Od 1. sije~nja 2013. novi tzv. tona`ni porez (tonnage tax) · da sprije~e bijeg iz tradicionalnih nacionalnih upisnika u upisnike zastava pogodnosti, mnoge su zemlje u porezne sustave

54 POREZNI VJESNIK 11/2012.

@eljko Dominis*

Od 1. sije~nja 2013. novi tzv. tona`ni porez (tonnage tax)

1. UVODU konkurentskim nastojanjima da privuku {to ve}u tonaù u svoje upisnike i, osobito,

da sprije~e bijeg iz tradicionalnih nacionalnih upisnika u upisnike zastava pogodnosti, mnoge su zemlje u porezne sustave uvele novi pojam u vezi s upisnicima, tzv. tona`ni porez (tonnage tax) u kojeg se oporezivanje ne povezuje s prihodom i profi tom, nego s tonaòm broda. Tako se brodovlasniku prepu{ta odabir ho}e li u nacionalni upisnik (uz pla}anje poreza na profi t i druga ograni~enja, ali i mogu}e povlastice) ili u usporedni upisnik, u pravilu za brodove u me|unarodnoj plovidbi, {to osigurava nisku razinu pore-za prema tonaì broda i broju brodova u fl oti. Novija pomorska praksa, zbog privla~enja brodske tonaè i prihoda {to ga donosi upis, ustanovila je mogu}nost upisa broda na osnovi zakupa u zakupovni upisnik druge dràve (bareboat charter registration, dual regi-stration) − naj~e{}e u kombinaciji s tona`nim porezom, a u nekih upisnika bez ikakvih fi skalnih i socijalnih obveza prema dràvi zastave.

Dodjeljivanju potpora poduzetnicima koji djeluju na unutarnjem trì{tu Europske unije (EU) usmjeruje se osobitu pozornost, zbog opasnosti za njegovo funkcioniranje i ravnopravno trì{no natjecanje. Stoga se neke vrste potpora u EU dopu{ta samo uz propi-sane uvjete, i to tek nakon {to prijedlog ili program potpore, u posebnom postupku, odo-bri Europska komisija (EK)1. Osim op}ih pravila sustava dodjele dràvnih potpora u EU iz Osniva~kog ugovora2, potpore ure|uju i posebna pravila.

Programe se ne smije provoditi na {tetu gospodarstva druge dràve ~lanice i ne smiju ograni~avati trì{no natjecanje dràva ~lanica u razmjerima {to mogu ugroziti zajedni~ke interese. Dràvnu se potporu uvijek mora ograni~iti na ono {to je nu`no za postizanje svrhe, te odobriti na transparentan na~in. Redovito se pri tome mora uzeti u obzir kumu-lativne potpore dràvna tijela (uklju~iv{i sredi{nju, regionalnu i lokalnu razinu).

* @eljko Dominis, mag. ing., Carinarnica Plo~e (iznesena su stajali{ta osobna stajali{ta autora i ne odra ̀ a-vaju nu`no stajali{ta ustanove u kojoj je zaposlen)

1 Europska komisija je politi~ko te glavno izvr{no tijelo EU-a i ~esto je se naziva Vladom EU-a. Zami{ljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlu~ivanje u njemu neovisno o volji dràva ~lanica (nadnacionalno obilje`je). Sastoji se od povjerenika iz dràva ~lanica koji djeluju kao jedinstveno tijelo.

2 Op}a pravila EU-a o dràvnim potporama sadrè ~l. 87. do 89. Ugovora o Ekonomskoj zajednici (UEZ), danas ~l. 107. do 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Od 1. sije~nja 2013. novi tzv. tona`ni porez (tonnage tax)

OD 1. SIJE^NJA 2013. NOVI TZV. TONA@NI POREZ (TONNAGE TAX) 55

Programe dràvnih potpora moè se donositi radi za{tite pomorskih interesa EU te sigurna, u~inkovitoga, pouzdanog i ekolo{ki prihvatljivog prometa, poticanja upisivanja u registre dràva ~lanica ili povratka pod njihovu zastavu.

Prema odgovorima {to su ih dràve ~lanice dostavile sredinom 2002. na upitnik EK-a i prema najnovijima statisti~kim podacima, dràve ~lanice koje su uvele mjere potpore, osobito u obliku poreznih olak{ica, postigle su povratak pod nacionalnu zastavu znatnoga obujma tonaè (svi registri zajedno).

Republika Hrvatska obvezna je uskladiti vlastito zakonodavstvo s pravnom ste~evinom EU-a i u dijelu {to se odnosi na dràvne potpore, i to prije stjecanja statusa punopravne ~lanice.

Smjernice EU-a o dràvnim potporama u pomorskom prometu (Slu`beni list EU-a, C 013, od 17. sije~nja 2004) (dalje: Smjernice) propisuju mjerila prema kojima }e EK odo-bravati potpore u pomorskom prijevozu. Smjernice su objavljene u Odluci o objavljivanju pravila o potpori u prometu (NN 141/08).

Najva`niji je razvoj u podru~ju mjera potpore dràva ~lanica pomorskom prometu posljednjih godina u vezi s op}im {irenjem sustava pau{alnog oporezivanja tonaè (»porez na tonaù«) u Europi. Taj porez vrlo je rano stupio na snagu u Gr~koj, a potom je postupno uveden u Nizozemskoj (1996), Norve{koj (1996) i Njema~koj (1999). Od 2000. do danas uvele su ga i druge europske dràve: Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), Irska, [panjolska, Fran-cuska, Italija, Belgija, Malta, Cipar, te Danska, [vedska, Finska i Poljska, dok talijanska Vlada razmatra tu mogu}nost.

Slijedom prakse najve}eg broja europskih dràva, u nas je izmijenjen Pomorski zako-nik (NN 61/11) {to pitanja dràvnih potpora hrvatskim brodarima u obliku porezne olak{ice ure|uje tako da se, umjesto dosada{njeg osloba|anja pla}anja poreza na dobit, uvodi tona`ni sustav odnosno porez po tonaì (tona`ni porez), kao u brojnima europskim drà-va ma, ~ime je dodjeljivanje dràvnih potpora za obavljanje brodarske djelatnosti u Hrvat-skoj posve uskla|eno s europskim pravom.

Tona`ni porez osobit je na~in pla}anja prema kojemu je visina poreza {to ga pla}a brodarsko dru{tvo, u izravnoj vezi s tonaòm brodovlja, neovisno o stvarnim prihodima i rashodima dru{tva.

Pla}anje poreza po tonaì donosi brodarima brojne prednosti. Pojednostavnjen obra-~un i predvidive svote poreza omogu}it }e im lak{e poslovanje i u{tede, {to }e svakako potaknuti rast konkurentnosti na globalnom trì{tu, obnovu fl ote i povratak pod nacional-nu zastavu.

Za primjenu, me|utim, treba ispuniti odre|ene uvjete. Brodovi, naime, uvr{teni u sus-tav ne smiju biti ispod standarda, u ukupnoj fl oti treba odràvati odre|en postotak fl ote pod hrvatskom zastavom ili zastavom jedne od dràva ~lanica EU-a te zapo{ljavati odre|en broj vje`benika (kadeta).

Treba, uz to, voditi ra~una da se tona`ni porez pla}a neovisno o zbiljskim prihodima brodarskog dru{tva, {to zna~i i kada se posluje s gubitkom. Svako neispunjavanje zakonom propisanih uvjeta utje~e na gubitak navedene porezne povlastice i povratak na pla}anje uobi~ajena poreza na dobit, uz mogu}u ponovnu prijavu u sustav tek po isteku odre|ena razdoblja.

