni. Naši izvođači suto putem ove predstave i dokazali!”

Josip Kovačević, pisac: “Za-dovoljan sam reakcijom publike, kojaje izvođače nagradila velikompljeskom. Drago mi je da su na ovajnačin oživjeli naši prekrasni običajikoje sam opisao u svojoj knjiziŽenidba turopoljskog plemenitašaVida Lackovića. Ovo je druga


Turopoljska svadba koju ja nisamrežirao, no pošto na mladima svijetostaje, zadovoljan sam kako je touprizorio Vid Balog.”

Franjo Galeković, ravnatelj Pu-čkog otvorenog učilišta VelikaGorica: “Zadovoljan sam novompostavom “Turopoljske svadbe” ko-ja je dovoljno duga i dovoljno kratkada se izvede bilo gdje u svijetu.Zadovoljan sam i odnosom sizvođačima, i nadam se da ćemo idalje uspješno surađivati.”

J.Bobesić


KAJ SU JELI NAŠI STARI...

FANJKI

· 3 žutanjka· žlica masnog vrjna· soli na nož· 10 deka zmešane oštre i

meke mele

Razvaljati s mlinčenakomna tenko i rezati na rezance. Pećina vruče masti.

TUROPOLSKA BUČNICA

TESTO:-Zamesiti meko testo od· 50 deka mele· deci ulja· malo soli

- poklopiti ga toplom zdelom i ostaviti da odstoji. Kad se zdelaoladi, ponoviti postupek. Nakon toga testo razvleči, nafilati,preklopiti, zalejati vrjnem i peći.

FILA:60 deka jako oceđenog friškog kravskog sira30 deka mlade friške zelene tikvajne buće (naribane i oceđene)2 deci friškog domaćeg kiseloga vrjnamalo soli

Se dobro zmešati i razvleči po testu i deti v rol.

BELI ŽGANCI

1 deci vode60 deka ogulenog krumpera35 deka oštre mele30 grama soli1 žlica mastipol litre domaćeg kiselog vrjna

POSTUPEK:Krumper skuvati, odlejati vodu i stenfati da nebu grudic. Vrnuti odlejanu vodu, dodati masti i sol, te vrnutina ogen. Kad zakipi, deti na slabeši ogen, i polako sipati melu i brzo mešati kuvačom za žgance da se nezgruda. Tak mešati jeno pol vure. Kad se žganci stvrdnu, ostaviti je jeno minutu-dve da se spušu, i ondase moru grabiti na tanjer.

Gotovi žganci se moru poslužiti s kuvanim vrjnem ili z vrućum mastjum od ostatkov čvarkov.

MEDENJAKI

pol kile krušne mele1 jejce20 deka cukra15 deka medacimet i klinčeki po volje7 žlica vode8 deka margarina1 žličica sode bikarbone

POSTUPEK:U melu se stavi rastopleni men, cukar,jejce, cimet, klinčeki, voda i sodabikarbona. Od toga se umesi testo iodvrže na hladno mesto. Od tog testanarede se kuglice i denu na namazanprotvan dok se ne zdignu i peku. Kad seohlade naredi se smesa od belanjka icukra i s tim se premažu medenjaki.


io je to njihov prvi posjetBuševcu, nakon usposta-vljanja kulturne suradnje s

buševčanima prošle godine uWelsu, gradiću pokraj Linza.Doček pedesetak članova “Hrvatskidom Wels od strane domaćina bioje vrlo srdačan i dirljiv. Nakonsmještaja po kućama kod doma-ćina, i razgledavanja znamenitostigrada Velika Gorica, uslijedio jecjelovečernji koncert. U prepunomDomu kulture Buševec razdraganapublika imala je priliku vidjetikoreografije iz istočnih dijelovaHrvatske te srednje Bosne. Nastupje završen velikim aplauzom irazmjenom simboličnih poklona odstrane predstavnika gostiju idomaćina. Nakon službenog dijeladomaćini i gosti nastavili su sedružiti uz razgovor i zabavu do jutrauz pomoć uzajamne tamburaškesuradnje njihovog zabavnogglazbenog sastava i naših tam-buraša. Jutro uoči povratka doma-ćini i gosti su zajednički prisu-stvovali Sv. Misi, povodom blag-dana Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnikaBuševca. Pred sam odlazak rukepredsjednika Ogranka gosp.Branka Črnko i predsjednikaHrvatskog doma Wels gosp. StipuMatanov, su se čvrsto stisnule, uzčvrsto obećanje izrečeno naobostrano zadovoljstvo: Vidimo se

Članovi Hrvatskog doma Wels posjetili sunarodnjake u Buševcu

Nastavak hrvatsko - austrijske kulturne suradnjeslijedeće godine u Austriji! Bila je tojedinstvena prilika za Hrvate koji suna privremenom radu u Austriji (aneki su tamo i više od 50 godina)da napokon, makar i na kratkoposjete svoju domovinu te seprisjete starih hrvatskih narodnihobičaja i godina koje su tamoproveli prije nego li su “trbuhom zakruhom” došli u Austriju.

Rekli su:

Branko Črnko, predsjednik Og-ranka “Seljačke sloge” Buševec:“Drago mi je da smo uspostavilikulturnu suradnju s našim suna-rodnjacima iz Welsa. Malo jepoznata stvar da su Ogrankaši1965. godine uspostavili suradnja sGradišćanskim Hrvatima u Austriji, ita se je suradnja odvijala do 1975.godine, kada se je nažalost, zbogpolitičkih prilika morala prekinuti.Nadamo se da će suradnja sHrvatima iz Welsa postati tradi-cionalna.”

Ivica Ljubas, predsjednik Zaje-dnice hrvatskih udruga GornjaAustrija: “U okviru Zajednice djeluje5 udruga: Hrvatski dom Linz, RužaHrvatska Sant Martin, HrvatskiDom Wels, Herceg-Bosna Linz iLašvanska Dolina Linz. Danas

Zajednica okuplja 180-ak aktivnihodraslih i 60-ak djece. Članovi supretežno hrvati iz Slavonije,Baranje i Srednje Bosne. Odu-ševljen sam prijemom od stranedomaćina i nadamo se da će se tasuradnja odvijati puno godina. Ciljtakvih suradnji je da se uspostaviintegracija i smanji razlika izmeđustranaca i domaćih ljudi. Austrijskavlada podupire takve projekte, pami surađujemo s brojnim društvimaiz Bosne, Austrije i Hrvatske.”

