SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Mari ja Brajković, dipl. ing. geod .

Povezanost upisnika u Republici Hrvatskoj

Magistarski rad

Zagreb, 2010.

2

I. Autor

Ime i prezime: Marija Brajković

Datum i mjesto rođenja: 6. 12. 1961., Tavankut

Sadašnje zaposlenje: ITB d.o.o. Medulin

II. Magistarski rad

Naslov: Povezanost upisnika u Republici Hrvatskoj

Broj stranica: 137

Broj tablica: 11

Broj slika: 51

Broj bibliografskih podataka: 92

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet

Znanstveno područje: Tehničke znanosti

Znanstveno polje: Geodezija

Znanstvena grana: Primijenjena geodezija Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić Oznaka i redni broj rada: 95

III. Ocjena i obrana rada

Datum prijave teme: 29. listopada 2009.

Datum sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj je rad prihvaćen: 28.listopada 2010.

Sastav povjerenstva koje je ocijenilo rad: 1. Doc. dr. sc. Vlado Cetl 2. Prof. dr. sc. Miodrag Roić 3. Prof. dr. sc. Zdravko Kapović

Datum obrane magistarskog rada: 18. studeni 2010.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen magistarski rad: 1. Doc. dr. sc. Vlado Cetl 2. Prof. dr. sc. Miodrag Roić 3. Prof. dr. sc. Zdravko Kapović

3

Zahvala:

Zahvaljujem se svome mentoru, prof. dr. sc. Miodragu Roiću, na velikoj pomoći i savjetima koje mi je davao tijekom izrade magistarskog rada.

Zahvaljujem se svojoj obitelji koja mi je pružala podršku i koja je imala razumijevanje tijekom mog studiranja na poslijediplomskom studiju.

4

Povezanost upisnika u Republici Hrvatskoj

Marija Brajković

Sažetak: U radu je obrađen i opisan najveći dio upisnika osoba, stvari - nekretnina i prava u svrhu analize povezanosti upisnika u Republici Hrvatskoj. Osobine upisnika su preuzete iz dostupne literature, propisa i internetskog preglednika upisnika. Izrađena je baza podataka o najvažnijim osobinama upisnika te su u njoj ostvarene relacije između odgovarajućih objekata i subjekata upisa. Izrađeni su razni upiti i izvještaji, koji su bili osnova za provođenje analiza.

Analizom je uočena nepovezanost upisnika koja stvara jednake poteškoće i stvarateljima i korisnicima podataka upisnika: tijelima javne vlasti, građanima i tvrtkama. Povezivanjem upisnika mogla bi se poboljšati točnost i pouzdanost podataka, pristup podatcima bio bi brži, smanjio bi se broj zaposlenika, pa bi tijela javne vlasti bila učinkovitija i jeftinija za državni proračun.

Smjernice koje proizlaze iz analize ukazuju na potrebu međusobnog povezivanja upisnika. Povezivanje može biti postupno; u prvoj fazi pomoću identifikacijskih oznaka, osobnog identifikacijskog broja osoba i broja katastarske čestice, zatim u drugoj fazi stvaranjem kataloga upisnika i povezivanjem s katalogom nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

Ključne riječi: Upisnici, katastar nekretnina, zemljišna knjiga, infrastruktura prostornih podataka

Abstract: The Master thesis elaborates and describes the most of the registers of persons, property and rights in order to analyze the connection between registers in Republic of Croatia. Register properties are taken from the available literature, regulations and Internet browser registers. A database of the most important characteristics of the registers was created and it holds relationships between the appropriate objekts and subjects of entries. There were made various queries and reports which were the basic for analysis.

The analysis revealed a large incoherence between the registers that creates the same difficulties to creators and users of data registers: the bodies of public authority, citizens and companies. By connecting the registers could be improved accuracy and reliability of data, data access would be faster, the number of employees would reduce, so the public authorities would be more effective and cheaper for the state budget.

Guidelines that emerge from the analysis indicate the need for interconnecting registers. Interconnecting may be gradual, in the first phase using identification tags, personal identification number of the persons and the number of parcel, then in the second phase, creating a

5

catalog of the registers and connecting with catalog of national spatial data infrastructure.

Keywords: Registers, cadastre, land register, the Spatial Data Infrastructure

6

Povezanost upisnika u Republici Hrvatskoj

Marija Brajković

S A D R Ž A J 1.  UVOD .............................................................................................................. 8 

1.1.  PODRUČJE ISTRAŽIVANJA ............................................................................. 9 1.2.  PRISTUP I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ...................................................... 11 

2.  UPISNICI ....................................................................................................... 12 2.1.  NAČELA .................................................................................................... 14 2.2.  POSTUPAK UPISA U UPISNIKE ...................................................................... 17 

2.2.1.  Sudski postupak ............................................................................... 17 2.2.2.  Upravni postupak .............................................................................. 17 

3.  OSOBE ......................................................................................................... 19 3.1.  UPISNIK FIZIČKIH OSOBA - MATICE ............................................................... 20 

3.1.1.  Povijest ............................................................................................. 21 3.1.2.  Propisi ............................................................................................... 22 3.1.3.  Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja .................................... 22 3.1.4.  Sadržaj upisa .................................................................................... 24 3.1.5.  Internetski preglednik upisanih činjenica .......................................... 25 

3.2.  UPISNIK PRAVNIH OSOBA – SUDSKI REGISTAR .............................................. 25 3.2.1.  Povijest ............................................................................................. 26 3.2.2.  Propisi ............................................................................................... 27 3.2.3.  Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja .................................... 27 3.2.4.  Sadržaj upisa .................................................................................... 27 3.2.5.  Internetski preglednik upisanih činjenica .......................................... 28 

3.3.  OSTALI UPISNICI PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA .................................................. 29 3.3.1.  Obrtni registar ................................................................................... 30 3.3.2.  Upisnik znanstvenika ........................................................................ 32 3.3.3.  Registar poslovnih subjekata ............................................................ 34 3.3.4.  Registar udruga ................................................................................ 35 3.3.5.  Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ............................................. 37 3.3.6.  Upisnik znanstvenih organizacija ...................................................... 39 3.3.7.  Upisnik šumoposjednika ................................................................... 41 3.3.8.  Evidencija prijave prebivališta i boravišta ......................................... 42 

4.  STVARI ......................................................................................................... 43 4.1.  UPISNICI NEKRETNINA - KATASTAR .............................................................. 43 

4.1.1.  Katastar zemljišta ............................................................................. 44 4.1.2.  Katastar nekretnina ........................................................................... 51 4.1.3.  Ostali upisnici nekretnina .................................................................. 56 

4.2.  UPISNICI POKRETNINA ................................................................................ 69 4.2.1.  Upisnik brodova ................................................................................ 69 

5.  PRAVA .......................................................................................................... 71 5.1.  ZEMLJIŠNE KNJIGE ..................................................................................... 72 

5.1.1.  Povijest ............................................................................................. 73 5.1.2.  Propisi ............................................................................................... 74 

7

5.1.3.  Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja .................................... 74 5.1.4.  Sadržaj upisa .................................................................................... 75 5.1.5.  Internetski preglednik podataka iz Zemljišne knjige .......................... 77 

5.2.  UPISNIK SUDSKIH I JAVNOBILJEŽNIČKIH OSIGURANJA TRAŽBINA VJEROVNIKA NA POKRETNIM STVARIMA I PRAVIMA .......................................................................... 77 5.3.  HRVATSKI UPISNIK OPORUKA ...................................................................... 81 

6.  JEDINSTVENE OZNAKE ............................................................................. 83 6.1.  IDENTIFIKACIJSKE OZNAKE OSOBA ............................................................... 84 

6.1.1.  Matični broj građana ......................................................................... 84 6.1.2.  Osobni identifikacijski broj ................................................................ 85 

6.2.  IDENTIFIKACIJSKE OZNAKE NEKRETNINA ....................................................... 86 6.2.1.  Broj katastarske čestice .................................................................... 86 6.2.2.  Matični brojevi prostornih jedinica ..................................................... 87 

7.  INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ....................................... 89 7.1.  FIZIČKA IMPLEMENTACIJA IPP-A .................................................................. 90 7.2.  NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ............................... 93 

8.  ANALIZA POVEZANOSTI ............................................................................ 97 8.1.  MODEL PODATAKA ..................................................................................... 97 

8.1.1.  Tablica Upisnik ................................................................................. 98 8.1.2.  Tablica UpisnikPotrebniObjekt .......................................................... 99 8.1.3.  Tablica ObjektUpisa ........................................................................ 100 8.1.4.  Tablica ObjektAtribut ...................................................................... 100 8.1.5.  Tablica Atribut ................................................................................. 100 8.1.6.  Tablica NadležnaTijelaJavneVlasti ................................................. 101 

8.2.  STANJE ................................................................................................... 101 8.3.  OZNAKE .................................................................................................. 119 8.4.  NEDOSTATCI I PREPORUKE ZA POVEZIVANJE ............................................... 119 

9.  ZAKLJUČAK .............................................................................................. 125 

Literatura

Popis tablica

Popis slika

Životopis

8

1. Uvod

Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti i gospodarski subjekti, osnovno je ljudsko pravo zaštićeno međunarodnim ugovorom i Ustavom Republike Hrvatske (NN 41/01).

Postoji veliki broj različitih informacija (politika, zdravstvo, pravosuđe, okoliš, obrazovanje,...) koje utječu na svakoga pojedinca. Količina i složenost informacija koje se vode na temelju propisa od tijela javne vlasti, povećava se s razvojem tehnologije koja je olakšala pristup, razmjenu i poboljšanje kvalitete informacija.

Te informacije se vode kao organizirani popisi u analognom obliku, a danas sve više kao baze podataka. Kako se najčešće u njima vode informacije o više objekata i njihovim osobinama, ti se skupovi informacija nazivaju: matice (na primjer Matica rođenih), popisi (na primjer Popis birača), upisnicima (na primjer Upisnik znanstvenih organizacija), registrima (na primjer, Registar prostornih jedinica), očevidnicima (na primjer, Očevidnik javnih brodica), evidencijama (na primjer, Evidencija zadruga i zadružnih saveza), knjigama (na primjer, Zemljišne knjige) ili katastrima (na primjer, Katastar nekretnina).

Upis u njih određen je propisima, a vode ih tijela javne vlasti: državna uprava, sudovi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema sudskom ili upravnom postupku. Temeljem upisanih informacija, javne vlasti pružaju građanima razne usluge i građani ostvaruju svoja prava. Zbog njihove osnovne namjene, upisa, možemo ih nazivati općenito upisnicima (Josipović 2006).

Upisnici se vode o osobama (fizičkim i pravnim), stvarima (nepokretnim i pokretnim) te pravima. Ako je osnovna namjena upisnika vođenje informacija o nekretninama, onda se on najčešće naziva katastrom (zemljišta, nekretnina, vodova, šuma …).

Važnost postojanja upisnika ogleda se u svakodnevnom korištenju podataka u poslovnom i privatnom životu većine pojedinaca. Cilj svakog tijela javne vlasti kod uspostave i vođenja upisnika trebao bi biti: izbjegavanje unosa podataka dva puta u upisnike, pravilna organiziranost podataka, kontrolirana potrošnja sredstava poreznih obveznika i pristup podatcima javnih upisnika pouzdan i visoke kvalitete (Ellenkamp i Maessen 2009).

Motivacija za izradu magistarskog rada na temu povezanosti upisnika proizišla je iz činjenice da postoji niz upisnika (eng. register) u Republici Hrvatskoj koji vode podatke o istim objektima i njihovim osobinama, a nisu međusobno povezani. Ta činjenica uzrokuje postojanje redundantnih podataka u tijelima javne vlasti. Oni često sadrže i različite podatke za iste objekte. Na primjer podatak o matičnom broju Geodetskog fakulteta (MB 080181759) u Sudskom registru trgovačkih društava ne poklapa se s podatkom o matičnom broju u Registru poslovnih subjekata, te se matičnim brojem iz Sudskog registra ne može napraviti uvid u Registar poslovnih subjekata. Istovrsne podatke iz različitih upisnika moguće je međusobno povezati, što bi donijelo značajnu uštedu u suvišnom unosu dvostrukih podataka kod različitih tijela javne vlasti. Tako na primjer skoro svaki

9

upisnik o osobama sadrži i atribut adrese prebivališta, čije ažuriranje u većini njih nije redovito.

Povezivanje upisnika moguće je korištenjem zajedničkih jedinstvenih oznaka (osobni identifikacijski broj, broj katastarske čestice), a u svrhu izbjegavanja redundantnih podataka, smanjenja pogrešaka kod višekratnih unosa istovrsnih podataka te smanjivanja izdataka iz državnog proračuna.

1.1. Područje istraživanja

U Republici Hrvatskoj postoje razni upisnici pri ministarstvima, državnim upravama i komorama:

1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Upisnici kapitalne opreme, Upisnici znanstvenika, Upisnici znanstvenih organizacija

2. Ministarstvo unutarnjih poslova: Upisnici odobrenja za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, Upisnici o vozilima za poslove osiguranja i pratnje novca, Upisnici o čuvarskim i zaštitarskim iskaznicama

3. Ministarstvo pravosuđa: Sudski registar, Zemljišna knjiga, Sudska praksa 4. Državna geodetska uprava: Katastar zemljišta, Katastar nekretnina,

Središnji registar prostornih jedinica, Područni registar prostornih jedinica 5. Ministarstvo financija: Registar koncesija 6. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava, Arkod-upisnik korištenja zemljišnih čestica 7. Ministarstvo uprave: Registar udruga Republike Hrvatske, Registar

političkih stranaka, Državne matice, Popisi birača 8. Hrvatska gospodarska komora: Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se

prodaju u ovršnom i stečajnom postupku, Registar poslovnih subjekata, Registar posrednika i imenik agenata u prometu nekretnina

Obzirom na veliki broj upisnika koji se vode o raznim činjenicama u Republici Hrvatskoj, u ovom radu ću se u području ispitivanja ograničiti na one upisnike koji u svojoj bazi imaju: osobe (ime i prezime, osobni identifikacijski broj, matični broj), stvari - nekretnine (katastarska čestica, naselje, grad…) i prava (vlasništvo …).

Sudski registar je javna knjiga u koju se upisuju podatci o pravnim osobama: trgovačkim društvima, trgovcima kao pojedincima, podružnicama inozemnih trgovačkih društava, zadrugama, gospodarskim interesnim udruženjima, a sve prema Zakonu o sudskom registru (NN 1/95) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru (NN 54/05). Baza podataka projektirana je kao povijesna, što omogućava izvode s povijesnim podatcima.

Zemljišne knjige su javni upisnici koji su jedini i isključivi sustavi koji čine vidljivim pravno stanje nekretnine i mjerodavni su za pravni promet nekretnina. Od velike važnosti su u hrvatskom pravnom sustavu. Vode se u pisanom i elektroničkom obliku. Baza podataka e-izvatka sadrži podatke iz Zemljišnih knjiga čiji je sadržaj usklađen s Katastrom zemljišta, podatke iz Zemljišnih knjiga čiji je sadržaj prepisan iz ručno vođenih knjiga u elektronsku knjigu i Knjige položenih ugovora. Pravni izvori koji uređuju ovaj upisnik su: Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96), Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih

10

poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) (NN 81/97) i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96).

Katastar zemljišta baza je podataka o zemljištu u pogledu njegovoga položaja, oblika, površine, načina uporabe i posjednika / vlasnika. Formirana je na temelju katastarske izmjere zemljišta, a osnovana s primarnom svrhom oporezivanja prihoda od zemljišta. Vodi se u analognom i elektroničkom obliku. Katastar zemljišta ustrojen je prema patentu Franje I. iz 1817. Godine, a održava se prema Pravilniku o katastru zemljišta (NN 84/07).

Katastar nekretnina evidencija je katastarskih čestica zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje, nositeljima prava nad nekretninama (izvorni podatci zemljišne knjige) i o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. Pravni izvori za Katastar nekretnina je Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) i Pravilnik o katastru nekretnina (NN 142/08).

