Oftalmologija - pitanja

Oftalmologija - pitanja

1.Entropija- je uvrtanje ruba kapka prema onoj jabuici tako da trepavice dou u dodir s ronicom(cornea) i spojnice > osjeaj stranog tijela u oku i grebanje. mehaniki entropij - nastaje najee na gornjoj vjei kao posljedica natjecanja tkiva, tumora ili suvine koe. Ako se javi na donjoj vjei uzrok moe biti nadraajna kontrakcija musculusa orbicularisa occuli, kod konjunktivalnih promjena. Th.: odstranjivanje uzroka.

spastiki entropij - posljedica grenja m.orbicularisa occuli zbog upale. Th.: Lijeenje upale.

involutivni entropij - javlja se kod starijih zbog atrofije masnog tkiva i smanjene elastinosti koe kapka > ona jabuica se udubljuje, te povezano sa grenjem miia pospjeuje stvaranje spastikog entropija. Th.: odstranjivanje vika manje napete koe.

cikatricijalni entropij - posljedica je razaranja tkiva i tarzusa, zbog upale, opekotina ili neprikladna operacija u podruju tarzusa.

Th.: 1. lijeiti bolest koja je izazvala entropiju

2. injekcije: 2% novocain, 2-4% xylocain ili 50% alkohol u m. orbicularis occuli. 3. kirurki zahvat

2.Ektropija- je izvrtanje kapka, tako da je spojnica okrenuta prema van, te izloena vanjskim utjecajima > suenje, crvenilo, zadebljanje.

Ako zahvati donji kapak onemogui odvod suza, pa njihovo stalno brisanje jo pogorava bolest.

mehaniki ektropij - nastaje zbog oticanja vjenog tkiva u podruju tarzusa i spojnice. Bujanje tkiva dovodi do izvrtanja vjenog ruba prema obrazu uz izlaganje one jabuice i spojnice.

spastiki ektropij - nastaje kao posljedica akutne upale u podruju spojnice i grenjem orbikularnog miia. Kronini spastiki ektropij uzrokovan je pojaanom napetou niti m. orbicularis occuli-a iza tarzusa, pa se izvre.

involutivni ektropij - je posljedica poputanja tonusa m. orbicularis occuli. Dolazi do izvrtanja suzne tokice(punctum lacrimale) izvan suznog jezerca(caruncula lacrimalis), a posljedica je suzenje.

cikatricijalni ektropij - nastaje kao posljedica oiljka nakon ozljeda vjea, opekotina, egzema. Dolazi do povlaenja vjene lamele prema van.

paralitiki ektropij - je posljedica prolazne ili trajne pareze n. facialisa, pa se vjee ne mogu dovoljno zatvoriti i ona je jabuica trajno izloena.To stanje nazivamo l a g o f t a l m u s(kad kapci ne mogu pokriti onu jabuicu), a nastaje kod paralize facijalnog ivca, loma baze lubanje, nekih virusnih ili reumatskih upala.

blepharochalasis - je nabor koe gornje vjee, koji visi preko vjenog ruba i moe prekrivati zjenini otvor, te tako ometati vid. Nastaje zbog gubitka elastinosti koe tijekom godina. Th.: odstranjivanje suvine koe(blepharoplastika).

3.Trahom-je oblik konjunktivitisa uzrokovan virusom Trahoma, koji spada u skupinu netipinih PLT-virusa, koji zauzimaju mjesto izmeu pravih virusa i bakterija, a svojim osobinama su slini rikecijama. Pojava trahoma je specifina za podruja uz ua rijeka tihog toka, movarna podruja, obale plitkih toplih mora, kod porodica s niskim ivotnim standardom i u slabim higijenskim uvjetima.Virus se prenosi rukama sa bolesnikova oka, runikom...., u ili muha takoer mogu prenjeti bolest.

Profilaksa - individualne zatitne mjere, izolacija i prisilno lijeenje bolesnika.Bolest ide u 4 stadija.

prefolikularni stadij - rana limfoidna infiltracija. Klinika slika je slika akutne upale spojnice, no na spojnici gornjeg tarzusa dolazi do tamnocrvene papilarne hipertrofije s neotro ogranienim ukastocrvenim bobicama.

folikularni stadij - granulozni. Razvijene su trahomske bobice u fornixu, one su neotro ograniene i tamnocrvene, a spojnica izmeu njih je odebljana i infiltrirana, tako da konjunktiva gornje vjee izgleda poput maline. Sekrecija je mukopurulentna i sadri ulona tjeleca i superinfekcijske bakterije.

floridni ili precikatricijalni stadij - u sreditu trahomskih bobica nastaje nekroza, one pucaju, asadraj se prazni u spojninu vreicu. Na spojnici se vide crvenkaste elatinozne bobice, koje se spajaju, a pojavljivaju se i otoci papilarne hipertrofije, te sivobijele mreolike brazgotine. Vjea je crvena, odebljala i sputena. Bolesnik ima pospan izgled (ptosis trahomatosa).Na ronici se javlja t r a h o m s k i p a n u s > to je infiltracija ronice izmeu vanjskog epitela i Bowmanove membrane; limfocitima, fibroblastima, epiteloidnim st. i plazma stanicama.Panus je ogranien na gornji dio ronice, odakle se iri prema sreditu, u ronicu urastaju krvne ile, to dovodi do njenog zamuenja, na rubu panusa nalazimo ulceracije iz kojih se moe razviti ulcus serpens.

cikatricijalni stadij - posljedica trahoma. Klinika slika: hipertrofina spojnica nestaje i ostavlja brazgotine. Nakon preboljenja spojnica je plavkastobijele boje s brazgotinama. Dolazi do skvravanja spojnice fornixa, to dovodi do cikatricijalnog entropija i trihijaza. Najtea komplikacija je t r a h o m a t o z n a k e r a t o k s e r o z a, kada dolazi do meteplazije epitela spojnice i ronice koja keratinizira.

TRIJAS SIMPTOMA KOD TRAHOMA:

1. Trahomske bobice

2. Panus

3. Brazgotine

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA:

- Treba iskljuiti p a r a t r a h o m > uzronik je Clamydia oculogenitale, kod mlaih osoba; za razliku od trahoma, folikuli se najee izraeni u donjem forniksu, nema panusa ni brazgotina.

Th.: Istiskivanje trahomnih zrnaca, antibiotici(sulfonamidi, aureomicin), ev. operacija zbog nepravilnog poloaja vjea.

4.Keratitis herpetica- uzronik ove bolesti je Herpes Simplex virus.

Virusni keratitisi su ei od bakterijskih. Bolest poinje iznenada, jednostrano s pojavom boli i osjeajem stranog tijela, ee se javlja u mukaraca srednje ivotne dobi, nekad u vezi s traumom. Keratitis herpetica je najee sekundarna manifestacija infekcije, koja nastaje nakon prehlade, pneumonije ili gripe.

Keratitis herpetica superficijalis - Nastaju sitna, siva, zvjezdasta zamuenja na epitelu ronice iz kojih nastaju mjehurii, koji pucaju i ostavljaju plitke defekte epitela. Bolest ima kronian tijek. Komplikacije su iridociklitis, glaukom, keratitis metaherpetica. Simptomi - fotofobija, epifora(pojaano suzenje), osjeaj stranog tijela, blefarospazam, neuralgine boli, slabljenje vida. Th.: odstranjivanje infiltriranog tkiva tuiranjem, antibiotske masti, atropin, skopolamin, virostatici, aciklovir, interferon.

Keratitis herpetica parenchimatosa - Uzronik herpesa je uao u parenhim kroz Bowmanovu membranu. Etiologija--->njegova pojava se pripisuje imunolokim reakcijama(viralna alergija), a ne izravnim uinkom herpes virus infekcije. Dolazi do disciformnog zamuenja ronice, gubitak sjaja i glatkoe. Simptomi - fotofobija, epifora, bol, slabljenje vida, smanjena osjetljivost ronice. Komplikacije su ulcusi, sek. infekcija, recidivi. Th.: kortizonski preparati.

TO JE JEDINI OBLIK HERPETINOG KERATITISA KOD KOJEG SE MOGU PRIMJENJIVATI K o r t i k o s t e r o i d i.

5.Bakterijski keratitis(ulcus serpes corneae) - je bolest koja nastaje egzogenom infekcijom ronine povrine, a zatim se iri u dubinu. Uzronici su s t r e p t o k o k ili p n e u m o k o k . Preduvjet za infekciju je oteenje epitela ronice, jer je epitel zdrave ronice otporan na prodiranje uzronika u dubinu. Izvor infekcije moe biti: a.) Kronino inficirana suzna vreica ili b.) Konjunktivalna prijelazna brazda. Bolest se javlja kod ljudi koji su esto izloeni oteenju ronice, kao klesari, umski radnici...

Infiltracija oko ozlijeenog mijesta na ronici

Dno ulkusa je zamueno, sivo i odignuto

Hiperemija arenice

Zamuenje one vodice

Nakupljanje gnoja u dnu prednje one sobice(hypopion>toksini bakterija)

Ulkus nikada sa ronice ne prelazi na l i m b u s i s p o j n i c u.

Simptomi - fotofobija, epifora, blefarospazam, kemoza spojnice, osjeaj stranog tijela, bol. Komplikacije: nekrotizacija, perforacija i prodiranje apscesa u staklovinu.

POSLJEDICE - iregularni astigmatizam i slabljenje vida.

