33
(ARGUMENTACIJA)

Odlomak i Konektori

Embed Size (px)

DESCRIPTION

dfd

Citation preview

  • (ARGUMENTACIJA)

  • to je argument?misaona struktura koja slui za dokazivanje ili opovrgavanje tvrdnje

    Sastoji se od jedne ili vie premisa i konkluzije

  • Osnovna struktura argumenta je: Premisa 1Premisa 2...............Dakle konkluzija

    Argumentacija = suvislo izlaganje argumenata

  • klasine ope retorike topike

    10 najeih internih topika kojima se sluimo u izgradnji i razvijanju tijela odlomka

  • 1. DefinicijaImenice su promjenjive rijei. Mijenjaju se prema rodu, broju i padeu.

    2. Dioba i klasifikacijaDioba = opseg pojmaKlasifikacija je rasporeivanje pojmova u skupineImenice se dijele na ope i vlastite imenice. Ope imenice oznaavaju skup predmeta zajednikih svojstava, a vlastite osobna imena.

  • 3. Naracija pria o predmetuRenesansa na hrvatskim prostorima poiva na naelima antike knjievnosti i talijanske knjievnosti tog doba. U epskoj knjienosti najvei je uzor Vergilije. U pjesnitvu, mnogi su se knjievnici ugledali na Francesca Petrarcu, to je bio i sluaj s hrvatskim pjesnicima.

  • 4. Opis esto kao podloga analiziRuski i francuski realizam mogue je povezati preko motiva nevjerne supruge. Motiv nevjerne supruge mogue je u knjievnosti pratiti kroz vie knjievnih epoha, no u realizmu je dostigao svoj vrhunac u istananosti opisa emocionalnih procesa ena koje nisu vjerne svojim supruzima.

  • 5. Nabrajanje Pisci hrvatske renesanse zaista su brojni. U Splitu, najpoznatiji je Marko Maruli, dok je dubrovaku renesansu obiljeio Marin Dri.

    6. Usporedba i kontrast jedna od temeljnih argumentacijskih strategijaHrvatska i talijanska renesansa imaju mnogo dodirnih elemenata. Meutim, hrvatski knjievnici u svoja djela unose jedan novi motiv. To je motiv opasnosti u kojoj se njihova domovina nala u vremenu turskih osvajanja.

  • 7. Uzrok i posljedicaOtkrivanje pravog uzroka neke pojave snaan je dokazAko se u genitivu jednine mukog roda ispred nastavka i nae k, g, ili h provest e se glasovna promjena sibilarizacija. Tada e glasovi k, g, i h prei u glasove c, z i s.U rijei junaci, glas c dobiven je radi glasovne promjene sibilarizacije koja se dogaa kada se u susjedstvu nau glasovi k, g i h i vokal i.

  • 8. Analiza rastavljanje sloenih pojmova i stvari na sastavne dijelove

    9. Ocjenjivanje (evaluacija)zauzeti stajalitedonositi vrijednosne sudove i ocjene

    10. Doputanje i pobijanje

  • Praktini argument Stephena ToulminaTVRDNJA - DOKAZ1. Tvrdnja: Danas treba ponijeti kiobran2. Dokaz: Oblano je.

    Tvrdnja: sredite argumenta, odgovara na pitanje U to elim uvjeriti publiku?Dokaz: injenice koje utemeljuju tvrdnju, odgovara na pitanje Koje injenice trebam prikupiti da bi publika povjerovala u moju tezu?

  • Ockhamova britvakoliina pretpostavki treba biti to je mogue manja. "Ako imate dvije teorije koje predviaju isto, odaberite jednostavniju."

    izgoreno stablo:udar groma Netko je upotrijebio stroj za paljenje gornjih grana drveta, te zatim posadio travu da prikrije tragove dovoenja stroja do drveta

  • tri opa argumentacijska modusa:

    LOGOS argument s pozivom na razum

    ETOS- argumentacija snagom i glasom osobe

    PATOS argumentacija s pozivom na osjeaje publike

  • 1. Logike pogreke kri veza izmeu premisa i konkluzije ili ako se rabe neistinite ili prijeporne premise

    2. Etike pogreke pogreke kojima naruavate ugled svoje osobe ili u pomanjkanju dokaza nastojite unititi ugled svog protivnika

  • 3. Patetine pogrekeRabe se psiholoki uinci i nastaju razliite manipulacije osjeajima publike

  • koliina teksta potrebna da se izrazi ideja ili misaona cjelina

    prosjena duljina odlomka = pet do petnaest redaka

    ulanjuju u vie cjeline odjeljke i poglavlja

  • obiljeavanja odlomaka: s uvlakom (tri do pet mjesta) bez uvlake ali s dvostrukim proredom

    Struktura uvod, tijelo odlomka i zakljuak

  • Jednostavni:/UVOD/ Hrvatska je jedna od najprivlanijih turistikih zemalja Sredozemlja (tematska reenica s glavnom idejom ili tvrdnjom). /TIJELO ODLOMKA/ Za to postoje tri razloga. Prvo, Hrvatska ima razvedenu obalu i isto more (razlog 1). Obala se sastoji od preko tisuu otoka, a snane morske struje prirodno proiuju more (dokaz 1).

