Upload
phungnguyet
View
298
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
ODNOS ETIČKOG I ESTETSKOG
ETIKA (etičko) ESTETIKA (estetsko)
dobro lijepo
„lijepo ponašanje“ „dobra pjesma“,
„dobar film“
„lijep čin“
“lijepo vrijeme“
CILJ NASTAVE - odgoj - svrha, smisao
CILJ UČENIKA - biti svoj gospodar
(Ouspensky)
Što god učili djecu, odgajamo ih i
ugrađujemo vrijednosni sustav
ZNANOST,UMJETNOST i FILOZOFIJA
strukturiraju istinitosne sustave-
SVJETONAZOR
KNJIŽEVNOST
Orhan Pamuk - književno djelo je primjena velikih filozofskih ideja u svakodnevnom životu
„Umjetnost ima svoje korijene u prljavoj staretinarnici srca“ (Yeats)
ZLO
Ako naša djela imaju uzroke, mi nismo odgovorni za njih
UZROK – DJELO
ZLO - nepostojanje uzroka
uzrok samome sebi
ISTOČNI GRIJEH --- „ Jedenje jabuke“
krivnja i povreda nije namjerno zlo
odnosi se na svakoga
Adorno --- uključeni smo u nesreću a da nismo počinili ništa loše
BIOLOGIJA --- GENETIKA : „Mnoštvo sablasnih predaka skriva se unutar naših najležernijih gesti“ (Eagelton)
„Brada djedova još se bijeli u meni“ ( M.Franičević; Sjećanja)
zaokupljeni smo sami sobom
egoizam je prirodno stanje
ljubav treba naučiti
„ Čitav život čovjeka među ljudima i nije drugo do borba za tuđe uho“ (Kundera)
IDEJA ZLA --- postoji li zlo?
GRIJEH; vjerovanje u grijeh - IRSKA (91% anketiranih - DANSKA (29% anketiranih)
ETIČKO --- teži k objektivnom
ESTETSKO --- subjektivnost
ETIKA (ethos: običaji, narav)
- odnos prema bićima; sve što postoji dobro je po
sebi ( T.Akvinski)
- odnos prema sebi - MORALNE
VRIJEDNOSTI
- ono što činimo sa stvarima
- kakav svijet želimo; ZAMISLI, IDEALI
- ostvarenje vrijednosti - KULTURA
M. Selimović: Moral je zamisao, a život je širi
od svake zamisli
ČOVJEK - spoznaja – struktura – red, poredak,
svrha – KOSMOS
- samospoznaja – „Čovjek je mjera svih stvari“
(Protagora)
- biće mogućnosti
- vlastiti projekt
- osuđenost na slobodu ( Sartre)
SAVJEST ( CONSCIENTIA) – „ dobro treba
činiti i tražiti, a zlo izbjegavati“
ispravna
neispravna - zablude savjesti ( Što smatrati
svrhom? )
OBJEKTIVNOST ETIČKOG
KULTURA epohe – konkretizacija prirodne težnje za
DOBRIM
Neke moralne vrijednosti:
- prijateljstvo - stjecanje blaga - skladan život s prirodom
- domoljublje - marljivost - poštivanje osobe
- hrabrost - istina - jednakost svih ljudi
- tolerancija -razboritost - mir
- bogobojaznost - mudrost - umjerenost
- ljubav - život
B. Mondin : „ U svim kulturama prvo
mjesto u svijetu vrijednosti pripada
životu“
R. Cvetnić ( „Kratki izlet“ ): „ Vrijednosti
postoje da bi ih se neprestano
provjeravalo, preispitivalo“
SUBJEKTIVNOST ESTETSKOG
Hegel – zlo više cvjeta što je individualna
sloboda veća
„ Neuhvatljivo tamno središte sebstva“
ZAŠTO POSTOJI NEŠTO, A NE NIŠTA?