Th.: Sulfonamidi i antibiotici u obl. kapi i masti, midrijatici, tuiranje jodnom tinkturom.

6.Mikotiki keratitis - Primarna infekcija nastaje nakon malih ozljeda ronice. Sekundarna infekcija se javlja kod primarnih bakterijskih i virusnih infekcija, jer su antibiotici koji su lijeili primarnu bolest otvorili put gljivicama. Gljivine one bolesti na ronici se uglavnom javljaju kao centralni ulkus.

Uzronici su A s p e r g i l u s, C a n d i d a a l b i c a n s, a k t i n o m i k o z e.

otro ogranien ulkus sa sivo-utim rubom uto-bijeli infiltrat u obliku ploe suha povrina koja izgleda poput krede hypopionNakon izljeenja nastaju manje vie gusti oiljci, tok bolesti je obino dug i esto kronian.Simptomi - fotofobija, epifora, jaka bol, koja nije u skladu s dobivenim nalazima.

Th.: Tuiranje ulkusa jodnom tinkturom, antimikotiki preparati(Amfotericin).

7.Keratitis parenchymatosa(alergijski keratitis)? - je obostrana duboka upala ronice, koju sreemo kod luesa i to kao kongenitalni oblik.Javlja se izmeu 5-7 godine ivota, a zatim u doba puberteta, ee kod djevojica. Osim patolokih promjena na oima kod luesa nalazimo i sedlast nos, izraenu eonu kost, brazgotine na koi oko kuteva usana, nagluhost, Hutchinsonovi zubi, upale zglobova.

Hutchinsonov trijas - keratitis, surditas(oteenje sluha), H. zubi.

Promjene u roninom parenhimu su posljedica a l e r g i n o - h i p e r e r g i n i h reakcija.

edem endotela

oblaasta zamuenja u dubokim slojevima ronice

ronica poprima izbockan izgled

uratavanje krvnih ila u ronicu

nakon 6-8 tj. dolazi do bistrenja mutnina ali krvne ile u ronici obliteriraju i ostaju poput njenih sjena.

Simptomi - bol, epifora, fotofobija, blefarospazam.

Th.: parenteralno penicilin, lokalna kortizonska terapija.

8.Glaukom - ili zelena mrena je bolest karakterizirana povremenim ili trajnim povienjem onog tlaka, oteenjem vidnog ivca i propadanjem vidnog polja, a kao posljedica bolesti moe nastupiti i sljepoa.

Podijela glaukoma :

Primarni glaukom

Sekundarni glaukom

Kongenitalni glaukom

PRIMARNI GLAUKOM

Normalni oni tlak je od 12-22 mm Hg.

Javlja se spontano bez znakova druge one bolesti ili opeg stanja koje bi moglo prouzrokovati povienje onog tlaka.

Na osnovi izgleda komorinog kuta, primarne glaukome dijelimo:

Primarni glaukom otvorenog komorinog kuta

Primarni glaukom zatvorenog komorinog kuta

Primarni glaukom otvorenog komorinog kuta (g. simplex)

Pojavljuje se na oba oka najedanput, dugo asimptomatski ili oligosimptomatski (nejasne glavobolje), na vanjskom dijelu oka se ne vide nikakve promjene.

Komorini kut je otvoren, tako da je pristup one vodice do t r a b e k u l u m a slobodan, a zapreka je u njezinom otjecanju u drenanom onom sustavu ;

t r a b e k u l u m

s i n u s v e n o s u s s c l e r a e

ili u drugim dijelovima sustava za odvoenje one vodice.

Karakteristike ove bolesti su:

poveani intraokularni tlak > zbog smanjenih mogunosti protoka one vodice kroz drenani oni sustav

ekskavacija papile vidnog ivca > udubljivanje papile(bijela i atrofina) vidnog ivca to dovodi do oteenja i atrofije tog ivca i do sljepoe(amaurosis). ispadi u vidnom polju

Primarni glaukom se prije svega dijagnosticira mjerenjem onog tlaka.

1.) glaukom s malim tlakom-oko 30 mm Hg > je glaukom kod kojeg postoji atrofija vidnog ivca, ispadi u vidnom polju ali je oni tlak u granicama koje mnoge oi podnose bez oteenja, javlja se kod ljudi sa niskim sistemskim tlakom.

2.) pseudoeksfolijativni glaukom > je oblik glaukoma kojeg karakterizira pojava sivkastog amorfnog detritusa u zjeninom rubu i trabekulumu, na lei.

3.) pigmentni glaukom > ima mnogo pigmenta u trabekularnom tkivu, te disperziranog pigmenta na stranjoj stjenci ronice, esto i bez povienog onog tlaka.

Primarni glaukom zatvorenog komorinog kuta

Oituje se na jednom oku, kasnije se manifestira na oba oka.

Dijagnostiki znakovi su "oko tvrdo poput kamena", bolno na dodir, visok oni tlak.

Dolazi do prestanka protoka one vodice u komorinom kutu, zbog m i d r i j a z e(irenje zjenice). arenica se iri i njezin korijen se utisne u komorini kut i prekida protok one vodice, a to se deava zbog straha, uzbuenja, primjene midrijatika.

Etioloki faktori: anatomska graa prednjeg onog segmenta( uzak komorini kut, mali promjer onih jabuica, plitke prednje sobice)

promjene uzrokovane staranjem( povean opseg lee, atrofina arenica)

1.) akutni glaukom > sve ve navedeno gore, sve se deava naglo. Javlja se jaka bol, munina, povraanje, zamagljenje vida, bolesnik vidi obojene krugove, zjenica ne reagira na svjetlost. Poveanje tlaka moe biti i do 80 mm Hg.

Dugotrajan napad akutnog glaukoma uzrokuje nastanak zaraslica( sinehija ).

Vid dramatino slabi no nakon medikamentnog lijeenja vid se vraa.

Akutni napadaj moe uzrokovati trajne anatomske promjene:

n e k r o z a z j e n i n o g s f i n k t e r a (zbog dugotrajne ishemije) Zjenica ostaje midrijatina i deformirana.

t r a j n a z a m u e n j a p r e d n j e p l o h e l e e

p r e d n j e s i n e m i j e

Terapija za jaku bol su morfinski preparati i sedativi!!!

2.) intermitentni glaukom > napadi su slabiji ali ei, to je glaukom s povremenim zatvaranjem komorinog kuta, koji se javlja kod bolesnika sa uskim komorinim kutem(plitka prednja ona sobica). Od simptoma imamo zamagljenje vida, pojavu obojenih krugova, bol.

3.) kronini glaukom > je posljedica zaraslica, koje zatvaraju komorini kut, pa je protok one vodice trajno otean, a oni tlak je trajno povien. Simptomi su kongestija, proirene krvne ile, one jabuice izgledaju poput meduze( caput medusae).

SEKUNDARNI GLAUKOM

Sekundarni glaukom moe biti posljedica onih bolesti ili sistemskih bolesti, koje oteuju oko ili posljedica ozljede, te uzimanja nekih lijekova.

1.) upalni sekundarni glaukom > je uzrokovan promjenama u komorinom kutu, koje su posljedica u p a l e i time smetnjom protoka one vodice. ( eksudat, upalne stanice, krvne ilice, zaraslice, trabekularni edem )

Obino se javlja kod uveitisa ili iridociklitisa.

Kod upala moe doi do oteanog otjecanja one vodice ali i do njenog poveanog stvaranja.

Simptomi : edem ronice, proirenje zjenice, visok oni tlak.

2.) sekundarni glaukom uzrokovan leom > moe biti uzrokovan:

promjenom veliine lee( nabubrena mrena )

promjenom poloaja lee( luksacija lee u pred. onu sobicu-trauma )

oteenje lene kapsule( trauma ili prezrela mrena )

3.) traumatski sekundarni glaukom > kao posljedica:

kontuzija oka ( nagnjeenje, traumatski uveitis-sr. ona ovojnica )

perforativne ozljede oka ( oteenje trabekularnog sustava )

traumatska intraokularna krvarenja ( opstrukcija trabekularnog sustava eritroklastima )

4.) vaskularni sekundarni glaukom > nastaje nakon tromboze v.centralis retinae ili zbog povienog tlaka u sustavu v.ciliaris anterior. Javlja se kod malignog egzoftalmusa ili orbitalnih tumora.

5.) sekundarni glaukom uzrokovan onim tumorima > retinoblastom, tumori ilnice( uvea ), tumori cilijarnog tijela, tumori arenice i melanomi.

6.) sekundarni glaukom uzrokovan kirurkim zahvatom > je maligni glaukom, koji nastaje nakon a n t i g l a u k o m s k i h fistulirajuih operacija.

7.) sekundarni glaukom uzrokovan lijekovima > nastaje pri uzimanju midrijatika, koji ire zijenicu pa s korijenom arenice zatvore komorini kut i time izazovu akutni glaukomski napad. Kortikosteroidi kod nekih ljudi uzrokuju glaukom( kortizonski glaukom ).

KONGENITALNI GLAUKOM

On je posljedica poremeenog razvoja komorinog kuta u kojem se u fetalnom ivotu nalazi mezodermalno tkivo. Dakle zaostalo embrionalno tkivo sprijeava normalnu drenau one vodice i time se poveava oni tlak( aplazija Schlemmovog kanala ).

Bolest se oituje u prvoj godini ivota, pa govorimo o infantilnom glaukomu.