Registar prostornih jedinica evidencija je u kojoj se vode i održavaju podatci o prostornim jedinicama (država, županija, Grad Zagreb, grad, općina, naselje, poštanski ured, jedinice mjesne samouprave, zaštićena i štićena područja, kućni brojevi). Registar se sastoji od Područnog registra i Središnjeg registra prostornih jedinica. Područni registar vode Područni uredi za katastar, odnosno Ured Grada Zagreba, dok Središnji registar vodi Središnji ured Državne geodetske uprave. Podatci iz oba registra obvezno se upotrebljavaju za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenu i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka. Pravni izvor je Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) i Pravilnik o registru prostornih jedinica (NN 37/08).

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava uspostavljen je u svrhu upisa poljoprivrednih proizvođača da bi isti mogli prodavati svoje proizvode na tržištu i ostvarivati poticaje za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na svojem poljoprivrednom zemljištu. Upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dodjeljuje se matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG). Upisnik se vodi temeljem Zakona o poljoprivredi (NN 149/09) i Pravilnika o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava (NN 128/02).

Arkod je sustav evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj koji je u postupku prikupljanja podataka, a treba biti potpun do ulaska u Europsku Uniju. Samo upisom u Arkod, poljoprivrednici će moći ostvariti poticaj nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Arkod je nadogradnja postojećega Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Pomoću elektroničkog katastarskog plana se ostvaruje veza s Upisnikom poljoprivrednih gospodarstava u kojemu je baza podataka katastarskih čestica, a podatci Središnjeg registra prostornih jedinica su logistička podrška i organizacija uspostave i održavanje sustava za identifikaciju katastarskih čestica.

11

1.2. Pristup i metodologija istraživanja

Zakoni i podzakonski akti (pravilnici i upute) uređuju vođenje, sastav, predmet upisa, pravne učinke upisa i postupke upisivanja u upisnike u sudskim i upravnim postupcima pred sudskim i upravnim tijelima. Upisnici se vode i održavaju u obliku računalne baze podataka i danas je većina njih dostupna na internetskim stranicama nadležnog tijela javne vlasti.

Temelj funkcioniranja upisnika je na zajedničkim općim načelima, koji povezuju sve upisnike u Republici Hrvatskoj.

Današnjica zahtijeva svakodnevno korištenje podataka iz raznih upisnika, koji moraju udovoljiti svojoj svrsi da bi opstali. Njihova međusobna nepovezanost glavna je prepreka njihove učinkovitosti. Zbog toga je ispitan trenutni stupanj njihove povezanosti i dane su preporuke o mogućim unaprjeđenjima.

Metodologija istraživanja u ovom radu može se podijeliti u tri faze:

1. Razvoj modela baze podataka – unosit će se podatci o upisnicima temeljem njihovih zajedničkih načela i osobina,

2. Analiza postojećega stanja – kroz literaturu i neposrednim istraživanjem postojećih upisnika na Internetu te odgovarajućih propisa, analizirat će se povezanost upisnika u Republici Hrvatskoj prema:

- skupovima podataka,

- uslugama koje pružaju.

3. Obradom podataka unesenih u bazu, spoznati manjkavosti te dati preporuke za učinkovitiju povezanost upisnika.

12

2. Upisnici

Upisnik je javni službeni zapis o podatcima koje vode tijela javne vlasti (sudovi, državne uprave, jedinice lokalne samouprave). Osnivanje i održavanje upisnika nalažu propisi. Suvremenu civilizaciju karakterizira modernizacija i funkcionalizacija već postojećih i uvođenje novih upisnika.

Vođenje upisnika temelji se na potrebi da se na jednom mjestu uspostavi baza podataka u kojoj će se voditi relevantni podatci. Podatci se prikupljaju u svrhu dobivanja uvida, sustavnoga praćenja te izrade analize cjelokupnog upisnika.

Upisnike možemo podijeliti prema temeljnom subjektu / objektu upisa na upisnike o osobama (fizičkim i pravnim), stvarima (nepokretnim i pokretnim) i pravima (stvarna i ostala).

Upisnici osoba jesu: - Državne matice (fizičke osobe), - Sudski registar (pravne osobe), - Središnji obrtni registar, - Upisnik znanstvenika, - Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, - Registar udruga, - Upisnik studentskih udruga, - Upisnik znanstvenih organizacija, - Upisnik šumoposjednika, - Upisnik uvoznika poljoprivrednog sjemena, - Upisnik visokog učilišta, - Registar posrednika u prometu nekretnina, - Registar agencija za promet nekretnina, - …

Upisnici stvari – nekretnina jesu: - Katastar zemljišta, - Katastar nekretnina, - Katastar pčelinjih paša, - Katastar zgrada, - Središnji registar prostornih jedinica, - Upisnik civilnih aerodroma, - Vinogradarski katastar, - …

Upisnici prava jesu: - Zemljišna knjiga, - Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja, - Upisnik o ostvarenju prava na pristup informacijama, - Upisnik o odobrenju obavljanja privatne zaštite, - Upisnik prekršaja iz područja civilne zaštite,

13

- Hrvatski upisnik oporuka, - Upisnik o odobrenju za pružanje turističkih usluga građana, - Upisnik prava na dionice, - Upisnik koncesija, - Registar hrvatskih poslovnih internetskim stranica, - …

Upisnici pokretnina: - Upisnik kapitalne znanstvene opreme, - Upisnik brodova, - Upisnik predmeta državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, - …

Prije nego li se pristupi uvođenju ili vođenju pojedinih evidencija - upisnika i odluči koji će se podatci upisivati, potrebno je razriješiti dileme koje su manje standardnog karaktera, a to su načela: organizacijsko - evidencijskog karaktera, evidencijsko-ustrojbenog karaktera i evidencijsko - funkcionalnog karaktera (Dika 2006).

Javni upisnici imaju posebnu svrhu - funkciju koja se ostvaruje u određenom području i koja određuje način organiziranosti upisnika, predmet upisa, način upisa, postupak upisivanja, opseg dostupnosti upisanih podataka javnosti i drugo. Neovisno o tome koji se podatci upisuju u javne upisnike, tko ih vodi i kakav je sadržaj, svi javni upisnici imaju istu temeljnu i primarnu funkciju u pravnom sustavu čiji su sastavni dio, a to je pravna sigurnost u pravnom prometu i zaštita pravnih interesa (Josipović 2006).

Da bi se ostvarila pravna sigurnost u pravnom prometu privatnih i pravnih osoba, podatci iz upisnika moraju biti dostupni javnosti. Zajedničko obilježje svih upisnika je javnost, a ogleda se u tome što su izvodi iz upisnika javne isprave koje uživaju javnu vjeru. Pomoću javnih upisnika ostvaruje se pravna sigurnost i zaštita osoba te se ostvaruju i štite različiti javnopravni interesi.

Upisnici su povezani zajedničkim općim načelima na kojima se temelji njihovo funkcioniranje: načelo upisa, načelo javnosti, načelo povjerenja, načelo privole, načelo obvezatnog upisa i načelo zakonitosti.

Za djelotvorno ostvarivanje funkcija upisnika u pravnom prometu i za zaštitu osoba u čiju korist su provedeni upisi postoje još i važna materijalno-pravna načela: načelo zaštite prava od povrede nevaljanim upisom u javni upisnik, načelo odgovornosti države za štetu, načelo jedinstvenosti, načelo potpunosti, načelo određenosti, načelo preglednosti i načelo trajnosti (Josipović 2006).

Propisi (zakoni, pravilnici, upute) uređuju vođenje upisnika, sastav upisnika, predmet upisa, pravne učinke upisa i postupke upisivanja u upisnike.

14

2.1. Načela

Funkcioniranje upisnika kroz siguran pravni promet među pravnim i fizičkim osobama u pogledu stvari (nekretnina, pokretnina) i prava očituje se kroz zajednička načela s privatnopravnim ili privatnopravnim i javnopravnim učincima (Josipović 2006):

1. načelo upisa: načelo konstitutivnosti, načelo deklaratornosti, načelo radi obavijesti,

2. načelo javnosti: načelo u formalnom smislu, načelo u materijalnom smislu, 3. načelo povjerenja: načelo zaštite povjerenja u potpunost, načelo zaštite

povjerenja u istinitost , 4. načelo privole, 5. načelo obvezatnog upisa - prema propisima obvezatnog upisa, 6. načelo zakonitosti, 7. načelo prvenstva, 8. materijalno-pravna načela: načelo zaštite od nevaljanog upisa, načelo

odgovornosti države za štetu, načelo jedinstvenosti, načelo potpunosti, načelo određenosti, načelo preglednosti, načelo trajnosti.

Načelom upisa određuje se koje će pravne učinke imati upisana određena činjenica prava ili pravnog odnosa u određeni javni upisnik. Tako se razlikuju: upisi s konstitutivnim pravnim učincima, upisi s deklaratornim, publicitetnim pravnim učincima i upisi radi obavijesti. O tome kakve učinke proizvode upisi u određene upisnike, ovisi i nadležnost za vođenje upisnika, odlučivanje o upisima, postupci kojim se upisi provode, organiziranost upisnika, sadržaj i opseg propisa koji uređuju upisnike te značaj upisnika za pravni promet. Na primjer; upisom u Zemljišnu knjigu stječu se pravo vlasništva i druga stvarna prava nad nekretninama na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Da bi upis u javne upisnike imao konstitutivne učinke, moraju biti ispunjeni uvjeti upisa: a) posebnim zakonom mora biti izričito određeno da je upis u određeni upisnik materijalno-pravna pretpostavka stjecanja, promjene ili prestanka prava i pravne sigurnosti i b) upisi u javne upisnike moraju biti valjani i istiniti. Upisi s deklarativnim pravnim učincima su oni upisi kojima se u trenutku upisa čini vidljivom određena pravna činjenica, određeni pravni odnos, stjecanje, promjena ili prestanak određenoga prava do čega je došlo i bez upisa u javni upisnik. Upisi radi obavijesti daju upisnicima veći publicitetni karakter sve u svrhu veće efikasnosti provedbe određenih postupaka (na primjer ovrhe, ovlaštenici).

Načelo javnosti zajedničko je za sve upisnike o pravnim osobama, nekretninama, pokretninama i pravima. Podatci upisani u javne upisnike su dostupni javnosti na određeni način ili u određenom opsegu. Dostupnost podataka u određenom opsegu načelo je javnosti u formalnom smislu, što znači da podatci iz upisnika mogu biti ograničeni u pogledu toga tko može ostvariti uvid i uz koju pretpostavku se uvid u upisnik može ostvariti. Uvidi u upisnike mogu biti ograničeni i neograničeni, sve ovisi o tome da li se dopušta uvid da li je upisan neki podatak ili se dopušta uvid u sadržaj upisa, sadržaj prava ili pravnoga odnosa. Propis kojim se uređuje neki upisnik može za ostvarivanje uvida imati propisane određene pretpostavke (na primjer uvid u glavnu knjigu i zbirku isprava Zemljišne knjige je neograničen, ali za uvid u ostale zemljišno knjižne spise uvjetovan je pravnim

15

interesom). Uživanje javne vjere kod upisnika načelo je javnosti u materijalnom smislu (načelo istinitosti). Izvadci, ispisi i prijepisi iz javnih upisnika koje izdaju tijela javne vlasti, uživaju javnu vjeru i smatraju se javnim ispravama te imaju dokaznu snagu javnih isprava. Obzirom da upisani podatci u upisnicima mogu biti nepotpuni ili netočni, za upisnike vrijedi oboriva podmnijeva o istinitosti i potpunosti upisanih podataka (Josipović 2006). Upisani podatci, sve dok su upisani, proizvode prema trećim osobama pravne učinke, a oborivost upisanih podataka uređena je određenim propisom za određene upisnike. Tako je moguće temeljem propisa zahtijevati ispravljanje, brisanje i poništavanje upisanih podataka: Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Načelo povjerenja zajedničko je načelo za sve upisnike koji u pravnom prometu imaju posebno privatno-pravno značenje za stjecanje, promjenu ili prestanak prava nad nekretninama, pravima i pokretninama. U nekim upisnicima upisane činjenice imaju nevaljano i neistinito stanje koje je uzrokovano na primjer propustom upisa promjene, ili pak provedeni upis nije ispunio materijalno-formalno-pravne pretpostavke ili su upisi uzrokovani zahtjevom neovlaštene osobe. Načelo povjerenja je od iznimne važnosti za upisnike. Pravnim učincima načela povjerenja štite se poštene treće osobe koje stječu prava uzdajući se u upisane činjenice. Poštenost treće osobe osnovna je pretpostavka kod pravnih učinaka zaštite i u odnosu na tu poštenu osobu djeluje neoboriva predmnijeva o istinitosti i valjanosti upisanog stanja u upisnik (Josipović 2006).

Načelo privole podrazumijeva upise u javne upisnike uz privolu i suglasnost onih u čiju korist se upisi provode i čija se prava upisom stječu, mijenjaju ili prestaju, najčešće podnošenjem zahtjeva, prijedloga ili prijave za upis. Načelo privole je logična posljedica privatnopravne naravi prava koja se upisuje u upisnik, jer takvim pravima mogu raspolagati samo oni koji slobodno odlučuju hoće li upisivati svoje pravo, promijeniti ili steći pravo. Načelo privole ne primjenjuje se bezuvjetno, odnosno bez iznimne primjene kod upisa svih prava, pravnih odnosa i pravnih činjenica zbog narušavanja potpunosti upisnika.

Načelom obvezatnog upisa ostvaruju se nužne pretpostavke za potpunost javnog upisnika. Određenim propisima za upise u određene javne upisnike izričito je propisana obvezatnost upisa izravno ili neizravno, u određenom roku, kada se ispune pretpostavke za upis. Isto tako propisima se u pojedinim upisnicima propisuje i obveza tijela javnih vlasti da zahtijevaju upise ili su istim tijelima dana izričita ovlaštenja da upise u upisnike provedu i po službenoj dužnosti (Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina).

Načelom zakonitosti ili načelom legaliteta nadležno tijelo za odlučivanje o dozvoli upisa po službenoj dužnosti, prije odluke o dozvoli upisa, ispituje da li su ispunjene sve materijalne i formalne pretpostavke koje posebni propis određuje za provedbu upisa u javni upisnik. Nadležno tijelo za odlučivanje o upisu u pravilu odlučuje samo na temelju podnesenih isprava koje su sastavljene u određenom obliku (sadržaj se propisuje zakonom ili podzakonskim aktom), bez saslušanja stranaka, bez uviđaja i bez rasprave.

Načelo prvenstva određuje pravne učinke upisa u upisnike u odnosu na druge upise u istom upisniku. Za upisnike u koje je upis konstitutivan za stjecanje, promjenu ili prestanak prava, načelo prvenstva je od iznimne važnosti. Redoslijed

16

podnošenja prijava, odnosno prvenstveni red za upis, određuje redoslijed stjecanja i upise prava, pravnih odnosa i pravnih činjenica. Kod istodobno podnesenih prijedloga za upis ili kod podnesenih prijedloga za upis koji se međusobno isključuju, nadležno tijelo za upis ima mogućnosti odbijanja prijedloga za upis (načelo isključivosti).

Materijalno - pravna načela važna su za djelotvorno ostvarivanje funkcija upisnika u pravnom prometu ili pak zaštite osoba u čiju korist se provode upisi (Josipović 2006):

• načelo zaštite prava osoba od povrede nevaljanim upisom sastoji se u pravu brisanja, ispravljanja, poništavanja nevaljalih ili neistinitih upisa, uz poštivanje određenih zakonom propisanih rokova,

• načelo zaštite države za štetu koja je nastala fizičkim i pravnim osobama propustom (nezakonito ili nestručno) u vođenju javnih upisnika, očituje se u objektivnoj odgovornosti države,

• načelo jedinstvenosti očituje se u obveznom jedinstvenom vođenju javnih upisnika u koje se upisuju osobe, nekretnine, pokretnine i prava na području cijele države,

• načelo potpunosti javnih upisnika ostvaruje se na način da se za svaki posebni zakon ili podzakonski akt koji uređuje pojedini upisnik izričito uređuje što je predmet upisa i time pruža potpunost relevantnih podataka za pravni promet,

• načelo određenosti: uz izričite odredbe posebnih zakona kojima je za pojedine upisnike izričito određen način identifikacije fizičke ili pravne osobe (osobni identifikacijski broj), nekretnine (broj katastarske čestice), pokretnine (vrsta nekretnine) i prava s obzirom na koje se provode upisi,

• načelo preglednosti: svaki javni upisnik mora biti uređen na način koji osobama koje ostvaruju uvid omogućuje brzo, jednostavno i sigurno saznavanje svih relevantnih podataka iz upisnika,

• načelo trajnosti: upisi u javne upisnike su trajni i vidljivi i nakon provedenog upisa brisanja. Izbrisani upisi važni su za potpunost upisnika, za utvrđivanje pravne povijesti upisanih podataka, za slijed stjecanja, za promjene ili prestanak prava.

