38 BROJ 14/ 1096 • 15. JuLi 2017. Preporod

Fikh

Određene dileme u pogledu propuštanja i napaštanja propuštenih dana ramazanskog posta kod žena

Nema nedoumice da ženi u toku menstrualnog ciklusa nije dozvoljeno postiti, te da joj je naređeno da isti broj propuštenih dana posta naposti nakon ramazana. Ono što dovodi žene u dilemu jeste česta poremećenost menstrualnog ciklusa koja se pojedinim ženama javlja u ramazanu, tako da ciklus ili traje duže ili kraće od uobičajenog ciklusa što ženama stvara nedoumicu u pogledu posta i napaštanja ovih „sumnjivih dana“.

Odgovori na česta i specifična pitanja žena o napaštanju postaPrije nešto manje od mjesec dana muslimani

su s tugom ispratili još jedan ramazan. Kod mnogih žena tuga za ovim mjesecom pra-

ćena je i žalom zbog propuštenih ibadeta koje nisu bile u mogućnosti obaviti iz opravdanih razloga, tj. zbog spriječenosti izazvane bilo menstrualnim ciklusom (hajzom), postporođajnim krvarenjem (nifasom), krvarenjem koje nije menstrualno ni-ti postporođajno (istihazom), trudnoćom ili doje-njem itd. Nerijetko okolnosti koje snađu žene u ra-mazanu, a koje ih sprječavaju da obavljaju ibade-te, ostavljaju ih zbunjene i u nedoumicama kako zbog uvjeta i obaveza napaštanja propuštenih da-na posta koje nisu u svim slučajevima jednostavne i jasne, tako i zbog nejasnoća oko eventualne oba-veze iskupa za iste. u ovom kratkom članku pojaš-njavamo pojedine situacije i dileme koje se kod že-na javljaju kada je posrijedi propuštanje i napašta-nje propuštenih dana ramazanskog posta.

Menstrualni ciklus (hajz)

Nema nedoumice da ženi u toku menstrualnog ciklusa nije dozvoljeno postiti, te da joj je naređe-no da isti broj propuštenih dana posta naposti na-kon ramazana. Ono što dovodi žene u dilemu je-ste česta poremećenosti menstrualnog ciklusa ko-ja se pojedinim ženama javlja u ramazanu, tako da ciklus ili traje duže ili kraće od uobičajenog ciklu-sa što ženama stvara nedoumicu u pogledu posta i napaštanja ovih „sumnjivih dana“. u ovim situ-acijama, žene nisu sigurne da li uopće to računati kao ciklus ili kao eventualnu sukrvicu, hormonal-ni poremećaj i slično. u tom smislu treba naglasi-ti da je ulema postavila uvjete prema kojima će se žene orijentirati prilikom računanja svoga ciklu-sa. Naime, prema hanefijskom mezhebu menstru-alni ciklus traje od 3 dana do 10 dana (ciklus vari-ra od žene do žene). Ovaj stav je zasnovan na hadi-su kojeg bilježi al-Darekutni od Ebu umame da je Poslanik, s.a.v.s, kazao: „Najkraći period menstru-alnog ciklusa kod žene koja ima menstrualni ciklus, bilo djevice ili razdjevičene žene je tri dana, a najdu-ži deset dana. Ono što prekorači ove dane je istiha-za“ (Sunen al-Darekutni i, 2001, hadis 60/834, str. 485). Dakle, ukoliko bi ciklus trajao kraće od 3 da-na (ovo podrazumijeva tri puna dana, tj. 72 sata) ili duže od 10 dana (10 punih dana, tj. 240 sati) to se neće smatrati menstrualnim ciklusom te je u slu-čaju da ciklus prekorači 10 dana potrebno okupati se i postiti jer se jedanaesti dan neće smatrati men-strualnim ciklusom već istihazom (posebna vrsta krvarenja ili sukrvice izazvana bilo određenom bo-lešću, hormonalnim poremećajem ili drugom bo-lešću) koja ne oslobađa posta. Oni dani posta koji su izostavili u toku ciklusa treba napostiti, dok da-ne posta sa istihazom nije potrebno napaštati niti za iste plaćati fidju.