Stipo Matanov, predsjednik dru-štva Hrvatski dom Wels: “ Hrvatskidom Wels osnovan je 1991.godine, u vrijeme ratnog vihora uHrvatskoj. Danas okuplja 150- akčlanova. Drago nam je da jesuradnja s Ogrankom “Seljačkesloge” Buševec uspostavljenaprošle godine uz pomoć konzula uAustriji, gosp. Ivana Rožića,također ogrankaša i dugogodišnjegaktivnog voditelja dramske sekcije.Ovo je u prosjeku treća generacijaHrvata koji su došli na “privremenirad” u Austriju. Nadamo se da ćemladi putem njegovanje kulture inarodnih običaja svoje pra-domovine znati cijeniti vrednotekraja iz kojega su potekli”.

J. Bobesić


Trogiru, 16.06.2002. održan je Festival malih folkloraša iz cijele Hrvatske. Na tom Festivalu sudjelovali sui folkloraši iz Buševca, koji su pokazali da se uz puno truda i volje za radom može napraviti mnogo.Autobus za Trogir krenuo je 15.06. u ranim jutarnjim satima. Svi učesnici Smotre bili su smješteni u staroj

srednjoj školi. Nakon kratkog odmora otišli smo na kupanje. Prekrasna ljetna večer bila je rezervirana zanezaboravnu šetnju gradom. Većinu nas je ipak svladao umor pa smo povratak u školu i spavanje s nestrpljenjemdočekali. Nažalost, prvi dan nismo se baš puno kupali jer je more bilo prljavo. Ali, naši vrijedni domaćini su namveć drugog dana nakon doručka popravili raspoloženje, odvevši nas na plažu gdje smo se kupali u čistoj vodi domile volje. Poslije dobre zabave u vodi, u školi nas je čekao obilan ručak, a nakon toga je uslijedio kratki odmorprije nastupa. nakon što su nam “velike” folklorašice složile lijepe frizure za nastup, krenuli smo prema središtuTrogira, da se u osnovnoj školi obučemo u naše prekrasne turopoljske nošnje. Kada su sve skupine bile spremne,krenuo je mimohod kroz grad. Vidjeli smo stare građevine i još stariju, veliku crkvu. Stigavši na sam trg u pratnjitamburaša pokazali smo kako se u našem kraju pleše Turopoljski drmeš, dok su nas znatiželjni prolaznici pozornogledali. Napokon, došlo je i vrijeme nastupa. Bilo je tu mnogo lijepih točaka, no mi smo dobili najviše pljeska ipohvala, a to znači da smo zahvaljujući trudu bili i više nego li najbolji. Sam povratak u školu uslijedio je u kasnimvečernjim satima i stoga nas je vrlo brzo svladao san. U ponedjeljak ujutro odmah poslije doručka krenuli smo naput prema Buševcu, no da naš povratak kući ne bi bio prerani svratili smo nakratko u Šibenik gdje smo poveli 5lijepih sati kupajući se. Na putu kući, penjali smo se autobusom na Velebit, i po velikim krivinama spuštali se dolje.Uz pjesmu i mnogo smijeha napokon stigosmo u Buševec, gdje su nas dočekali naši roditelji s kojima smo otišli usvoje tople domove!

Petra Črnko

ODLAZAK U TROGIR


akon gotovo dva mjesecagodišnjeg odmora, novufolklornu godinu započeli smo

dvodnevnim “radnim izletom” uMađarsku, našim dugogodišnjimprijateljima Hrvatima.

Dakle, putna groznica počelaje 07.09.2002.g. u 04,00 sata ujutrokada smo krenuli u naše već poznatoodredište, mjesto Koljnof (Kophaza).Šest sati vožnje brzo je prošlo, a mismo čvrstim stiskom ruke srdačnopozdravili naše domaćine. Ugodnosmo se smjestili, te nakon ručka biliponovno u pokretu. Ovoga putaposlijepodne smo iskoristili za deta-ljnije razgledavanje okolice. Dan jebio prekrasan, što je još višepridonijelo dobrom raspoloženju.

Pa krenimo redom; samomjesto Koljnof broji oko 1200 Hrvata,pa možemo slobodno tvrditi da jevećinsko Hrvatsko mjesto. Prvinajveći grad je grad Sopron koji je jošdavne 1277. godine dobio tituluSlobodnog kraljevskog grada. Nakonpanoramskog razgledavanja s obli-žnjih obronaka s kojih puca pogled naeuropsko staro središte, spustili smose i u sami centar grada. Uske uličicepoploćene glatkim kamenim blo-

Gostovanje u mađarskom mjestu Koljnofukovima sa puno malih taverni isuvenirnica, podsjećaju na me-diteran. Grad također nosi ime “Gradod povjerenja” ili na latinskom “civitasdirinus”, što je vjerno napisano nasamom ulazu u drevne zidine iz kojihse visoko uzdiže prekrasna kulauređena za posjetitelje.

Naravno, i mi smo isprobalisvih 128 uskih stepenica koje sevrtoglavo uzdižu ka samom vrhu.

I dok su neki tako liječili svoj strah odvisine, mi smo već bili spremni zanovo otkrivanje. Cilj je bio kame-nolom nedaleko grada Soprona iobližnjeg stepskog jezera. Izkamenoloma su se godinama izvozilikameni blokovi u Mađarsku, 8 kmudaljenu Austriju, te ostale dijeloveEurope. U samoj unutrašnjosti nalazise amfiteatar u kojem se aktivnoodržavaju razne manifestacije, po-sebice koncerti filharmonija. Osim štoje za desetak stupnjeva hladnije, vrloje akustično pa bi zasigurno bioužitak tamo održati jedan naš nastup!Iz kamenoloma vode uski tuneli kojizapravo podsjećaju na katakombe.Željni sunca i topline doslovce smoizjurili van, tim više jer se bližilovrijeme ukrcavanja na turistički brod

na tom specifičnom jezeru. Zamislite,duboko je svega 50 cm! Idealno je zajedriličarstvo zbog dobrog vjetra imalih valova. Tlo je pješčano pakatkad djeluje mutno. No to zapravone predstavlja problem tamošnjimturistima - kupačima. Mi smo se ipakzadovoljili samo ugodnom vožnjombrodom i s nevjericom promatralipropeler koji je kako nam je objasnioljubazan “kapetan broda”, katkadamože i otpasti ukoliko se razina vodezbog nedostatka kiše spusti i takozahvati pješčano tlo! Sva sreća, bilismo pošteđeni te vrste događaja.

Malo - pomalo, došla je večer,20,00 sati i naš jednosatni koncert.Našim domaćinima predstavili smo sepjesmama i plesovima Turopolja,splitskim varoškim plesovima, sp-letom draganičkog i slavonskog inter-mezza, te pjesmama i plesovimaBaranje. Uz oduševljenje i dugačakpljesak, te izmjene poklona slijedila je,što drugo nego fešta dugo u noć. I kao“sve što je lijepo kratko traje”, tako suzavršila i naša dva dana u Koljnofu.