17

2.2. Postupak upisa u upisnike

Upisnike vode tijela javne vlasti (sudovi ili upravna tijela) i tijela na koje je država propisima prenijela neku od svojih javnih ovlasti, i to posebno uređenim sudskim ili upravnim postupcima.

Upisivanje podataka u upisnike provodi se u sudskom ili upravnom postupku. U jednom i drugom postupku nadležno tijelo ispituje jesu li za upis ispunjene sve materijalne i formalno-pravne pretpostavke, koje posebnim zakonom zahtijevaju dozvolu i provedbu upisa i o tome donose odgovarajuću odluku (na primjer rješenja). Provedba upisa u upisnike te postupanje i odlučivanje tijela podložno je kontroli koja se provodi u svrhu zaštite zainteresirane osobe ili upisa po službenoj dužnosti (dozvola žalbe na upis u dijelu rješenja-uputa o pravnom lijeku).

2.2.1. Sudski postupak

Općinski i Trgovački sudovi kao sudovi prvoga stupnja u nadležnosti vođenja Zemljišnih knjiga i Sudskih registara pravnih osoba, vode postupke upisa. Zemljišnoknjižni postupak i postupak upisa u Sudski registar pokreće se na prijedlog stranaka (fizičkih i pravnih osoba), nadležnog tijela ili po službenoj dužnosti suda.

U zemljišnoknjižnom postupku stranke su predlagatelji upisa i osobe protiv kojih se izvršava upis, odnosno podnijeti zahtjev za zemljišnoknjižni postupak može ona osoba koja time stječe, mijenja ili gubi knjižno pravo. Podnijeti zahtjev za prijedlog upisa zabilježbe može podnijeti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe (na primjer, ovrhovoditelji i slično). Zemljišnoknjižni sudovi mogu po službenoj dužnosti pokrenuti samo određene postupke i provoditi upise koji su im zakonom dopušteni (na primjer postupci osnivanja, ispravke pogrešnog upisa, upisi brisanja zabilježbi). Nakon provedenog upisa, strankama u postupku se dostavlja rješenje o upisu s uputom o pravnom lijeku dozvoljene žalbe.

Upis u Sudski registar podnosi se nadležnom Trgovačkom sudu na propisanom obrascu Prijave za upis (NN 1/95) u najmanje dva primjerka, uz potrebnu dokumentaciju ovjerenu kod javnoga bilježnika. Postupak upisa je hitan i Trgovački sud je dužan obaviti upis u upisnik bez odgađanja ako utvrdi da je prijava ili zahtjev za upis osnovan. Rješenje o upisu donosi se u roku od 15 dana, osim u slučajevima nepotpune prijave kada sud zaključkom traži dopunu i to u roku od 30 ili 60 dana. Žalba na rješenje moguća je u roku od 8 dana drugostupanjskom Visokom trgovačkom sudu.

2.2.2. Upravni postupak

Postupanje tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, javno pravnih tijela u okviru svoga djelokruga u upravnim stvarima temeljem Zakona (NN 47/09), naziva se upravni postupak (upisi u Katastar nekretnina, Katastar zemljišta, Središnji obrtni registar i druge upisnike).

Stranke u upravnom postupku mogu biti fizičke i pravne osobe koje zahtjevom pokreću upravni postupak, ili upravno tijelo po službenoj dužnosti pokreće postupak protiv njih.

18

Za rješavanje u upravnom postupku u upravnim stvarima potrebno je utvrditi činjenično stanje i okolnosti koje su bitne za rješavanje. U postupku utvrđivanja činjenica potrebno se je pridržavati članka 47., stavak 2. Zakona (NN 47/09) koji glasi:

„Službena osoba koja vodi postupak pribavit će po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud“.

Iz citiranog članka proizlazi zaključak da se podatci iz upisnika za koje je tijelo javne vlasti nadležno, ne smiju tražiti od stranke u postupku . Te je podatke dužno pribaviti tijelo javne vlasti koje vodi postupak, ili drugo tijelo javne vlasti po službenoj dužnosti.

Međutim, u praksi se uglavnom izvadci o činjenicama iz raznih upisnika koje vode tijela javne vlasti (domovnice, izvodi iz matica,…), pribavljaju osobno i uz naplatu upravnih biljega. Ovakvim postupanjem nanosi se izravna šteta stranci u novcu i izgubljenom vremenu potrebnom za dobivanje izvadaka iz upisnika. Rijedak, ali dobar primjer o poštovanju spomenutog članka je Ministarstvo uprave, koje je omogućilo odgojno obrazovnim ustanovama pristup podatcima Državne matice (Knjiga rođenih i Knjiga državljana) na svojim internetskim stranicama (URL 7) u svrhu kompletiranja dokumentacije prilikom upisa učenika i studenata u svoje odgojno obrazovne ustanove.

Povezivanjem javnih upisnika tijelima javne vlasti i ostalim korisnicima podataka iz javnih upisnika ne bi bili potrebni izvadci, jer bi podatci iz povezanih upisnika u potpunosti zadovoljili sva materijalna načela registarskog materijalnog prava: načelo zaštite od nevaljanog upisa, načelo odgovornosti države za štetu, načelo jedinstvenosti, načelo potpunosti, načelo određenosti, načelo preglednosti i načelo trajnosti.

19

3. Osobe

Pravni subjekti građanskoga prava, kao nositelji prava i obveza, dijele se na fizičke (naravne) i pravne (jurističke) osobe. Da bi osobe mogle stupati u imovinskopravne odnose, moraju imati pravnu i poslovnu sposobnost.

Pravna sposobnost osobe je svojstvo biti nositeljem prava obveze, poslovna sposobnost osobe je svojstvo da se vlastitim očitovanjem volje stječu prava i obveze, a delikatna sposobnost osobe je svojstvo biti odgovoran za vlastita protupravna djelovanja.

Fizička osoba (engl. natural person) naziv je za živog čovjeka kao subjekta prava kojim se postaje rođenjem. Pravnu sposobnost čovjek stječe odmah po rođenju ili, po potrebi, pravna sposobnost se može prenijeti i na još nerođeno dijete (nasciturus). Poslovnu sposobnost u Hrvatskoj fizička osoba stječe s navršenih osamnaest godina. Prestanak fizičke osobe je u momentu smrti kada prestaje i pravna sposobnost (URL 26).

Pravna osoba (engl. legal person) je društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost. Pretpostavke za nastanak pravne osobe su: priznata pravna sposobnost, organizacijsko jedinstvo i imovina. Pravne osobe mogu nastati slobodnim udruživanjem, izravno s propisom i sustavom koncesije. Pravna sposobnost pravne osobe očituje se u pravnom dokumentu, ugovoru ili statutu, a poslovna sposobnost pravne osobe je u tijelima pravne osobe.

Osobe koje imaju pravnu sposobnost (fizičke i pravne) upisuju se u veliki broj javnih upisnika u Republici Hrvatskoj.

Izvorni upisnici za fizičke osobe i za njihova stanja su Državne matice, a izvorni upisnik za pravne osobe je Sudski registar. Uz izvorne upisnike fizičkih i pravnih osoba postoji još javnih upisnika u koje se upisuju podatci o fizičkim i pravnim osobama; za fizičke osobe npr. Obrtni registar, a za pravne osobe npr. Registar poslovnih subjekata. Sva četiri upisnika su predmet analize i upoznavanja u ovom radu.

20

3.1. Upisnik fizičkih osoba - Matice

Evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zaključenje braka i smrti, te drugi podatci o činjenicama utvrđenim Zakonom nazivaju se zajedničkim imenom Državne matice (NN 96/93).

Upisane činjenice u Državne matice uživaju zajednička načela upisnika: javnosti, istinitosti, zakonitosti i povjerenja i izvorni su upisnici fizičkih osoba.

Prema matičnim područjima koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske po prijedlogu Ministarstva uprave, za svako naseljeno mjesto vode se Državne matice.

O osobnim stanjima građana vode se tri vrste Državnih matica:

• matica rođenih, • matice vjenčanih, • matice umrlih.

Državne matice vode se u dva primjerka i to jedan kao izvornik (vodi se u analognom obliku pisan tintom na propisanom obrascu), a drugi primjerak ili parica (prijepis prvog primjerka), vodi se i u analognom i u elektroničkom obliku.

Podatci u elektroničkom obliku iz drugog primjerka dostavljaju se u Ministarstvo uprave. Državne matice zaključuju se na kraju svake kalendarske godine s posljednjim rednim brojem upisa te godine.

Rokovi upisa u Državne matice utvrđeni su zakonom:

a) u maticu rođenih upisuje se u roku od 18 dana za živorođeno dijete, odnosno u roku od 24 sata za mrtvorođeno dijete,

b) u maticu vjenčanih upisuje se na dan sklapanja braka, a razvodi i poništenje braka upisuje se u roku od 15 dana po pravomoćnosti rješenja,

c) u maticu umrlih upisuje se u roku od tri dana od nastupa smrti.

Temelji upisa u Državne matice su usmene ili pismene prijave osoba i nadležnih institucija te pravni dokumenti (presude, rješenja…).

Postoje dvije vrste upisa u Državne matice:

1. temeljni upisi – upisi činjenica rođenja u maticu rođenih, upis zaključenja braka u maticu vjenčanih i upisi činjenica smrti u maticu umrlih,

2. naknadni upisi – u matice se unose činjenice nastale nakon izvršenog temeljnog upisa, matični broj građana, usvojenje, prestanak braka, nestanak osobe...

Upise činjenica u Državne matice upisuje državni službenik – matičar- po prijavi i bez odgode, a potvrđuje se potpisom osobe koja prijavljuje te potpisom matičara.

Knjiga matice označuje se rednim brojem, a listovi moraju biti povezani vrpcom i zapečaćeni pečatnim voskom. Na naslovnici knjige je grb Republike Hrvatske i naziv Državne matice, a na prvoj stranici su upisani: naziv Republika Hrvatska, naziv županije, naziv Državne matice, naziv županijskog ureda, naziv matičnog

21

ureda, naziv matičnog područja, naziv mjesta unutar matičnog područja, datum prvog i posljednjeg upisa, potpis matičara i broj stranica koje sadrži knjiga matice.

Člankom 28. stavkom 4. Zakona (NN 96/93) propisana je obveza matičara da, nakon upisa prebivališta u bilo koju od Državnih matica, u roku od tri dana izvijesti o izvršenom upisu prebivališta nadležno tijelo državne uprave koje vodi evidenciju prebivališta (Ministarstvo unutarnjih poslova).

Upisi činjenica u Državne matice hrvatskih državljana nastalih činjenica u inozemstvu, temelje se na izvadcima inozemnih tijela. Izvadci inozemnih tijela moraju biti sastavljeni na propisanim obrascima, sukladni odredbama međunarodnih konvencija, odnosno sukladni propisima države u kojoj je izvadak izdan.

O činjenicama upisanim u Državne matice izdaju se izvadci i potvrde kao isprave trajne vrijednosti. Izvadci i potvrde izdaju se na propisanim obrascima na kojima je u sredini utisnut grb Republike Hrvatske i sadrže sve ili pojedine podatke upisane u Državne matice do vremena izdavanja izvatka ili potvrda.

Uvid u Državnu maticu rođenih moguć je preko matičnog broja na (URL 33).

Uništene ili nestale Državne matice obnavljaju se.

3.1.1. Povijest

Početak vođenja matičnih knjiga rođenih i vjenčanih u Katoličkoj crkvi propisan je još od Tridentskog koncila (1545.-1563. godine), a Rimskim obrednikom iz 1614. godine propisano je vođenje matice umrlih i stanja duša. Matične knjige u 17.stoljeću postale su i državna službena evidencija (URL 16).

Do 1945. godine matične knjige vodile su vjerske zajednice ovisno o teritorijalnoj jedinici kojoj su pripadale (župi, parohiji), i to prema vjerskim zajednicama za gotovo cijelo područje Hrvatske.

Zakonom o državnim matičnim knjigama iz 1946. godine uvele su se civilne matične knjige, a 1948. godine od župnih ureda prisilno su preuzete postojeće matične knjige. Matične knjige starije od 1860. godine predane su arhivima, a matične knjige nastale od 1860. godine pa nadalje preuzeli su mjesni odbori.

Zbirke matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća sadrže ukupno 2128 knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih, a čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu. Njihovo pretraživanje moguće je prema vrsti matične knjige (na primjer, knjiga rođenih, vjenčanih ili umrlih), po tipu knjige (prema konfesiji), ustanovi u kojoj se čuvaju, stvaratelju, mjestu i vremenu nastanka (URL 16).

Matične knjige su vrijedan i često korišten izvor podataka za proučavanje obiteljske povijesti.

22

3.1.2. Propisi

Vođenje Državnih matica uređeno je Zakonom i Pravilnikom o državnim maticama, te Naputkom za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih.

Zakon o državnim maticama (NN 96/93) temeljni je propis kojim se ispostavljaju i održavaju Državne matice. Donio ga je Sabor Republike Hrvatske na temelju Ustava Republike Hrvatske u listopadu 1993. godine, a na snazi je od 1. siječnja 1994. godine.

Pravilnikom o obrascima državnih matica, registru, izvadcima i potvrdama koji se izdaju na temelju Državnih matica (NN 202/03) propisan je izgled obrazaca i potvrda za izvatke iz Državnih matica i na snazi je od siječnja 1994. godine. Pravilnik o dopuni Pravilnika o obrascima državnih matica, registru, izvacima i potvrdama koje se izdaju na temelju Državnih matica uvodi podatak o osobnom identifikacijskom broju označen kraticom OIB (NN 138/08).

Naputkom za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih (NN 26/08) propisan je način rada u vođenju i čuvanju Državnih matica i spisa, ostvarivanje prava uvida u Državne matice i spise, način izdavanja izvadaka i potvrda iz Državnih matica te obnavljanju uništenih ili nestalih matica.

3.1.3. Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja

Ministarstvo uprave koje je osnovano temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN 77/09) nadležno je za praćenje osobnih stanja osoba u koje spadaju i Državne matice.

Poslove osobnih stanja osoba obavljaju županijski uredi, odnosno Gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove uprave - matični uredi. Upise u Državne matice obavljaju državni službenici – matičari.

U 2004. godini ukupno je upisano 218.697 upisa u Državne matice i knjige državljana. Oko četvrtina upisa u Državne matice (temeljni upisi, temeljni upisi iz inozemstva, upisi u knjige državljana), odnose se na Grad Zagreb (Slika 1).

23

Slika 1. Grafički prikaz udjela upisa u Državne matice po županijama i Grada

Zagreba (URL 7)

U Istarskoj županiji više od polovice upisa u Državne matice upisano je u Gradu Puli (Slika 2).

Slika 2. Grafički prikaz udjela upisa u Državne matice po gradovima u Istarskoj

županiji (URL 7)

Državne matice održavaju se upisom promjena i ispravkom pogrešaka upisanih činjenica u matice, temeljem prijave ili po službenoj dužnosti.

24

Sve promjene i pogreške nastale nakon zaključenja temeljnog upisa upisuju se u rubriku: Naknadni upisi i bilješke. Kod svakog naknadnog upisa stavlja se broj i datum odluke nadležnog državnog tijela na temelju kojeg se upis unosi u državnu maticu, osim ako matičar upis obavlja po službenoj dužnosti.