Simptomi : epifora( spontano pretjerano luenje suza), fotofobija, blefarospazam( tonusni gr miia koji zatvara kapke ), zamuenja na ronici, hidroftalmus( volovsko oko ), miopija( kratkovidnost ), oko postaje izrazito veliko, zbog raztezanja bjeloonice.

Th.: kirurko lijeenje ; trabekulektomija.

TERAPIJA GLAUKOMA

Primarni glaukom otvorenog komorinog kuta(Glaucoma simplex) To je neizljeiva bolest, koja se lijei doivotno.Cilj terapije je normalizacija povienog onog tlaka i eventualno spreavanje daljnjeg propadanja vidnih funkcija.

> ona antihipertenzivna sredstva

- snizuju otpor istjecanju one vodice (pilokarpin; miotik-suavanje zjenice i time se ona vodica lagano drenira kroz drenani put- sinus venosus sclerae>Schlemmov kanal)

- smanjuju produkciju one vodice (timolol, adrenalin)

Primarni glaukom zatvorenog komorinog kuta

- cilj konzervativne terapije je deblokiranje komorinog kuta i uspostavljanje normalnog protoka one vodice, a to se postie kontrakcijom onog sfinktera > mioza( izvlai arenicu iz komorinog kuta )

- lijeenje akutnog glaukomskog napada provodi se istodobno ukapavanjem miotika ( pilokarpin ) i davanjem osmotskog sredstva ( glicerol ). Ako ova terapija ne pomae daje se retrobulbarno lidokain ili prokain.

Sekundarni glaukom

Treba lijeiti uzronu bolest, treba otkriti na kojoj razini je blokirana drenaa one vodice.

- ukapavamo sredstva koja smanjuju sekreciju, a ne ire zjenicu > timololuz primjenu osmotskih preparata > glicerolDakako glaukom se moe osim konzervativno lijeiti i kirurkim putem(laserom), koji razara tkivo pretvarajui ga u amorfnu masu

( plazmu), bez toplinskog uinka.

Vrste operativnih zahvata :

a.) filtracijske operacije > omoguuju istjecanje one vodice uspostavom novih drenanih puteva.

pri glaukomu irokog kuta

kronini glaukom

b.) zahvati kojima se djelovanjem na cilijarno tijelo smanjuje produkcija one vodice

c.) bazalna iridektomija > Nd-Yag Laser

9.Neuritis nervi Optici

Upalni proces moe zahvatiti ivac cijelom duinom ili se lokalizirat samo u jednom segmentu.

Segmente dijelimo na :

P a p i l i t i s n e r v i O p t i c i

Papila n. opticusa je mjesto bez osjetnih stanica ( Discus nervi Optici - sljepa pijega mrenice ).

Papilitis n. Optici je upala papile vidnog ivca. Uzroci mogu biti :

1. f o k a l o z e > granulomi, tonzilitisi2. v i r u s n e b o l e s t i > gripa, herpes, meningitis, encefalitis3. m u l t i p l a s k l e r o z a

4. e g z o g e n a t o k s i n a o t e e n j a > alkohol, nikotin, lijekovi5. u p a l k o j e d o l a z e i z o n e p o z a d i n e

Klinika slika:

hiperemija i edem papile

vene su jae proirene od arterija

infiltracijski traci

mutnina u staklovini zbog eksudata

proirena zjenica, koja slab reagira na svijetlost

Simptomi : naglo smanjenje vidne otrine s mrljama pred oima( skotomi), sjene u periferiji, bulbarni bolovi pri micanju oka, smanjen osijet za svijetlo i boje.

Th.: kortizonski preparati, vitamini B kompleksa, vitamin C, Ca++, lijeenje osnovne bolesti.

Prognoza > normaliziranje vida i vidnog polja nakon terapije.

A k u t n i r e t r o b u l b a r n i n e u r i t i s

Dakle, to je upala retrobulbarnog dijela vidnog ivca > intraorbitalno sve do Chiasme Optici.

Uzroci mogu biti :

1. f o k a l o z e

2. v i r u s n e b o l e s t i

3. m u l t i p l a s k l e r o z a

4. e g z o g e n a t o k s i n a o t e e n j a

5. u p a l e i z o n e p o z a d i n e

Klinika slika :

u poetku je papila normalna uz slabije izraene granice

lagana hiperemija

ako upala uzrokuje propadanje aksona papila postaje blijeda i dolazi do atrofije vidnog ivca

Simptomi : simptomi nastaju samo na jednom oku, temperatura, glavobolja, smanjena vidna otrina, centralni skotomi sa sektornim ispadima, fotofobija, smanjena reakcija zjenice, bolovi pri pokretu oima.

Th.: kortizonski preparati, vitamini B kompleksa i vitamin C.

Prognoza > kod lakih sluajeva se vid i vidno polje potpuno oporave, a teim sluajevima ostaju znakovi atrofije vidnog ivca sa slabljenjem vida i ispadima vidnog polja.

10.Iridocyclitis diffusa

To je upala arenice i zrakastog tijela.

Etiologija >

1. endogena upala - uzronici iz primarno oboljelog arita u organizmu dolaze u arenicu, ilnicu i zrakasto tijelo, to su najee Mycobacterium tuberculosis, spirohete, gonokoki, brucele, virusi influenzae i mumpsa, streptokoki, stafilokoki, pneumokoki...

2. egzogena upala - kod kirurkih zahvata ili kod perforativnih ozljeda.

Klinika slika :

laki edem vjea oboljelog oka s hiperemijom, oko je crveno zbog e k s u d a c i j e dolazi do poveanja bjelanevina u prednjoj onoj sobici.

precipitacija upalnih formacija, koje se sastoje od limfocita, endotelnih, epiteloidnih, pigmentnih i plazma stanica, koje se sljepe s fibrinom i taloe na ronini endotel stvarajui Arltov trokut.

eksudat moe formirati elatinozna klupka, koja slie lei; iridociklitis fibroza.

moe doi do oteenja krvnih ilica, to dovodi do pojave krvi u prednjoj onoj sobici - hyphaema

mogu se pojaviti sinemije( sratanje pupilarnog dijela arenice s leom ili areninog korijena s ronicom u iridokornealnom kutu ), koje remete normalnu drenau one vodice = sekundarni glaukom.

sekluzija pupile je potpuno sratanje zjeninog ruba s prednjom lenom kapsulom, kao posljedica cirkularne sinehije, a prouzrukuje nastanak "iris bombe" > potpuni zastoj one vodice u stranjoj sobici i izboenje srednjeg dijela arenice prema prednjoj sobici.

okluzija pupile( occlusio pupillae) je stanje kada postoji fibrozna membrana, koja prekriva leu i tako smanjuje vidnu otrinu.

zbog jake hiperemije dolazi do promjene arenine boje

upalni precipitati mogu prodrijeti u corpus vitreum, gdje se vide kao prainasta, nitasta ili krpasta zamuenja.

difuzni uveitis moe dovesti do upale ilnice i cijele srednje one ovojnice.

Simptomi : bolovi u bolesnom oku, fotofobija, epifora( spontano pretjerano luenje suza), blefarospazam( tonusni gr miia koji zatvara kapke), smanjenje vidne otrine.

Komplikacije :

1. sekundarni glaukom zbog postojanja sinehija

2. iridocyclitis hypertensiva - porast onog tlaka zbog zaepljenja struktura u iridikornealnom kanalu, koje odvode onu vodicu.

3. cataracta complicata

4. atrofija zrakastog tijela dovodi do smanjene proizvodnje one vodice, emu je uzrok smanjenje onog tlaka - hypotonia bulbi, to moe uzrokovati atrofiju bulbusa i definitivnog gubitka vida - amaurosis.

Th.: midrijatici( irenje zjenice), kortikosteroidi, antibiotici, citostatici, imunosupresivi, antiflogistici.

11.Iridocyclitis circumscripta

Upalni proces nije difuzan nego je lokaliziran na nekim mjestima arenice. Karakteristino je stvaranje orijakih stanica i mononukleara.

1. iridocyclitis tuberculosa > u ranoj mladosti moe doi do metastaziranja tuberkuloznog bacila iz primarnog arita u podruje arenice i zrakastog tijela, gdje dovodi do stvaranja konglomeriranih trabekula razliite veliine. Bolest je hipersenzibilna reakcija na antigen bacila tuberkuloze.

Klinika slika :

slaninasti precipitati na roninom endotelu, koji mogu biti pigmentirani

stranje sinehije

uska zjenica

edem i hiperemija

staklasto - sivi vorii uz zjenini rub

Th.: tuberkulostatici i kortikosteroidi.

2. iridocyclitis luetica

Klinika slika :

ograniena hiperemija

okrugle mrlje ruiaste boje

eksudativni vorii, koji su proarani krvnim ilicama, gume u stromi arenice i cilijarnog tijela( u kasnijoj fazi).

Simptomi : bolovi na jednom oku.

Th.: specifina antiluetina kura.

3. iridocyclitis nodosa > je uzrokovan gusjeninim dlakama, koje prilikom poljoprivrednih radova mogu dospjeti u oko.

Klinika slika :

sitni sivi vorii na arenici

ev. moe doi do nodozne oftalmije i do atrofije one jabuice i do gubitka vida - amauroza.