Puni dojmova, pozdravili smosvoje domaćine sa željom da sevidimo ponovno slijedeće godine uBuševcu.

Sanja Pribanić


Kazalište “Školarac” u gostima

“Zujanje” u Buševcu

priznati da je publika u Buševcuodlično reagirala na predstavu.”

Miljenko Muršić:”Ponosan sam izadovoljan što smo s ovompredstavom nastupili u Buševcu,rasadniku mladih i perspektivnihglumaca, mjestu sa bogatom kaza-lišnom tradicijom. Sa svojim prija-teljima Bobijem Marotti, NadomAbrus i Marinom Matota osmisliosam ovu predstavu koja je, sudećiprema reakciji publike, našla naodličan odaziv. Radnja predstavedogađa se u svakodnevnom životu,a i problemi koji se događaju upredstavi također su dio našesvakodnevnice. Nadam se da ćemoi dalje surađivati s Buševčanimakroz neke nove kazališne projekte!”

J.Bobesić

iskustva u kazalištu i filmu morampriznati da preferiram domaćetekstove s domaćim glumcima iulogama. Jedan sam od osnivačakazališta Gavella, i glumio sam umnogim velikim predstavama.Posebno volim Krležine tekstove.Iako sam 1943. godine završioGlumačku školu mišljenja sam daglumac-amater može odigrati svojuulogu u dramskom dijelu vrlokvalitetno, ako ne i bolje, nego liprofesionalac. Volim glumiti ukarakternim ulogama jer svakauloga pruža novi i zanimljivdoživljaj. Ova predstava je jakodobra, jednostavna i lako ra-zumljiva, no ipak na svoj specifičninačin zanimljiva mladima i sta-rijima. U kazalištu je vrlo važankontakt s publikom, i moram

uševec je postao bogatiji zajoš jednu kulturnu poslasticu.Pučko kazalište OSS Bu-

ševec ugostilo je Kazalište Ško-larac - Zagreb koje se malobrojnoj,ali kulturno osviještenoj publicipredstavilo kroz lepršavu komedijuza mladež i starež “Zujanje”,velikogoričkog autora MiljenkaMuršić. Odlične karakterne ulogena zanimljiv način odigrali suveteran hrvatskog kazališta - JosipBobi Marotti u ulozi Djeda, teaktualne hrvatske kazališnezvijezde Nada Abrus (Unuka) iMarino Matota (prof. Mislav).

Josip Bobi Marotti: “Glumom sebavim punih 60-ak godina. Ona jemoj život. Svoj život na “Daskamakoje život znače” započeo sam kaoamater. Iako iza sebe imam mnogo