Dani čistoće unutar jednog menstrualnog ciklusa

Nerijetko se dešava ženama da u toku jednog menstrualnog ciklusa koji nije prekoračio deset dana, recimo 5. dan ciklusa, menstrualno krvare-nje prestane na dan, dva ili više, pa se ponovo javi. Ovakve situacije često zbunjuju žene koje bivaju nesigurne da li ove dane treba tretirati kao dijelom ciklusa koje treba napostiti ili kao dane čistoće ko-je ne treba napaštati. Prema hanefijskom mezhe-bu menstrualni ciklus ne podrazumijeva krvarenje bez prekida. Jedini ispravni prestanak krvarenja ili vrijeme čistoće jeste ono između dva krvarenja a

ono traje najkraće 15 dana a nema ograničenja za najduži period čistoće, što znači da će se i svi čisti dani koji se eventualno javljaju unutar jednog uo-bičajenog perioda menstrualnog ciklus ubrajati u vrijeme jednog menstrualnog ciklusa i za taj peri-od je potrebno napostiti sve dane posta uključu-jući i dane čistoće. Primjera radi, ako bi se ženi po-javio menstrualni ciklus dva dana, a potom uslije-dilo 5 dana čistoće, pa opet jedna dan menstrual-nog krvarenja, menstrualni ciklus bi se računao da je trajao svih 8 dana te je sve dane potrebno napo-stiti. Također, dešava se i da se, pak, u toku ciklusa krvarenje javlja sporadično, svaki dan pomalo kr-varenja ili sukrvice. Ovo se, također, ubraja u men-strualni ciklus ukoliko je ispunilo uvjete ciklusa, tj. da je uslijedilo nakon 15 dana čistoće, te da ni-je trajalo manje od 3 dana i duže od 10 dana men-strualnog ciklusa (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 145-146).

Smeđi, žuti i slični sekreti u toku menstrualnog ciklusa

u menstrualni ciklus ubrajamo krv, sukrvicu i sekrete sljedećih bolja: crna, crvena, žućkasta, ze-lenkasta, boja prašine i zamućene vode pod uvje-tom da se javljaju unutar jednog menstrualnog ci-klusa. Dakle, svi sekreti koji se javljaju prije poja-ve bijelog iscjetka se ubrajaju u menstrualni ciklus. Ovo se argumentira predajom koju bilježi imam Malik, r.a., da su žene slale Aiši, r.a., higijenski ulo-žak od pamuka na kojem je bilo žućkasti sekret te je pitale da li se mogu okupati, pa im je odgovara-la: „Ne žurite (sa kupanjem) dok ne vidite bijeli is-cjedak“ (Malik b. Enes, Muvetta’ i, 1985, hadis br. 27/97, str. 59). Dakle, u slučaju da se neki od ovih sekreta pojavi prije čistoće ti dani se neće ubraja-ti u čistoču, niti će se eventualni post ovih dana ra-čunati u post već ih je potrebno nadoknaditi.

Smeđi, žuti i slični sekreti nakon pojave i u toku čistoće

Vaginalni sekreti spomenutih boja se u toku či-stoće ne smatraju menstrualnim ciklusom, a na osnovu hadisa kojeg bilježi Buharija u svom Sahi-hu, u odjeljku „Pojava žučkastog i mutnog sekreta van menstruacije“ predaju od ummu Atijje, r. a., u kojoj kaže: “Mutan i žućkast sekret nismo ubrajale niušta” (Sahihu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa i, 2008, hadis br. 326, str. 251), dok se istoj preda-ji koju bilježi Ebu Davud prenosi vjerodostojan do-datak “nakon čistoće”, a Buharija je objasnio na šta se odnosi hadis nazivom odjeljka „Pojava žućka-stog i mutnog sekreta van menstruacije“. Pod mut-nim se podrazumijeva smeđi iscjedak ili iscjedak krvi ili sličnog pomiješan sa prozirnim sekretom. Ovo, dakle znači da ukoliko se sekreti ovih boja ja-ve nakon pojave bijelog sekreta a u toku 15 dana či-stoće ne spadaju u menstrualni ciklus i nije nuž-no nadoknaditi dane posta u kojima se sekret javio (osim ukoliko je neka žena misleći da je ciklus mr-sila ovih dana).