12.Emetropija

Emetropija je normalnovidnost. U emetropne refrakcije( refrakcija - odnos izmeu duine oka i mo loma zraka svijetlosti), zrake svijetlosti koje iz neizmjernosti dolaze na ronicu usporedno s onom osi u dioptrijskom aparatu lome tako da konvergiraju i ujedinjuju se u jednoj toki - fovea centralis( mjesto najjasnijeg vida na mrenici).

Najudaljenija toka jasnog vida bez akomodacije nalazi se u beskrajnosti, a slika predmeta na mrenici je punktualna i jasna.

Emetropno oko akomodira kad gleda na daljinu od 5m i blie.

13.Miopija

Myopija je kratkovidnost. Miotropno oko vidi bez akomodacije na blizinu u skladu s njegovim punctum remotum - predmet se jasno vidi ako je predmet u toj toki.

Punctum remotum lei ispred oka, a udaljenost ovisi o stupnju kratkovidnosti.Zrake svijetlosti se ujedinjuju ispred mrenice, a odatle idu divergentno do mrenice, na kojoj nastaje nejasna slika predmeta u obliku krugova rasprenosti( disperzija).

Ako je zjenica iroka i ti krugovi e biti vei, zato kratkovidne osobe stiu kapke, da bi predmet na mrenici bio otriji.

Podijela miopije s obzirom na refrakcijsko stanje :

1. lomna kratkovidnost, zbog prejakog loma svijetlosti zraka u ronici i lei

prejako zaobljena lea

luksacija lee prema naprijed

plitka prednja ona sobica

akomodacijski gr

2. osna kratkovidnost, zbog rastezanja stranjeg pola one jabuice, pri emu se produuje ona os( poveanje one jabuice vie od 24 mm)

3. indeksna kratkovidnost; prejak indeks loma u lei, staklovini, onoj vodici

4. akomodacijska kratkovidnost; kod akomodacijskog spazma

Podijela kratkovidnosti :

=> dobroudna( kolska) kratkovidnost

- javlja se izmeu 6. godine i zavretka puberteta

- rijetke komplikacije na mrenici i ilnici

- uzroci su dugo itanje i pisanje

- nejasan vid na daljinu i jasan na blizu

- korekcija pomou najslabijeg sfernog konkavnog lenog stakla

- ne prelazi 8 dpt

=> zloudna kratkovidnost

- rijetka ali se moe razviti iz dobroudne

- postupno se pojaava dioptrija i nastaju patoloke promjene na onoj

pozadini, mrenici, ilnici i bjeloonici

- moe se nai u trudnica zbog poremeaja hormonske ravnotee

- komplikacije = krvarenje u utoj pjegi( fovea centralis) = razvodnja-

vanje staklovine = skotomi = atrofija vidnog ivca

Th.: hipokorekcija svakog oka i ukapavanje pilokarpina( miotik), zbog spreavanja porasta onog tlaka.

konkavne lee

Niska kratkovidnost do - 3 dpt

Srednja kratkovidnost -3,25 ~ - 8 dpt

Visoka kratkovidnost iznad - 8,25 dpt

14.Hipermetropija

Hipermetropija je dalekovidnost.

Punctum remotum se nalazi iza mrenice, pa je slika predmeta virtualna. Zrake svijetlosti se lome tako da se sastaju u aritu dioptrijskog aparata, koje je iza mrenice, pa na mrenici nastaju nejasni obrisi slike predmeta u krugovima rasprenosti.

Hipermetropno oko akomodira na blizinu i na daljinu.

Podijela hipermetropije :

=> lomna hipermetropija

- slabija zakrivljenost ronice

- luksacija lee u staklovini

- starenje lee

- nedostatak lee

=> osna hipermetropija

- zbog prekratke one osi za odreeni dioptrijski preparat( ona jabu-

ica manja od 24 mm)

Fakultativna hipermetropija - dalekovidnost pri kojoj se oko korigira samo svojom akomodacijom.

Apsolutna hipermetropija - jaka dalekovidnost, kod koje ni pomou maksimalne akomodacije oko ne moe postii samokorekciju dalekovidnosti, potrebna je plus korekcija leama sabiraima.

Latentna hipermetropija ja dalekovidnost koja ostane prikrivena akomodacijom.

Manifestna hipermetropija je dalekovidnost koja se otkriva korekcijom plus stakala.

Totalna hipermetropija nastaje zbog manifestne i latentne.

Th.: konveksne lee15.Presbiopija

Presbiopija je starovidnost.

To je fizioloka manifestacija starenja organizma zbog postupnog smanjenja lene elastinosti, nakon skleroze njene jezgre.

Starenjem se irina akomodacije smanjuje, tako da se punctum proximum sve vie odaljava od oka, javlja se potreba za naoalama kada se punctum proximum odmakne od oiju za vie od 30 cm.

Presbiopija je karakteristina za emetrope oko 45. godine ivota.

Kod hipermetropa se presbiopija javlja oko 40. godine.

Kod miopnih oiju presbiopija nastaje nakon 45. godine ivota.

Prijevremena presbiopija se javlja kod dijabetesa, luesa, tuberkuloze i neuroparalitikih poremeaja.

16.Astigmatizam

Astigmatizam je najkompliciranija refrakcijska anomalija, koja se manifestira tako da se usporedne zrake koje padaju na ronicu nikad ne sastaju u jednom aritu na mrenici, nego u dva arita koja nisu tokasta, ve su to dvije crte okomite jedna na drugu, a zovemo ih fokale.

Slika objekta na mrenici je izduena i iskrivljena, jer oko nikada ne vidi otro vertikalnu i horizontalnu fokalu.

Podijela prema pravilnosti zakrivljenosti glavnih roninih meridijana :

regularni ili pravilni astigmatizam, gdje bolesnik vidi toku kao crtu iregularni ili nepravilni astigmatizam, gdje se tokica vidi kao nepravilna zvjezdicaRegularni astigmatizam moe biti fizioloki ili patoloki, dok je iregularni astigmatizam uvjek patoloki.

D i r e k t n i a s t i g m a t i z a m > okomiti meridijan patolokog astigmatizma jae lomi zrake od vodoravnog.

I n v e r z n i a s t i g m a t i z a m > ako vodoravni meridijan jae lomi zrake od okomitog meridijana.

K o s i a s t i g m a t i z a m > stanje kad su meridijani okomiti jedan na drugi ali u prostoru stoje koso.

Podijela po etiologiji :

priroeni - nepravilna zakrivljenost ronice ili lee, subluksacija lee

steeni - zbog nepravilne zakrivljenosti ronice nakon operacije mrene, traume, upale ili ireva na ronici.

Th.: regularne astigmatizme korigiramo cilindrinim ili sferotorinim leama, dok se iregularni astigmatizam korigira samo kontaktnim leama.

Podijela regularnih roninih astigmatizama :

jednostavni dalekovidni astigmatizam( jedan fokus na mrenici, drugi iza nje)

jednostavni kratkovidni astigmatizam( jedan fokus lei na mrenici, drugi ispred nje)

kompleksni dalekovidni astigmatizam( oba fokusa lee iza mrenice)

kompleksni kratkovidni astigmatizam( oba fokusa lee ispred mrenice)

mjeani astigmatizam( jedan fokus ispred a drugi iza mrenice)

Za iregularni astigmatizam je znaajno da ni u jednom roninom meridijanu nema pravilne zakrivljenosti, nego ima vie radijusa, pa zato takav meridijan ima vie arita.

Podijela iregularnih roninih astigmatizama :

tranzitorni astigmatizam( kod stiskanja vjea mjenja se ronina zakrivljenost, kao posljedica vjenog tumora)

rezidualni astigmatizam( je preostali astigmatizam nakon korekcije sfernim ili cilindrinim leama)

leni astigmatizam( meridijan najaeg loma lee uvjek je okomit na glavni meridijan najaeg loma ronice)

Th.: cilindrine lee, laser, kirurka korekcija.

17.Upala orbite - Celulitis

Upale orbite mogu nastati :

1. irenjem upale iz paranazalnih sinusa, zuba, suzne vreice, nosa, uha...

2. izravnom infekcijom orbite nakon penetrirajuih ozljeda

Posljedica izravne infekcije orbite je celulitis, te stvaranje orbitalnog apscesa, te flagmonozna upala orbitalnog masnog tkiva uz postupni razvoj endoflebitisa i periflebitisa.

Podjela akutne upale :

orbitalni celulitis s apscesom, koji zahvaa vezivno i masno tkivo

tromboflebitis orbitalnih vena

osteoperiositis

tenonitis( miozitis)

Infekcija u kranijalni dio je opasna po ivot, moe nastati meningitis, encefalitis, tromboza kavernoznog sinusa, cerebralni apsces.

Klinika slika : egzoftalmus, edem vjea, kemoza spojnice, keratitis, smanjena pokretljivost oka.

Simptomi - opi : poviena temperatura, munina

Ako upala prijee u onu jabuicu izaziva uveitis, zamuenje staklovine, endoftalmitis, panoftalmitis.

Th.: uklanjanje uzroka upale, posebno ako postoji orbitalni osteomijelitis, koji dovodi do razvoja nespecifinih granuloma u orbiti, koje nazivamo pseudotumorima.

Specifine orbitalne upale mogu biti uzrokovane tuberkulozom, sifilisom, parazitnim ili gljivinim infekcijama.

18.Tumori orbite

Glavni znak nastanka tumora je egzoftalmus, a zatim edem i smanjena pokretljivost oka.