Svaki brodar, stoga, prije izjave o pla}anju poreza po tonaì umjesto poreza na dobit, mora temeljito procijeniti vlastiti ustroj poslovanja i fi nancijske prilike.


2. TONA@A BRODADa bi se moglo razmotriti institut poreza na tonaù, treba znati {to ozna~uje i na {to

se odnosi pojam »tonaè«.

Zapremina ili tonaà (tonnage) volumen je svih zatvorenih prostorija broda, izraèn u tzv. registarskim tonama. Registarska zapremina ili tonaà (Registered Tonnage) ~ini obujam brodskog prostora.

Dakle, tonaà broda je ukupan prostor broda izra~unan nakon mjerenja, tj. ba`darenja3, su klad no Konvenciji IMO4 o ba`darenju brodova (1969) kao bruto- i neto-tonaà (Gross Tonnage − GT, Nett Tonnage −NT).

Nasuprot pojmu nosivosti (DW) i istisnine broda (Δ), {to ga se uobi~ajeno izraàva u tonama mase, ovdje se u naslovu razumijeva volumensku kategoriju (m3) nazvanu/izra-ènu u bruto- i neto-registarskim tonama. Podaci su o bruto- i neto-zapremini broda une-seni u njegovu svjedod`bu o ba`darenju.

2.1. Bruto-registarska tonaàBruto-registarska tonaà (BRT) veli~ina je {to ~ini zbroj volumena svih zatvorenih

prostora na brodu izraèno u registarskim tonama (neke se prostore ipak izuzima − npr. kormilarnicu, navigacijsku kabinu, prostor radio-ure|aja, kuhinju, prostor balasta i sl.). U statistici je se naj~e{}e uporabljuje kao prikaz veli~ine broda ili fl ote brodarskoga dru{tva ili zemlje. Zamijenjena je 1994. s bruto-tonaòm (BT), po Tonnage Measurement Conven-tion iz 1969.

BT moè biti mjerilom za pribliàn obra~un cijene pri gradnji pojedinih tipova brodo-va, za uspore|ivanje kupoprodajnih i najamnih cijena brodova na svjetskome trì{tu, napla}ivanje boravka broda u doku, uspore|ivanje s trgova~kim fl otama drugih zemalja i sli~no. Relativno novi pojam kompenzirane bruto-tone (CGT) uveden je radi opisa vrste i mjera u vezi s opremljeno{}u broda.

Brodove se, prema BT-u, upisuje u registar {to ga vode lu~ke kapetanije, pa sjedi{te lu~ke kapetanije automatski postaje lukom pripadnosti broda.

2.2. Neto-registarska tonaàNeto-registarska tonaà (NRT) veli~ina je kakvu se dobiva kada se od bruto-registarske

tonaè odbije zapreminu odre|enih prostora, npr. za smje{taj posade, ~asnika, za radio-nice, strojarnice i sli~no, {to bi se, drugim rije~ima, trebalo podudarati sa zapreminom brodskih prostora namijenjenih prijevozu robe i putnika. NRT je zamijenjen 1994. pojmom neto-tonaè (NT), na temelju koje se pla}a razli~ite lu~ke i ostale pristojbe. Omjer je BT-a i NT-a otprilike 53 % prema 63 %.

3 Cilj je ba`darenja brodova mjerenje zapremine brodskog prostora, radi odre|ivanja mjerila za napla}ivanje raznih pristojba {to ih se mora pla}ati u tijeku eksploatacije brodova. To su lu~ke pristojbe, pristojbe za odràvanje sredstava za sigurnost plovidbe (pomorska rasvjeta i signalizacija), za pilotaù i tegljenje, za plovidbu kroz kanale, itd. Dana{nja pravila ba`darenja pomorskih brodova temelje se na metodi {to ju je preporu~io engleski brodograditelj George Moorsom, a prihva}ena su u Zakonu pod nazivom Merchant Shipping Act iz 1854 godine. Osnovno je na~elo najprije izra~unati ukupnu zapreminu zatvorena brodskog prostora ili bruto-registarsku tonaù (gross tonnage), na osnovi ~ega se dobiva neto-registarsku tonaù (net tonnage), odbijanjem svih prostora {to ne sluè neposredno gospodarskoj svrsi prijevoza. Jedinicu za mjerenje zapremine broda ~ini 100 engleskih prostornih stopa. Tu se mjeru naziva registarskom ili ba`darskom tonom, a prera~unana u metri~ki sustav »daje« 2.832 m3. Propisi o ba`darenju brodova vrlo su razli~iti, pa ih se nastoji ujedna~iti: najzna~ajniji je rezultat rada tzv. OSLO grupe, s konferencije u Oslu 1965. pod nazivom Me|unarodna pravila za ba`darenje brodova, a potom i neke preporuke Me|u-narodne pomorske savjetodavne organizacije (IMO).

4 IMO − Me|unarodna pomorska organizacija (International Maritime Organisation).


NT sluì za odre|ivanje izra~una pristojba, lu~kih i za plovidbu kanalima, za pla}anje peljarskih usluga, poreza (sudjeluje i u obra~unu poreza po tonaì broda), carine i sl. Upravo radi povezanosti NT-a s nov~anim davanjima brodara, a katkad i naru~itelja, pro-pisi su o odre|ivanju NT-a vrlo precizni i strogi.

3. PROBLEMATIKA ZASTAVE BRODA U UVJETIMA PLOVIDBE U EUU suvremenoj brodarskoj praksi za vlasnike je brodova pitanje zastave broda jedno od

najva`nijih, s brojnih, u pravilu, gospodarskih motri{ta. Zastava broda vanjski je znak i, u pravilu, sinonim dràvne pripadnosti broda. Dràvna pripadnost, napose u dràva sa sna`nom povezano{}u (genuine link) dràve i broda, zna~i primjenu jurisdikcije te dràve i kontrolu nad upravnima, tehni~kima i socijalnim pitanjima u vezi s brodom i posadom. Bitna je odrednica broda, {to ga ~ini subjektom i objektom pomorskog prava, plovidba tj. uporaba broda kao prometnog sredstva na moru, najekonomi~nijem prometnom putu radi ispunjenja njegove temeljne prometne i ekonomske uloge: sudjelovanja u gospodarskom povezivanju proizvodnje robe s mjestom potro{nje na razli~itim zemljopisnim {irinama. U tome je lancu cilj brodarskih gospodarskih subjekata, ekonomska uporaba broda radi stjecanja prihoda (profi ta).

U usporedbi s EU-om i mnoge su tre}e zemlje razvile znatne registre brodova, ~emu je pridonijela u~inkovita infrastruktura za me|unarodne usluge i znatno povoljnija fi skal-na klima za brodarske poduzetnike55 od one u dràvama ~lanicama. Povoljniji porezni propisi potaknuli su poduzetnike ne samo da prenesu zastavu svojih plovila, nego na razmi{ljanja o premje{tanju mjesta poslovanja. Treba naglasiti kako trenutno nema u~in-kovitih me|unarodnih pravila za obuzdavanje takve porezne konkurencije − postoje tek neznatne administrativne, pravne ili tehni~ke prepreke za premje{tanje broda iz registra dràve ~lanice, pa se najboljim rje{enjem ~ini stvaranje uvjeta za po{tenije natjecanje sa zastavama iz usluge.