  • Drugo, uva se tradicionalni mediteranski ivot (razlog 2). U dalmatinskim se mjestima i danas njeguje klapska pjesma i mediteranska kuhinja (dokaz 2). Tree, Hrvatska ima bogatu kulturnu batinu (razlog 3). Mnogi lokaliteti i graevine stavljeni su na popis UNESCO-ove zatiene kulturne batine poput Dioklecijanove palae u Splitu, Eufrazijeve bazilike u Poreu, Nacionalnoga parka Plitvika jezera, stare jezgre grada Trogira, grada Dubrovnika i ibenske katedrale (dokaz 3).

  • /ZAKLJUAK/ Moemo stoga rei da e i ove godine brojni turisti posjetiti Hrvatsku i uivati u godinjemu odmoru (glavna ideja u svjetlu novih dokaza, prijelaz u novi odlomak)

  • Definicijski

    Klasifikacijski

    Narativni

  • Opisni

    Analitiki

    Vrijednosni

    Odlomci nabrajanja

  • Odlomci usporedbe i kontrasta

    Odlomci uzroka i posljedice

    Odlomci doputanja i pobijanja

  • Jedinstvo ideja-jedna ideja, jedan odlomak -ako izriete novu ideju ili tvrdnju, preite na nov odlomak

    Isticanje glavne ideje-na poetku odlomka

  • Koherencija- misli trebaju tei lagano i bez zapreke, sve reenice povezane su u loginu cjelinuStrategije koherencije:Kljune rijei i fraze - odrediti glavnu misao odlomka, razraditi kljune rijei i frazeParalelne strukture ponavljanja: unositi pomone reenice, sinonime

  • 3. Upotreba konektora i modifikatora vezna sredstva u funkciji verbalnih i logikih mostova4. Retoriki okvir dosljedna primjena citatnog stila, pravilna mehanikaPogreke u koherenciji-prekratki odlomci (misao se nije stigla razviti)-predugi odlomci (misao se izgubila u digresijama)-prevelik broj odlomaka (usitnjenost i nepreglednost ideje)

  • PotpunostOdlomak je potpun:Kada je u uvodu predstavljena sredinja idejaKada je u tijelu odlomka sredinja ideja obrazloena i dokazanaKada se u zakljuku glavna ideja jo jednom potvrdilaKada je odlomak osigurao prijelaz na novi odlomak

  • rijei, frazemi i konstrukcije koje slue za organizaciju teksta

    povezivanje ideja unutar odlomka i meu odlomcima

  • Konektori po vrstama rijei i jezinim konstrukcijama:

    Osobne zamjenice treeg lica Elementi renesansne knjievnosti nisu u baroku sasvim nestali. Oni su se javljali i u baroknih pisaca.

    Pokazne zamjeniceMotiv djevojke na prozoru est je u renesansnih pjesnika. Taj se motiv javlja u mnogim pjesnikim uratcima.

  • VezniciRanko Marinkovi je bio duboko vezan za svoj rodni Vis. A upravo e ta povezanost biti okosnica nekih od njegovih najboljih romana.PriloziUvoenje motiva turske prijetnje zastupljeno je u mnogih hrvatskih renesansnih pisaca. Tako e se upravo ovaj motiv pojaviti u djelima Marka Marulia, Petra Zorania i Jurja Barakovia.

    esticeUsmeno knjievno stvaralatvo poiva na iskazu narodnih kazivaa. Ipak, i sakupljai narodnog blaga poneto su oblikovali sakupljene materijale.

  • Izrazi (dakako, doista, meutim, na primjer)

    Frazeologizirani izrazi (strogo uzevi)

    Brojevi (prvo, drugo, u prvome redu)

  • Konektori iz pragmatie vizure

    Prema odnosu autora prema sadraju teksta:

    1. Konektori u uem smislu tekstni konektorineutralna sredstvapovrinske veze

  • 2. Konektori u irem smislu modifiaktoristav prema sadraju tekstadubinske veze

    3. Konektori s objema funkcijama