RO ENI I UMRLI U BUŠEVCU OD 1990-2002

RO ENI 1990-2002

1990

Ana Godini 21.06.1990. Zagreba ka 77

Marija Katuli 25.07.1990. Mirka rnka 39

Lucija Dragila 24.09.1990. Stjepana Katuli a 25

Marko urašin 13.11.1990. Mali Gaj 12

Matko Kova evi 09.12.1990. Dolenec 65

Mario Stupari 28.12.1990. Dolenec 5

1991

Jelena ureti 19.01.1991. Zagreba ka 80

Matea rnko 23.02.1991. Mirka rnka 18

Ivana Roži 22.03.1991. Stjepana Katuli a 19

Ana Mežnarek 14.04.1991. Dolenec 42

Monika rnko 17.05.1991. Zagreba ka 39

Ivan Robi 26.07.1991. Stjepana Katuli a 23

Maja Boži 22.08.1991. Zagreba ka 11

Petar Kova evi 15.09.1991. Mirka rnka 110

Josip Bobesi 27.09.1991. Zagreba ka 31/2

Dorotea Bobesi 14.11.1991. Dolenec 11

1992

Željka Dereta 05.02.1992. Sisa ka 67

Sven Kos 20.06.1992. Stjepana Katuli a 17

Vinko Vnu ec 27.06.1992. Trg bra e Deteli 5

Janko Kova evi 30.06.1992. Mirka rnka 110

Marija Pavlovi 27.07.1992. Dolenec 57

Ana Žugaj 01.08.1992. Rožinec 7

Mateja Kova evi 03.09.1992. Mirka rnka 14

Irena Beno 23.09.1992. Zagreba ka 31/4

Josipa Bobesi 28.10.1992. Dolenec 20

Suzana Katuli 30.10.1992. Rožinec 5

Marija a i 04.11.1992. Zagreba ka 50

Veronika Krznari 14.11.1992. Sisa ka 101

Ivana Roži 27.12.1992. Stara ulica 6

1993

Nikola Roži 07.01.1993. Zagreba ka 20

Marija Roži 27.01.1993. Zagreba ka 8

Davor Gavranovi 31.03.1993 J.Vintera 7

Danijel Deteli 09.04.1993. Sisa ka 8

Ana Kova evi 21.05.1993. Sisa ka 22

Ivana Kova evi 12.07.1993. Sisa ka 31

Laura Starešina 15.08.1993. Dolenec 60

Lovro Dragila 22.09.1993. Vinogradska 27

Darijo Kova evi 24.09.1993. Stara cesta 24

Nikola Roži 19.11.1993. Dolenec 70

Nikolina Dereta 24.11.1993. Sisa ka 67

1994

Ana Maria Deteli 23.01.1994. Dolenec 31

Edvin Katuli 14.03.1994. Dolenec 6

Antonija Vnu ec 26.03.1994. Trg selja ke sloge 5

Jelena Kalanj 18.06.1994. Trg Selja ke sloge 1

David Bobesi 27.06.1994. Zagreba ka 31/2

Katarina Horvat 11.08.1994. Sisa ka 1

Matija Robi 27.11.1994. Vinogradska 8

Nikolina ureti 10.12.1994. Zagreba ka 80

Laura Priselac 11.12.1994. Zagreba ka 9

Josipa Markulin 28.12.1994. Zagreba ka 58

1995

Manuela Deteli 30.01.1995. Zagreba ka 14

Lucija Markuz 18.03.1995. Zvrnik 2/10

Ivan Kova evi 22.03.1995. Sisa ka 31

Ana Zagorec 05.04.1995. Sisa ka 14

Ana - Marija Bobesi 06.04.1995. Dolenec 11

Josip Sovina 02.04.1995. Zagreba ka 31/3

Petra Medved 31.05.1995. Zagreba ka 30

Mislav Kova evi 02.08.1995. Dolenec 65

Veronika - Marija Škvorc 30.08.1995. Sisa ka 100

Antonio Milekovi 17.09.1995. Dolenec 47

Gabrijela Žugaj 25.09.1995. Rožinec 7

Borna Pavi 08.11.1995. Zagreba ka 76

Anja Kos 11.11.1995. Puš ina bb

Silvija Kalanj 20.11.1995. Trg selja ke sloge 1

Lucija Roži 22.11.1995. Zagreba ka 40

1996

Paula Starešina 11.01.1996. Dolenec 60

Leon Brajkovi 25.02.1996. Zvrnik 1/5

Ivona Beno 02.05.1996. Zagreba ka 31/4

Josip Kos 16.05.1996. Vinogradska 17

Dora rnko 06.06.1996. Osiš e bb

Nikolina Luki 24.07.1996. Sisa ka 7

Marija Antolovi 08.08.1996. Zagreba ka 71

Magdalena rnko 08.08.1996. Sisa ka 56

Stjepan Deteli 14.08.1996. Zagreba ka 14

Luka Medved 14.09.1996. Zagreba ka 30

1997

Luka Roži 02.02.1997. Rožinec 28

Ivana Vu ilovski 20.03.1997. Zagreba ka 55

Matej Katuli 27.04.1997. Dolenec 41

Ivan Beno 25.05.1997. Zagreba ka 31/4

Petra Kova i 31.05.1997. Stara ulica 24

Stjepan Robi 03.06.1997. Dolenec 23

Andrea Šolaja 29.07.1997. Rožinec 23

Viktorija Žugaj 18.09.1997. Zagreba ka 72

Ivan Zagorec 23.09.1997. Sisa ka 14

Luka Marinclin 30.09.1997. Dolenec 54

Ivan Juki - Sunari 07.12.1997. Zagreba ka 7

1998

Ivan Vlahovac 02.02.1998. Zvrnik 1/7

Lea Roži 11.02.1998. Rožinec 28


Barbara Vu ilovski 19.02.1998. Zagreba ka 55

Antonela Robi 27.04.1998. Vinogradska 8

Ivan Bartolin 28.04.1998. Zagreba ka 56

Dado Boži 20.07.1998. Zagreba ka 11

Marija Dianaževi Baši 17.08.1998. Zvrnik 6

Ana Kalanj 18.08.1998. Trg selja ke sloge 1

1999

Terezija Godini 12.01.1999. Lazinski put 4

Matej Robi 13.01.1999. Vinogradska 21

Ana a i 24.01.1999. Zagreba ka 50

Stjepan Sovina 30.01.1999. Rožinec 10

Helena Deteli 19.05.1999. Dolenec 32

Antonio Zeki 27.05.1999. Zagreba ka 6

Petar Katuli 16.06.1999. Dolenec 66

Kristijan Kos 16.07.1999. Dolenec 67

Monika Kos 16.07.1999. Dolenec 67

Josip Rakas 21.09.1999. Sisa ka 59

Jurica Kova evi 07.10.1999. Zagreba ka 110

Frano Juki - Sunari 21.10.1999 Zagreba ka 7

2000

Lucija Roži 21.05.2000. Zagreba ka 17

Petar Vinter 19.08.2000. Sisa ka 72

Tomislav Ivan Roži 05.09.2000. Zagreba ka 60

Marko Katuli 14.09.2000. Rožinec 11

Petra Roži 06.10.2000. Mali Gaj 6

Lucija Trumbetaš 14.11.2000. Dolenec 47

Filip Ban 18.11.2000. Zvrnik 2/9


Danijel Kirin 16.12.2000. Zagreba ka 50

Karlo Katuli 23.12.2000. Rožinec 5

2001

Vinko Luki 15.02.2001 Sisa ka 7

Ivan Batkovi 03.05.2001. Sisa ka 54

Ivan Markulin 05.05.2001. Zagreba ka 58

Dino ubilo 18.06.2001. Zagreba ka 31/2

Marko Bobesi 13.07.2001. Sisa ka 114

Karla Markuz 19.12.2001. Zvrnik 2/10

2002

Nika Šafrani 22.01.2002. Sisa ka 69

Marina Deteli 21.03.2002. Dolenec 27

Filip Roži 29.03.2002. Zagreba ka 17

Lucija Roži 31.05.2002. Mali Gaj 16

Katarina ureti 15.07.2002. Stara ulica 17

Edo Katuli 30.07.2002. Rožinec 18

Mihael Vujnovi 30.08.2002. Dolenec 45

Josip Deteli 10.09.2002. Dolenec 2

UMRLI OD 1990 - 2002

1990

Filip Kos 31.01.1990. Zagreba ka 44

Franjo Horva i 13.02.1990. Dolenec 19

Bara Deteli ro .Katuli 03.03.1990. Dolenec 27

Fabijan Deteli 04.03.1990. Dolenec 57

Mara Katuli ro . ureti 27.03.1990. Mirka rnka 24

Stjepan Vlahovac 17.04.1990. A.Šenoa 7

Josip Katuli 07.07.1990. Zagreba ka 12

Neven Katuli 23.07.1990. Mirka rnka 36

Josip Kos 25.08.1990. Dolenec 28

Kata Robi ro . Robi 28.08.1990. Seljine Brigade 8

Vinko Petrnac 27.11.1990. Nikole Pertnaca 6

Marica Juratovi ro . Robi 24.12.1990. Stjepana Katuli a 6

1991

Bara Vinter ro . Bobesi 06.01.1991. Mirka rnka 53

Mara Robi ro . Roži 23.03.1991. Stjepana Katuli a 21

Mara Robi ro . Zubek 29.03.1991. Stjepana Katuli a b.b.