Slijedom toga, bili su i jesu vrlo razli~iti porivi vlasnika brodova pri odluci o upisivanju broda pod nekom odre|enom zastavom. Naj~e{}e su to pogodnosti {to ih pojedine zasta-ve osiguravaju upisanim brodovima i njihovim vlasnicima/brodarima, s izravnim utjecajem na sniènje tro{kova poslovanja s fi skalnoga i/ili socijalnog motri{ta, zbog poreznih po-godnosti, dakle, niìh tehni~ko-sigurnosnih zahtjeva za brodove, slobode ukrcaja posade s obzirom na nacionalnost, udovoljavanja zahtjevima banaka pri kreditiranju brodogradnje i sl. Pritom je najve}i problem o~uvati vlastite gospodarske interese: zadràti imovinske vrijednosti uloène u brodove, za tvrtku zadràti kontrolu nad brodovima u komercijal-nom, tehni~kom i drugim oblicima poslovanja, napose kontrolu nad upo{ljavanjem broda, nad prihodom i profi tom, te o~uvati i mogu}nost zapo{ljavanja doma}ih pomoraca.

Vlasnici brodova imaju, dakle, vi{e mogu}nosti:− odlu~iti se za upis u tradicionalni, nacionalni upisnik brodova vlastite ili druge

dràve, sa sadràjnom vezom dràve i broda prema jurisdikciji dràve, te uz uprav-nu, tehni~ku i socijalnu kontrolu tzv. genuine link6 i ostale prednosti, odnosno brojne obveze kakve name}e ozbiljan pomorski sustav u pitanjima vlasni{tva bro-da, dràvljanstva vlasnika, zapovjednika i posade, tehni~ke opremljenosti, poreza, doprinosa i drugih davanja u vezi s poslovanjem, ili

5 Brodarski poduzetnici osnovani sukladno zakonodavstvu dràve ~lanice ~ije je glavno poslovno sjedi{te, iz kojega se izravno obavlja nadzor, u dràvi ~lanici ili dràvljani dràve ~lanice nastanjeni izvan Zajed-nice ili brodarski poduzetnici sa sjedi{tem izvan Zajednice, a nadzire ih dràvljanin dràve ~lanice, ako su njihovi brodovi registrirani ili viju zastavu dràve ~lanice sukladno njezinu zakonodavstvu.

6 genuine link = prava, stvarna veza


− odlu~iti se za tzv. otvoren upisnik7 (open registry = zastava pogodnosti) u nekoj od brojnih dràva koje omogu}uju upis broda uza slabu ili nikakvu stvarnu pove-zanost (genuine link) s tom dràvom upisa, a time i niù ili nikakvu razinu kon-trole dràve zastave nad brodom, no s osjetnim fi skalnim i drugim olak{icama i slobodama, ili

− provesti upis u rastu}em broju tzv. me|unarodnih upisnika (offshore, international, parallel, secondary) {to su kao odgovor na zastave pogodnosti, uvele neke tradi-cionalno pomorske zemlje, poput Norve{ke, Danske, Njema~ke, Italije, Luxembour-ga, Belgije, Portugala (Madeira). U tim upisnicima spomenute dràve, osim duge po morske tradicije, nude brojne porezne i druge olak{ice, a neke i na podru~ju so-cijalnog osiguranja pomoraca, ali na drugoj strani predvi|aju znatan stupanj zbilj-ske povezanosti broda s dràvom zastave.

Nedostatnu konkurentnost plovila pod zastavama ~lanica EU prepoznalo se ve} potkraj osamdesetih godina, te je, zbog nepostojanja uskla|enih europskih mjera, nekoliko dràva ~lanica uvelo razli~ita pravila o dràvnim potporama u pomorskom prometu. Prihva}ene stra-tegije i prora~uni kao poticajne mjere razlikuju se od dràve do dràve, i izraz su odnosa tih dràva spram dràvnih potpora ili pokazuju kolika im je va`nost pomorskog sektora.

Dràve ~lanice usto su olabavile pravila osobito za sastav posade i za stvaranje sekun-darnih registara kako bi potaknule povratak brodova pod njihove zastave. Sekundarnim registrima pripadaju, na jednoj strani, »offshore-registri« podru~ja s ve}om ili manjom samostalno{}u u odnosu na dràvu ~lanicu te na drugoj »me|unarodni registri«, izravno povezani s dràvom koja ih je stvorila.

Unato~ uloènim naporima, velik dio fl ote EU-a i dalje je registriran pod zastavama tre}ih zemalja. Registri tre}ih zemalja koje primjenjuju politiku otvorene registracije (neke od njih naziva se i »zastavom iz usluge«) i dalje imaju znatnu konkurentsku prednost u usporedbi s registrima dràva ~lanica.

4. POMORSKA POLITIKA UNIJE I POMORSKI ZAKONIKDràve s velikom pomorskom tradicijom odgovor na zastave pogodnosti na{le su u

sustavu »offshore-upisnika« izvan zemlje ili »me|unarodnih« upisnika u vlastitoj zemlji (international ili secondary), jer postoje uz nacionalne upisnike. Preko offshore i me|u-narodnih upisnika stvorene su mnoge prednosti kakve ina~e daju zastave pogodnosti, osobito povoljniji sustav oporezivanja na osnovi tzv. tonnage taxa, ali je zadràna stvarna povezanost – genuine link dràve i stvarnoga vlasnika (benefi cial owner) broda − uprav-ljanja, kontrolu putem menadèra (operatora) broda.

Komisija je svjesna kako dana{nji brodarski poduzetnici stje~u prihode na osnovi uprav-ljanja brodovima pod razli~itim zastavama, kad npr. uporabljuju ~arter-plovila pod stranim zastavama ili brodove dru{tava partnera u konzorciju. Poznato je, tako|er, kako }e poticaja za premje{tanje menad`menta i prate}ih djelatnosti biti i ubudu}e, ako brodarski poduzet-nici imaju znatnu fi nancijsku korist od odràvanja razli~itih sjedi{ta i odvojena ra~unovodstva za prihode ste~ene pod zastavom EU-a i druge, primjerice kad prihodi od zastave izvan EU-a podlijeù ili punoj stopi poreza na dobit poduzetnika u dràvi ~lanici ili niskoj stopi inozem-nog poreza, ako se moè dokazati inozemno mjesto uprav ljanja.

7 Udjel otvorenih registara u svjetskoj tonaì stalno raste posljednjih godina. Prema dostupnim podacima Lloyd’s Registra, naime, stalno se pove}ava broj brodova u otvorenim upisnicima. Premda je pojam otvorene zastave uzet {iroko, s obzirom na broj brodova, jasno je za{to je u pomorskoj teoriji i praksi to pitanje vrlo zna~ajno.


Zato su mnoge dràve ~lanice poduzele posebne mjere za pobolj{anje fi skalne klime za brodarske poduzetnike uklju~iv{i npr. ubrzanu amortizaciju ulaganja u brodove ili pravo na zadràvanje dobiti od prodaje brodova tijekom odre|ena razdoblja oslobo|enoga pla}anja poreza, uz uvjet da se dobit ponovno uloì u brodove.

Porezne olak{ice {to ih se na osobit na~in primjenjuje u pomorskom prometu smatra se dràvnim potporama. Radi se o dràvnim potporama i kada se porez na dobit poduzet-nika zamjenjuje porezom po tonaì, {to zna~i da brodar pla}a svotu poreza ovisno o tonaì. Porez po tonaì treba platiti neovisno o stvarnoj dobiti ili gubitku poduzetnika.

Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004, a mijenjan i dopunjavan 2007, 2008. i 2011. (NN 181/04, 76/07, 146/08. i 61/11), te je uistinu cjelovit i sustavan pomorsko--zakonodavni zbornik {to ure|uje sve va`nije javnopravne i imovinskopravne odnose u vezi s morem, pomorskom djelatno{}u i brodovima.