Bilo bi mnogo bolje da ne postojimo
( Schopenhauer)
Stvari postoje – zlo ih može uništiti
Umjetnost i zlo postoje radi sebe samih ---
modernizam
Umjetnik da bi uspio treba biti imoralist;
avangardna umjetnost je nihilistička
- nastoji uništiti sve što joj je prethodilo da bi
bila originalna
-svakodnevna egzistencija : banalna,
otuđena, može je protresti samo nešto žestoko
dijabolično
- modernistička umjetnost žudi za čistom
formom -- za nebivanjem
( Baudelaire)
„ Ako nisi školovat se htio
kod Sotone - meštra prepredena“
„ Baci ovu knjigu, vedra nije
Iz nje sjeta i razvrat se toče“
„ U našem mozgu banči puk Demona“
VINO - alkohol
„ Samo hulje piju mlijeko“ (Baudelaire)
„ Talenti niču u krajevima bogatim vinovom lozom“ ( Matoš)
„ Rječitost , duh i poezija izlaze iz vina“ ( Ujević)
„Pijem da bi mi se ljudi divili“ (Ujević)
„ Pijući vino ispijamo genijalnost“ ( Baudelaire)
DESTRUKCIJA --- KAOS
čišćenje krhotina prošloga da bi se ostvario
prostor za novi svijet
sučeljavanje s divljim, opscenim, iracionalnim
umjetnost lebdi između života i smrti
„Iz kaosa će se izviti dijete“ ... „Prevrat će biti
ime njegovo“ (J.P. Kamov)
„ Kažem vam, kaos je u vama“ ( Nietzsche)
„ Umjetnost apsolutna u čistoći kozmičkoj i
uređenog kaosa“ (Dadaisti)
PATRIOTIZAM
patriotizam kao lojalnost naciji (I.Primorac)
S.S. Kranjčević: „ Dizalo je pero nož i barikade“
„ Na osvetne grudi narod će nas primit. Ondje,
Bože, ondje nek nam život gori.“
„ I derala se družba od gadne strasti pjana: Mi
ubijamo,Bože, sve zbog Tebe – Hosana!“
Mickiewicz: „ Za rat naroda molimo Te, Gospode“
Milosz: „Što je poezija koja ne izbavlja Narode ni
ljude?
Pratilja službenih laži.“
A.G. Matoš: „Stid ih što ih ostavio sin
Oršića hrabrih, starih Keglevića,
A kroz dvorski bršljan, rezedu i krin
Ceri se Jevrejin.“
-Hej Žide, udarit ću te!
-Ti ćeš mene jednom udariti, a ja tebe deset puta
--- junački odgovara Isaj Fomič
- Šugava kugo!
-Neka sam i šugav.
-Židovska šugo!
-Neka bude takoc. Makar šuga, al bez duga; ima
groši
-Krista si prodao!
-Neka bude takoc.
FAŠIZAM, NACIZAM, ANTISEMITIZAM
Goebels: „ Iz mase izvire osjećaj moći, osjećaj da
te netko štiti“
I.Andrić o fažizmu: antiteza demokracije; kult
toljage
Broch: primitivnom čovjeku individualizam je
prokletstvo koje mu razara sreću
„Nikada neću zaboraviti te trenutke koji su ubili
mojega Boga i dušu,
a moje su snove pretvorili u pustinjski pijesak“
(Elie Wiesel)
„Doma me čeka zadaća
Stvoriti poeziju poslije Oswiecima“ (Rozevicz)
NOBELOVA NAGRADA za književnost -
neke nominacije i obrazloženja
Zola – „pisac bez duhovnosti“
Ibsen – „zagonetni negativist“
Tolstoj – „neprijatelj kulture koji zagovara
teorijski anarhizam“
2001. : „Navršava se točno sto godina otkako Lav
Tolstoj nije dobio Nobelovu nagradu“
Nobelova nagrada - „ žig na papiru naše
argumentacije“ (M.Kovač)
ODNOS ETIČKOG I ESTETSKOG
Kakav je odnos etičkog i estetskog; jesu li dobro i lijepo povezani onako kako je govorio Platon?
Povijest umjetnosti, napose književnosti, vrlo često pokazuje da je određenje i tumačenje zla središnja tema umjetničkih djela. Yeats tvrdi da „umjetnost ima svoje korijene u prljavoj staretinarnici srca“; mnoga umjetnička djela pokušavaju prodrijeti u „neuhvatljivo tamno središte sebstva“. Umjetnost je u svojoj biti subjektivnost, individualnost i sloboda. Možemo li s time povezati Hegelov stav da zlo cvjeta gdje je individualna sloboda veća?
Jedno od temeljnih filozofskih pitanja je pitanje zašto postoji nešto a ne ništa. Odgovor je: stvari postoje. Ovo pitanje povlači drugo: zašto postoji zlo? Zlo nema nikakve svrhe, zlo postoji radi sama sebe. (Zanimljivo, neki su umjetnici tvrdili da umjetnost postoji radi sebe same.) Na pitanje što je zlo kršćanska teologija odgovara da je zlo (u)ništenje bića. Ništenje se suprotstavlja stvaranju, ali taj čin može biti očaravajući(„Ja sada uništavam zid“ – grafit). Sartre : „Činim zlo radi zla.“
Sokratov stav da ljudi čine zlo jer ne znaju što je dobro, umjetnost često osporava tvrdnjom: ljudi čine zlo zato što su zli. (Shakespeare u Richardu III.: „Odlučan sam dokazati se zločincem“). To je vrlo naglašeno u modernističkoj umjetnosti.