3.1.4. Sadržaj upisa

Upisi u Državne matice nastali u našoj zemlji odnose se na činjenice koje su se dogodile u godini upisa, upise iz inozemstva koji se odnose na činjenice rođenja, braka ili smrti nastalih ranijih godina koji nisu bili prijavljeni službenom razmjenom podataka, ili se pak radi o novoprimljenim hrvatskim građanima.

Subjekti upisa u Državne matice su fizičke osobe. O fizičkim osobama u Državne matice se upisuju njihova stanja.

U maticu rođenih za fizičke osobe upisuju se:

• podatci o rođenju: ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i sat rođenja, narodnost i državljanstvo,

• podatci o roditeljima: ime i prezime (za majku i djevojačko prezime), datum i mjesto rođenja, narodnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja,

• naknadni upisi: matični broj građana, osobni identifikacijski broj, smrt i druge promjene u matici.

U maticu vjenčanih upisuju se:

• podatci o ženiku: ime i prezime, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, matični broj građana, osobni identifikacijski broj, narodnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, dan, mjesec, godina i mjesto zaključenja braka, sporazumna izjava o prezimenu,

• podatci o nevjesti: ime i prezime, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, matični broj građana, osobni identifikacijski broj, narodnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, dan, mjesec, godina i mjesto zaključenja braka, sporazumna izjava o prezimenu,

• podatci o roditeljima ženika: ime i prezime, • podatci o roditeljima nevjeste: ime i prezime, • podatci o svjedoku: ime i prezime, prebivalište), • podatci o službenoj osobi pred kojoj je brak zaključen: ime i prezime, • podatci o matičaru: ime i prezime, • naknadni upisi: prestanak braka smrću, poništenje braka, razvod,

proglašenje nestalog ženika ili nevjeste, promjena imena i prezimena, naknadni ispravci grešaka.

U maticu umrlih upisuju se:

• podatci o umrloj osobi: ime i prezime, prezime prije zaključenja braka, spol, dan, mjesec, godina, sat i mjesto smrti, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, bračno stanje, narodnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana, osobni identifikacijski broj,

25

• podatci o bračnom partneru: ime i prezime, prezime prije zaključenja braka • podatci o roditeljima umrlog: ime i prezime, • podatci o osobi koja je prijavila smrt: ime i prezime, prebivalište, • naknadni upisi i ispravci grešaka: utvrđivanje identiteta leša, ukidanje

odluke o proglašenju osobe umrlom, …

3.1.5. Internetski preglednik upisanih činjenica

Državne matice su u potpunosti automatizirane; uspostavljena je centralna baza podataka i provedeno je umrežavanje matičnih ureda na centralni sustav Ministarstva uprave putem HITRONET-a.

Uvid u Državne matice moguć je na internetskim stranicama Ministarstva uprave (Slika 3).

Izrađeni su internetski servisi za građane i odgojno obrazovne sustave. Izvodi iz Državnih matica izdaju se iz centralne baze podataka.

Slika 3. Početna stranica internetskog preglednika uvida u Državne matice (URL

33)

3.2. Upisnik pravnih osoba – Sudski registar

Pravne osobe nastaju udruživanjem, a svoju pravnu i poslovnu sposobnost stječu upisom u Sudski registar.

Pravne osobe mogu biti:

• pravne osobe javnog prava (jedinice lokalne samouprave i uprave, javna poduzeća…),

• pravne osobe privatnog prava (trgovačka društva, udruženja građana…) • korporacije (dionička ili akcionarska društva…), • zaklade (za određenu svrhu namijenjena imovinska masa).

U ovom radu kao izvorni upisnik za pravne osobe obradit će se Sudski registar.

Sudski registar je javna knjiga u koju se upisuju podatci o pravnim osobama kao subjektima privatnog prava: trgovačkim društvima, trgovcima kao pojedincima, podružnicama inozemnih trgovačkih društava, zadrugama, gospodarskim interesnim udruženjima i izvorni je upisnik pravnih osoba.

26

Sudski registar se sastoji od: glavne knjige, registarskog uloška i zbirke isprava.

Glavna knjiga sastoji se od registarskih uložaka u koje se upisuju podatci o subjektu.

U registarski uložak upisuje se: matični broj subjekta (MBS), prijava za upis i promjena podataka.

Zbirka isprava registra sadrži bitnu dokumentaciju za upis podataka o subjektu.

Pretpostavke za upis u Sudski registar su:

• javno ovjerena prijava predlagatelja (subjekta) za upis, • isprava kojom se dokazuje istinitost i točnost podataka koji se upisuju u

glavnu knjigu u izvorniku i • postojanje zahtjeva s podatcima za koje je propisano da se upisuje u

Sudski registar.

Prijave za upis podnose se na propisanom obrascu u najmanje dva primjerka.

Prijave u Sudski registar, prema Pravilniku (NN 10/95), mogu se dostavljati i elektronskim putem od strane javnih bilježnika i drugih ovlaštenih osoba. Zaprimljene prijave za upis u Sudski registar poštuju prednost prvopodnesenog zahtjeva.

Zakonom (NN 1/95) je propisano kada je za uvid u zbirku isprava ili izdavanje ovjerenih preslika iz zbirke isprava potrebno dokazivanje pravnog interesa. Subjekti, državna tijela i javni bilježnici ne moraju dokazivati postojanje pravnog interesa.

3.2.1. Povijest

Trgovački sud ustrojen je 1869. godine kao poseban sud koji je djelovao kao zborni sud pri Sudbenom stolu u Zagrebu. Iste godine donesen je postupak pred trgovačko-mjedbenim sudovima (URL 17).

Zakonom o uređenju sudova iz 1929. godine Trgovački sud se uvrstio u redovne sudove, a Sudskim poslovnikom za sudove iz 1932. godine utvrđena je obveza vođenja upisnika: za sudsku upravu, parnice trgovačkih sudova, za stečajeve, za stvari po upisima u Trgovački registar, za oglašavanje.

Osnivanjem Državne arbitraže prema Zakonu o rješavanju državne arbitraže iz 1946. godine prestao je rad trgovačkih sudova, a Zakonom o privrednim poduzećima iz 1954. godine Državna arbitraža pretvorena je u privredne sudove. Privredni sudovi djelovali su kao okružni redovni sudovi za rješavanje predmeta i sporova u privredi.

Preuzimanjem podataka upisnika privrednih organizacija od Okružnog suda, od 1954. godine vodi se Sudski registar. Privredni sudovi su Zakonom o sudovima (NN 3/94) promijenili naziv u trgovačke sudove kako se i danas nazivaju.

27

U Hrvatskoj je danas ustrojeno trinaest prvostupanjskih trgovačkih sudova te Visoki trgovački sud u Zagrebu kao drugostupanjski. U prvostupanjskim sudovima vode se sudski registri pravnih osoba i drugih subjekata koji imaju sjedište na području nadležnosti suda.

Prvi upis u Sudski registar u elektronskom obliku izvršen je 1995. godine za subjekt: Zagrebačka banka“ d.d. MBS 080000026 (Marković 2006).

Baza podataka Sudskog registra projektirana je kao povijesna što omogućava izvode s povijesnim podatcima.

3.2.2. Propisi

Više različitih zakona i podzakonskih akata (pravilnika) uređuju obvezu upisa pravnih osoba u Sudski registar:

1. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93) člankom 4. uređuje da svojstvo pravne osobe trgovačko društvo stječe upisom u Sudski registar,

2. Zakon o sudskom registru (NN 1/95) uređuje učinak upisa, brisanja ili promjene podataka u Sudskom registru,

3. Pravilnik o načinu upisa u Sudski registar (NN 10/95), 4. Posebni propisi kojima zakonodavac propisuje obvezu upisa u Sudski

registar su: Zakon o ustanovama, Zakon o zadrugama i Zakon o osiguranju.

3.2.3. Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja

Sudski registar vode trgovački sudovi (zovu se i registarski sudovi) koji su odgovorni za vjerodostojnost provedenog upisa i čuva se trajno.

Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje: oblik Sudskog registra, način vođenja Sudskog registra, sadržaj, oblik i način popunjavanja prijave za upis, osiguranje, uporabu i čuvanje sadržaja upisanih podataka.

Registarski sud vodi paricu glavne knjige na računalu, a prema odredbi Ministarstva pravosuđa čuva se kao državna tajna.

3.2.4. Sadržaj upisa

Subjekti upisa u Sudski registar su pravne osobe za koje je to zakonom određeno:

• javno trgovačko društvo, • komanditno društvo (društvo osoba), • gospodarsko interesno udruženje, • dioničko društvo, • društvo s ograničenom odgovornošću, • trgovac pojedinac, • ustanova, • zajednica ustanova, • zadruga, • savez zadruga, • društvo za uzajamno osiguranje,

28

• glavna podružnica inozemnog osnivača, • druge osobe za koje je zakonom propisan upis u Sudski registar.

Pravne osobe upisom u Sudski registar dobivaju svoj registarski broj (broj pod kojim je pravna osoba upisana u upisnik).

U Sudski registar se o subjektima upisuju podatci i promjene tih podataka propisane Zakonom:

• matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj, • naziv pravne osobe / skraćeni naziv, • sjedište (poslovna adresa), • djelatnost pravne osobe, • članovi društva: ime i prezime osobe, datum rođenja, prebivalište osobe, • pravni odnosi (pravni oblik, osnivački akti, statut,…), • pravno ustrojbeni oblik, • datum usvajanja osnivačkog akta, • podatci o podružnicama, • razlog za prestanak, • stečaj, likvidacija, ostale odluke suda, • prestanak pravne osobe, • ostali podatci: datum i vrijeme upisa u registarski sud, broj rješenja, ime i

prezime suca, matični broj odgovornog člana subjekta, datum pravomoćnosti rješenja, redni broj i datum izdavanja isprave na kojoj se temelji upis, zabilježbe i drugi propisani podatci.

U Sudski registar upisuju se i podružnice (dio matične pravne osobe s izdvojenim mjestom rada) pod istim matičnim brojem, uz dodatak podbroja počevši od 001.

3.2.5. Internetski preglednik upisanih činjenica

Baza podataka formirana je na način da jednom upisani podatak u glavnu knjigu Sudskog registra uvijek ostane upisan, te je na taj način omogućen povijesni ispis izvatka (načelo trajnosti). Uvid u Sudski registar putem Interneta ostvaren je 1995. godine. Pretraživanje upisnika moguće je pomoću matičnog broja ili naziva subjekta. Temeljni podatci, predmet poslovanja, temeljni kapital, prokuristi, članovi uprave-likvidatori su podatci pravne osobe koji su vidljivi putem internetskog preglednika (Slika 4).

29

Slika 4. Sudski registar na Internetu (URL 1)

Podatci na internetskim stranicama istovjetni su s podatcima upisanim kod nadležnoga trgovačkog društva ako su ispravno upisani u bazu podataka.

Službeni izvadak iz Sudskog registra moguće je dobiti samo u nadležnom trgovačkom sudu.

3.3. Ostali upisnici pravnih i fizičkih osoba

Postoji veliki broj upisnika fizičkih i pravnih osoba koji su formirani kao integralne baze podataka koje su dostupne javnosti u cijelosti, ili pak uz ograničeni pristup (potrebna registracija).

Za potrebe analize upisnika u ovom radu ukratko će se opisati upisnici:

• za fizičke osobe: Obrtni registar, Upisnik znanstvenika, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, Upisnik šumoposjednika, Evidencija prijave prebivališta i boravišta građana,

• za pravne osobe: Registar poslovnih subjekata, Udruge kao udruženja pravnih i fizičkih osoba koje imaju oblik pravne osobe i Upisnik znanstvenih organizacija.

30

3.3.1. Obrtni registar

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe u svrhu ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrti se upisuju u Obrtni registar (NN 49/03) koji vodi registarsko tijelo (nadležni županijski uredi, ured Grada Zagreba).

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoju korist i na svoj račun. Zakonom o obrtu (NN 49/03) propisani su opći i posebni uvjeti za obavljanje obrta koje fizička osoba kao subjekt kod otvaranja obrta mora zadovoljavati. Pravilnikom o obliku i načinu vođenja obrtnog registra (NN 58/09) propisan je način upisa fizičkih osoba u Obrtni registar i način vođenja Obrtnog registra.

Obrtni registar vodi registarsko tijelo po registarskim ulošcima u elektronskom i analognom obliku. U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva središnja je baza Obrtnog registra koja sadrži podatke upisane u registarska tijela i dostupna je građanima i tijelima državne uprave (Slika 5).

Slika 5. Početna stranica internetskog preglednika Središnjeg obrtnog registra

(URL 22)

Upis u Obrtni registar započinje prijavom upisa vlasnika (fizičke osobe) na propisanom obrascu s podatcima potrebnim za registraciju obrta, na osnovu kojih se u upravnom postupku donosi rješenje o upisu. Nakon upisa svaki subjekt dobiva svoj registarski uložak i broj registarskog uloška.

Obrtni registar sastavljen je od registarskih uložaka u kojima su prijave za upis, rješenja o upisu i izvadak iz Obrtnog registara, prilozi i dokazi za upis.

31

U Obrtni registar upisuju se podatci o:

• vlasniku obrta, • obrtu, i • matični broj obrta.

O vlasniku obrta kao fizičkoj osobi upisuju se ovi podatci:

• ime i prezime osobe, • jedinstveni matični broj, • osobni identifikacijski broj, • datum i mjesto rođenja, • zanimanje, • adresa prebivališta: naselje, grad/općina, ulica i kućni broj poštanski

broj, • broj telefona.

O obrtu se upisuju podatci:

• naziv obrta, • skraćeni naziv obrta, • sjedište obrta: naselje, ulica i kućni broj, poštanski broj, grad/općina, • vrsta obrta: povlaštena, nepovlaštena, • obavljanje obrta: sezonski, tijekom cijele godine, • o stručnoj osobi (ako je obrt vezan): vlasnik ortak, djelatnik, • djelatnost obrta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD).

Matični broj obrta sastavljen je od osam znamenaka, a dodjeljuje se u momentu izrade registarskog uloška. Matični broj obrta počinje uvijek s brojem 9, a jednom dodijeljeni matični broj ne smije se ponovo dodijeliti.

Upisani podatci u Obrtnom registru mogu se tiskati u obliku ovjerenog izvatka iz Obrtnog registra koji sadrži sve bitne podatke o obrtu. Izvadci se mogu napraviti kod bilo kojeg registarskog tijela (bez obzira na sjedište obrta). Podatci jednom upisani u upisnik ostaju vidljivi i nakon izmjena i dopuna podataka na zahtjev vlasnika (načelo trajnosti).

Osobe koje su ovlaštene za vođenje Obrtnog registra u registarskim tijelima imaju pravo pristupa svim podatcima, a za promjenu podataka upisnika imaju ovlaštenje samo zaposlenici nadležnog registarskog tijela.

Javnosti su podatci dostupni samo u onom opsegu koje je propisalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, i to kao: ovlašteni vanjski korisnici i ostali javni korisnici. U ovlaštene vanjske korisnike spadaju: osobe zaposlene u tijelu državne uprave ili obrtničke komore, odvjetnici, javni bilježnici ili bilo koja druga osoba koja ima ovlaštenje.

32

3.3.2. Upisnik znanstvenika

Upisnik znanstvenika baza je podataka o svim osobama koje bave znanstvenim radom u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03). Osnovan je u svrhu sustavnog praćenja i izrade analize cjelokupnoga znanstvenog potencijala u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa vodi Upisnik znanstvenika u elektronskom obliku prema Pravilniku o upisu znanstvenika (NN 72/04), koji je donio Ministar znanosti , obrazovanja i športa.

Zahtjevom za upis kojem se prilaže dodatna dokumentacija (dokaz o hrvatskom državljanstvu, odluka o izboru u zvanja, odnosno o dodjeli počasnog zvanja i dokaz o stečenom doktoratu) pokreće se postupak upisa. Upis znanstvenika u upisnik provodi se na temelju odluke o izboru u zvanje. Promjene u Upisniku znanstvenika provode se temeljem zahtjeva za promjenom uz priloženu potrebnu dokumentaciju. Sastavni dio upisnika je i zbirka isprava u kojoj se nalazi cjelokupna dokumentacija temeljem koje se izvršio upis.