U Pomorskom zakoniku zakonodavac je, uz ostalo, slijedio pomorsku politiku EU-a koja je nastojala privu}i sigurno i profi tabilno brodarstvo pod doma}e zastave dràva ~la nica, i to tako da se u zakonodavstvima za brodarstvo uskladi uvjete poslovanja s onima kakve imaju brodari pod tzv. zastavama pogodnosti. U Pomorski zakonik iz 2004. stoga je ugra|ena i odredba sukladno kojoj registrirana trgova~ka dru{tva koja obavljaju brodarsku djelatnost ne pla}aju porez na dobit od iskori{tavanja brodova u me|unarodnoj plovidbi.

Uvjeti poslovanja brodara u me|unarodnoj plovidbi bili su, dakle, prvi put ure|eni u ~l. 428. i 429. Pomorskog zakonika iz 2004. godine. ^lanak 429. st. 1. propisuje da regi-strirana trgova~ka dru{tva koja obavljaju brodarsku djelatnost ne pla}aju porez na dobit od iskori{tavanja brodova u me|unarodnoj plovidbi, a sukladno st. 2. istoga ~lanka ne pla}aju porez ni na dobit od prodaje brodova, dionica ili udjela u trgova~kim brodarskim dru{tvima koja posluju u me|unarodnoj plovidbi, kao ni na dobitke od dividende od dio-nica u trgova~kim brodarskim dru{tvima koja posluju u me|unarodnoj plovidbi. Pritom se brodom u me|unarodnoj plovidbi smatralo brod {to plovi iz hrvatske u stranu luku i obratno ili povezuje strane luke ili plovi na otvorenu moru ili u teritorijalnim vodama stranih dràva radi obavljanja usluga u vezi s djelatno{}u na pu~ini, poput istraìvanja i iskori{tavanja energenata i sli~no.

Porezno rastere}enje dano hrvatskim brodarima na osnovi Pomorskog zakonika iz 2004. nedvojbeno se moè smatrati dràvnom potporom, a bilo je uvedeno kako bi se po-ve }alo konkurentnost pomorskih prijevoznika te potaknulo obnovu fl ote i povratak bro-dova pod hrvatsku zastavu.

I u Hrvatskoj su, naime, brodovlasnici po~etkom devedesetih napu{tali doma}i upisnik, prema diskretnom, ali obvezuju}em naputku tada{njega Ministarstva pomorstva da se brodove »iznese« iz Hrvatske kako bi pod formalnopravnim, knji`nim vlasni{tvom neke ino-tvrtke ostali nedostupni onima koji bi se poku{ali naplatiti iz imovine ~lanica biv{e dràve SFRJ.

Spomenute odredbe Pomorskog zakonika nisu, me|utim, bile sukladne Smjernicama, koje, kao porezne olak{ice, predvi|aju napla}ivanje poreza na dobit od brodarskih trgo-va~kih dru{tava prema tzv. sustavu pla}anja poreza po tonaì. Obveza primjene Smjerni-ca temelji se na Odluci Vlade RH o objavljivanju pravila EZ-a o potporama u prometu, u kojima su, uz ostalo, objavljene i Smjernice.

5. POREZ PO TONA@I BRODA KAO DR@AVNA POTPORA U EUOp}a pravila EU-a o dràvnim potporama sadràna su u ~lancima 87. do 89. Ugovora

o Ekonomskoj zajednici (UEZ), danas ~lancima 107. do 109. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU).


Radi uskla|ivanja postupaka dràva ~lanica u pogledu dodjeljivanja potpora, donese-ne su u EZ-u prve Smjernice o dràvnim potporama u pomorskom prijevozu 1989. (Finan-cial and Fiscal measures concerning shipping operations with ships registered in the Commu-nity, SEC /89/). Budu}i da se nisu pokazale u~inkovitima, izmijenjene su 1997. (Commu-nity guidelines on State aid to maritime transport, OJ C 205, od 5. srpnja 1997), pa su nakon toga postignuti znatno bolji u~inci, da bi se u posljednje Smjernice o dràvnim potporama u pomorskom prijevozu iz 2004. uvrstilo jednaka na~ela (Community guidelines on State aid to maritime transport, OJ C 13, 17. sije~nja 2004) i mjerila prema kojima }e EK odobravati potpore u pomorskom prijevozu.

Dodjelom potpora u pomorskom prijevozu nastoji se potaknuti pomorske interese EU u pogledu:

− ostvarenja sigurnoga, u~inkovitog i ekolo{ki prihvatljivoga pomorskog prijevoza,− poticanja upisa brodova u upisnike dràva ~lanica ili njihova povratka iz otvorenih

upisnika u upisnike ~lanica,− poticanja i za{tite zaposlenja europskih pomoraca na brodovima koji viju zastave

dràva ~lanica,− odràvanja razine pomorskog znanja i iskustva,− konsolidacije tzv. europske pomorske skupine djelatnosti (maritime cluster) ili

pomorske i s njom povezane industrije,− odràvanja konkurentnosti europske fl ote na svjetskom trì{tu te− promoviranja usluga na podru~ju me|uobalnog prometnog povezivanja.

Smjernice, me|u ostalim, predvi|aju osobit porezni tretman brodarskih dru{tava. Osim navedene porezne mjere, sadrè, naime, i socijalne (smanjenje poreza i drugih davanja pomoraca s podru~ja EU-a), potpore za tro{kove zapo{ljavanja, investicije te obu~avanje.

Porezna mjera kakvom se nastoji potaknuti povratak brodova u upisnike dràva ~lani-ca EZ-a i rast konkurentnosti europske fl ote, predvi|a sustav napla}ivanja poreza prema tonaì {to zamjenjuje uobi~ajen porez na dobit.

Mjere predvi|ene Smjernicama ograni~ene su isklju~ivo na djelatnosti pomorskoga prometa, tj. prijevoz robe i putnika morem (pozivaju se na defi niciju pomorskog prometa iz Uredbe 4055/86 i Uredbe 3577/92).

Predvi|aju, uz to, mogu}u primjenu sustava poreznih olak{ica i na brodarska dru{tva, iako svi brodovi toga dru{tva ne viju zastavu dràva ~lanica EU-a. Brodarsko dru{tvo tada mora imati poslovno sjedi{te u dràvi ~lanici EU-a i biti obveznik poreza na dobit, te do-kazati da se »komercijalno i strate{ko upravljanje svim brodovima« obavlja s podru~ja EU-a i da te djelatnosti pridonose gospodarskoj djelatnosti i zapo{ljavanju u EU.

Kao mogu}e korisnike potpora u obliku smanjenih poreznih obveza, uz brodarska dru{tva Smjernice spominju i poslovo|e koji se bave upravljanjem tzv. managementom i imaju sjedi{te na podru~ju EU-a. Poslovo|ama koji obavljaju pojedine usluge brodovlasni-cima moè se odobriti potpore samo za brodove za koje im je povjereno samostalno tehni~ko upravljanje brodom i posadom (technical and crew management) te za koje je vlasnik broda na njih prenio sve obveze {to proizlaze iz Me|unarodnog pravilnika o uprav-ljanju sigurno{}u (International Safety Management Code – ISM).

Na osnovi Smjernica o dràvnim potporama poslovo|ama iz 2009. (Communication from the Commission providing guidance on State aid to ship management companies, C 132/6 from 11. June 2009), me|utim, poslovo|e koji tehni~ki upravljaju brodom i/ili ga popunjavaju posadom mogu biti korisnici potpore, uz uvjet da te djelatnosti pridonose ostvarenju sigurna, u~inkovitog i ekolo{ki prihvatljivoga pomorskog prijevoza i konsolida-ciji tzv. europske pomorske skupine djelatnosti.