Orbitalne ciste :

kongenitalne > dermoidne, epidermoidne ciste, teratomi, encefalokele i meningekele.

steene ciste > mukokele, piokele, upalne ciste, parazitarne ciste, dentalne ciste, ciste suzne lijezde

Primarni orbitalni tumori :

tumori razvoja > dermoidi, epidermoidi, teratomi, kolesteatomi

mezenhimalni tumori > orbitalni sarkomi, endoteliomi, meningeomi

hematopoetski i limfatiki tumori > limfomi, limfosarkomi, mijelomi, mijelosarkomi, Hodkinov limfom, retikulosarkom, klorom

miini tumori > rabdomiomi, lejomiomi, rabdomiosarkomi, mioblastomi

vaskularni tumori > hemangiom

tumori ivanog tkiva > neurinomi, neurofibromi

epitelijalni tumori > prim. orbit. karcinom, zlo. orbit. melanom, orbitalni odontom

Sekundarni orbitalni tumori :

iz oka

iz okolnih tkiva, sarkomi, karcinomi, retinoblastomi, melanomi...

Gliomi vidnog ivca > Schwanomi, neuroepiteliomi, gliomi

Metastatski orbitalni tumori > neuroblastomi, sarkomi

Th.: kirurko uklanjanje tumora, zraenje, citostatici, imun. terapija.

19.Tumori vjea

Tumore vjea dijelimo na benigne i maligne.

Benigne izrasline :

uti vorii - millium

atherom - poput zrna graka

dermoidne ciste

veruccae

cornu cutaneum

mali lipomi

ciste znojnica i lojnica

angiom - ponekad kot novoroenadi

- mogunost brzog rasta; to mogua kirurka i radijacijska

terapija

- mogue postojanje glaukoma

ksantalazme - uti, lagano izboeni otoci, pojavljuju se simetrino na obje strane, esto konfluiraju, poinju u medijalnom onom kutu, kod ena ee, graena je od stanica ispunjenih mau, povien kolesterol u krvi.

Th.: kirurka ekscizija, plastika.

Maligne izrasline :

karcinom - bazocellulare - spinocellulare

- odontokarcinom

- karcinomi lojnica

- xeroderma pigmentosum

Bazocelularni karcinom

ee je zahvaena donja vjea, javljaju se u donjoj vjei, polaganog su rasta. Pojavljaju se medijalno i u unutranjem dijelu onog kuta na rubu vjee. Ima oblik bradavice, koja raste i u sredini egzulcerira, te zaraste a rubovi odebljaju. Tumor razara kou, rub vjee, zauzima oni kut, te prelazi na spojnicu. Ako se ne lijei brzo infiltrira u dubinu i iri se po povrini na nos i lice.

Th.: kirurka ekstirpacija, radijacija, plastika.

Spinocelularni karcinom

Rijedak, u poetku imitira dobroudne promjene( keratokantomi, folikularne keratoze...), moe sliiti na bazocelularni karcinom( razlika > kod planocelularnog karcinoma dolazi do keratinizacije). Ima svojstvo metastaziranja u preaurikularne i submandibularne limfne vorove.

Th.: uz lokalnu ekstirpaciju s velikom radikalnou, vri se i biopsija lokalnih limfnih vorova. Moe i radioterapija.

Karcinom lojnih lijezda

Po kl. slici imitiraju halazione( dobroudne promjene na vjeama), a izrazito su maligni; lokalno i metastaze. Zato trba kod dugotrajnih konjunktivitisa i ponavljajuih halaciona uzimati cit. briseve i biopsije.

Xeroderma pigmentosum

Na takvoj koi se javlja vie tumora ; bazocelularni kar., spinocel. karc., melanom...

Th.: ektirpacija, plastika.

20.Strabizam

Strabizam definiramo kao odstupanje jedne linije vida od paralelnosti.

To je anomalija poloaja oiju i poremeaj binokularne vidne funkcije.

Etiologija strabizma:

senzorni uzroci > bolest, koja dovodi do zamuenja ronice, bolesti mrenice, atrofije vidnog ivca

anatomski uzroci > kraniostenoze, aplazije i stenoze miia

inervacijski uzroci > poremeaji akomodacije i konvergencije

kod djece, koja su preboljela encefalitis

Strabizam dijelimo na p a r a l i t i k i( mjenja se veliina otklona oka, a kut je sve vei u smjeru djelovanja paretinog miia) i k o n k o m i t a n t n i( otklon oka je jednak u svim smjerovima, svi miii djeluju normalno, a postoji samo anomalija poloaja oiju).

ORTOFORIJA - je normalan poloaj oiju s potpunim uravnoteenjem onih miia.

Vrste konkomitantnog strabizma :

1. konvergentni strabizam > jedno oko se odkloni prema unutra-ezotropij(dalekovidni)

konverg. alternirajui strabizam ( oba oka kilje naizmjenino)

konverg. monolateralni strabizam ( jedno te isto oko stalno stoji u poloaju kiljenja)

2. divergentni strabizam > otkloni oka prema van( kratkovidni)

diverg. alternirajui strabizam ( oba oka kilje naizmjenino ili postoji jedno vodee oko)

diverg. monolateralni strabizam ( na kiljavom oku vid moe biti dobar ali i lo)

3. vertikalni strabizam > vertikalni otkloni oka vertik. alterirajui strabizam

vertikalni monolateralni strabizam

Ciklodevijacije su otkloni oka oko sagitalne osi.

Komplikacije strabizma :

- slabovidnost ili ambliopija

- abnormalna retinalna korespodencija

Paralitiki strabizam :kod periferne klijenuti jednog ili vie onih miia

objektivni znakovi > prisilni poloaj glave, nepokretnost paraliziranog oka, otklon one jabuice

subjektivni simptomi > diplopija( dvoslike), kriva lokalizacija, suenje pola pogleda, prividno kretanje likova, vrtoglavicamoe biti kongenitalni ili steeni > kongenitalni : anomalije miia, lezije perifernog motornog neurona, centralne lezije

steeni : bolesti CNS-a, tumori, traume, intoksikacije, upale, degeneracije

Th.: kirurka terapija, nekirurka-zatvaranje zdravog oka i prisiljavanje kiljavog oka na gledanje=segmentalna okluzija, simpt.ter., vit. B

21.Nistagmus

Nistagmus je stanje u kojem oi ne miruju, nego stalno izvode titrajue pokrete.

P e n d u l a r n i n i s t a g m u s( njihalo) - oi mogu oscilirati priblino jednako u oba smijera pogleda.

P o v r a t n i n i s t a g m u s( trzaji) - pokreti oka u jednom smjeru su bri, a u drugom smjeru su sporiji.

Nistagmini titraji mogu biti horizontalni( akromatopsija), vertikalni, a postoji i rotatorna komponenta.

Nistagmus moe biti priroen( 1. senzoriki 2. idiopatski), neuroloki ili vestibularno uzrokovan.

Kongenitalni senzoriki nistagmus :

javlja se kod organskih oteenja oka nalazimo ga kod: uroene katarakte, albinizma, rane sljepoe, uroenih malformacija one pozadine, toksoplazmoze amplituda, frekvencija i regularnost nistagmusa variraju s oteenjem vidne funkcije

Akromatopsija je karakterizirana gubitkom kolornog vida, zbog disfunkcije unjia, fotofobijom, priblino normalnom onom pozadinom, pedularnim horizontalnim nistagmusom i slabom vidnom otrinom. Nistagmus ima tendenciju da se s godinama smanji, a lijeenje se sastoji u korekciji refrakcijske anomalije zatamnjenim staklima zbog fotofobije.Kongenitalni idiopatski nistagmus :

poremeaj ravnotee i koordinacije onih pokreta uzrokovanih centralnim lezijama u bulbomotorikom sustavu

nema patolokih promjena na oima, a vid moe biti dobar u ekscentrinoj mirnoj poziciji oiju prema

Podijela nistagmusa prema uzroku :

1.) fizioloki > kod ekstremnog pogleda u stranu - kod gledanja predmeta iz vlaka u gibanju

2.) patoloki > kod fiziolokog nistagmusa ne osjeamo, da nam oi titraju, a kod patolokog to osjeamo

3.) eksperimentalni > moemo ga izazvati, ako se zavrtimo oko svoje osi i naglo zaustavimo ili uljevanjem tople ili hladne vode u uho

Th.: lijeenje ambliopije( slabovidnost, koja se ne da korigirati korekcijskim leama), uspostavom binokularnog vida i ispravljanju tortikolisa( prisilni kompenzatorni poloaj glave) .

22.Ptosis

Nenormalna sputenost gornje vjee zbog oteenja treeg modanog ivca.

Steene ptoze : tu spadaju ptoze, koje nastaju u starijoj ivotnoj dobi, kao posljedica neurolokih bolesti ili bolesti CNS-a (npr. miastenia gravis), kao posljedica centralnog krvarenja ( npr. dijabetiari).

U steene ptoze spadaju i one uzrokovane traumom, zbog oteenja n. occulomotoriusa ili zbog izravnog oteenja gornjeg vidnog dizaa. Traumatska ptoza moe nastati i nakon operacije katarakte.

23.Lagoftalmus

Kada kapci ne mogu pokriti onu jabuicu.

Nastaje zbog :

defekta u tkivu kapka

disfunkcija m. orbicularis occuli

egzoftalmus

24.Retinoblastom

Retinoblastom( gliom) je tumor unutranje one ovojnice ili retine.