Subjekti upisa u Upisnik znanstvenika su fizičke osobe (NN 72/04):

• znanstvenici izabrani u znanstvena zvanja znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika,

• nastavnici izabrani u znanstvena–nastavna zvanja ili umjetničko – nastavna zvanja docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora,

• osobe izabrane u suradnička zvanja asistent i viši asistent, • osobe koje su stekle akademski stupanj doktora znanosti.

Osoba koja se upiše u Upisnik znanstvenika dobije svoj matični broj upisa, koji je ujedno i identifikacijski broj koji omogućuje upisivanje i pohranu objavljenih radova u bazu podataka Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI).

Za fizičke osobe koje se upisuju u Upisnik znanstvenika, prema Pravilniku (NN 72/04), upisuju se:

• osobni podatci: prezime i ime, očevo ime, djevojačko prezime, datum rođenja, država rođenja, matični broj građana, osobni identifikacijski broj, državljanstvo, narodnost, mjesto stanovanja, ulica i kućni broj zgrade, grad / općina, telefon, mobitel i e - pošta,

• podatci o zaposlenju: o sadašnje zaposlenje: naziv ustanove, adresa ustanove (ulica i

broj, grad/općina), datum zaposlenja, naziv odjela / zavoda i funkcija,

o ranija kretanja u službi: naziv ustanove, trajanje zaposlenja (u godinama),

• podatci o školovanju: o diplomski sveučilišni studij: naziv visokog učilišta, grad, datum

diplomiranja, stručni naziv, znanstveno područje / polje, o doktorat znanosti: naziv visokog učilišta, grad, tema doktorske

disertacije, datum obrane i znanstveno područje/polje,

33

o za kvalifikacije stečene u inozemstvu: naziv inozemne visokoškolske ustanove, datum stjecanja i akt o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije u Republici Hrvatskoj,

• podatci o zvanju: zvanje, ustanova, datum izbora, rok za reizbor ili izbor u više zvanje, znanstveno područje, polje i grana,

• podatci o znanstvenoj aktivnosti: znanstveno područje, polje, grana, • podatci o nastavnoj aktivnosti: naziv predmeta i kolegija, • podatci o znanju stranih jezika, • članstva u HAZU (redovni član, član suradnik ili dopisni član) ili drugim

odgovarajućim akademijama u inozemstvu, • nagrade za postignute rezultate u znanstvenome radu, • znanstvena i stručna usavršavanja (duže od godine dana) u inozemstvu, • sudjelovanja u znanstvenim projektima odobrenim od Ministarstava, • sudjelovanja u izradi drugih znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu, • podatci o članstva i funkciji u domaćim i međunarodnim organizacijama i

društvima, • članstva u uredništvima.

Pristup Upisniku znanstvenika imaju samo djelatnici Ministarstva: za potrebe svoga rada sva zakonom utvrđena tijela Ministarstva; Nacionalno znanstveno vijeće, Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, Znanstveno vijeće Ministarstva, Znanstvena područna vijeća, kao i različite prosudbene skupine Ministarstva. Izvode iz upisnika dobiju osobe koje su upisane u upisnik temeljem zahtjeva. Ostalim pravnim i fizičkim osobama koje dokažu svoj pravni interes, ovjereni izvod se izdaje na temelju zahtjeva nakon odobrenja od Ministarstva. Prema imenu i prezimenu te datumu rođenja moguće je saznati matični broj pod kojim je znanstvenik upisan (Slika 6).

Slika 6. Pretraživanje Upisnika znanstvenika (URL 20)

Brisanje iz upisnika provodi se temeljem odluke ovlaštenoga matičnog odbora o oduzimanju znanstvenog zvanja.

34

3.3.3. Registar poslovnih subjekata

Registar poslovnih subjekata integrirana je baza podataka svih poslovnih subjekata koji su registrirani na trgovačkim sudovima na području Hrvatske.

Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata razvrstanih prema djelatnostima, temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN 98/94), Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti-NKD 2002. (NN 80/07), Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN 13/03) i Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti-NKD 2007. (NN 58/07).

U Registar poslovnih subjekata upisuju se:

• fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, • pravne osobe, • tijela državne vlasti, • tijela državne uprave, • jedinice lokalne samouprave (NN 98/94).

Prema nacionalnoj klasifikaciji NKD-u 2007. svi se subjekti razvrstavaju po djelatnostima.

Državni zavod za statistiku svakom poslovnom subjektu dodjeljuje matični broj subjekta, koji je stalna oznaka svakog poslovnog subjekta. Matični broj se upotrebljava kod raznih statističkih istraživanja i obvezan je u razmjeni podataka sa sudovima, tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne samouprave i svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Registarski broj subjekta dodijeljen je u sudskom ili drugom registarskom tijelu.

Za svaki subjekt upisa upisuju se podatci o:

• posebnom registru: registarsko tijelo, registarski broj, datum upisa u registar,

• nazivu: puni pravnog subjekta i skraćeni naziv pravnog subjekta • sjedištu: općina/grad, naselje, ulica, kućni broj, šifra statističkog

kruga, poštanski broj, poštanski pretinac, telefon i telefaks, • broju žiro računa, • registarskom broju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

(HZMO), • pravnom ustrojbenom obliku, • obliku vlasništva, • glavnoj djelatnosti: prijedlog djelatnosti poslovnog subjekta,

djelatnost koju je utvrdio državni zavod za statistiku, • promjeni: vrsta promjene, datum prijave, • financijskom pokazatelju poslovanja.

Registar poslovnih subjekata sastoji se od jedinstvene baze podataka i kartoteke (NN 80/07). Baza podataka vodi se na računalu za svaki poslovni subjekt i njegove dijelove, a kartoteka sadrži dosjee poslovnih subjekata. Dosjei sadrže zaprimljenu dokumentacija dostavljenu uz zahtjev za razvrstavanje.

35

Državni zavod za statistiku izdaje poslovnom subjektu obavijest o razvrstavanju, koja sadrži podatke o: nazivu poslovnog subjekta, sjedište i adresa poslovnog subjekta, pravno ustrojbeni oblik prema Zakonu o trgovačkim društvima (NN 111/93), naziv djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji NKD-u 2007. i matični broj poslovnog subjekta.

Pretraživanje podataka iz baze registra moguće je na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (Slika 7).

Slika 7. Početna stranica registra poslovnih subjekata (URL 24)

Baza podataka poslovnih subjekata dostupna je putem pretraživanja i na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore (URL 25), pojedinačnim pretraživanjem za osobne svrhe. Izvode za veću količinu podataka iz baze Registra poslovnih subjekata, moguće je dobiti tek nakon odobrenja Hrvatske gospodarske komore.

3.3.4. Registar udruga

Udruga je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se udružuju radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, pa može biti: ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna i udruga iz uvjerenja, ali bez namjere stjecanja dobiti (NN 88/01).

Registar udruga je baza podataka o udrugama. Upis udruge u upisnik je dobrovoljan i provodi se prema zahtjevu osnivača udruge. Udruga stječe svojstvo pravne osobe upisom u Registar udruga. Udruga vodi popis svojih članova, a njome upravljaju članovi udruge neposredno ili putem izabranih predstavnika u tijelima udruge, na način propisan Statutom.

Zakon o udrugama (NN 88/01) i Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Registara udruga Republike Hrvatske i Registara stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN 11/02) temeljni su propisi za Registar udruga. Ministarstvo uprave nadležno je tijelo za Registar udruga.

36

Registar udruga u elektroničkom obliku vode uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradski ured za opću upravu grada Zagreba i jedinstven je za sve udruge. Pristup Registru udruga je javan i moguć na internetskoj stranici Ministarstva uprave (Slika 8).

Slika 8. Početna stranica internetskog pristupa Registru udruga (URL 31)

Udruga podnosi zahtjev za upis nadležnom tijelu državne uprave prema sjedištu udruge. Zahtjevu za upis u Registar udruga prilaže se: zapisnik o radu i odlukama osnivačke Skupštine, odluka o pokretanju postupka o upisu u Registar udruga, Statut udruge, popis osnivača, osobna imena osoba za zastupanje, izvod iz Sudskog registra za pravne osobe-osnivača udruge, suglasnost za obavljanje djelatnosti ureda državne uprave i preslika osobne iskaznice osnivača.

Nadležan ured državne uprave donosi rješenje o upisu udruge u Registar udruga.

Registar udruga se sastoji od:

• registarskih uložaka za svaku udrugu koja ima svoj broj registarskog uloška koji je ujedno i registarski broj udruge,

• zbirke isprava.

Subjekti upisa u Registar udruga su fizičke i pravne osobe. Za svaki subjekt upisa u Registar udruga u registarskom ulošku vode se sljedeći podaci:

• registarski broj udruge,

37

• datum upisa, • datum održavanja Skupštine, • datum donošenja odluke o pokretanju postupka za upis u Registar

udruga, • datum donošenja Statuta, • naziv udruge, • skraćeni naziv, • adresa sjedišta udruge: mjesto, ulica i kućni broj, • ciljevi i djelatnosti udruge, • osobna imena osoba za zastupanje (ime i prezime), • svojstva osoba za zastupanje, • promjene u :osobama za zastupanje, nazivu, sjedištu, adresi sjedišta, • zabrana djelovanja udruge, • prestanak postojanja udruge.

Zbirka isprava vodi se za svaku udrugu upisanu u Registar udruga. U njoj se pohranjuju: rješenja o upisu u Registar udruga, obrazac zahtjeva za upis, zapisnik o radu osnivačke skupštine, odluka o pokretanju postupka za upis u upisnik, ovjereni Statut udruge, popis osnivača i osoba za zastupanje udruge, izvod iz Sudskog registra za pravnu osobu osnivača udruge, rješenje o upisu promjena u registru udruga i drugi akti koji se prilažu ili donose u postupku upisa promjena u Registru udruga (NN 11/02).

3.3.5. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Poljoprivredno gospodarstvo je proizvodno-gospodarska jedinica formirana kao trgovačko društvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, seljačko gospodarstvo, obrt ili zadruga i registrirano je za poljoprivredne djelatnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i ustanove za pružanje usluga u poljoprivredi prema Zakonu (NN 149/09) vode upisnike fizičkih i pravnih osoba koje se bave poljoprivrednom djelatnošću:

• Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

• Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi, • Upisnik proizvođača povrća, • Upisnik uzgajivača životinja.

Zakon o poljoprivredi (NN 149/09) temeljni je propis za osnivanje i vođenje upisnika, a Pravilnik o upisu poljoprivrednih gospodarstava (NN 128/02) propisuje način i uvjete vezane za upis u upisnike.

Poljoprivredna gospodarstva u upisnik se upisuju u nadležnim uredima državne uprave koji su nadležni za poslove poljoprivrede obzirom na sjedište. Upisani podatci objedinjavaju se u središnjoj bazi podataka o poljoprivrednim gospodarstvima, a koriste se u svrhu provedbe mjera poljoprivredne politike te za potrebe ispitivanja Državnog zavoda za statistiku. U Upisnike poljoprivrednih gospodarstava upisuju se ovi podatci:

38

a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) upisuju se: • podatci o nositelju: prezime i ime, matični broj, osobni

identifikacijski broj, datum rođenja, mjesto rođenja, država rođenja, spol, radna aktivnost, stupanj obrazovanja,

• članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, • sjedište obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva: ulica, kućni

broj, naselje, općina / grad, županija, poštanski broj, telefon, faks, e - pošta,

• bankovni račun: ime banke, ime podružnice banke, račun banke, račun nositelja,

• podatci o članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva: prezime i ime, matični broj, osobni identifikacijski broj, datum rođenja, mjesto rođenja, država rođenja, spol, radna aktivnost,

b) za trgovačko društvo / zadrugu / obrt upisuju se: • podatci o nazivu društva, • matični broj i osobni identifikacijski broj, • broj uposlenika, • sjedište tvrtke: ulica, kućni broj, općina/grad, županija, poštanski

broj, telefon, faks, e - pošta, • podaci o odgovornoj osobi: prezime i ime, matični broj, osobni

identifikacijski broj, datum rođenja, mjesto rođenja, država rođenja, spol, ulica, kućni broj, općina/grad, županija, poštanski broj,

• podatci o računu tvrtke: ime banke, ime podružnice banke, račun banke, žiro račun tvrtke.

Matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) je broj koji se dobiva upisom u upisnik i služi u međusobnom povezivanju upisnika.

Za održavanje ažurnog stanja upisnika, poljoprivredna gospodarstva dužna su u roku od mjesec dana prijaviti svaku promjenu o:

• nositelju, • prebivalištu nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, • o upisu novih članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, • promjenu podataka u Obrtnom registru, • promjenu podataka u Sudskom registru, • promjenu u bankovnom računu, • promjenu u posjedu (katastarska kultura, katastarska izmjera, zakup i

slično), • promjenu u količini stoke.

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je alfanumerička baza podataka i nema pristupa Internetom. Međutim, obvezom upisa obiteljskih gospodarstava u ARKOD sustav koji je uspostavljen temeljem prostornih podataka u elektroničkom grafičkom obliku, ovaj upisnik ima svoj internetski pristup (Slika 9).

39

Slika 9. Mogući pristup Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (URL 32)

3.3.6. Upisnik znanstvenih organizacija

Upisnik znanstvenih organizacija jedan je od tri upisnika (ostala dva: Upisnik znanstvenika, Upisnik visokih učilišta) koje vodi Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa je temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) propisao Pravilnik o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih učilišta (NN 72/04). Pravilnik propisuje ustroj i način vođenja Upisnika znanstvenih organizacija, postupak upisa i brisanja iz upisnika, sadržaj obrazaca za podnošenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika.

Upisnik znanstvenih organizacija vodi se u elektroničkom obliku sukladno Zakonu (NN 123/03), a u njega se upisuju:

• pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost (visoko učilište, javni znanstveni institut, znanstveni institut i druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost) i

• ustanove koje su od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku (Leksikografski zavod „Miroslav Krleža, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti“).

40

U Upisnik znanstvenih organizacija, temeljem zahtjeva o upisu, upisuju se:

1. opći podatci o znanstvenoj organizaciji: • matični broj upisa u Sudski registar, • naziv, engleski naziv, kratica naziva, • sjedište: mjesto, poštanski broj, ulica, kućni broj, telefon, telefaks

e - pošta URL, • vrsta ustanove, • sastavnica sveučilišta (naziv sveučilišta), • banka i žiro račun, • broj registra korisnika državnog proračuna, • privatna ili javna znanstvena organizacija,

2. podatci o čelniku znanstvene organizacije: • ime, • prezime, • titula, • funkcija, • jedinstveni matični broj građana, • osobni identifikacijski broj, • matični broj iz Upisnika znanstvenika, • datum stupanja na funkciju, • trajanje mandata,

3. podatci o osnivanju znanstvene organizacije: • naziv osnivača, • pravni prednici znanstvene organizacije, • sjedište: mjesto, poštanski broj, ulica i kućni broj, • akt osnivanja: naziv, broj i datum, • datum početka rada,

4. djelatnost prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: šifra i naziv, 5. znanstvena područja i polja u kojima se obavlja djelatnost,

• naziv znanstvenog područja, • šifra i naziv polja,

6. dopusnica za početak obavljanja djelatnosti znanstvene organizacije: broj i datum dopusnice (dopusnica je konačni upravni akt kojom znanstvene organizacije upisuju obavljanje svoje djelatnosti u Sudski registar),

7. podatci o zaposlenicima koji su upisani u Upis znanstvenika (ime i prezime, zvanje i zanimanje),

8. podatci o ostalim zaposlenicima (ime i prezime, zvanje i zanimanje), 9. podatci o djelatnicima koji obavljaju znanstvenu djelatnost u drugim

pravnim osobama (ime i prezime, matični broj iz upisnika znanstvenika).