Dokazi {to ih se podnosi radi dokazivanja gospodarske veze, prema Smjernicama, moraju obuhvatiti podatke o brodovima upisanima u upisnike EU, o dràvljanima EU-a zaposlenima na brodovima, te o djelatnostima na kopnu i ulaganjima u nekretnine. Krite-rij udjela tonaè dràva ~lanica EU ne primjenjuje se na dru{tva koja upravljaju s najmanje 60 % tonaè pod zastavom dràva ~lanica.

Prije dodjeljivanja potpore u obliku poreznih olak{ica brodarskom dru{tvu ~iju fl otu ~ine i brodovi koji viju zastave dràva izvan EU-a, dràva ~lanica mora osigurati da se korisnik potpore obveè pove}ati ili barem zadràti pod zastavom dràve ~lanice EU-a udjel vlastite tonaè, kakvog je imao pod zastavom dràve ~lanice EU-a u vrijeme stupanja na snagu Smjernica. Ako neko trgova~ko dru{tvo ima kontrolu nad drugima brodarskim dru{tvima, zahtjev {to se odnosi na postotak tonaè vaìt }e za sva povezana dru{tva zajedno.

Brodarska dru{tva, osim toga, moraju dokazati da brodovi ispunjavaju sve vaè}e me-|u narodne sigurnosne standarde, sigurnosne standarde EU-a, uklju~iv{i one {to se odno-se na uvjete rada na brodu.

Dràva ~lanica svake tri godine mora Komisiji podnositi izvje{}e ispunjavaju li kori-snici potpore zahtjeve.

Osnovica za obra~un tona`nog poreza {to ga moraju pla}ati poslovo|e, prema Smjer-nicama iz 2009, ~ini 25 % osnovice (tonaè ili pretpostavljene dobiti) {to je se uzima u obzir za obra~un tona`nog poreza brodovlasnika.

Naj~e{}e se za obra~un poreza primjenjuje razrede prema silaznoj ljestvici. Na brodo-ve manje tonaè primjenjuje se ve}e svote po jedinici tonaè, u usporedbi s brodovima ve}e tonaè.

6. SUSTAV PLA]ANJA POREZA PO TONA@I U EUTrgova~ko dru{tvo koje obavlja brodarsku djelatnost i ̀ eli se prijaviti u sustav pla}anja

prema tonaì mora biti obveznik pla}anja poreza u dràvi u kojoj se prijavljuje u taj sustav i mora poslovati brodovima u vlasni{tvu ili zakupu.

U najve}em broju dràva u sustav se mogu prijaviti i osobe koje obavljaju poslove uprav-ljanja brodom, uz uvjet da imaju poslovno sjedi{te na podru~ju te dràve. Poslovi upravljanja obuhva}aju tehni~ko odràvanje broda i popunjavanje broda posadom. Sustav pla}anja poreza prema tonaì moè se primijeniti i na fi zi~ke osobe pod jednakim uvjetima, dok je u nekima zemljama, npr. Danskoj i Norve{koj, dopu{ten samo za pravne osobe.

Uzimaju}i u obzir rje{enja europskih dràva, treba naglasiti kako ~esto treba ispuniti i neke dodatne uvjete. U UK-u je npr. uvjet za primjenu tona`nog poreza obuka odgovaraju-}eg broja vje`benika kadeta (dràvljana ~lanica EU-a) tijekom godine u omjeru jedan ka det na 15 ~asnika ili pla}anje odre|ena doprinosa u poseban fond za obuku kadeta.

Brod mora imati sve zahtijevane potvrde nadle`nih tijela {to dokazuju da ispunjava vaè}e me|unarodne i europske standarde u pogledu sigurnosti plovidbe, za{tite ljudskih ìvota na moru i morskoga okoli{a.

U vezi s programima poreznih olak{ica nu`na je povezanost sa zastavom jedne od ~lanica. Prije negoli se potporu odobri (ili potvrdi) fl oti {to obuhva}a i plovila s drugim zastavama, dràva ~lanica mora se uvjeriti da se korisnici obvezuju pove}ati ili barem odràti pod zastavom jedne od dràva ~lanica prijavljen udjel tonaè.

Prijavu u tona`ni sustav podnosi se najmanje {est mjeseci prije po~etka fi skalne go-dine. U nekim dràvama moè se prijaviti u bilo koje vrijeme (npr. u Belgiji i Norve{koj). U najve}em broju dràva prijavu se podnosi za razdoblje deset godina, dok je u Poljskoj to razdoblje pet godina.


Kada se u primjeni tona`nog sustava ne ispuni propisane uvjete, obveznik mora pla-titi nov~anu kaznu, kao prekr{ajnu sankciju. Moè, uz to, izgubiti pravo pla}anja poreza po tonaì te platiti porez na dobit za razdoblje u kojem je izgubio pravo na pla}anje pore-za po tonaì. Novu prijavu u sustav obveznik moè podnijeti tek nakon proteka odre|enog razdoblja, u pravilu, deset godina.

Ocjenjivanje sustava poreza na tonaù sastoji se od sljede}ih koraka: najprije se izra~una virtualnu dobit brodarskog poduzetnika tako {to se na tonaù primijeni fi ktivnu stopu dobiti, pa se na izra~unanu svotu primijeni nacionalni porez na dobit poduzetnika. Dobivena je svota »porez na tonaù« {to ga treba platiti.

Nacionalne stope dobiti dràva ~lanica dosad su bile jedinstvene. No, s obzirom da porez na dobit poduzetnika u dràvama ~lanicama EU-a moè biti vrlo promjenljiv, pore-zi na tonaù {to ih se pla}a za jednaku tonaù mogu biti vrlo raznoliki u razli~itim drà-vama ~lanicama. Kako bi se odràlo sada{nju ravnoteù natjecanja, EK }e odobravati programe {to pove}avaju porezno optere}enje za jednaku tonaù, samo ako su sukladni ve} odobrenim programima.

U tablici se navodi stope u nekima europskim dràvama:

Dràva Porez na tonaù − stopa za 100 jedinica neto-tonaè od − do

Nacionalna stopa poreza na dobit %

UK 0,89 − 0,22 30

Belgija 1,00 − 0,05 39

Francuska 0,93 − 0,24 33

Norve{ka 0,23 − 0,008 28

6.1. Primjer obra~una prema UK tonnage tax ljestviciPrema britanskoj tonnage tax-ljestvici porez na tonaù pla}a se kako slijedi:1. od 0 do 1000 jedinica neto-tonaè, za svakih 100 jedinica − 0,60 funta2. od 1000 do 10000 jedinica neto-tonaè, za svakih 100 jedinica − 0,45 funta3. od 10000 do 25000 jedinica neto-tonaè, za svakih 100 jedinica − 0,30 funta4. za svakih sljede}ih 100 jedinica neto-tonaè iznad 25.000 – 0,15 funta.

Najprije se izra~una dnevnu zaradu odre|enog broda, pa je tako za brod npr. s neto--tonaòm 17.371, prema ljestvici, dnevna zarada 68,40 funta.

Izra~un: 10 x 0,60 = 6,00 90 x 0,45 = 40,50 73 x 0,30 = 21,90 Ukupno 68,40

Tako dobivenu dnevnu zaradu broda mnoì se brojem dana poslovanja broda. Ako se radi o cijeloj godini, to ~ini 68,40 x 365 = 24.966,00 funta. Tada se na spomenutu svotu primjenjuje nacionalnu stopu poreza na dobit.