Javlja se u prvim godinama ivota, u 30% sluajeva obostrano. Nasljeuje se AD. Primjeti se tek kad zahvati staklovinu, pa iz proirenog zjeninog otvora ve sljepog oka, izbija uti refleks, koji podsjea na maje oko.Faze razvoja tumora :

prva faza - bijelosiva, okrugla tvorba na mrenici, jasnih granica, koja je prokrvavljena, egzofitini rast s ablacijom mrenice ili endofitini rast s proliferacijom u staklovinu.

druga faza - porast onog tlaka i nastanak sekundarnog glaukoma; bol, hiperemija, edem, u djece se javlja buftalmus.

trea faza - tumor zahvaa vidni ivac, perforira bjeloonicu i iri se u orbitu

etvrta faza - metastaze tumora u mozak, meninge, visceralne organe

Th.: u ranoj fazi fotokoagulacija, poslje enukleacija oka uz odstranjenje vidnog ivca i ev. egzenteracija orbite s radioterapijom.

25.Ablatio retinae

To je odignue mrenice. To je bolest koja nastaje zbog odvajanja serozne retine od sloja njenog pigmentnog epitela( pigmentne stanice u retini,koje lee direktno u choroideu), a u nastali prostor se naknadno nakuplja tekuina.

1.) primarna ablacija retine(uvjek prisutna pukotina retine):

uzroci - degenerativni procesi retine ili staklastog tijela, ozljede, ruptura sloja kongenitalne mrenine ciste klinika slika - crvena podruja ilnice, okruena sivom odignutom mrenicom, mogu imati poklopac ili operkulum, podrhtavanje odignute mrenice pri pokretima oka, rupture su lokalizirane u gornjem temporalnom kvadrantu, u podruju ekvatora ili prema ora serati.

simptomi - prainasti opaciteti, fotopsije, naglo slabljenje vida, defekt vidnog polja u obliku zastora

Th.: kirurko zatvaranje rupture mrenice( kriokoagulacija, elektrokoagulacija, fotokoagulacija)

2.) sekundarna ablacija retine

uzroci - upale, vaskularni poremeaji, proliferativni procesi, angiomatozna mrenica, tumori, trauma

tumori mogu odizati mrenicu na mjestu svog rasta ili toksiki djelovati stvarajui toksiku ablaciju => nema rupture traumatska ablacija retine nastaje nakon kontuzija glave i oka; dolazi do dezinsercije( odljutenje) ore serate ili rupture makule(mjesto najjasnijeg vida)

kod gigantskih dezinsercija koje zahvaaju cirkumferenciju od 180 ili vie stupnjeva, mrenica je uvrnuta i poput pregae visi dolje.

komplikacije neljeene ablacije - iridociklitis, uveitis, komplicirana katarakta, glaukom, atrofija oka bb

Th.: kirurka, kao kod primarne ablacije26.Herpes zoster opthalmicus

Virusna infekcija u podruju prve grane n. trigeminusa.

Uzronik je varicella zoster, specifini neurotropni virus.

Klinika slika - infiltrati u dubokim i povrinskim slojevima parenhima ronice, ev. mjehurii u epitelu iz kojih se razviju najprije plitke, kasnije duboke ulceracije( ulcerozni oblik). Tok bolesti je dug.

Simptomi : epifora, fotofobija, slabljenje vida, smanjen senzibilitet ronice.

Komplikacije : iridociklitis, sek. glaukom, potpuna anestezija ronice, oiljci

Th.: nema spec. terapije, simptomatska terapija: antibiotici, midrijatici, kortizonski preparati.

27.Dakriocistitis(upala suznih putova)

Dakriocistitis je upala suznih putova, koja se kod dijece javlja kao blenorrhea neonatorum.

Kronini dakriocistitis nastaje kod opstrukcije suznih puteva, kada dolazi do stegnacije bakterija u suznoj vreici, koje izazivaju mukopurulentnu upalu.

Uzronici su : streptokok, stafilokok, pneumokok.

Simptomi : epifora, koju pogorava vjetar, nakupljanje gnoja u unutranjem onom kutu.

Th.: ispiranje suznih putova, antibiotici, dacriocystectomia( odstranjenje suzne vreice).

Dacriocystitis acuta suppurativa

Simptomi : bolni otok u podruju suzne vreice, jaki bolovi, edem okolnog tkiva, opa slabost uz febrilno stanje, gnoj iz suznih tokica.

Th.: antibiotici, incizija i drenaa

Dacriocystitis neonatorum nastaje zato to je donji dio suzno-nosnog kanala ostao zatvoren membranom pri kraju unutarmaterninog ivota, a to dovodi do nakupljanja bakterija u suznoj vreici i do upale.Simptomi : sluzavi i gnojni sekret u unutranjem kutu vjenog otvora, konjunktivitis na istom oku.

Th.: probijanje membrane, koja zatvara kanal i ispiranje suzne vreice.

28.Bolesti suzne ljezde

Dakrioadenitis acuta > je upala suzne ljezdeKlinika slika : crvenilo, otok, lokalno poveanje temperature, poremeena funkcija, otok preaurikularnih limfnih vorova, hiperemija spojnice, sputenost gornjeg vjenog kapka u lateralnoj polovici.

Th.: antibiotici, lok. vrui oblozi.

Dakrioadenitis kronika > je proliferativna upala suzne ljezde, uzrokovan preudotumorom, tuberkulozom ili luesom.

Klinika slika : bezbolno poveanje suznih ljezda, koje je najoitije, kada je gornja vjea izvrnuta.

Th.: usmjerena lijeenju uzronika.

Mikuliczev sindrom > je kronino obostrano oticanje suznih i slinovnih lijezda nepoznatog podrijetla. Javlja se kod leukemije, Hodkinove bolesti, sarkoida, tuberkuloze, luesa.

Klinika slika : suha usta, oteano vakanje, gingivitis, faringitis, lezije zuba, nabreklo okruglo lice. Spontano prolazi nakon nekoliko tjedana.

Th.: antituberkulozna, luetina, rentgenska, operativna.

Sjrgenov sindrom > je bolest povezana s hiposekrecijom suza.

Javlja se kod ena u menopauzi.

Klinika slika : keratokonjunktivitis, kronini upalni fibrozni proces suzne ljezde i spojnice, suhoa spojnice( suho oko - xeropthalmia > manjak suza izaziva osjeaj suhoe one jabuice s pojavom arenja i peenja), smanjen senzibilitet ronice, fotofobija, ukasta sekrecija u suznoj vreici.

Th.: gonadalni hormoni, vitamini, antibiotici

29.Ablefarija

Manjak vjee. Moe biti priroena ili steena( ozljeda, gangrena, lupus). Nadomjetava se blefaroplastikom.

30.Blefaritis( upala vjea)

blepharitis marginalis ciliaris( upala rubnog kapka) > je bolest vjenog ruba nastala bakterijskom infekcijom izvodnih trepavinih kanala, a moe biti posljedica nekorigirane refrakcijske anomalije, alergije i kroninih podraaja.

- Moe biti eritematozni, skvamozni i ulcerozni.

- Klinika slika : crvenilo vjenog ruba s ljuskicama, gnojna upala trepavinih korijenova.

- posljedice blefaritisa : gubitak trepavica, trihijaza( nepravilan rast trepavica).

- Th.: odstranjenje uzroka, blagi adstringensi.

31.Blefarospazam

Blefarospazam je intenzivno zatvaranje vjea, koje nastaje zbog gra m. orbicularis occuli. Najee je refleksan, nastaje nadraajem n. trigeminusa.

simptomatski blefarospazam > je posljedica bolesti ronice, spojnice, trihijaze, afekcije paranazalnih sinusa, te gornjih zubi, kod interkranijalnih apscesa.

intermitentni blefarospazam > javlja se grenje vjee zajedno s grenjem mimine muskulature ili jedne polovice lica( encefalitis, tumori CNS-a, multiple skleroze).

obostrani blefarospazam > nastaje kod psihozaTh.: lijeenje osnovne bolesti.

32.Okluzija a. i v. centralis retinae

Embolija arteriae centralis retinae :

Etiologija - spastiko zatvaranje pogoene arterije, okluzija zbog embolusa ili ateroma s trombom, predispozicija za puenje i alkoholizam.

Klinika slika - mljenosiva boja mrenice, kao trenja crvena fovea centralis, njena krvarenja, edemi mrenice, atrofija vidnog ivca.Simptomi : trenutni i konani gubitak vida, jer su ivane niti jako osjetljive na poremeaje prehrane.

Th.: ev. povratak vida nakon brze primjene vazodilatatora i spazmolitika.

Thrombosis venae centralis retinae :

Etiologija - upalne promjene venske stjenke, ateroskleroza, poremeaj koagulacijskih mehanizama.

Tromboza se najee javlja za vrijeme spavanja, kad je krvni tlak najnii.

Klinika slika - opsena krvarenja zbog okluzije vena, vene su proirene i vijugave, a arterije neto ue i prekrivene edemom i krvarenjima, nastanak sek. glaukoma.Simptomi : nagli gubitak vida, jaki bolovi.

Th.: stimulacija cirkulacije sredinje arterije, antikoagulansi. Lijeiti treba osnovnu bolest - vazoprotektori, laserska fotokoagulacija.