Dopusnica je temelj za upis znanstvenih organizacija u upisnik, a upisana u upisnik znanstvena organizacija dobiva svoj matični broj upisa.

Zahtjev za upis promjene podataka u upisniku podnosi ovlaštena osoba za zastupanje znanstvene organizacije u roku od mjesec dana, na propisanom obrascu Pravilnika (NN 72/04).

41

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdaje službene izvatke i odluke o brisanju iz Upisnika znanstvenih organizacija. Upisnik nije dostupan na Internetu.

3.3.7. Upisnik šumoposjednika

Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te se njima, obzirom na općekorisne funkcije šuma, na poseban način upravlja i gospodari (NN 140/05). Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, korištenje i zaštitu šuma i šumskih zemljišta, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture. Hrvatske šume d.o.o. (Trgovačko društvo), ostale pravne osobe koje koriste šume i šumoposjednici gospodare nad šumama.

Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske osniva i vodi Upisnik šumoposjednika, a koriste ga Šumsko savjetodavne službe, tijela javne vlasti, pravne i fizičke osobe u skladu s dozvoljenom razinom pristupa. Podatci iz upisnika koriste se za provedbu mjera šumske politike i za vođenje statistike u Ministarstvu.

Na temelju Zakona o šumama (NN 140/05) donesen je Pravilnik o upisniku šumoposjednika (NN 69/06) kojim je propisan izgled, oblik i sadržaj obrasca za upis te način vođenje upisnika. Šume mogu biti u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba.

Upisnik šumoposjednika je baza podataka o šumoposjednicima i njihovim šumskim posjedima, smještena u Ministarstvu regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske.

U Upisniku šumoposjednika vode se podatci o:

• šumoposjedniku: ime i prezime, jedinstveni matični broj, osobni identifikacijski broj, datum, država i mjesto rođenja, završeno obrazovanje, radna aktivnost, šumarsko obrazovanje,

• prebivalištu šumoposjednika: ulica i kućni broj, poštanski broj, mjesto, telefon, broj faksa i e - pošta,

• računu šumoposjednika: ime banke, ime podružnice banke, račun šumoposjednika, obveznik poreza na dohodak,

• šumskom posjedu ili vlasništvu: ime katastarske općine, broj katastarske čestice, broj lista katastarskog plana, katastarska kultura-šuma, gospodarska jedinica, površina katastarske čestice, udio suposjedništva ili suvlasništva i odgovarajući model (minirana šuma, radno nedostupna, ostalo).

Upisi i promjene u Upisniku šumoposjednika provode se temeljem zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu, uz dostavu potrebne dokumentacije: preslika osobne iskaznice, posjedovni list za katastarske čestice koje se prijavljuju, vlasnički list ili ugovor o zakupu, potvrda obveznika PDV-a i preslika kartice bankovnoga računa. Upisani šumoposjednik dobiva od Ministarstva rješenje o dodjeli matičnog identifikacijskog broja šumoposjednika i iskaznicu šumoposjednika. internetski pristup podatcima nije moguć.

Šumoposjednik se iz upisnika briše u slučaju smrti ili ako sam zatraži ispis.

42

3.3.8. Evidencija prijave prebivališta i boravišta

Fizičke osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo i stanuju na području Republike Hrvatske (građani), imaju svoje prebivalište, a mogu imati i boravište (NN 53/91).

Prebivalište je mjesto u kojem građanin stalno živi i ima osigurano stalno stanovanje, useljiv stan u svome vlasništvu, u najmu ili po nekoj drugoj pravnoj osnovi.

Boravište građana je mjesto u kojem građanin trajnije boravi ili u kojem se građanin zadržava do trideset dana.

Ministarstvo unutarnjih poslova, hrvatska policijska uprava ili policijska stanica utvrđuje prebivalište ili boravište, koje su građani dužni prijaviti putem prijave ili odjave prebivališta na propisanom obrascu.

O prebivalištu i boravištu te promjenama adresa, nadležno tijelo (hrvatska policijska uprava ili policijska stanica) vodi zasebnu evidenciju ili se vodi u evidenciji o izdanim osobnim kartonima.

Podatke iz evidencije o prebivalištu, boravištu i promjenama adresa nadležno tijelo izdaje na zahtjev drugih tijela javne vlasti, pravnih osoba i građana (URL 21).

Evidencija o prijavi prebivališta i boravišta sadrži podatke koji su sadržani u Obrascu 1, koji se ispunjava kod prijave (NN 54/91):

• matični broj građana MBG, • osobni identifikacijski broj OIB, • ime i prezime, • rođeno prezime, • ime jednog roditelja, • dan, mjesec, godina, mjesto i općina rođenja, država rođenja za osobe

rođene izvan Republike Hrvatske, • nacionalna pripadnost, • zanimanje, • školska sprema, • mjesto i adresa stanovanja (mjesto, općina, ulica i kućni broj) odakle

građanin dolazi, • mjesto i adresa stanovanja (mjesto, općina, ulica i kućni broj) na koje se

građanin prijavljuje, • ime i prezime, sjedište stanodavca kod kojeg se prijavljuje prebivalište,

promjena adrese stanovanja ili boravište, • datum odlaska iz mjesta boravišta, • datum podnošenja prijave ili odjave.

Promjene u imenu i prezimenu, rođenju i smrti građanina, po službenoj dužnosti nadležni matični ured dostavlja nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj stanici.

43

4. Stvari

Stvari su tjelesni dijelovi prirode različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu. Stvari su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, prostorno su ograničeni, postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. Stvari su objekt stvarnog prava, činidbe obveznog, a imovina nasljednog prava (NN 91/96).

Stvari se po prirodi svojega svojstva dijele na: nepokretne i pokretne stvari, zamjenljive i nezamjenljive, potrošne i nepotrošne stvari, djeljive i nedjeljive stvari.

Nepokretne stvari (nekretnine) su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru, a da im se pri tom ne poremeti bit ili struktura.

Pokretne stvari (pokretnine) su one stvari koje mogu mijenjati položaj u prostoru, a da se pri tome ne uništi njihova bit ili supstanca, odnosno da se ne promijeni struktura stvari (zrakoplovi, plovila, poljoprivredni strojevi,…).

O pokretnim i nepokretnim stvarima tijela javne vlasti vode niz javnih upisnika. Neki od tih upisnika analizirat će se u ovom radu, prvenstveno izvorni upisnici: Katastar zemljišta i Katastar nekretnina, zatim i Registar prostornih jedinica, Arkod i Katastar vodova.

4.1. Upisnici nekretnina - Katastar

Katastar je na česticama utemeljen zemljišni informacijski sustav koji sadrži zapise o interesima na zemljištu (na primjer prava, ograničenja i obveze). U pravilu sadrži položaj zemljišnih čestica povezan s drugim zapisima koji opisuju prirodu interesa, vlasništvo ili upravljanje, često vrijednost čestice i poboljšanja na njoj. Može biti uspostavljen za porezne potrebe (vrednovanje i pravedno oporezivanje), pravne potrebe (kupoprodaja) i kao podrška upravljanju korištenja zemljišta (prostorno planiranje i druge upravne svrhe), a omogućava održivi razvitak i zaštitu okoliša (FIG 1995).

U hrvatskom sustavu za upis nekretnina i prava nad njima uspostavljena su dva temeljna upisnika: Katastar nekretnina (Katastar zemljišta) i Zemljišna knjiga.

Najvažnija zadaća ovih upisnika danas je uspostava sigurnosti u pravnom prometu nekretnina i zaštita prava upisanih u upisnike, jer upisano zemljište jamči sigurnost vlasništva i drugih prava nad zemljištem.

U novije vrijeme osnovani su razni upisnici koji se zovu katastrima i svi se temelje na podatcima Katastra zemljišta. Tako pored Katastra nekretnina (zemljišta), postoji Katastar vodova, Katastar šuma, Pomorski katastar, Katastar pčelinjih paša, Vinogradarski katastar,...

44

4.1.1. Katastar zemljišta

Katastar zemljišta je evidencija o zemljištu (NN 16/74) koja je namijenjena gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama (potrebe fizičkih i pravnih osoba), osnovana s primarnom svrhom oporezivanja prihoda od zemljišta.

Katastar zemljišta je sadržavao podatke o zemljištu u pogledu njegovog položaja, površine, oblika, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, korisnika i katastarskog prihoda.

Dio zemljišta koji se iskorištava na isti način i pripada istom korisniku, nazivao se katastarskom česticom. Katastarska čestica označena je brojem te imenom katastarske općine u kojoj se nalazi. Položaj i oblik katastarske čestice prikazan je na katastarskom planu.

Podatci katastra od interesa su za Republiku Hrvatsku i javnoga su karaktera (načelo javnosti), te je moguće ostvariti uvid i dobiti informacije o relevantnim činjenicama. Isprave o činjenicama koje proizlaze iz Katastra su javne isprave i uživaju javnu vjeru (načelo povjerenja), te su sastavni dio javnih isprava kojima tijela javne vlasti rješavaju o pravima na nekretninama.

Katastarski poslovi obuhvaćaju vođenje i održavanje katastarskog operata, održavanje podataka o katastarskim prostornim jedinicama, prihvaćanje parcelacijskih i drugih elaborata izrađenih u svrhu provedbe promjena podataka o katastarskim česticama, zgradama i drugim građevinama, dostavljanje podataka zemljišnoknjižnom sudu, čuvanje i korištenje podataka.

Upisnik Katastra zemljišta postupno se prilagođava Katastru nekretnina na način da će se postupno formirati posjedovni listovi koji odgovaraju zemljišnoknjižnim ulošcima te upisivanjem nositelja prava na nekretninama u posjedovne listove (NN 16/07).

Sadržaj Katastra zemljišta je:

• tehnički dio: listovi katastarskoga plana, detaljne skice izmjere, zapisnik o omeđivanju granica katastarske općine, popisi koordinata i apsolutnih visina stalnih geodetskih točaka na kojima su prikazane katastarske čestice sa svojim određenim položajem i oblikom i

• knjižni dio: popisi katastarskih čestica, posjedovni listovi, sumarnik posjedovnih listova, pregledi po katastarskim kulturama, abecedni popis posjednika, popis promijenjenih posjedovnih listova u koje se upisuju katastarske čestice sa svojom površinom, načinom iskorištavanja i posjednikom,

a sve zajedno se zove katastarski operat (Roić i dr. 1999).

Podatci katastra imaju široku primjenu. Tako se koriste za izradu i održavanje Zemljišne knjige, zatim u tehničke, ekonomske, gospodarske, upravne, statističke i druge svrhe, a listovi katastarskog plana u analognom i elektroničkom obliku koriste se za razne geoinformacijske sustave.

45

Podatci katastra kao prostorni podatci spadaju u osnovne podatke u infrastrukturi prostornih podataka koji su namijenjeni višenamjenskom korištenju, mogu se nadograđivati i kombinirati s ostalim podatcima (Cetl i Roić 2005).

Podatke katastra koriste svi oni koji u svom svakodnevnom obavljanju poslova trebaju informaciju o prostoru: državna uprava, lokalna samouprava, tvrtke i građani.

4.1.1.1 Povijest

Prve evidencije zemljišta nastale su u svrhu poreznog opterećenja: tzv. porezni katastarski sustavi. Još u feudalnom društvu nastali su razni katastarski sustavi koji su bili u stvari samo pokušaji osnivanja upisnika zemljišta temeljem kojih je država imala namjeru ubirati porez.

Prekretnicu u izmjeri i procjeni zemljišta je učinio Napoleon, kada je 1807. godine naredio izmjeru i izradu parcelarnog elaborata s katastarskim planom. Na našem prostoru, raspadom feudalnog društva početkom 19. stoljeća, nastaju katastarski upisnici izrađeni temeljem katastarske izmjere, a u vrijeme vladavine tadašnjega cara Franje I. (Franciskanski katastar). Najvažniji dijelovi ovakvoga katastarskog upisnika bili su izrađeni listovi katastarskog plana koji su prikazivali korištenje zemljišta koje se oporezivalo (reprodukcija ovoga katastarskog plana u velikom postotku koristi se i danas). Uspostava Katastra zemljišta na našem području trajala je od 1818. do 1884. godine.

Kroz povijest podatci katastarskih sustava (upisnika) su se koristili u razne svrhe (uređenje zemljišta, statistika, Zemljišna knjiga,…). Svakako, najvažnija uporaba podataka prvog katastarskog upisnika, koji je osnovan temeljem katastarske izmjere (Franciskanski katastar), je bila u osnivanju Zemljišnih knjiga. Upisom u takav upisnik stvarnih prava nad nekretninama, jamči se sigurnost vlasništva i drugih prava nad zemljištem, što je u stvari i ključni mehanizam jednog društva (Roić 2006).

Promjenom odnosa prema vlasništvu u Hrvatskoj, nakon Drugog svjetskog rata, zanemaren je Katastar zemljišta kao i Zemljišna knjiga. Veliki dio zemljišta država je nacionalizirala (postojalo je društveno zemljište), a manji dio privatnog zemljišta izgubio je na vrijednosti. No, ipak se od 1953. godine mijenja odnos prema Katastru zemljišta donošenjem Uredbe o katastru zemljišta kojom su se osnovali katastarski uredi i izvršila revizija Katastra zemljišta, a sve u svrhu pravednog oporezivanja.

Razvojem katastarskog sustava mijenjao se odnos države i pojedinca prema katastarskim podatcima, a razvojem tehnologije i promjenom vrijednosti zemljišta u tržišnu vrijednost kakva postoji već odavna u Europi, podatci katastarskog sustava i Zemljišne knjige dobivaju svoju punu vrijednost.

46

4.1.1.2 Propisi

Katastar zemljišta, osnovan po prijašnjim propisima (NN 16/74), ostaje na snazi do osnivanja Katastra nekretnina (NN 16/07).

Gledajući povijesno, osnivanje katastra u Hrvatskoj temeljio se je na različitim zakonskim osnovama:

• Carski patent iz 1817. godine kojim se je pristupilo izmjeri i klasiranju zemljišta, te izradio katastarski operat za područje cijele carevine kojoj je pripadalo i sadašnje područje Republike Hrvatske,

• Zakon o održavanju katastra donesen je 1883. godine, • Zakon o Katastru zemljišta donesen je 1929. godine u Kraljevini Jugoslaviji, • Uredba o Katastru zemljišta je donesena 1953. godine, a sadržavala je

osnovne odredbe o Katastru zemljišta, • Zakon o geodetskoj izmjeri i Katastru zemljišta donesen 1974. godine, • Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina donesen 1999. godine.

Važeći današnji propisi kojima se održava Katastar zemljišta su:

• Zakon o državnoj izmjeri i Katastru nekretnina (NN 16/07), • Pravilnik o Katastru zemljišta (NN 84/07).

4.1.1.3 Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja

Katastar zemljišta osnovan po prijašnjim propisima (NN 16/74) od općeg je interesa za Republiku Hrvatsku. U nadležnosti je Državne geodetske uprave, dok se dokumentacija izmjere i Katastra zemljišta čuva i održava u tijelima državne uprave nadležne za katastarsko-geodetske poslove (NN 16/07).

Promjene na zemljištu provode se u Katastru zemljišta temeljem pravomoćnog rješenja nadležnih ureda za katastar, kojemu prethodi parcelacijski i drugi geodetski elaborati. Promjene nositelja prava na zemljištu provode se temeljem obavijesti koju čine rješenja zemljišnoknjižnog suda, zahtjeva stranke kojemu prilaže odgovarajuću ispravu.

4.1.1.4 Sadržaj upisa

Katastar zemljišta sadržavao je podatke o zemljištu, odnosno o katastarskim česticama koje su dio zemljišta koji se iskorištava na isti način i koje pripadaju istom korisniku (Roić i dr. 1999). Isti podaci aktualni su i danas dok ne budu zamijenjeni podatcima Katastra nekretnina. Podatci Katastra zemljišta ostaju na snazi i vode se u postojećem sadržaju dok se za neku katastarsku općinu ili katastarsku česticu ne zamijene s podatcima Katastra nekretnina (NN 16/07).

Katastarska čestica Katastra nekretnina je dio katastarske općine određena brojem katastarske čestice i svojim granicama.