7. OSNOVNA OBILJE@JA SUSTAVA PLA]ANJA POREZA PO TONA@I U HRVATSKOJKako je ve} re~eno, radi uskla|ivanja Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07. i 146/08)

s pravnom ste~evinom EU-a, u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (NN 61/11), izmijenjeni su uvjeti poslovanja brodara u me|unarodnoj plovidbi tako da se u RH uvodi sustav pla}anja po tonaì broda ili tzv. tona`ni porez prema kojemu je visina poreza koju brodarsko dru{tvo pla}a, u izravnoj vezi s uporabljenom tonaòm, neovisno o stvarnim prihodima i rashodima, kako bi se potaknulo povratak brodova u hrvatski upisnik.


Sustav poreza po tonaì broda, kao oblik odnosno instrument dràvne potpore, odre-|en je u Smjernicama EU o dràvnim potporama u pomorskom prometu iz Odluke o objavljivanju pravila o potpori u prometu.

U ~l. 429. Pomorskog zakonika propisan je pojam poreza po tonaì broda {to je suklad-no Smjernicama.

Porez po tonaì broda utvr|uje se i pla}a umjesto poreza na dobit kako je ure|en Zakonom o porezu na dobit, neovisno o stvarnoj dobiti ili gubitku u poreznom razdoblju za koje se utvr|uje obvezu poreza po tonaì broda. Porezno razdoblje utvr|ivanja poreza po tonaì je kalendarska godina.

7.1. Pojam broda s motri{ta poreza po tonaì broda^lanak 429. st. 2. alin. 1. Zakonika propisuje {to se smatra brodom na kojeg bi korisnik

mogao ostvariti pravo na naplatu poreza po tonaì. Rije~ je o brodovima upisanima u hrvatski upisnik {to, temeljem isprava, obavljaju pomorsko-plovidbene poslove te djelat-nost istraìvanja ili druge usluge u vezi s djelatnostima na pu~ini.

Brodom se, dakle, smatra:− brod upisan u hrvatski upisnik brodova ovla{ten na temelju dodijeljene kategorije

plovidbe i izdanih isprava ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova te radi istraìvanja ili drugih usluga u vezi s djelatnostima na pu~ini, ili

− brod upisan u strani upisnik brodova.

S motri{ta poreza po tonaì broda, pak, brodom se ne smatra: jahtu, ribarski brod i tehni~ki plovni objekt.

7.2. Porezni obveznikU vezi s pojmom broda pri iskori{tenju prava na obra~un poreza po tonaì broda, ~l.

429a. st. 1. Pomorskog zakonika propisuje tko moè biti obveznik po tonaì te, ujedno, da se na sve ostale djelatnosti primjenjuje propise {to ure|uju porez na dobit.

Pojam obveznika posve se podudara s pojmom korisnika iz Smjernica. Obveznik je poreza po tonaì broda pravna osoba sa sjedi{tem u RH ili kojoj je tu mjesto stvarne upra-ve i nadzora poslovanja, ako udovoljava uvjetima iz Pomorskog zakonika te izjavi da }e umje sto poreza na dobit pla}ati porez po tonaì, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) gospodarskom djelatno{}u brodovima u vlasni{tvu, brodovima uzetim u zakup ili u brodarski ugovor,

b) od obavljanja usluga poslovo|e broda, uz uvjet da je poslovo|a broda u odnosu na brod i kompanija,

c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaì i njihove opreme, prodaje dionica ili udjela u trgova~kima brodarskim dru{tvima, te od dividende na udjele ili dionice u trgova~kim brodarskim dru{tvima u tuzemstvu i inozemstvu kojima su ve}inski vlasnici, a obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì broda.

Na sve djelatnosti i dobit, osim ovdje spomenutih djelatnosti i dobiti, primjenjuje se propise {to ure|uju porez na dobit. Za sve djelatnosti, {to nisu navedene u prethodnima trima to~kama, obveznik poreza po tonaì broda mora osigurati posebno knjigovodstveno pra}enje poslovnih doga|aja.

Ako obveznik upravlja dionicama i udjelima u trgova~kim brodarskim dru{tvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvena sjedi{ta poslovne uprave pod jedinstvenim vodst-vom, mora voditi poslovne knjige i sastavljati fi nancijska izvje{}a za ukupno poslovanje


u tuzemstvu i inozemstvu, uklju~iv{i sva trgova~ka brodarska dru{tva kojima je ve}inski vlasnik, a obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~u-nu poreza po tonaì broda.

7.3. Posebni uvjeti i obveze poreznog obveznikaU ~l. 429b. Zakonika dodatno se isti~e kako brodovi ~ija neto-tonaà sudjeluje u

obra~unu poreza po tonaì broda, osim {to moraju udovoljiti zahtijevanim standardima sigurnosti, ne smiju biti na crnoj listi Ministarstva ili Pari{kog memoranduma o suglasno-sti o nadzoru dràve luke. Tim odre|enjima u cijelosti su ispunjeni uvjeti iz Smjernica {to se odnose na pripadnost brodova EU-a, to~nije u RH, koja je u cijelosti preuzela tekst pravne ste~evine EU-a.

Sukladno tome, brodovi ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì broda, moraju udovoljiti standardima sigurnosti ne niìma od propisanih u Glavi V. Dijela III. Pomorskog zakonika, te im ne smije biti vi{e od dva puta u razdoblju od tri godine izre~ena zabrana isplovljenja zbog neudovoljavanja standardima ̀ ivotnih i radnih uvjeta pomoraca, sigurnosti plovidbe, sigurnosne za{tite i za{tite mora od one~i{}enja.

U fl oti {to sudjeluje u sustavu poreza po tonaì najmanje 40 % ukupne neto-tonaè brodova moraju biti brodovi dràvne pripadnosti RH ili neke od dràva ~lanica EU-a.

Na brodovima {to sudjeluju u sustavu poreza po tonaì mora biti ukrcan najmanji broj vje`benika palube ili stroja, dràvljana RH ili neke od dràva ~lanica EU-a, odre|en godi{-njim planom broja vje`benika, kojeg se utvr|uje prema omjeru vje`benika i ~asnika, su-klad no posebnom propisu {to ure|uje postupak i na~in iskori{tenja prava na porez po tonaì broda.

Isti ~lanak Zakonika odre|uje da, osim ostalih propisanih uvjeta, ministar mora, pro-meta i infrastrukture potanje ure|uje postupak i na~in iskori{tenja prava na porez po tonaì.

7.4. Prijava u sustav poreza po tonaì i obveza izvje{}ivanja Porezne uprave^lanak 429c. Pomorskog zakonika propisuje postupak prijave u sustav poreza po tonaì

za razdoblje deset godina. Prijava sadrì popis svih brodova ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì te dokaze da obveznik ispunjava sve uvjete propisane Zako-nikom.

Prijavu u sustav poreza po tonaì podnosi se Ministarstvu mora, prometa i infrastruk-ture koje rje{ava sukladno Zakonu o op}em upravnom postupku (NN 47/09) te o tome izvje{}uje Poreznu upravu. Prijavu se podnosi najkasnije {est mjeseci prije po~etka razdob-lja za koje se utvr|uje porez po tonaì, i to za razdoblje deset godina.

Obveznik u cijelome razdoblju za koje je podnio prijavu u sustav poreza po tonaì mora odràvati najmanje 40 % ukupne neto-tonaè brodova dràvne pripadnosti RH ili neke od dràva ~lanica EU-a.

Pravna osoba osnovana nakon roka za podno{enje prijave, podnijet }e je u roku 15 da na nakon osnivanja, a najkasnije do po~etka poreznog razdoblja utvr|ivanja poreza po tonaì.

Nakon isteka razdoblja za koje je prijava u sustav poreza po tonaì podnesena, moè se podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaì za sljede}e desetogodi{nje razdoblje.