Smeđi, žuti i slični sekreti prije menstrualnog ciklusa

Kod pojedinih žena se smeđi ili žuti sekret javi dan ili nekoliko dana prije samog menstrualnog krvarenja. Ovaj sekret se neće tretirati kao men-strualni ciklus, tj. obaveza posta ne prestaje po-javom ovog sekreta, osim ukoliko se javlja nepo-

sredno prije samog menstrualnog krvarenja ili je praćen drugim simptomima menstrualnog ciklu-sa kao što su stomačni bolovi, bolovi u leđima i slično. Dakle, u slučaju da se pojavi smeđi sekret dan ili više dana prije menstrualnog krvarenja post tog dana će biti ispravan i nije ga neophod-no nadoknaditi.

Početak menstrualnog ciklusa malo prije iftara

Pojedinim ženama se desi da jedan sat ili ma-nje od jednog sata prije iftara započne ciklus, te nisu sigurne da li taj dan treba napostiti ili se može računati da su ga ispostile. Princip je da ukoliko započne ciklus i minutu prije iftara, taj dan će se trebati napostiti shodno 187. ajetu sure al-Bakara „..jedite i pijte sve dok ne bude-te mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite do noći.“ Ona žena kojoj je ciklus za-počeo prije zalaska sunca nije postila do noći jer joj je post prekinut prije početka noći.

Nakon iftara primijetila početak ciklusa

S druge strane, u određenim okolnostima že-na nakon iftara, tj. akšam-namaza, primjeti da joj je menstrualni ciklus započeo, a potom se javlja nesigurnost u to da li je ciklus započeo prije ili nakon iftara, te da li je potrebno taj dan napostiti ili ne. Naime, u ovakvim slučajevima, princip je da se menstrualni ciklus računa od trenutka kada žena bude svjesna njegovog po-četka. u ovom slučaju će se računati da je ciklus započeo nakon iftara jer je žena tada primjetila njegov početak te nema obaveze napaštanja tog dana (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 144).

Prestanak ciklusa u toku dana ramazanskog posta

Prestanak menstrualnog ciklusa, također, mo-že da izazove sumnje kod žena u pogledu na-stavka posta nakon čišćenja. Žene se ponekada nađu u dilemi šta činiti nakon što je ciklus pre-stao u toku dana kojeg nisu počele postiti, tj. da li se ostatak dana može mrsiti ili je neophod-no postiti? Prema hanefijskom mezhebu, oso-ba kojoj u toku dana prestane razlog zbog ko-jeg može mrsiti, kao npr. da ženi u toku dana prestane ciklus ili postporođajno krvarenje tre-ba da se suzdržaje „od stvari koje kvare post sve dok sunce ne zađe iz poštovanja prema svetosti ramazana“ (Tuhmaz, Hanefijski fikh 1, 2002, str. 546; Al-Razi, Tuhfetu-l-muluk fi fikhi mez-hebi-l-imam Ebi Hanife, 1997, str. 147; Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: Tasnif Ebi Dža’fer al-Tahavi ii, 1996, str. 25). Ovaj dan, svakako, treba napostiti, jer je žena pola dana mrsila.