Katastarski operat Katastra zemljišta izrađivao se je za područje jedne katastarske općine, a sastoji se od (NN 13/78):

47

• katastarskog plana, • popisa katastarskih čestica, • posjedovnih listova, • sumarnika posjedovnih listova, • pregleda po kulturama i klasama zemljišta, • abecednog popisa korisnika.

Važećim propisom (NN 84/07) katastarski operat više ne sadrži pregled po kulturama i klasama ni sumarnik posjedovnih listova, ali sadrži:

• pomoćne popise (popisi osoba upisanih u posjedovne listove i popisi promjena),

• zbirke parcelacijskih i drugih elaborata.

Svi dijelovi katastarskog operata bi trebali biti usklađeni.

Katastarski plan Katastra zemljišta je skupni grafički prikaz katastarskih podataka (NN 84/07). Katastarski operat sadrži dva primjerka katastarskog plana (originali se čuvaju u arhivi). Jedan primjerak služi za održavanje promjena (kartiranjem se ucrtavaju promjene crvenom bojom), a drugi primjerak prerezan je na četiri dijela, zalijepljen je na karton i služi za rad na terenu.

Katastarski plan sadrži podatke o:

• brojevima katastarskih čestica, • međama i drugim granicama katastarskih čestica, • zemljištima ispod zgrada i drugih građevina, • kućnim brojevima zgrada , • nazivlju (ulica, rudina, trgova,…).

Podatci iz knjižnog dijela katastarskog operata: posjedovni listovi, popisi katastarskih čestica i pomoćni popisi koji su prevedeni u elektronički oblik za cijelo područje Republike Hrvatske.

Popisi katastarskih čestica izrađeni su temeljem podataka iz popisa površina, detaljnih skica, popisnih listova (podataka o komasaciji zemljišta i registra klasiranja) i bili su temelj za izradu ostalih dijelova katastarskog operata (Roić i dr. 1999).

Popisi katastarskih čestica unutar jedne katastarske općine sadržavali su podatke o (NN 13/78):

• broju katastarske čestice (osnovni i podbroj), • nazivu rudine u kojoj leže katastarske čestice, • broju posjedovnog lista u kojem je upisana katastarska čestica, • broju lista topografsko-katastarskoga plana na kojem je grafički prikazana

katastarska čestica (lokalna oznaka), • načinu iskorištavanja katastarske čestice, odnosno njezina katastarska

kultura, • proizvodnoj sposobnost katastarske čestice (katastarska klasa),

48

• površini katastarske čestice, • oznaci DV za katastarske čestice u društvenom vlasništvu.

Važećim propisima sadržaj katastarskog operata izmijenio se u pogledu sadržaja podataka o katastarskim česticama u popisima katastarskih čestica, tako da se više ne vode podatci o proizvodnoj sposobnosti katastarske čestice i oznaci DV (katastarske čestice u društvenom vlasništvu), ali se vode podatci o (NN 84/07):

• zgradama i drugim građevinama evidentiranim u okviru katastarskih čestica,

• posebnom pravnom režimu evidentiranom na katastarskim česticama, • rednom broju iz popisa promjena koje se odnose na katastarsku česticu.

Posjedovni list sadrži određene podatke o svim katastarskim česticama koje posjeduje jedan posjednik i podatke o tom posjedniku.

U posjedovnim listovima sadržani su podatci o:

• broju posjedovnog lista unutar katastarske općine, • prezimenu i imenu posjednika, očevu imenu u pridjevu, nazivu tvrtke ili

nazivu korisnika katastarske čestice, • prebivalištu, odnosno sjedištu tvrtke (mjesto, ulica i kućni broj), • katastarskim česticama: broj, površina, način uporabe, broj topografsko-

katastarskoga plana na kojem se nalazi katastarska čestica, naziv katastarske čestice, način iskorištavanja katastarske čestice, katastarska kultura i katastarski prihod.

Važećim propisima (NN 84/07) sadržaj katastarskog operata treba promijeniti i u pogledu sadržaja podataka u posjedovnim listovima. Tako se više ne upisuju podatci o katastarskom prihodu, ali se upisuju podatci o:

• vlasniku / ovlašteniku / nositelju prava građenja, • identifikacijskom broju posjednika / vlasnika / ovlaštenika / nositelja prava

građenja (matični broj, osobni identifikacijski broj).

Abecedni popisi korisnika zemljišta izrađivali su se na temelju podataka iz posjedovnih listova, a sadrže podatke svakog pojedinog korisnika zemljišta po abecednom redu.

Sumarnik posjedovnih listova sadržavao je podatke iz posjedovnih listova, i to podatke o:

• posjednicima, • broju posjedovnog lista, • ukupnoj površini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog

lista.

Služio je kao kontrola upisa svih katastarskih čestica i njihovih površina u posjedovnim listovima.

49

Pregled po kulturama i klasama zemljišta izrađivao se na temelju podataka sadržanim u prilozima posjedovnih listova i sadržavao je razvrstane podatke o:

• površinama pojedinih katastarskih kultura i klasa plodnog zemljišta, • površinama zemljišta koje se po svojoj dugoročnoj namjeni ne iskorištavaju

za proizvodnju u poljoprivredi ili šumarstvu, nego u neku drugu svrhu trajnoga karaktera,

• površinama neplodnog zemljišta, • ukupnoj površini i ukupnom katastarskom prihodu.

Popisi promjena i Zbirke parcelacijskih i drugih elaborata sastavni su dio katastarskog operata Katastra nekretnina, prema važećem propisu (NN 84/07).

Popisi promjena imaju svoj redni broj u tekućoj godini i sadrže podatke o:

• stanju katastarskih podataka prije promjene i nakon promjene, • vrsta promjene, • broj upravnog rješenja kojim je promjena provedena.

Zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata vode se pod rednim brojem u tekućoj godini i to po katastarskim općinama i sadrže:

• potvrđene parcelacijske i druge geodetske elaborate, • isprave temeljem kojih su promjene izvršene u katastru, • broj upravnog rješenja.

Zbirke parcelacijskih elaborata, prema Pravilniku (NN 84/07), prevode se u elektronički oblik i čuvaju u elektroničkoj arhivi Državne geodetske uprave.

4.1.1.5 Internetski preglednik upisanih činjenica

Na službenim internetskim stranicama Državne geodetske uprave dostupan je Preglednik podataka katastra koji služi za uvid u središnju bazu postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske (Slika 10).

50

Slika 10. Početna stranica Preglednika katastarskih podataka (URL 15)

Središnja baza službenih katastarskih podataka vodi se u Središnjem uredu Državne geodetske uprave. Uvid u podatke omogućen je putem katastarske čestice ili broja posjedovnog lista za odabranu katastarsku općinu i s određenim datumom. Ispis podataka katastra (posjedovnog lista) (Slika 12), podataka katastarskih čestica (Slika 11) moguć je, ali nema snagu javne isprave.

Slika 11. Podatci o katastarskim česticama (URL 8)

51

Slika 12. Izgled posjedovnog lista (URL 13)

4.1.2. Katastar nekretnina

Katastar nekretnina je evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini ako to zakonom nije drugačije određeno (NN 16/07).

Podatci o nekretninama upisuju se u posjedovne listove čiji su brojevi identični s brojevima zemljišnoknjižnih uložaka za upisanu nekretninu. Odluku o upisu nekretnine donosi zemljišnoknjižna služba (Slika 13).

Slika 13. Katastarska čestica u Katastru nekretnina i Zemljišnoj knjizi

Prelazak na Katastar nekretnina bit će olakšan nakon završetka zajedničkoga informacijskog sustava kojega sprovode Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa (NN 107/10). Zajednički informacijski sustav (ZIS) činit će baze zemljišnih podataka (BZP) i elektroničke baze Katastra nekretnina (Kontrec 2007).

katastarska čestica

broj

zk.uložka 

broj

posjedovnog lista

Katastar

nekretnina

Zemljišna

knjiga

52

Prema važećem propisu (NN 16/07) u poslove Katastra nekretnina spadaju: određivanje katastarskih prostornih jedinica, katastarska izmjera, izradba i održavanje katastarskog operata, održavanje katastra zemljišta te pojedinačno i postupno prevođenje katastarskih čestica iz Katastra zemljišta u Katastar nekretnina.

Osnovna prostorna jedinica u Katastru nekretnina je katastarska čestica, koja je dio područja katastarske općine ili katastarskog područja na moru, određena svojim brojem i granicama, odnosno može biti cijela nekretnina ili samo njezin dio (NN 142/08).

U Katastru nekretnina vode se podatci za katastarske prostorne jedinice: katastarsku česticu, katastarsku općinu i katastarsko područje na moru. Katastarski operat se izrađuje za katastarsku općinu i katastarsko područje na moru.

Katastarska čestica ima svoju jedinstvenu oznaku, koja se sastoji od matičnog broja katastarske općine i broja katastarske čestice.

Katastarska općina u pravilu obuhvaća naselje s pripadajućim zemljištem. Označena je matičnim brojem, imenom i područjem čije granice određuje Državna geodetska uprava.

Katastarskim područjem na moru obuhvaćeno je obalno more, dio morske obale u režimu pomorskoga dobra i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske. Ime, područje i granice katastarskog područja na moru određuje Državna geodetska uprava (NN 16/07).

4.1.2.1 Propisi

Katastar nekretnina temelji se na:

• Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07), • Pravilniku o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina (NN

142/08), • Pravilniku o izmjenama pravilnika o katastru zemljišta (NN148/09).

4.1.2.2 Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja

Poslovi državne izmjere i Katastar nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku i u nadležnosti su Državne geodetske uprave. Dokumentacija izmjere i katastra nekretnina čuva se i održava u tijelima državne uprave nadležne za katastarske poslove, a to su Područni uredi za katastre i njihove Ispostave.

Promjene u pogledu broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarske čestice provode se u odgovarajućim dijelovima katastarskog operata temeljem parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, odnosno temeljem rješenja kojega donese nadležni katastarski uredi. Promjene upisa vlasnika u posjedovne listove provode se temeljem obavijesti zemljišnoknjižne službe nadležnoga općinskog suda.

53

4.1.2.3 Sadržaj upisa

Na temelju podataka o nekretninama obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, izrađuje se katastarski operat (NN 16/07). Katastarski operat sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama i drugim građevinama, područjima pojedinih vrsta uporabe zemljišta, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini i podatke o nositeljima prava na nekretninama.

Katastarski operat sastoji se od geodetsko – tehničkog i popisno - knjižnog dijela.

Geodetsko- tehnički dio katastarskog operata sastoji se od: katastarskog plana, elaborata geodetske osnove, digitalnog ortofotoplana, digitalnog modela terena i zbirke parcelacijskih i drugih elaborata.

Katastarski plan sadrži podatke o: brojevima katastarskih čestica, međama i granicama katastarskih čestica i granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica, adresama katastarskih čestica, podatke o zgradama i drugim građevinama. Kao atributi, za zgrade se vode podatci o: položaju, obliku, vrsti uporabe, kućnom broju, pravu građenja ili zasebnoj nekretnini.

Elaborat geodetske osnove vodi se u posebnom sloju podataka i sadrži podatke o stalnim i dopunskim geodetskim točkama.

Popisno - knjižni dio katastarskog operata Katastra nekretnina sastoji se od (NN 16/07):

• popisa: katastarskih čestica, zgrada i drugih građevina područja pojedinih vrsta uporabe, područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica,

• posjedovnih listova, • pomoćnih popisa (popisi kućnih brojeva, popisi osoba upisanih u

posjedovne listove i popisi promjena), • zbirke isprava.

U katastarskom operatu Katastra nekretnina vode se podatci o (NN 142/08):

• katastarskoj čestici, • katastarskoj općini, • katastarskom području na moru (obalno područje), • zgradama i drugim građevinama, • područjima pojedinih vrsta uporabe zemljišta, • područjima posebnih pravnih režima na zemljištu, • područjima u kojima se katastarskim česticama određuje isto ime i adresa.

Podatci o nositeljima prava na nekretninama preuzimaju se iz Zemljišne knjige i upisuju u posjedovne listove.

54

Podatci o katastarskim česticama sadržani su u Popisu katastarskih čestica. Za katastarsku česticu vode se podatci o:

• pripadnosti katastarskoj općini, odnosno katastarskom području na moru, • pripadnosti posjedovnom listu (zemljišnoknjižnom ulošku) u koji je

katastarska čestica upisana, • broju detaljnog lista na koji je katastarska čestica upisana, • površini katastarske čestice, • broju katastarske čestice, • načinu uporabe katastarske čestice, • položaju i obliku (podatci o granicama i lomnim točkama) katastarske

čestice, • zgradama izgrađenim na katastarskoj čestici, • brojevima parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, • brojevima popisa promjena, • brojevima upravnih rješenja temeljem kojih je katastarska čestica upisana u

Katastar nekretnina, • katastarskoj plombi.

Podatci o katastarskim općinama jesu:

• ime katastarske općine, • matični broj katastarske općine, • područje koje obuhvaća katastarska općina, • granica katastarske općine, • pripadnost katastarske općine nadležnom katastarskom uredu, • pripadnost katastarske općine nadležnom općinskom sudu.

Podatci o katastarskim područjima na moru u Katastru nekretnina jesu:

• ime katastarskog područja na moru, • matični broj katastarskog područja na moru, • područje katastarskog područja na moru, • granica katastarskog područja na moru.

U Popisu zgrada i drugih građevina sadržani su podatci o zgradama i drugim građevinama, i to o:

• kućnom broju zgrade, • vrsti uporabe zgrade, • nazivu zgrade, • tlocrtnoj površini zgrade, • broju katastarske čestica na kojoj je zgrada dio, • broju posjedovnog lista (broj zemljišnoknjižnog uloška), • oznaci geodetskog elaborata, • vrsti akata na temelju kojih je zgrada evidentirana u katastarskom operatu.

55

Popisi područja pojedinih vrsta uporabe zemljišta sadrže podatke o:

• pripadnosti područja vrsta uporabe zemljišta katastarskoj općini, odnosno katastarskom području na moru, i broju područja u katastarskoj općini, odnosno katastarskom području na moru,

• vrsti područja uporabe zemljišta: područja pod oranicama i vrtovima, područja pod livadama, voćnjacima, maslinicima, vinogradima, pašnjacima, ribnjacima, trstenicima, šumskim zemljištem, morem, područja prirodno neplodnoga zemljišta i područja pod zemljištima privedenom svrsi,

• granici područja pojedinih vrsta uporabe (vodi se u posebnom sloju).

U katastarskom operatu evidentiraju se podatci o područjima posebnoga pravnog režima (područja unutar kojih je odlukom nadležnog tijela uspostavljen posebni pravni režim): pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), park prirode (PP), regionalni park (RP), spomenik prirode (SP), značajni krajobraz (ZK), park šuma (PŠ), spomenik parkovne arhitekture (SA), zemljište posebne namjene (PO), područje graničnog prijelaza (GP), željeznička infrastruktura (ŽI) i lučko područje (LP).

Za svaki uspostavljeni posebni pravni režim vode se podatci o:

• području posebnog pravnog režima, • granicama posebnog pravnog režima, • tijelu koje je donijelo odluku o uspostavi posebnog pravnog režima, • službenim dokumentima.

U Katastru nekretnina vode se podatci za područja u kojima je katastarskim česticama određeno zajedničko ime: adresa katastarske čestice, s ciljem iskazivanja pripadnosti katastarske čestice nekoj rudini, ulici, trgu, naselju. Podatci se vode o:

• pripadnosti područja katastarskoj općini, odnosno katastarskom području na moru,

• podatku povezanosti područja na ulice i trgove u Registru prostornih jedinica,

• granicama područja u kojima katastarska čestica ima zajedničko ime, • imenu područja u kojemu katastarska čestica ima zajedničko ime (prema

službenim imenima naselja, ulica, trgova).

Posjedovni list u Katastru nekretnina sumarni je prikaz podataka o nekoj nekretnini i označen je istim brojem kao zemljišnoknjižni uložak. Posjedovni list sastoji se od: natpisa posjedovnog lista, podataka o upisanim osobama i podataka o nekretninama.