Prva prijava u sustav poreza po tonaì odnosi se na razdoblje deset godina {to po~inje te}i 1. sije~nja 2013. i podnosi je se Ministarstvu najkasnije {est mjeseci prije po~etka razdoblja na koje se odnosi.


7.5. Podno{enje prijava poreza po tonaì broda Poreznoj upravi

Obveznik podnosi prijavu poreza po tonaì za porezno razdoblje i pla}a taj porez u roku u kojemu podnosi prijavu Poreznoj upravi, najkasnije ~etiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvr|uje porez po tonaì. Na vo|enje prekr{ajnog postupka zbog nepodno{enja prijave primjenjuje se OPZ.

Ako je obveznik za brod platio porez po tonaì broda ili drugi istovrstan porez u ino-zemstvu, stvarno pla}en porez u inozemstvu ura~unat }e se u tuzemni porez po tonaì najvi{e do svote tuzemnog poreza po tonaì za taj brod. Radi ura~unavanja pla}ena pore-za u inozemstvu, obveznik pri podno{enju prijave poreza po tonaì Poreznoj upravi mora predo~iti dokaz o pla}enome istovrsnom porezu u inozemstvu.

Sadràj prijave poreza po tonaì broda i na~in podno{enja te obvezne priloge propisuje ministar nadleàn za fi nancije uza suglasnost Ministra mora, prometa i infrastrukture.

Na raspodjelu i pripadnost prihoda od poreza po tonaì broda primjenjuje se odredbe propisa {to ure|uju raspodjelu i pripadnost poreza na dobit.

7.6. Pla}anje predujma

Obvezu poreza utvr|enu u prijavi za porezno razdoblje smanjuje se za pla}en pre-dujam poreza po tonaì.

Obveznik pla}a predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno porezno razdob-lje. Predujam se pla}a mjese~no do kraja mjeseca za protekli mjesec, u svoti {to je se dobiva kada se poreznu obvezu za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja ili, za prvo porezno razdoblje, nakon ulaska u sustav poreza po tonaì na osnovi procjene porezne obveze prema podacima iz prijave u sustav poreza po tonaì.

Vi{e pla}en predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vra}a se obvezniku na njegov zahtjev ili ga se ura~unava u sljede}e razdoblje.

7.7. Na~in obra~una poreza po tonaì

^lanak 429e. Pomorskog zakonika propisuje na~in utvr|ivanja poreza po tonaì broda tako da se za svaki brod {to neto-tonaòm sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì utvr|uje i pla}a porez u godi{njoj svoti {to ovisi o tonaì broda.

Pri utvr|ivanju poreza po tonaì broda, Ministarstvo je primijenilo ciparski model iz to~. 2.4. i 3.2.4. Odluke Europske komisije, N 37/2010 (Slu`beni list Europske unije, JOE C/144/2010 od 3. lipnja 2010).

Na~in obra~una poreza po tonaì sa svotama za pla}anje preuzet je iz modela istovr-snog poreza kakav je prihva}en na Cipru (Cyprus Tonnage Tax Scheme)8 te ga je potvrdila Komisija, u kojeg se, nasuprot najve}em broju modela ostalih dràva ~lanica, na izra~un poreza po tonaì broda primjenjuje apsolutnu svotu, a ne postotak odre|en poreznim propisima dràva ~lanica koje primjenjuju takav model.

Porez prema tonaì obra~unava se tako da se na svakih 100 jedinica neto-tonaè bro-da {to sudjeluje u sustavu pla}anja poreza po tonaì pla}a odre|enu svotu.

8 Ciparski zakon o tona`nom porezu objavljen je na gr~kom jeziku u Slu`benom glasniku Republike Cipar, broj 4241, Dodatak I od 14. svibnja 2010.


7.8. Primjer obra~una prema sustavu pla}anja poreza po tonaì u Republici HrvatskojZa svaki brod ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì, utvr|uje se i

pla}a porez u sljede}oj godi{njoj svoti:a) za brodove od 0 do 1000 neto-tonaè, za svakih 100 jedinica utvr|uje se i pla}a

porez 270,00 kn,b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto-tonaè od 1001 do 10.000 jedinica utvr|uje

se i pla}a porez 230,00 kn,c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto-tonaè od 10.001 do 25.000 jedinica utvr|uje

se i pla}a porez 150,00 kn,d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto-tonaè od 25.001 do 40.000 jedinica utvr|uje

se i pla}a porez 95,00 kn,e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto-tonaè iznad 40.000 jedinica utvr|uje se i

pla}a porez po tonaì 55,00 kn.

Za svakih nepunih 100 jedinica neto-tonaè porez se utvr|uje razmjerno. Za brod neto-tonaè 1500 jedinica tona`ni se porez pla}a se npr. kako slijedi:

Izra~un: 10 x 270,00 = 2.700,00

5 x 230,00 = 1.150,00

Ukupno 3.850,00 kn

7.9. Kako onemogu}iti zlouporabu prava na porez po tonaì broda?Budu}i da je porez po tonaì broda zapravo dràvna potpora, ~l. 429d. Pomorskog

zakonika propisuje mjeru {to bi imala onemogu}iti zlouporabu prava na porez po tonaì, a time i nezakonito stjecanje dràvne potpore, sukladno Zakonu o dràvnim potporama (NN 140/05) (ZDP).

Obveznik bez odga|anja, a najkasnije u roku trideset dana od nastanka, mora izvije-stiti Ministarstvo o svakoj promjeni u vezi s brojem, tonaòm, dràvnom pripadno{}u i vlasni{tvom brodova ~ija neto-tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì broda, te o promjeni bilo koje ~injenice va`ne za ispunjavanje uvjeta pla}anja poreza po tonaì pro-pisanih Pomorskim zakonikom.

Pravo na pla}anje poreza po tonaì, umjesto poreza na dobit, pritom se gubi od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta iz Zakonika. O prestanku ispunjavanja tih uvjeta Ministarst vo mora, prometa i infrastrukture rje{ava sukladno Zakonu o op}em upravnom postupku.

Obveznik koji prije zavr{etka razdoblja deset godina za koje je podnio prijavu u sustav izgubi pravo na pla}anje poreza po tonaì broda mora platiti svotu u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje u kojem gubi pravo na pla}anje poreza po tonaì. Ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaì, razliku se poreza ne}e vra}ati.

Obveznik koji izgubi pravo na pla}anje poreza po tonaì broda ne moè podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaì za razdoblje pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na pla}anje poreza po tonaì, osim ako izgubi prava zbog neudo-voljavanja propisanim uvjetima iz ~l. 429b. st. 1. Pomorskog zakonika, kad obveznik za razdoblje {to obuhva}a pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na pla}anje poreza po tonaì ne moè podnijeti prijavu u sustav toga poreza samo u od-nosu na brod koji ne zadovoljava te uvjete, ali se to ne primjenjuje na okolnost kad je obveznik izgubio pravo na pla}anje poreza po tonaì broda zbog vi{e sile.


8. ZAKLJUÂKU podru~ju mjera potpore dràva ~lanica EU pomorskom prometu posljednjih je go-

dina najve}i napredak postignut u uvo|enju i op}em {irenju sustava pau{alnog oporezi-vanja tonaè (»porez na tonaù«).

Slijedom prakse europskih dràva, temeljem izmjena u Pomorskom zakoniku iz 2011. i u RH je uveden sustav pla}anja poreza po tonaì broda tzv. tona`ni porez (tonnage tax). Primjena po~inje 1. sije~nja 2013, a dotad jo{ valja donijeti podzakonske propise radi potanjeg ure|ivanja postupka prijave i obra~una tona`nog poreza.

Tona`ni porez, {to zamjenjuje uobi~ajen porez na dobit, osobita je porezna mjera {to je se provodi kao svojevrsnu dràvnu potporu brodarskima trgova~kim dru{tvima.