Prestanak ciklusa prije zore ili malo poslije zore

ukoliko bi žena primjetila čistoću prije zore dužna je da posti taj dan čak iako se nije uspje-la okupati prije zore, jer čistoća nije uvjet va-ljanosti posta, s tim da ne treba odgađati kupa-nje do izlaska sunca jer se odgađanjem kupanja propuštaju namazi i žena je za to griješna (Tuh-maz, Hanefijski fikh 1, 2002, str. 480). Ovo se ar-

39 BROJ 14/ 1096 • 15. JuLi 2017. Preporod

gumentira predajom koju Buharija bilježi od Ai-še, r.a., koja je kazala: „Vjerovjesnika, s.a.v.s., zora je zaticala uz ramazan kao džunupa, i to ne od sanjanja, pa bi se on okupao i postio“ (Sahi-hu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa ii, 1930. hadis, str. 98). ukoliko bi se, pak, čistoća javila i trenutak poslije zore, post ne bi bio valjan i duž-nost je napostiti ga.

Postporođajno krvarenje (nifas)

Postporođajno krvarenje u šerijatskom pra-vu može da traje najkraće nekoliko momenta od porođaja (bilo prirodnog, porođaja carskim re-zom ili spontanim pobačajem) do najduže 40 dana. Postporođajno krvarenje može da traje i kraće od 40 dana. Često žene pretpostavljaju da je trajanje postporođajnog krvarenja 40 da-na, te tako izostavljaju ramazanski post i nama-ze do isteka 40 dana od porođaja, bez obzira na prestanak postporođajnog krvarenja (nifasa). To je pogrešno razumijevanje nifasa, te ženi kojoj je postporođajno krvarenje prestalo prije pre-stanka četeresnice nije dozvoljeno da mrsi, već je dužna da se nakon pojave čistoće okupa i po-sti. u period postporođajnog krvarenja ubraja-mo, kao i u slučaju menstrualnog krvarenja, se-kret svih boja osim bijele boje.

Ona žena koja je iz neznanja mrsila i kada je postporođajno krvarenje prestalo prije navršet-ka 40 dana misleći da treba sačekati istek 40 da-na, dužna je da se pokaje te da isti broj propu-štenih dana naposti ako nije imala ispriku doji-lje.

Trudnica i dojilja

Također, trudnica ili dojilja koja se boji za svo-je ili zdravlje svoga djeteta, ima opravdanje da ne posti tokom perioda trudnoće ili dojenja. To se argumentira predajom koja se prenosi u če-tiri sunena od Enesa ibn Malika al-Ka’bija, r.a., da je Allahov Poslanik rekao: „Allah je oslobodio putnika posta i pola namaza, a trudnicu i dojilju oslobodio je posta“ (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 545). Ovo stanje je ne oslobađa obave-ze napaštanja istog broja dana koliko je izosta-vila bez obaveze plaćanja fidje. Ovdje treba na-pomenuti da dojilji koja može hraniti dijete ne-čim drugim osim svojim mlijekom (u slučaju ka-da je dijete veće) nije dozvoljeno da mrsi. ukoli-ko, pak, dojilja ima preporuku doktora da isklju-čivo doji zbog bolesti djeteta ili slično, dozvo-ljeno joj je da mrsi (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 545).

Ginekološki pregled u toku posta

u posljednje vrijeme žene postavljaju pitanja o valjanosti posta ukoliko je žena u toku postaobavila ginekološki pregled ili Papa test. Naime, ovi pregledi ne kvare post i nije dozvoljeno mr-siti dane kada se obavljaju ginekološki pregledi niti je potrebno ove dane napaštati.

Napaštanje propuštenih dana posta u zimskom periodu

Sve dane koje žena propusti postiti bilo zbog menstrualnog ciklusa, postporođajnog krvare-nja, trudnoće ili dojenja je potrebno bilježiti i isti broj propuštenih dana napostiti nakon ra-mazana shodno 184. ajetu sure al-Bakara: “...a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti...” Nema smetnje da se odgodi na-paštanje propuštenih dana za zimski period ili drugo godišnje doba, uz obavezu da se svi pro-pušteni dani naposte prije narednog mjeseca ra-mazana. Ovo se argumentira predajom koju bi-lježi Buharija od Ebu Seleme da je čuo Aišu, r.a.,

da je kazala: „Imala sam propuštenog ramazan-skog posta i nisam bila u mogućnosti da ga napo-stim do ša’bana (mjesec koji prethodi ramaza-nu)“ (Sahihu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa ii, 1950. hadis, str. 111).