33.Stvaranje i otjecanje one vodice

Ona vodica( humor aquosus) je bistra, bezbojna tekuina, koja ispunjava obje one sobice. Ona vodica s staklastim tijelom odrava prirodni tlak u onoj jabuici i ini njene ovojnice stalno napetim. Onu vodicu neprestano izluuju cilijarni nastavci zrakastog tijela u stranju sobicu, odakle prelazi u prednju onu sobicu. Iz prednje one sobice se ona vodica drenira kroz sinus venosus sclerae, koji se nalazi u iridokornealnom kutu. Manji dio one vodice otjee iz prednje one sobice kroz pupilarne i cilijarne kripte i otvore na prednjoj strani arenice. Ona vodica donosi hranjive tvari pojedinim dijelovima oka, a odstranjuje metabolike produkte razgradnje. Ona vodica je sastavljena od vode, AK, strukturalnih proteina, enzima, elektrolita.

34.Egzoftalmus

Tireotoksini egzoftalmus

Prisutan je samo u toku akutne bolesti s klinikim simptomima - oi djeluju buljavo i prestraeno.

Tireotropini egzoftalmus

Javlja se kao progresivni zloudi egzoftalmus, a nastaje nakon operacije titnjae. Nastupa egzoftalmika oftalmoplegija(klijenut modanih motorikih ivaca; okulomotorius, trohlearis, abducens) i povieni oni tlak, a to moe dovesti do luksacije one jabuice, vjenog edema, kemoze, epifore i lagoftalmusa.

Th.: ljeenje hipertireoze s tireostaticima, lokalno steroidi, diuretici.

35.Luksacije i subluksacije lee(promjena poloaja lee)

Kad lea izgubi potporu, koju joj daju zonularne niti, ona se premjesti ili u prednju onu sobicu ili straga u staklovinu, gdje se moe slobodno kretati.

Ako su zonularne niti i dalje privrene, dolazi do subluksacije - djelomino pomicanje lee. Lea se vidi u obliku kapi, a arenica drhti jer nema potporu iza sebe. Ona gubi mo akomodacije i opstaje hipermetropno.Svaka lea koja je luksirana je zamuena.

Uzroci luksacije i subluksacije :

trauma

aniridija

Marfanov sindrom

homocistinurija

Th.: ispravljanje optikih mana leama.

36.Retinopathia diabetica

To je najozbiljnija komplikacija dijabetesa, oteenje vida je postupno i znaajno.

Zbog velikih dnevnih varijacija glukoze i inzulina u serumu kod dijabetiara, esto dolazi do hipoglikeminih faza i poremeaja u mikrocirkulaciji mrenice, to dovodi do hipoksije tkiva i poveanja koncentracije mljene kiseline.

Poznamo tri faze ove bolesti:

1.) d i j a b e t i k a a n g i o p a t i j a > promjene na malim krvnim ilama; oteenje stjenke, mikroaneurizme.

2.) n e p r o l i f e r a t i v n a d i j a b e t i k a r e t i n o p a t i j a > poremeaj metabolizma mrenice i vea propustnost malih krvnih ila uzrokuje edem, sitna tokasta ili prugasta krvarenja, tvrdi eksudati u vanjskom mreninom sloju.

3.) p r o l i f e r a t i v n a d i j a b e t i k a r e t i n o p a t i j a > dolazi do proliferacije glioznog vezivnog tkiva i krvnih ila. To je zloudni oblik retinopatije. Proces poinje na papili vidnog ivca, a novostvorene krvne ilice se mogu iriti i u mrenicu, gdje prave tzv. rete mirabile.Klinika slika : proliferacija glioznog tkiva, koje prodire u staklovinu poput bjeliastih traka, recidivirajua krvarenja.

Komplikacije : krvarenje u staklovinu zbog rupture krvnih ilica, sekundarna ablacija mrenice, sljepoa.

Th.: regulacija hiperglikemije, kapilaroprotektori, fotokoagulacija novostvorenih krvnih ila, da bi se sprijeila njihova progresija i krvarenje.

37.Akomodacija

Akomodacija je sposobnost oka, da lom zraka svjetlosti u svojem dioptrijskom sustavu tako prilagodi udaljenosti predmeta, objekta to ga promatra, da na mrenici nastaje njegova otra slika.

Akomodacija ovisi o radnoj sposobnosti cilijarnog miia, lenoj elastinosti, parasimpatikoj inervaciji cilijarnog miia i refrakcijskoj sposobnosti elastine lamine suprakoroideje, koja ima ulogu dezakomodacijskog onog aparata, dakle suprotno cilijarnom miiu.

Akomodacija poveava snagu loma svjetlosti u lei od + 19,11 do +33,06 dpt, time omogua dobar vid na blizinu.

Kontrakcijom cilijarnog miia olabave zonularne niti, koje dre leu u zoni ekvatora, lea se zbog svoje elastinosti jae izboi i povea se indeks loma, tj. poveana je refrakcijska mo.

Proces akomodacije nastaje refleksnim putem > reakcija vidnih centara u modanoj kori na nejasne slike iz mrenice.

Punctum remotum - najudaljenija toka jasnog vida bez akomodacije.

Punctum proximum - najblia toka jasnog vida uz maksimalnu akomodaciju.

Snaga loma lee se izraava u dioptrijama.

1.) A k o m o d a c i j s k a k l i j e n u t > smanjena ili nikakva mogunost akomodacije oka.

Uzroci su : akutni glaukom, orbitalni uzroci, primjena cikloplegika(midrijatici- sredstva, koja ire zjenicu), intoksikacije, pomanjkanje kisika(velike visine).

2.) A k o m o d a c i j s k i g r > kod hipermetropne kolske djece koja nisu korigirana i kod latentnog divergentnog strabizma, kod trovanja gljivama.

Oko je trajno podeeno na blizinu, pa se zato nejasno vide predmeti u daljini.

3.) T o n i k a a k o m o d a c i j a > javlja se pri duem trajanju tonikog stezanja zjeninog sfinktera i cilijarnog miia( kasni encefalitis, luesa i ateroskleroze).

38.Slabovidnost ili ambliopija

To je smanjena otrina vida, koja se ne moe popraviti nikakvim korektivnim staklima.

funkcionalna slabovidnost > najee ne nalazimo organske poremeaje.

a.) slabovidnost sa centralnom fiksacijom - oko radi ispravno ali nedovoljno

b.) slabovidnost sa ekscentinom fiksacijom - dolo je do vie senzornih poremeaja, oko radi slabo i neispravno

organska slabovidnost > pojavljuje se kod nekog poremeaja u oku

39.Konjunktivitis

Konjunktivitis je upala spojnice, razliito se oituje ovisno o vrsti i stupnju upale, a obino je uzrok infekcija ili alergija.

Klinika slika :

crvenilo ili rubor > vidi se kao konjunktivalna hiperemija( jasnocrvena boja = bakterijski k. & mljeno-crvena boja = alergijski k. & hiperemija bez stanine infiltracije upuuje na iritaciju)

edem ili tumor > otok uzrokovan seroznim eksudatom( amorfan eksudat = bakterijski k. & ljepljiv = alergijski k.) esto se ujutro pri otvaranju oka nau zaljepljene vjee, to je znak skoro svih vrsta konjunktivitisa. bol ili dolor > bol u vidu bockanja, grebanja, osjeaja stranog tijela fotofobija > bolesnik teko podnosi svjetlost blefarospazam > kapci su zatvoreni, stisnuti i teko se spontano otvaraju epifora > nastaje zbog bolesnikovih subjektivnih smetnji

Uzroci su egzogeni faktori, koji nepogodno djeluju na oko => f i z i k i -toplina, k e m i j s k i - kiselina, b a k t e r i j s k i - koki, bacili, v i r u s n i kao endogeno a l e r g i j e.

Th.: oblozi od kamilica i 3% borna otopina za ispiranje, otopine i masti od sulfonamida i antibiotika.

40.Konjunktivitis gonorhoica

Preventivna metoda u profilaktike svrhe je ukapavanje svakom novoroenetu u spojninu vreicu 1% otopina srebro-nitrata.

To je konjunktivitis uzrokovan bakterijom, gonokokom. Infekcija se dogodi pri djetetovu prolazu kroz poroajni kanal sifilisom- notorna glupost(op.) inficirane majke.

Klinika slika :

vjee su oteene, infiltrirane, tvrde, tako da dijete ne moe zatvoriti oko

spojnica je neravna, crvena i kemotina

utozelen gusti sekret

bolno poveanje preaurikularne limfne ljezdeKomplikacije : srpasti ir ronice, nekroza, raspadanje cijele ronice, perforacije, propagacija upale u unutranjost oka.

Kod odraslih je bolest rjea ali je zato tijek i prognoza loija. Javlja se kao posljedica zaraze oka rukom iz urogenitalnog trakta.

Th.: treba drugo oko zatititi od infekcije ispiranjem fiziolokom otopinom ili 3% bornom otopinom, ukapavanje otopine penicilina, tetraciklina.

41.Konjunktivitis pseudomembranacea

Uzronici su : Corynebacterium diphtheriae, pneumokok, streptokok, gonokok.

blai oblik > umjereni edem vjea, koje su prekrivene sivobjelim membranama, koje se lako skidaju, pri emu podloga umjereno krvari.

tei oblik > njega uzrokuje ba Corynebacterium diphtheriae, a javlja se u vrijeme epidemije difterije, najee oboljevaju djeca od 2 - 8 godina.

U poetku je spojnica infiltrirana, vjee su tvrde i edematozne, na spojnici se javljaju fibrinske membrane u obliku utih suhih nekrotinih podruja.