Nakon izmjena u ~l. 429. Zakonika i dodavanja novih ~l. 429a. do 429h, umjesto dosada{njeg oslobo|enja od pla}anja poreza na dobit, za hrvatske se brodare uvodi sustav pla}anja poreza po tonaì broda. Defi nira se obveznika poreza po tonaì, odre|uje uvjete za brodove i posadu {to ih se mora ispuniti, ure|uje pitanja u vezi s prijavom u sustav poreza po tonaì, gubitkom prava na porez po tonaì, poreznim razdobljem i poreznom prijavom te pla}anjem predujma toga poreza. Novi ~l. 429. ujedno ure|uje pla}anje pore-za po odbitku za brodare u me|unarodnoj plovidbi.

Pla}anje poreza po tonaì brodarima donosi brojne prednosti, od pojednostavnjivanja obra~una i predvidivih svota poreza do neprijeporno olak{anoga poslovanja i u{teda. To }e svakako utjecati i na bolju konkurentnost hrvatskih brodara na globalnom trì{tu, ob-novu fl ote i povratak pod nacionalnu zastavu.

Ipak treba voditi ra~una da se tona`ni porez pla}a neovisno o stvarnim prihodima brodarskog dru{tva, dakle i kada se posluje s gubitkom. Radi primjene treba ispuniti i druge propisane uvjete:

− najmanje 40 % ukupne neto-tonaè brodova hrvatske zastave (ili neke od dràva ~la ni ca EU), i taj se postotak u desetogodi{njem razdoblju ne smije smanjiti ispod 40 %,

− ne smije vi{e od dva puta u razdoblju tri godine biti izre~ena zabrana isplovljenja,− ukrcan odre|en broj pomoraca radi odra|ivanja vje`beni~kog staà tzv. kadeture

(potanje }e propisati poseban propis).Ako je obveznik u inozemstvu platio porez po tonaì broda ili njemu istovrstan porez,

stvarno pla}en porez u inozemstvu ura~unat }e se u tuzemni porez po tonaì broda najvi{e do visine tuzemnog poreza po tonaì za taj brod.

Prijavu se podnosi za razdoblje deset godina i treba joj priloìti popis brodova neto--tonaà kojih sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì, te odgovaraju}e dokumente {to do-kazuju da obveznik ispunjava zahtijevane zakonske uvjete za prijavu u sustav.

Obveznici kojima je pozitivno rije{ena prijava u sustav podnose prijavu poreza Porez-noj upravi, najkasnije ~etiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvr|uje porez po tonaì.

Radi ura~unavanja poreza pla}enoga u inozemstvu, obveznik Poreznoj upravi mora predo~iti dokaz da je taj porez platio, kako bi se onemogu}ilo bilo kakvu manipulaciju podacima zbog izbjegavanja pla}anja porezne obveze.

Kada se govori o uvo|enju tona`nog poreza u porezni sustav, treba naglasiti kako hrvatski brodari u me|unarodnoj plovidbi dosad nisu pla}ali nikakav porez, a od 1. sije~nja 2013. pla}at }e fakultativan porez u obliku tona`noga. Brodar u tome sustavu ne pla}a porez na dobit sukladno stvarnoj dobiti, nego ovisno o tonaì cijele fl ote.

O~ekuje se da bi taj porez mogao pridonijeti daljnjem razvoju hrvatske fl ote, ali se moè o~ekivati da brodari koji }e poslovati s gubitkom ne}e u}i u tona`ni sustav. No,


treba istaknuti kako }e tona`ni sustav poreza napustiti svaki brod bude li u tri godine dvaput zaustavljen u nekoj luci zbog neispunjavanja sigurnosno-tehni~kih uvjeta. Rije~ je, nedvojbeno o strogome uvjetu, no s velikim anga`manom brodara i pomorskih inspek-cija hrvatski brodari najprije su dospjeli sa crne na sivu listu Pari{kog memoranduma, a potom i na bijelu, {to je bio jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja 14. − Prometna po-litika u dijelu {to se odnosi na pomorstvo u procesu uskla|ivanja zakonodavstva s pravnom ste~evinom EU-a. Kao europskoj pomorskoj dràvi uistinu nam je mjesto na bijeloj listi, {to zna~i da na{e brodove inspekcije u lukama nalaze u dobrom stanju.

Uvo|enje poreza po tonaì broda povoljno }e utjecati i na rast prihoda dràvnog prora~una RH. Procjenjuje se, naime, kako bi se od poreza po tonaì, po~ev{i od 2013. kad po~inje primjena izmijenjena Pomorskog zakonika, prihod dràvnog prora~una mogao pove}ati za otprilike 2.000.000,00 kn godi{nje.

LiteraturaAgencija za za{titu trì{nog natjecanja − Mi{ljenje Vije}a za za{titu trì{nog natjecanja,

klasa: 430-01/10-04/10, ur. broj: 580-03-11-17-18, od 13. travnja 2011, Zagreb 2011.Belan~i} B. − Farka{: »Novosti u Pomorskom zakoniku i brodska posada«. Ministarstvo

mora, prometa i infrastrukture, Split 2011.Belamari}, I.: »Brodska tonaà«, Na{e more, 52(3-4)/05.Belamari}, G.: Glavne mjere broda. Pomorski fakultet Split, sije~anj 2012.Batinica, V.: »Primjena sustavnog pristupa pri izboru zastave broda«, Pomorski zbornik 46

(2010). Batrinca, G.: »Consideration on Introduction of Tonnage Tax Systems in the European

Union«, Maritime Transport & Navigation Journal, Vol. 2 (2010), No. 2.Bulum, B., Usluge pomorskog prijevoza i lu~ke djelatnosti u pravu trì{nog natjecanja Eu-

ropske unije. INMAG, Zagreb 2010.]ori}, D.: »Uvo|enje poreza po tonaì broda u pomorsko zakonodavstvo Republike Hrvat-

ske«, PPP, god. 50 (2011), br. 165Dominis, @.: »Carinsko-porezni status plovila u Republici Hrvatskoj«, Novi Informator

6036/12.Rundshagen, H., Ellmer, U.: »Tonnage Tax in Europe«. Shipping Industry Almanac, 2005.Kragi}. P.: »Utjecaj novina u Pomorskom zakoniku na poslovanje hrvatskih brodara«.

Zbornik radova, HDPP, Rijeka 2005.Tomljenovi}, V: »Zastave pogodnosti i njihov utjecaj u modernom pomorstvu«. Zbornik

radova Paneuropski pomorski simpozij, Split 2000.[egulja, I.: Ekonomika iskori{tavanja broda. Sveu~ili{te u Rijeci − Pomorski fakultet,

2008.Ciparski zakon o tona`nom porezu − The Merchant Shipping (Fees and Taxing Provisions)

Law of 2010, Law No. 44 (I.) of 2010.Odluka o objavljivanju pravila o potpori u prometu (NN 141/08)Odluka Europske komisije broj N 37/2010: Ciparski model poreza na tonaù (Cyprus Ton-

nage Tax Scheme) (Slu`beni list Europske unije, JOE C/144/2010, od 3. lipnja 2010)Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08. i 61/11)Smjernice EU o dràvnim potporama u pomorskom prometu (Slu`beni list Europske unije,

C 013, od 17. sije~nja 2004)Zakon o dràvnim potporama (NN 140/05)

Documents

Od 1. sije~nja 2013. novi tzv. tona`ni porez (tonnage tax) · da sprije~e bijeg iz tradicionalnih nacionalnih upisnika u upisnike zastava pogodnosti, mnoge su zemlje u porezne sustave