Napaštanje dan za danom ili uz prekide

Što se tiče redosljeda napaštanja, prema ha-nefijskoj pravnoj školi propušteni dani se mo-gu napostiti jedan za drugim neprekidno, ali se mogu napaštati i s prekidima shodno mogućno-stima i okolnostima osobe (Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: tasnig Ebi Dža’fer al-Tahavi ii, 1996, str. 20). Ovo stanovište se argumentira predajom koju bilježi al-Bejheki u svom Sune-nu u predaji br. 4/286 od umm Hani da ju je Po-slanik napojio pićem pa mu je kazala kako je po-stila ali nije željela da odbije ono što joj je davao pa joj je rekao: „Ako si napaštala ramazan, posti drugi dan umjesto ovoga, a ako je bio dobrovolj-ni post naposti ga ako želiš, a ako ne želiš ne mo-raš“ (Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: Tasnif Ebi Dža’fer al-Tahavi ii, 1996, str. 21). Ova pre-daja dokazuje da napaštanje dan za danom ne-ma prednost u odnosu na napaštanje u prekidi-ma. Ovdje treba napomenuti da se prekinuti do-brovoljni post, prema propisu u našem mezhe-bu treba napostiti zato što započinjanje dobro-voljnog ibadeta obavezuje na njegovo dovrše-nje, sukladno 33. ajetu sure Muhamed: „..i ne ništite svoja djela!“

Ko nije uspio napostiti do idućeg ramazana

u principu, opravdano propuštene dane ra-mazanskog posta treba napostiti prije narednog ramazana. Međutim, ženama se desi, da zbog opravdanih ili neopravdanih razloga, ne stignu napostiti propuštene dane do sljedećeg rama-zana pa nisu sigurne da li je potrebno propušte-ne dane samo napostiti ili i za svaki propušte-ni dan platiti fidju. ulema nije saglasna po ovom pitanju, a stav hanefijske pravne škole jeste da je pogrešno bezrazložno odgađanje obaveze na-paštanja propuštenih dana ramazana, ali da ni-je potrebno dati fidju ako se i odgodi napašta-nje istih do drugog ramazana (Al-Razi, Tuhfe-tu-l-muluk fi fikhi mezhebi-l-imam Ebi Hani-fe, 1997, str. 146). Ovaj stav se argumentira 184. ajetom sure al-Bakara “...a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti...” ko-ji, prema učenjacima našeg mezheba, ima op-ćenito značenje koje važi za sve godine čovje-kovog života. Također, Buharija bilježi predaju od ibrahima (Nehai’a): „Kada musliman ne sti-gne (napaštanje) i dođe drugi ramazan postit će oba (posta - jedan iza drugoga), a hranjenje (ot-kup) nije mu smatrao dužnošću“ (Sahihu-l-Bu-hari: Buharijeva zbirka hadisa ii, 1949. hadis, str. 111). isto važi i za slučaj ako je djevojka ili žena iz opravdanih razloga propustila posti-ti određene dane ramazana u mladosti a nakon punoljetstva, te ih zbog nemara nije napostila. Ona je dužna da izračuna približan broj, ukoliko ne zna tačan, propuštenih dana te da iste napo-sti i zatraži oprost od Allaha, dž.š., ali nije dužna za iste izdvojiti fidju.

Nekoliko propuštenih ramazana zbog trudnoće i dojenja

ukoliko se kod žene stalno smjenjuju perio-di trudnoće i dojenja, tako da ne uspijeva na vri-jeme napostiti propuštene dane, tj. prije nastu-pa narednog ramazana, te se tako sabere više ramazana koji nisu ispošteni, u tom slučaju se može primijeniti princip olakšavanja, tj. zamje-