Nakon poetnog stadija, koji traje 8 dana, dolazi do sekundarne upale i do pojave gustog gnojnog sekreta i ljutenja membrane, stvaraju se duboke brazgotine, koje za posljedicu mogu imati entropij.

Komplikacije : rubni keratitis, ulcus serpens.

Th.: svaki pseudomembranozni konjunktivitis se ljei antidifterijski, dok se ne dokae neki drugi uzronik; lokalno i sistemsko davanje penicilina i antidifterini serum.

42.Blepharoconjunctivitis angularis

Uzronici su : Haemophilus lacunatus, Diplobacilus, g- mikroorganizmi.

Simptomi nastaju zbog djelovanja sekreta mikroorganizama koji sadre enzim, koji otapa bjelanevine i macerira epitel, pa je kl. slika tipina s kutnim crvenilom.

Klinika slika :

obostrani konjunktivitis subakutnog tipa

iritacija i hiperemija spojnice uz one kuteve

skupljanje sekreta na trepavicama

egzemantozne promjene na koi vjee

katar nosa

peenje i esto treptanje

Th.: Cink-sulfat u obliku kapljica, cink-oksid u obliku masti.

43.Konjunktivitis epidemica

Uzronici su : Haemophilus aegiptus, Koch - bacillus, g- mikroorganizmi.

esto se javlja u afrikim i srednjeistonim zemljama gdje uzrokuje sljepou.

To je djeja bolest, no moe se javiti i u odraslih.

2 - 3 dana nakon infekcije javlja se jaki konjunktivitis, a peti dan se javlja vjeni edem sa mukopurulentnim sekretom.

Bolest jenjava za 10 - 14 dana, ev. pojava recidiva ili prijelaz u kronini stadij.

Th.: sulfonamidi.

44.Katarakta

Katarakta ili mrena je svako zamuenje lee ili kapsule, bez obzira je li steeno ili razvojno. Svaka katarakta smanjuje otrinu vida. Ona se moe pojaviti na jednom oku (unilateralis) ili na oba oka (bilateralis).

45.Kongenitalna( stacionarna) katarakta

To su sva priroena ili odmah nakon roenja nastala lena zamuenja.

Uzroci : virusne infekcije(rubeola, kao intrauterina infekcija), trauma u vrijeme roenja, preveliko uzimanje sulfonamida, zraenje i manjak vitamina.

U djece uzrokuje slabovidnost( amblyopiju) ili sljepou( amaurosis).

Ima vie vrsti katarakti, ovisno prema morfolokom izgledu:

c. perinuclearis - zamuenje jednog sloja lee

c. nuclearis - zamuenje lene jezgre, vid oslabljen u velikoj mjeri( najei tip)

c. polaris - zamuenje na polovima, vid dobro uuvan

c. totalis - najtei oblik, djete skoro sljepo

Th.: rana operacija s vaenjem zamuene lee, nakon operacije se gubi sposobnost akomodacije, pa je potrebno nositi korekcijske lee.

46.Sekundarna katarakta

Nastaje nakon ekstrakapsularne ekstrakcije lee, kada zaostali dijelovi kapsule i lena mase tvore membranu u podruju zjenice, koja smeta vidu, ev. moe nastati postoperativni iritis. Dio lenih masa, koje ostaju u blizini lenog ekvatora dovode do stvaranja Soemmeringova prstena.

Th.: operacija, ultrazvuna fragmentacija.

47.Senilna katarakta

To je staraka mrena. Nastaje nakon 60. godine. Zamuenja se mogu nalaziti u jezgri, korteksu ili kapsuli.

Senilna katarakta ima etri stadija :

poetna katarakta >

- zamuenje u lenom korteksu, koje se iri poput prugastih zamuenja ili tokica.

- vid pomalo slabi - zamuenja poinju od nabubrenih neprozirnih lenih vlakana i tekuine nagomilane u pukotinama izmeu vlakana.

katarakta u fazi bubrenja >

- jae zamuenje lee, koje se pribliava prednjoj kapsuli- lea bubri i poveava se njezin obujam, a to oteava otjecanje one vodice pa moe nastati sek. glaukom.

- smanjena vidna otrina zrela katarakta >

- lea se vraa u svoju normalnu veliinu- zamuenje je potpuno zahvatilo sve slojeve lee, dopirujui do prednje kapsule- leno zamuenje je sivo - siva mrena

- smanjena vidna otrina prezrela katarakta >

- zamuenje je jo homogenije i dolazi do razvodnjavanja lenog korteksa u mljenobijelu tekuinu sa popratnim smanjenjem volumena lee

- u prezrelu leu se taloi Ca++, kolesterin...

- kroz kapsulu zrele katarakte mogu difundirati toksine raspadne tvari i uzrokovati funkcionalno unitenje oka

- ako doe do spajanja prednje i stranje kapsule govorimo o membranoznoj katarakti.

48.Episcleritis i scleritis

To je najea bolest bjeloonice, upalna infiltracija tkiva koje se nalazi izmeu spojnice i bjeloonice.

episcleritis nodosa > crveni upalni vorii u blizini limbusa(vrh vjee-spoj konjinktive i koe na kapku), koji su bolno osjetljivi na dodir, jer je spojnica iznad njega pomina.

Etiologija : giht, reumatizam, nodozni eritem, tuberkuloza, lues

Th.: kauzalno prema etiologiji bolesti, kortikosteroidi

episkleritis u obliku sektora > difuzna upala jednog episkleralnog podruja, koje moe sezati sve do limbusa, nikada ne dolazi u obliku voria, ne boli, ne ostavlja oiljkeEtiologija : giht, reumatizam, alergije.

Th.: kauzalna(otklanjanje uzroka bolest), kortikosteroidi, antihistaminici

episkleralni apsces > pojava episkleralnih vorova u kojima dolazi do razmekanja tkiva i stvaranja apscesa, te odbacivanjem nekrotinih masa nastaju povrinski ulkusiKomplikacije : perforacija bjeloonice, prolaps uveje.

Etiologija : metastatska bakterijska embolija cilijarnih krvnih ila( stafilokok, streptokok).

Th.: kauzalna, lokalno antibiotici, kortikosteroidi, ev. incizija apscesa.

S C L E R I T I S > je upala bjeloonice, rjei od episkleritisa, esto prelazi na uveju. Imamo skleritis anterior i posterior ovisno o mjestu gdje se nalazi.

a.)anterior - upala prednjih djelova bjeloonice, jaki bolovi na dodir, ostaju oiljci, etiologija; giht, reumatizam, tbc, lues..., Th.: kauzalnab.)posterior - upala bjeloonice iza hvatita ravnih onih miia, jaki bolovi pri pokretnju oka, etiologija; tbc, reumatizam, alergije...Th.: kauzalna

49.Omeenja orbite

Gore > Os frontale pars orbitalis + Os sphenoidale, Ala minor

Medijalno > Proc. frontalis maxillae + Os lacrimale + Lamina orbitalis ossis ethmoidale

Dolje > Proc. orbitalis ossis palatini + Facies orbitalis ossis zigomaticum + Facies orbitalis maxillaeLateralno > Os zigomaticum + Os sphenoidale, Ala major

50.Graa one jabuice

Ona jabuica ima etri dijela:

vezivna ovojnica - tunica fibrosa bulbi, djeli se na prozirnu ronicu i vezivnu bjeloonicu krvoilna ovojnica - tunica vasculosa bulbi, sastoji se od arenice, zrakastog tijela i ilnice ivana ovojnica - tunica interna bulbi, sastoji se od vanjskog pigmentnog lista i mrenice optiki ureaj oka - ronica, ona vodica, lea s cilijarnim obruem i staklasto tijelo51.Graa oka i vidnog ivca

Oko = ona jabuica i vidni ivac.

On povezuje osjetne stanice i neurone u mrenici sa sreditem u velikom mozgu i dio je vidnog modanog puta.

Nervus opticus poinje s papilom vidnog ivca na mrenici i see do mjesta krianja vidnih ivaca.

Vidni ivac ima etri dijela:

bulbarni dio

orbitalni dio

kanalikularni dio

intrakranijalni dio

Vidni ivac ine trei neuroni vidnog puta i to neuriti ganglijskih stanica mrenice.

Vidni ivac je obavijen izvana s vagina externa nervi optici( nastavak tvrde modane ovojnice) i iznutra s vagina interna nervi optici( nastavak mekane i pauinaste modane ovojnice).

Vidni ivac izgrauju aksoni multipolarnih ivanih stanica( centripetalna vlakna) i centrifugalna vl. iz mozga. Izmeu ivanih snopia se nalaze astrociti, oligodendrociti i krvne ile.

52.Vidni putovi

Podijela vidnih puteva :

1.) glavni vidni put > retina--korteks

2.) put za vidno-motoriko ponaanje > retina--gornji kolikuli tektum

3.) putovi za optike autoimune reflekse > retina--pretektalno podruje

4.) retinohipotalamiki put za neuroendokrinoloke funkcije

5.) akcesorni retinotegmentalni put za aktivacijsku ulogu svjetla

Glavni vidni put :

p r v i n e u r o n - sloj tapia i unjia mrenice

d r u g i n e u r o n - jezgre i trupovi bipolarnih stanica unutranjeg zrnatog sloja mrenice

t r e i n e u r o n - velike multipolarne stanice u sloju ivanih stanica mrenice

e t v r t i n e u r o n - radiatio optica

Goran alkovi 29.06.2002

13