Ljubica Žugaj ro . Vrani 05.05.1991. Zagreba ka 55

Jana Kova evi ro . Deteli 02.07.1991. Dolenec 51

Stjepan Deteli 30.09.1991. Dolenec 27

Josip Roži 08.10.1991. Zagreba ka 25

Franjo Robi 12.10.1991. Mirka rnka 75

Mijo Roži 23.10.1991. Rožinec 3

Bara rnko rod. Roži 16.12.1991. Mirka rnka 50

Josip Katuli 20.12.1991. Zagreba ka 57

1992

Ivan Vinter 04.02.1992. Mirka rnka 53

Mara Robi ro . Roži 20.03.1992. Mirka rnka b.b

Tomo Horva i 24.03.1992. Mirka rnka 69

Bara Roži ro . rnko 28.03.1992. Mirka rnka15

Marija Lisnjak ro . Pongrac 04.04.1992. Rožinec 36

Franjo rnko 08.06.1992. Mirka rnka 13

Slava Roži rod. Katuli 21.07.1992. Zagreba ka 27

Dragica Sever rod. Robi 10.08.1992. Dolenec 1

Ivan rnko 14.08.1992. Zagreba ka 53

Zlatko Periša 19.08.1992. Rožinec 17

Stjepan rnko 30.09.1992. Dolenec 11

Matej Katuli 01.10.1992. Zagreba ka 1

Stjepan Robi 07.10.1992. Mirka rnka 46

Stjepan Katuli 14.10.1992. Dolenec 41

Mijo Kos 24.10.1992. Buševec

Ana Kova evi ro .Zagorec 24.10.1992. Dolenec 34

Ana Rakas ro . Katuli 02.11.1992. Mirka rnka 59

Ivan Kos 29.12.1992. Zagreba ka 5

1993

Marija Deteli ro . Robi 15.01.1993. Zagreba ka bb

Jana Robi ro . Robi 22.01.1993. Seljine brigade 30

Marija Pavlik ro . Robi 12.02.1993. Petrnaci 2

Kata Roži ro Robi 24.02.1993. Zagreba ka 31

Bara Roži ro rnko 25.03.1993. Zagreba ka 6

Petar Roži 03.04.1993. Zagreba ka 26

Vladimr Kova evi 20.04.1993. Mirka rnka 116

Ivica Štimac 16.06.1993. Zagreba ka 7

Jana Robi ro . Kova evi 16.06.1993. Stjepana Katuli a 19

Antun Rakas 20.06.1993. Mirka rnka 59

Tomo Robi 28.06.1993. Nikole Petrnaca 2

Stjepan Lendari 28.10.1993. Trg Selja ke sloge 3

Stjepan Deteli 28.10.1993. Sisa ka 78

Slava Roži ro . rnko 15.11.1993. Dolenec 4


Jana rnko ro . Jankovi 15.11.1993. Sisa ka 46

Kata Robi ro Robi 17.11.1993. Sisa ka 9

1994

Ana Kompes 06.02.1994. Sisa ka ulica

Nikola Grdan 08.02.1994. Mali Gaj 14


Stjepan Katuli 24.02.1994. Zagreba ka 38

Ivan Vujnovi 16.03.1994. Dolenec 58

Mara Katuli ro . Šestak 11.05.1994. Sisa ka 39

Katarina Roži ro . Robi 18.06.1994. Zagreba ka 40

Marica Roži ro Katuli 01.07.1994. Zagreba ka 13

Antun Žugaj 02.07.1994. Zagreba ka 55

Katica Roži ro .Roži 12.07.1994. Dolenec 72

Janko Katuli 21.08.1994. Sisa ka 36

Josip rnko 17.09.1994. Dolenec 24

Marija Robi ro . Deteli 19.10.1994. Vinogradska 21

Marija Robi ro . Katuli 26.11.1994. Zagreba ka 72

1995

Ivka Godini ro . Katuli 21.02.1995. Zagreba ka 64

Slavica Kova evi ro . Robi 28.03.1995. Sisa ka 22

Katica Bobesi ro . rnko 01.04.1995. Sisa ka 118

Marija Robi ro . Katuli 09.04.1995. Sisa ka 49

Jana Roži ro . Horva i 04.05.1995. Zagreba ka 26

Ivan Mikulin 07.05.1995. Mali Gaj 7

Juraj Roži 07.06.1995. Sisa ka 15

Franjo Katuli 14.07.1995. Dolenec 37

Štefica Šilec ro . Mirt 29.10.1995. Turopoljska 20

Jana Katuli ro . Robi 16.11.1995. Sisa ka 43

Nada Katuli ro . Roži 30.11.1995. Rožinec 20

Ivan Kirin 14.12.1995. Zagreba ka 50

Katarina Kova evi ro . Katuli 24.12.1995. Sisa ka 38

1996

Matija rnko 21.01.1996. Sisa ka 64

Ana Matušin ro . Katuli 03.02.1996. Rožinec 16

Slavica Roži ro . rnko 24.02.1996. Sisa ka 4

Katica Roži ro .Roži 05.05.1996. Zagreba ka 23

Kata Švehla ro . Kos 08.06.1996. Vinogradska 26

Katica Zagorec ro . rnko 21.06.1996. Sisa ka 12

Vlado Mikulin 14.08.1996. Mali Gaj 7

Ivan Katuli 04.09.1996. Sisa ka 68

Mijo Vinter 08.09.1996. Sisa ka 98

Zdenka Pili i ro . Grgi 13.09.1996. Zvrnik 1/A

Matija Deteli 17.10.1996. Sisa ka 62

Nikola Kos 17.12.1996. Osiš e 4

1997

Josip rnko 02.02.1997. Zagreba ka 43

Ivka Bartolin ro . Smol i 24.02.1997. Rožinec 14

Ana Petrnac ro . Keserovi 29.03.1997. Petrnaci 8

Barica Kova evi ro . Tomši 19.06.1997. Sisa ka 66

Josip Roži 28.07.1997. Sisa ka 6

Drago Bobesi 08.09.1997. Dolenec 22

Tomo Roži 13.09.1997. Zvrnik 2

Zlatica Kajgani ro . Gehler 21.09.1997. Zagreba ka 2

Slava Roži ro . Lu i 12.10.1997. Zagreba ka 48

Stjepan Kova evi 18.10.1997. Sisa ka 27

Dragutin Katuli 26.10.1997. Dolenec 63

Slava Lu i ro . Katuli 13.11.1997. Dolenec 8

Jana Katuli ro . Golubi 07.12.1997. Turopoljska 14

1998

Ivan Boltuži 16.01.1998. Sisa ka 79

Katarina ureti ro . Deteli 28.04.1998. Stara cesta 17

Ivan ureti 13.05.1998. Zagreba ka 8

Antun rnko 09.06.1998. Sisa ka 76

Barbara rnko ro . Katuli 12.06.1998. Vinogradska 12

Marija Boltuži ro . Robi 02.08.1998. Sisa ka 79

Katarina Robi 20.10.1998. Buševec

Marija Lu i -Roži 08.11.1998. Zagreba ka 68

Mijo ureti 17.11.1998. Zagreba ka 4

Mladen Roži 27.11.1998. Zagreba ka 54

Jana Roži ro .Roži 08.12.1998. Trg Selja ke sloge 1

Vladimir Deteli 08.12.1998. Dolenec 1

Josip Roži 14.12.1998. Zagreba ka 48

1999

Tomo Kova evi 03.03.1999. Sisa ka 25

Marija Deteli ro . Deteli 23.04.1999. Zagreba ka 30

Vlado Bartolin 18.05.1999. Zagreba ka 82

Marica Kova evi ro . Kos 22.06.1999. Dolenec 12

Nikola Katuli 26.09.1999. Sisa ka 39

Ljubica Roži ro . rnko 17.10.1999. Zagreba ka 29

Slava Katuli ro . Kova evi 24.10.1999. Rožinec 18

Branimir Deteli 11.12.1999. Dolenec 46

Josip Deteli 25.12.1999. Zagreba ka 30

2000

Ivan Katuli 29.01.2000. Zagreba ka 21