na napaštanja fidjom, jer bi bilo preteško za že-nu da napašta više stotina nagomilanih dana. u tom slučaju je potrebno za svaki dan propušte-nog posta nahraniti jednog siromaha, jer Allah nikoga ne zadužuje iznad njegovih mogućnosti. Ovo je u skladu i sa stavom Abdullaha ibn Abba-sa, r.a., kojeg prenosi Ebu Davud u svom Sune-nu od Saida b. Džubejra da je kazao: „Ovaj ajet (Onima koji ga jedva podnose otkup je da jed-nog siromaha nahrane) ostao je važeći za trudni-cu i dojilju“ (Sunen Ebu Davuda: Ebu Davudo-va zbirka hadisa sa komentarom 3, 2012, 419). Naime, po mnogima je ovaj ajet derogiran, dok prema ibn Abbasu on je ostao važeći za određe-nu grupu (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 548).

Prekid posta kojim se nanijetilo napaštanje propuštenih dana ramazana

Ako se, nakon ramazana, zanijeti napašta-nje propuštenog dana ramazana, taj post je do-bro upotpuniti. ukoliko bi se neka žena omrsila u toku dana isti dan nije neophodno nadoknadi-ti, s tim da ostaje obaveza nadoknade onog da-na koji je zanijetila (Tuhmaz, Hanefijski fikh 1, 2002, str. 478).

Dobrovoljni post prije napaštanja propuštenih dana ramazana

Nerijetko se desi da žena ima želju da posti šest dana ševvala koji je pred istek, a nije napo-stila propuštene dana ramazana te je u dilemi da li joj je dozvoljeno postiti ševval iako nije na-postila ramazan. u principu, hanefijski pravni-ci smatraju da nema zapreke da se posti dobro-voljni post prije napašatanja obaveznog posta, ali je mekruh odgađanje posta koji je obavezan. Što se tiče posta šest dana ševvala prije napaša-tanja ramazana učenjaci s kazali sljedeće: pre-ma sahih hadisu kojeg bilježi Muslim od Ebu Ej-jub al-Ansarija, Poslanik, s.a.v.s., je kazao: „Ko isposti ramazan a zatim ga poprati sa šest da-na u ševvalu bit će kao da je postio čitavu godi-nu“ (Al-Dimiški, Muslimova zbirka hadisa-izbor 1, 2003, 618. hadis, str. 524). Naime, ovaj hadis podrazumijeva nagradu za onoga ko isposti ci-jeli ramazan uključujući i napaštanje propušte-nih dana a potom šest dana ševvala. Bez ovog uvjeta nema nagrade za post ševvala. Međutim, ukoliko je žena imala opravdan razlog za nena-paštanje ramazana prije posta šest dana ševva-lu, kao u slučaju da je imala bolest, postporo-đajno krvarenje ili slično, njoj je dozvoljeno da posti ševval i prije napaštanja ramazana a za to će imati nagradu ako Bog da.

Fidja za propuštene dane u slučaju smrti

Onoj ženi koja umre prije nego je imala pri-liku da naposti propuštene dane nema grije-ha ni obaveze fidje. Ona žena koja je imala prili-ku da naposti propuštene dane a nije to učinila dužna je ostaviti oporuku da se u slučaju njezi-ne smrti iz njezine imovine izdvoji fidja za ono-liko dana koliko nije postila odnosno dane koje nije uspjela napostiti nakon ramazana. Potreb-no je za svaki propušteni dan nahraniti siroma-ha (Tuhmaz, Hanefijski fikh i, 2002, str. 547). Fidja se može dati više siromaha za svaki dan ili jednom siromahu za svaki izostavljeni dan. Vri-jednost hrane jednog siromaha iznosi koliko sa-dekatul-fitr za jednu osobu, a u skladu sa stan-dardom obaveznice (tj. 7 KM, 10 KM ili 20 KM).

SumeJa LJevaković-Subašić

U principu, opravdano propuštene dane ramazanskog posta treba napostiti prije narednog ramazana. Međutim, ženama se desi, da zbog opravdanih ili neopravdanih razloga, ne stignu napostiti propuštene dane do sljedećeg ramazana pa nisu sigurne da li je potrebno propuštene dane samo napostiti ili i za svaki propušteni dan platiti fidju.