Je li zlo objašnjivo? Neki su pisci uzroke zla tražili u društvenoj determinaciji, utjecaju okoline, besposlenosti, osjećaju beskorisnosti, dosadi. Kant bi se tome kategorički suprotstavio: u potpunosti smo odgovorni za ono što činimo jer je naša volja autonomna. No, i suvremena znanost podržava one koji govore da se „mnoštvo sablasnih predaka skriva unutar naših najležernijih gesti“. Znanost čak tvrdi da je egoizam prirodno stanje. Dakle, ljubav treba naučiti.
Zli postupci objašnjavaju se osobnom prošlošću jer prošlost je ono od čega smo sazdani. Židovsko-kršćanska tradicija prošlosti dodaje još jedan etički teret – istočni grijeh. Adorno bi rekao da smo uključeni u nesreću a još ništa lošega nismo učinili. Rousseau je tvrdio kako se svi rađamo slobodni. Proust kaže da nikada nije bio jedan jedini čovjek, već gusta kolona ljudi koja neprekidno prolazi.
Od samih početaka umjetnost je spuštanje u pakao; sučeljavanje sa divljim, surovim, gramzljivim, opscenim, iracionalnim (Homer). U modernističkoj umjetnosti taj pakao je proširen sve razornijim krugovima droge, alkohola, tjeskobe. Često se doimlje kako umjetnik, da bi uspio, treba biti imoralist. Svakodnevna egzistencija postala je banalna, protresti je može samo nešto žestoko – dijabolično. Zaokupljenost besmislenim protokom materije, masovnost,“patriotizam“ iskazuju se egzaltiranom retorikom. Ovdje je očito da su forma(estetsko) i sadržaj(etičko) međusobno uvjetovani.
Česti oblici ništenja bića su potiranje svega prethodnog, nepriznavanje prava na različitosti, prava na život, veličanje samo nekih dimenzija ljudskoga bića, uništavanje prirode. Sve se to možemo naći u djelima avangardnih umjetnika, ali i u djelima nekih klasika.
Kakav je autorski stav umjetnika prema prikazanome zlu; je li moguće stvoriti estetski značajno djelo i propagirati zlo, pružiti vrhunski estetski užitak i podmetnuti neetični cilj? (Privatni život i ponašanje umjetnika nisu relevantni).
Poneseni romantičarskim gledanjem na umjetnika kao genija, božanskog stvaratelja, u umjetnosti uz ljepotu vidimo samo – dobrotu, dobru namjeru. Zaboravljamo da umjetnik može imati predrasude, da može biti zao i da se u činu stvaranja ne oslobađa nužno toga. Teret ljudskosti sasvim sigurno će se naći i u djelu.
Veliko razoračanje doživjela sam kada sam kod nekih velikih pisaca naišla na antisemitizam (Dostojevski, Diderot, Matoš); nevjerojatno kako često , s druge strane, psalmist žudi za uništenjem neprijatelja želeći da osveta dosegne i buduća pokoljenja. Etički nije lako braniti , npr., Pjesmu nad pjesmama J.P.Kamova.
Početno pitanje o odnosu etičkog i estetskog nameće odgovor kako estetsko ne nosi nužno u sebi etičnost ; dapače, nisu samo filozofi „obogatili“ povijest idejama koje su dovodile do isključivosti, pomagali su im i umjetnici. Ponekad umjetnost nije stvarana samo radi sebe, stvarana je i radi nečega izvan sebe – radi zla.
POPIS LITERATURE:
Jose Ortega y Gasset, Dehumanizacija umjetnosti
Terry Eagleton, O zlu
Alain de Botton, Utjehe filozofije
Michel de Montaigne, Ogledi
Platon, Država
J. P. Sartre, Lucifer i Bog
Aristotel, Nikomahova etika
Augustin, Ispovijesti
T. Akvinski, Suma teologije
Predrag Finci, Djelo i nedjelo
Mirko Kovač, Elita gora od rulje
Mirko Kovač, Evropska trulež
čitanke iz književnosti za gimnazije od I. do IV. razreda
svi odobreni udžbenici iz filozofije i etike za gimnaziju