Ivan Katuli 15.02.2000. Zagreba ka 76

Franjo Kos 10.05.2000. Dolenec 67

Ana Brajkovi ro . Brajkovi 12.08.2000. Zvrnik 1/5

Barbara ureti ro . Matkovi 15.08.2000. Zagreba ka 4

Ivan Vnu ec 22.10.2000. Sisa ka 11

Zlata Katuli ro . Sever 04.12.2000. Sisa ka 28

2001

Marija Ili ro . Katuli 10.01.2001. Dolenec 61

Katarina Katuli ro . Bartolin 18.01.2001. Zagreba ka 1

Josip Deteli 12.03.2001. Sisa ka 80

Stjepan Kova evi 02.04.2001. Sisa ka 38

Barbara Deteli ro . Cvetkovi 22.04.2001. Dolenec 46

Katica Katuli ro . Zagorec 12.05.2001. Sisa ka 20

Ljubica Trumbetaš ro . Brki 18.05.2001. Dolenec 49

Slava Katuli ro .Kos 04.06.2001. Dolenec 14

Mato Katuli 15.07.2001. Zagreba ka 70

Katica rnko ro . Roži 28.07.2001. Dolenec 76

Jakob Robi 10.08.2001. Sisa ka 47

Josip Brajkovi 18.08.2001. Zvrnik 1/5

Danica Zagorec ro . rnko 30.10.2001. Vinogradska 8

Juraj Deteli 21.11.2001. Sisa ka 77

Ljubica Roži ro . Kova evi 30.12.2001. Sisa ka 6

2002

Slava Roži ro . Habinš ak 20.02.2002. Zagreba ka 50

Ivan Šilec 22.06.2002. Turopoljska 20

Jana Katuli ro . Lu i 10.08.2002. Dolenec 63

Mara Roži ro . Robi 14.08.2002. Zagreba ka 18

Franjo Roži 16.08.2002. Dolenec 72

Ana Sever ro . Robi 18.08.2002. Dolenec 13

Jana Kos ro . Bobesi 22.10.2002. Dolenec 26

Ružica Novosad ro . Prišlin 11.11.2002. Mali Gaj 10

Ivan Kova evi 13.11.2002. Dolenec 34

Kata Deteli ro . Rak 15.12.2002. Dolenec 2



TUROPOLJSKO JURJEVO 2002. g.

DA SE NE POZABI

Gdo je vodil’ program Turopoljskojurjevo 2002. godine v gradu Lukavcu

Bili su to glumci Pučkog kazalištaOSS Buševec:

- dvije mlade dameNives Zagorac iMarina Vnučec i

- dva plemenita gospona:Drago Katulić iZlatko Vnučec

“Jurjevske” tekstove za ovuprigodu izabrala i priredila gđa.Ljubica Pernar - Robić i za scenskoizvođenje prilagodila.

Program je bio širok,razgranat s mnogo sudionika iorganizacijskih nepredviđenihsituacija. Naši su glumci sve toprofesionalno, strpljivo i dopadljivoodradili. Onako kako to čine darovitientuzijasti. Hvala im što su “izdržali”.


Večer crkvenih pučkih popijevki turopolja

župnoj crkvi Pohoda BDMu Vukovina 20. listopada2002.godine okupili su se

članovi kulturno - umjetničkih dru-štava i folklornih sekcija iz cijelogTuropolja s ciljem da širem pukuprenesu bogatu tradiciju našegkraja putem pjesama koje slaveBoga. Obučeni u originalne turo-poljske nošnje izveli su dugouvježbavani i pripremani koncertcrkvenih pučkih popijevki. Osimstarijih pjevačica crkve Sv. IvanaKrstitelja (koje je uvježbao MojmirGolemac) nastupili su i brojnidrugi izvođači sa šireg područjaVelike Gorice koji njegujuturopoljsku kulturnu baštinu icrkveno pjevanje. Ovu kulturnumanifestaciju organizirao i iniciraoje Vladimir Štarkelj uz pomoćZajednice kulturno - umjetničkihudruga Grada Velike Gorice,Pučkog otvorenog učilišta VelikaGorica i Župe Pohoda BDMVukovina. Cijelu manifestacijuliterarno je obogatio Vid Balogčitanjem turopoljske kajkavskepoezije uz režiju i scenarije cijelogprojekta, dok ju je glazbenouredio Dražen Kurilovčan.

Veliki koncert crkvenih pučkih popijevki u Vukovini


ema tavkog posla kojeg sežena ne bi smjela “teknit”.Ona slobodno vrši svako

muško djelo, ako ga umije, akomože i ako ima kada. Nitkopametan ne će joj zamjeriti, što seona od nužde laća muškog posla.Možda nema u kući muške glave, ilije sva muška čeljad otišla zadrugim poslom, nema tu ondadruge, već si pomozi, kako znaš imožeš. Ili uvidi žena, da joj je mužmlitav, nehajan, da ne će ili da neumije gospodariti, kako valj, da muposao nazaduje, ili je raspikuća, amožda poradi bolesti ne može davrši svoje poslove, kako treba -nitko tad ne će zabaviti ženi, akoona preuzme muževlje dužnosti usvoje šake, te se prihvaća svakogmuškog posla kako u kući, tako iizvan kuće, kod oblasti, sudova i t.d. Takvu ženu svatko cijeni kaočestitu gospodaricu koja “razmeposel (dela) kak saki muškarec”.Što više, ako tko ima s tom kućomkakav posao, radije će ugovarati saženom, nego s muškom mlitavcem.Tek onda se zamjera ženi, što sepača u muške poslove, ako je mužinače valjan i sposoban za rad.Tada se više zamjera ženi, kojasvakako hoće da nosi gaće, te jemuški ismjehavaju, a mužu joj sepodrugivaju sažalno, što mora usvemu da pleše onako, kako ženasvira.

Pred ženama ne smije seništa besramno govoriti ni činiti,osobito ne pred takvima, koje susramežljive i “zamerljive”. Momci nato paze više nego oženjeni, pa se istide pred ženama nepristojnogovoriti. Oženjeni će ipak prijesramno izlanuti, gdjekad bašizravno, ali najviše onako u šaluuvijeno. Žene se na to učine, kaoda nijesu ništa čule, i izgube senačas za poslom, ili će koja starijaukoriti: “Kaj to brblate? Kaj se neznate niš spametneše spominat?”U kakovu društvancu, gdje su sviviše ili manje sebi ravni, ne pazi sebaš na svaku riječ, pa se tu udobrom raspoloženju dosta zvoni ustranu što u šali, što u zbilji. I žene idjevojke još više se moraju čuvati

Druženje muških sa ženskinjem

od besramnih riječi. Sramotna riječiz ustiju žene, a još više od djevojkenepovoljno se doima svakoga, isvatko će je oštro osuditi. To sečuje samo od “rezvuzdane” čeljadi,koja je izgubila svaki stid drugujućis pokvarenim društvim.

Žena ne smije zati nikakovetajne muške. Ona ne može da šuti,ne da joj nešto mira, već mora dabilo komu kaže, što zna, te joj ondasrcu odlane. A kad treći saznatajnu, doskora će ih znati i stotinaza nju. Ipak ima i tomu pravilučasnih iznimaka, te muž ne sakrivanikakove tajne pred svojom ženom,a ova je znade da čuva.

Pametna i razborita ženauopće je ravna pametnome mu-škarcu, samo što nema u svemuona prava i dužnosti, što ih on ima.A gdje je muškarac, štono se kaže“kak šlapa”, a žena mu je “korajžna”i pametna, tu je onda onagospodar, a muž joj je podložankao rob.

Tamo oko devete, desetegodine počnu dječaci i djevojčicepaziti na stid. To se ponajboljeraspoznaje kod kupanja. Dok su seprije toga kupali zajedno gdjegod upotoku sve onako goli, sad većpočnu djevojčice oblačiti suknjice iliširoke kecelje, a kad im počnu prsabujati, oblače i surke; dječaci pakpočnu se kupati u gačama.

Žene i djevojke pazena sram mnogo više negomuškarci. Sakrivaju tijelo nadkoljenima i na laktima, a tako iprsa. Djevojke još više nožene. Zateče li koju djevojkumuška glava neuređenu ilineodjevenu, skokom ćepobjeći u drugu sobu ili kojuprostoriju, da se odjene iuredi. Kad ne može nikamodalje. stisne se u koji kut sobete se na brzu ruku obuče. Utome su djevojke još stidljivijeod žena. Kad žena razotkrijegrudi, da nadoji čedo, okrenese u stranu, ako je nazočankoji muškarac (ne mužnjezin); neka pokrije grudi

rupcem, dok doji, a neke neskrivaju baš ništa. Takvih je manje.Svaka ipak više skriva predmomcima, no pred oženjenimljudima, i opet više pred stranima,nego domarima. Žene se međusobom manje stidei skrivaju; manjeone, što su zajedno u kući, od onih,što se samo katkad sastanu.Višenego među sobom, skriva seženskinje ispred djece. Djeca suluda pa sve izbrbljaju. I kodpresvlačenja paziženska na stid;makar je nitko ne gleda, ne ćeispustiti prije košulje, dok nije drugana njoj. I starice paze na sve. Nijebaš sramota i ne zamjera se, akomladić pogladi djevojku po obrazu,ako je prihvati za ruku, rame ili okopasa, a zna se da je voli. Ali jevelika drskost i prostota otkriti ili setekniti ženskih sramnih dijelovatijela. Poštena djevojka ne će mutoga nikada oprostiti, vazda će ganazivati prošćakom. Nađe se danasveć nažalost i takve čeljadi, koja nito ne će zamjeriti, što više,gdjekojoj se to i sviđa, ali to susamo takove, “koje kaniju bitikurve”.

I muškarci paze na stid,doduše ne toliko kao ženske, aliipak paze, i to više momci negooženjeni. Samo iskvarena i ra-zuzdana čeljad, to oženjeni, kao ineoženjeni zaboravljaju stid. Ipak


se i takovi suzdržavaju, kad su u čestitom društvu.

Muškarci su u društvu sa ženskinjem vazda obzirniji, nježniji i šaljivi. Kad već hoće da reku što, da podraže,onda to obično izvrnu u šalu. Muška je čeljad među sobom u razgovoru slobodnija, povjerljivijai otvorenija. Međudomarima ne pazi se toliko, što će se i kako će koji komu reći, bilo muško ili žensko. Gdje su djeca uzgojena ustrahu Božjemu, mlađi će starijega susretati i razgovarati s njim s dužnim poštovanjem. No, na žalost ima kod nasveć dosta porodica, gdje djeca ne pokazuju nimalo ljubavi spram svojih roditelja, ne iskazuju im ni dužnapoštovanja, rade najviše po svojoj volji, a kad ih otac ili majkaporadi toga pokore, okose se na njih. Jadan otac imajka žali se onda svojoj okolini: “Pa kaj ću mu ja, kad me niš ne posluhne?” Malo je majka, koje bi umjele svojudjecu držati na uzdi. Obično su sve predobre, popustljive; mnogo se prijete, viču i karaju djecu, ali ih ova brzopredobiju svojim ulagivanjem. Poradi toga djeca se majke malo boje. To i majke znadu pak se prijete: “Čakaj,čakaj, buš ti znal, kad ti otec domom dojde!” Dijete majku voli, ali će joj prije reći što takovo, što ne bi smjelo; manjeje i sluša. Oca se boje, a tako uopće više muškaraca nego ženskih. Zato oca i više slušaju, makar ga uvijek nevole kao majku. Ipak ima i tu izuzetaka, te se onda majka čudi: “Otec ga više tuče neg ja, pak seglih više k nemusili, neg k meni.”

Iz knjige Milana Langa “Narodni život i običaji”

ovoizgrađenom kapelicom Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu odzvanjao je prekrasan zvuk molitve, pjesme iBožje riječi. Mnoštvo vjernika Buševca i okolnim mjesta okupilo se u hladnoj noći na tradicionalni Božićnikoncert koji je organizirao i izveo Ogranak “Seljačke sloge” Buševec. Članovi vokalne sekcije otpjevali su

osebujan repertoar hrvatskih starih i narodnih božićnih pjesama uz pratnju tamburaša, a glumci dramske sekcijesvojom recitacijama opisivali su starinske običaje i navade koji su se, u ne tako davnoj prošlosti, mogli povodomBožića vidjeti u svakoj kući. Publika je uživala na ovom koncertu koji ih je podsjetio na noć rođenja spasiteljaIsusta Krista te na božićni duh zajedništva. Da bi se ovaj koncert uopće mogao održati zaslužni su voditelji isuradnici ove vrijedne Udruge: Stevo Borić, Marinko Katulić, Dražen Kurilovčan, Mojmir Golemac i LjubicaPernar-Robić. Na kraju koncerta župnik Đuro Sabolek zahvalio je svim prisutnima na prekrasnoj večeri te impoželio sretan i blagoslovljen Božić. J. Bobesić

Božićni koncert u BuševcuVečer molitve, pjesme i Božje riječi

Djeca Buševca dočekala Djeda Mraza!

totinjak djece iz Buševca, Kuča, Mraclina, Turopolja, Vukovine, Novog Sela i Velike Gorice okupilo se u pratnjiroditelja u Buševcu s ciljem da i ove godine vide Djeda Mraza. Jer kažu mnogi, onaj Pravi Djedica već nekolikogodina zaredom dolazi baš u Buševec. I to na originalan način! Jedne godine djeci je prišao na starinskim

sanjkama koje je vukao konj, jednom na starinskom autiću okićenom lampicama. No, omiljeni dječji darivatelj nije mogaodoći duhovno nepripremljen na pozornicu, pa su mnoga hrabrija i odvažnija djeca odlučila otpjevati i recitirati prigodnebožićne i novogodišnje pjesme. I kada su već dječji pogledi bili pomalo nestrpljivi od iščekivanja u nadi dolaska dječjegdarovatelja, pomoćnik Patuljak je ozbiljnim glasom izjavio da se Djed Mraz izgubio putem do Buševca! Tišina koja jenastupila u nevjerici zbog mogućnosti nedolaska dugo očekivanog Djeda Mraza trajala je vrlo kratko. Sva djecanajednom su živnula kada su se u daljini, preko neba obasjanog od raznobojnog i prekrasnog vatrometa, začula jasnazvonca, i kada su ugledala crveni džip u kojem je sjedio bjelobradi Djed Mraz u crveno odijelu. Nakon zajedničkogpjevanja pjesme Zvončića (s kojima se je pokušala otjerati hladnoća zimske večeri) koju je uz Djedicu pjevalo i stotinjakokupljene djece, Djed Mraz je počeo iz velike vreće dijeliti malene poklone od srca svoj djeci. Roditelji su se pakugrijavali besplatnim kuhanim vinom. Nakon zajedničkog slikanja s Djeda Mrazom djeca su se s darovima uputilakućama, a Djedica s svojim pomoćnicima na božićno darivanje nekoj drugoj djeci. Dolazak Djeda Mraza i ove godine jetradicionalno organizirao Ogranak “Seljačke sloge” Buševec.


Pjesma II

Bog nam je otac zemlja nam mati. Hrvatska naša zemljice sveta. Jer smo oduvijekseljaci Hrvati. Dok bude vijeka dok bude svijeta. Zavičaj žarko ljubimo svoj. Pjevajmogromki naš oooj. Zemljica naša ona nas hrani. Vraća nam našu seljačku muku.Ponekad pod teškim plugom i brvnom. S čela i naših žuljeva ruku. Krupan ko zrnjepada nam znoj. Pjevajmo gromki naš oooj. Biserje naše, božja je rosa. Što nam sejutro bljeska u tami. Zlatno je klasje, srebro je kosa. Bijela na časnoj staračkoj glavi.Bogu tek opstanak hvalimo svoj. Pjevajmo gromki naš oooj. Budimo jednom pošteniljudi. Tuđega nećemo, svoje nedamo. pa kad zapravo svršimo boj. Pjevajmo gromkinaš oooj.

Op. Ovu pjesmu spjevao je Dr. Maček kada je bio u zatvoru.

OVE DVIJE PJESME NAPISALA JE ANA KATULIĆ DOLENEC 63,DUGOGODIŠNJA ČLANICA OGRANKA, TE IH OSTAVILA STJEPANUROMEŠU, S MOLBOM DA SE POSMRTNO OBJAVE U GODIŠNJAKU.PJESME SU PISANE DANA 23.05.1997.g.

Pjesma I

Mili oče duh tvoj još te živi,jer te ljube sokolovi sivi.

Tvome liku klanjaju se vile,iz Hrvatske domovine mile.

Pletu vijenac sa hrvatskih gora,jer Hrvatskoj puca zlatna zora.

Zora puca toplo sunce sije,hrvatska se trobojnica vije.

Lika tvoga dušmani se boje,Jer Hrvati traže samo svoje.

Lovorikom lik tvoj dragi kite,Iz hrvatske zemlje ponosite.

Nek’ ti rese glavu povrh čela,primi zavjet hrvatskoga sela.

Vjerni zavjet muževa i žena,draga nam je tvoja uspomena.

Tvoja riječ se još i sada čuje,kao žice tambure kad zuje.

Kad mir i sloga jači su od rata,To je geslo sviju nas Hrvata.

Pod tim geslom neprijatelj pada,smrvljen, slomljen i propalih nada.

Mrtvi oče tebi kliče slava,Hrvat svaki do Jadrana plava!

Danica (Josipa) Zagorec rođ. Črnko 1925-2001

Iako nije bila uključena u rad sekcija Društva, ali je svojim članstvom dokazivala da voli Društvo i damu želi sve najbolje

Ivan (Mate) Kovačević – Licitar 1910-2002

Po godinama života bio je najstariji član Društva. Nije bio aktivno uključen u rad sekcija, ali jeponekad materijalnom pomoću dokazivao da voli Društvo i da se raduje njegovim uspjesima.

Jana (Stjepana) Kos rođ. Bobesić 1912-2002

Bila je dugogodišnji član Društva. Iako nije bila uključena u rad sekcija, svojim članstvom jedokazivala da voli Društvo.

IN MEMORIAN 2001 - 2002


GODIŠNJAK OGRANAK„SELJAČKE SLOGE“

BUŠEVEC

(za kalendarsku 2001 i 2002 godinu)

DVOBROJ 35 I 36

Izdavač:

OGRANAK SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC

Za izdavača:Branko Črnko

Urednik:Jasmina Bobesić

Jezična redaktura:Ljubica Pernar - Robić

Računalna i grafička obrada:Emil Bobesić

Autori fotografija:Drago Kolarec, Renato Glogovčan, Željko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSS

Buševec

Tisak:„Tipomat“ Staro Čiče

Naklada:400 primjeraka

Buševec, veljača 2003. godine

Zahvaljujemo svim onima koji su nam na bilo koji način pomogli da ovaj Dvobroj ugleda svjetlo dana.

Zagrebačka županija

“HIDROPROJEKT - ING”10000 ZAGREB, DRAŠKOVIĆEVA 35

HIDROPROJEKT - EKO

Zavod za fotogrametriju

Mandek

B.B. Trend

Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvoVelika Gorica

BA

N J

ELAČ

IĆ U

BU

ŠEVC

U 1

848.

G.

Documents

OGRANKA SELJA ČKE SLOGE BUŠEVEC...4 Godišnjak Ogranka seljačke sloge - Buševec edan od povijesnih spo-menika Plemenite općine Turopolje je višestoljetna ka-pelica Sv. Ivana