Natpis posjedovnog lista sadrži podatke o:

• katastarskom uredu, • imenu katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, • matičnom broju katastarske općine, odnosno katastarskog područja na

moru, • broju posjedovnog lista,

56

• plombama upisanim u Zemljišnu knjigu, • katastarskim plombama.

U posjedovni list upisuju se podatci o nositeljima prava na nekretninama: osobni identifikacijski broj, ime i prezime, naziv pravne osobe, adresa prebivališta i sjedište pravne osobe.

U posjedovni list upisuju se podatci o nekretnini:

• broj katastarske čestice, • oznaka lista katastarskog plana, • adresa katastarske čestice, • vrsta uporabe katastarske čestice, • površina pod vrstama uporabe katastarske čestice, • površina katastarske čestice, • kratice posebnih pravnih režima uspostavljenim na katastarskim česticama, • ukupna površina nekretnina upisanih u posjedovni list.

U pomoćne popise spadaju: Popis kućnih brojeva, Popis osoba upisanih u posjedovne listove, Popis promjena, Popisi katastarskih općina, odnosno katastarskih područja na moru, Popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda i Popis mjesne nadležnosti općinskih sudova.

4.1.3. Ostali upisnici nekretnina

Nekretnine se upisuju u veliki broj javnih upisnika, a ovdje će se obraditi: Registar prostornih jedinica, Katastar pčelinjih paša, Arkod, Katastar vodova i Vinogradarski katastar.

4.1.3.1 Registar prostornih jedinica

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, upravnim, tehničkim i drugim kriterijima (NN 90/92). Registar prostornih jedinica osnovni je segment podataka o prostoru potrebnih za kvalitetno funkcioniranje upravnog mehanizma jedne države (URL 2).

Svrha uspostave Registra prostornih jedinica je evidentiranje i uporaba podataka o imenima, područjima i granicama županija, gradova, općina, jedinica mjesne samouprave, naselja, katastarskih općina, statističkih i popisnih krugova, ulica i kućnih brojeva.

Registar prostornih jedinica pokriva cijelo područje Republike Hrvatske i izvornik je za sve promjene granica prostornih jedinica.

U Registru prostornih jedinica vode se podatci o prostornim jedinicama: države, županije, Gradu Zagrebu, gradu, općini, dostavnom području poštanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, zaštićenim i štićenim područjima, katastarskoj općini, statističkom krugu, popisnom krugu, ulici ili trgu, zgradi i pripadajućim kućnim brojevima, te o drugim prostornim jedinicama za koje je to posebno određeno propisima.

57

Podatci Registra prostornih jedinica osnova su i čine sastavni dio informacijskog sustava, koji je osnovan temeljem Zakona (NN 16/07).

Registar prostornih jedinica sastoji se od: Područnih registara i Središnjeg registra. Središnji Registar prostornih jedinica osnovan je za područje cijele države, a Područni registri osnovani su kao županijski, gradski i općinski registri.

Osnovu evidencije prostornih jedinica čine popisi prostornih jedinica i kartografski prikazi. Popisi prostornih jedinica nalaze se u alfanumeričkoj bazi, a kartografski prikazi u grafičkoj bazi podataka.

Granice prostornih jedinica i popisi prostornih jedinica su u elektroničkom obliku (Slika 15).

Registar prostornih jedinica osnovan je temeljem Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica (NN 18/88), koji je preuzet Zakonom (NN 53/91) u svrhu popisa stanovništva, vođenja registra poslovnih subjekata, popisa stanovništva u svrhu statističkih istraživanja Državnog zavoda za statistiku i za dostavljanje podataka registra vanjskim korisnicima. Metodologijom (NN 104/97) se uredio način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama.

Jedan od važnijih zadataka bio je uvesti u Registar prostornih jedinica Nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku (NUTS_The Nomenclature of Territorial Units for statistics) prema aktu Europske zajednice. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku Europske zajednice uspostavljena je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u statističkom uredu Europske Unije (EU) i koristi se za prikupljanje, razvoj, usklađivanje i promicanje statistike unutar EU (URL 18). Prema NUTS-u cjelokupni prostor RH prostorna je jedinica prve razine.

Zakonska osnova za uspostavu Registra prostornih jedinica je:

• Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07), • Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije registra

prostornih jedinica (NN 104/97), • Pravilnik o registru prostornih jedinica (NN 37/08), • Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku (NN 35/07), • Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN

90/92), • Naputak za izdavanje evidencije prostornih jedinica baze podataka o

prostornim jedinicama Republike Hrvatske (URL 2).

Područne registre prostornih jedinica vode Područni uredi za katastar, odnosno Ured za katastar Grada Zagreba, dok Središnji registar vodi Središnji ured Državne geodetske uprave u Zagrebu (NN 16/07). Po službenoj dužnosti ova tijela dostavljaju podatke iz upisnika Državnom zavodu za statistiku.

Podatci o prostornim jedinicama unose se u upisnike iz službenih dokumenata tijela koja donose odluke (Županijska Skupština, gradsko ili općinsko vijeće) i služe kao službena osnova za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenu i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka (NN 16/07).

58

Sastavni dio Registra prostornih jedinica su:

• grafički dio (grafički podatci), • popisi prostornih jedinica, • zbirka isprava (zbirka elaborata o promjenama, zbirka rješenja o kućnim

brojevima).

Objekti upisa u upisnik su prostorne jedinice. Prostorne jedinice su, prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (NN 35/07), podijeljene u više razina: Republika Hrvatska kao upravna jedinica 1. razine, tri neupravne jedinice nastale grupiranjem županija kao upravnih jedinica 2. razine i dvadeset županija i Grad Zagreb kao upravne jedinice 3. razine.

U Registru prostornih jedinica vode se prostorne jedinice:

• upravna prostorna jedinica (država, županija, Grad Zagreb), • prostorne jedinice lokalne samouprave (grad, općina, naselje), • katastarske prostorne jedinice (katastarska općina, katastarsko područje na

moru), • statističke prostorne jedinice (država, županija i Grad Zagreb, grad, općina,

naselje, statistički krug, popisni krug), • adresne prostorne jedinice (dostavno područje poštanskog ureda, naselje i

ulica, zgrada s pripadajućim kućnim brojem), • sudske prostorne jedinice (područje mjesne nadležnosti općinskog suda, • prostorne jedinice mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt,

mjesni odbor), • prostorne jedinice zaštićenih i štićenih područja.

U Registru prostornih jedinica vode se podatci o:

• granici prostorne jedinice, • imenu prostorne jedinice, • rednom broju prostorne jedinice, • matičnom broju prostorne jedinice, • sjedištu prostorne jedinice, • promjeni prostorne jedinice, • poštanskom broju, • dostavnom području, • statusu.

Središnji registar prostornih jedinica vodi se u GIS okruženju i pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske, te je izvornik za sve promjene granica prostornih jedinica (Polić 2005). Upisnik radi u intranet okruženju, a pripremljen je i za uporabu putem geoportala Državne geodetske uprave (Slika 14).

59

Slika 14. Početna internetska stranica Središnjeg registra prostornih jedinica (URL

14)

Grafičke podatke Registra prostornih jedinica čine podatci o granicama, imenima i matičnim brojevima prostornih jedinica: županija, gradova, općina, naselja i granica katastarskih općina, a koriste se i na internetskom servisu Arkod-a (URL 3) (Slika 15).

Slika 15. Središnji registar prostornih jedinica za područje Istarske županije (URL

14)

Popisi katastarskih općina sa svojim matičnim brojevima korišteni su u Pregledniku katastarskih podataka (URL 15).

60

Popis 6850 naselja u Hrvatskoj, od čega su za 749 naselja upisane ulice, a za 625 naselja i kućni brojevi, korišteni su u elektroničkoj karti AdriaROUTE, koja je izrađena za Garmin GPS uređaje za cestovnu navigaciju (URL 19).

4.1.3.2 Katastar vodova

Vodovi (vodovod, kanalizacija, plinovod, toplovodi i drugi) i pripadajući objekti (okna, armature, postrojenja i uređaji) su građevine (stvari-nekretnine) koje služe za transport medija ili energije s cijevima, kanalima ili kablovima. Položeni su nad zemljom (nadzemni) ili pod zemljom (podzemni), pod vodom (podvodni) ili pod morem (podmorski), i kao takvi povezani su s osnovnom prostornom jedinicom- katastarskom česticom.

Upravitelji vodova za svoje vodove vode evidenciju (pogonski katastar), kojoj su sastavni dijelovi: projekti vodova, dozvole za gradnju, potvrđeni geodetski elaborati katastra vodova, situacijski geodetski nacrti izgrađene građevine ovjereno od nadležnog upravnog tijela i drugo. Evidencija katastra vodova bi trebala prikazivati stvarno stanje izgrađenih vodova u naravi.

Katastar vodova osniva se i vodi temeljem evidencija za pojedinu vrstu voda, koju vode upravitelji vodova u skladu sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) i Pravilnikom o katastru vodova (NN 71/08).

Državna geodetska uprava nadležno je tijelo javne vlasti za Katastar vodova, koja u svojim područnim uredima i ispostavama preuzima i ovjerava elaborate katastra vodova, te prema Zakonu ustrojava i vodi katastar vodova, sve dok lokalna samouprava ne osnuje upravno tijelo za geodetske poslove koje će preuzeti kompletne podatke katastra vodova i nastaviti s vođenjem.

U Katastru vodova, vode se podatci o vrstama, osnovnim tehničkim osobinama i položaju vodova, podatci o pripadajućim objektima i podatci o upraviteljima vodova.

Vrsta vodova i pripadajućih objekata za koje se vode podatci u Katastru vodova su: vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže (NN 71/08).

Katastar vodova sadrži osnovne tehničke osobine vodova i to:

• za elektroenergetsku mrežu: broj kabela, napon, tip kabela i kod kablovske kanalizacije dimenzije kanalizacije,

• za telekomunikacijsku mrežu: broj kabela i kod telekomunikacijske kanalizacije dimenzije kanalizacije, broj i profil cijevi, vrsta materijala,

• za vodovodne, kanalizacijske, plinovodne i naftovodne mreže: vrsta materijala i profil cijevi,

• za toplovodne mreže: dimenzije kanala, broj cijevi, vrsta materijala i profil cijevi.

Podatci o položaju voda i objekata, uz vodove, prikazuju se prostornim koordinatama (x, y i H).

61

Podatci koji se vode u Katastru vodova o upravitelju voda su: naziv upravitelja (poslovni subjekt), adresa upravitelja (mjesto, ulica i kućni broj), porezni broj, osobni identifikacijski broj (OIB).

Katastar vodova sastoji se od pisanog i grafičkog dijela.

Pisani dio Katastra vodova sastavljen je od:

• popisa vodova koji sadrži: redni broj i godinu upisa, klasifikacijsku oznaku potvrđenog elaborata, vrstu voda (u upotrebi ili nije), ime, adresu i porezni broj upravitelja, naziv katastarske općine, ulicu kroz koju prolazi vod, brojeve detaljnih listova na kojima je evidentiran vod, kućni broj za priključni vod i dužinu voda,

• popisa upravitelja vodova, redni broj upisa upravitelja voda, naziv, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) upravitelja voda i vrstu vodova kojima upravlja upravitelj voda.

Grafički dio Katastra vodova sastoji se od:

• pregledne karte vodova na kojoj se prikazuju vodovi za određeno područje ( područje jedinice lokalne samouprave),

• plana vodova koji je grafički prikaz voda na elektroničkoj ortofotokarti (mjerila 1:2000 ili 1:5000),

• zbirke elaborata vodova kojoj su sastavni dio potvrđeni geodetski elaborati Katastra vodova.

Katastar vodova je javni upisnik (načelo javnosti) iz kojega se na zahtjev prema upravnom tijelu dobiva izvod iz pisanog i grafičkog dijela. Promjene u Katastru vodova provode se u Katastru vodova temeljem ovjerenog elaborata Katastra vodova.

4.1.3.3 ARKOD

U Europskoj uniji (EU) poljoprivrednici ostvaruju potpore temeljem površine poljoprivrednog zemljišta kojega obrađuju. Ulaskom Hrvatske u EU poljoprivrednici će ostvarivati potpore samo ako su upisani u odgovarajući integrirani upravni i kontrolni sustav (IACS), kojim će se pratiti dodjeljivanje i kontrola izravnih plaćanja poljoprivrednicima (URL 27).

Osnovni elementi IACS-a (Vlada 2007) su:

• elektronička baza podataka, • sustav identifikacije zemljišnih čestica (LPIS), • sustav za identifikaciju i registraciju prava na potporu, • sustav za zaprimanje i obradu zahtjeva za potporu, • integrirani sustav kontrole, • sustav za identifikaciju poljoprivrednika, • sustav za identifikaciju i registraciju životinja.

Postojeći Upisnik poljoprivrednih gospodarstava temelji se na alfanumeričkim podatcima katastra koji su i osnova za podnošenje zahtjeva za poticaje prema

62

obradivoj površini. Za uspostavu sustava identifikacije zemljišnih čestica - LPIS-a potrebno je postojeće alfanumeričke podatke Upisnika poljoprivrednih gospodarstava zamijeniti s prostornim podatcima i osigurati sinergiju svih relevantnih državnih institucija.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja provodi projekt nacionalnog sustava za identifikaciju zemljišnih čestica, odnosno evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta ARKOD kojem se može pristupiti na (URL 6). Projekt se provodi u suradnji s Državnom geodetskom upravom, Hrvatskim geodetskim institutom i Središnjim državnim uredom za upravu. Prostorni podatci instalirani su u računskom centru koji je ustrojen kao centralizirani informacijski sustav s centralnim poslužiteljskim okruženjem.

Temeljni propisi kojima je uspostavljen ARKOD su Zakon o poljoprivredi (NN 149/09) i Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 87/09). Upis u ARKOD je za poljoprivrednike besplatan i obvezan za sve one koji žele poticaje i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Upisi su započeli u srpnju 2009. godine u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te u županijskim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije.

U ARKOD se upisuje ARKOD parcele (poljoprivredne parcele koje obrađuje poljoprivredno gospodarstvo) i upis je besplatan.

ARKOD sustav uspostavljen je temeljem prostornih podataka u elektroničkom grafičkom obliku:

• digitalnog katastarskog plana, • digitalne ortofotokarate, • digitalnog modela terena, • topografske karte mjerila 1:25000, • Središnjeg registra prostornih jedinica.

Digitalni katastarski plan služi kao veza ARKOD-a s Upisnikom poljoprivrednih gospodarstava, u kojem su podatci o katastarskim česticama (broj katastarske čestice, površina, ime vlasnika, …). Kontrolu kvalitete prostornih podataka obavlja Hrvatski geodetski institut.

Osnovna jedinica upisa u ARKOD-u je ARKOD parcela koja mora imati minimalnu površinu sukladno propisima za pojedini način uporabe. Podatci o parcelama temelje se na izjavama predstavnika poljoprivrednog gospodarstva koje se upisuju u zapisnik.

ARKOD sustav sadrži podatke o:

1. ARKOD parceli: • identifikacijski broj (ID) ARKOD parcele, • vrsta uporabe zemljišta s pripadajućom šifrom, • naziv ARKOD parcele, • površina ARKOD parcele,

2. posjedniku: • matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva,

63

• osobni podatci (ime i prezime, prebivalište), 3. prostornim podatcima:

• digitalna ortofotokarta (DOF) u mjerilu 1:5000, • inicijalni sloj, • digitalni katastarski plan (DKP), • digitalni model terena (DMT), • iz Središnjeg registra prostornih jedinica (SRPJ), • topografska karta u mjerilu 1:25000.

Podatci ARKOD-a su javni i dostupni su na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Arkod preglednik: Ortofotokarta, topografska karta mjerila 1:25000, zatim, granice i nazivi: županija, općina, katastarskih općina, naselja, granice i brojevi katastarskih čestica, granice obrađenih Arkod parcela (Slika 16).

Slika 16. Početna stranica internetskog pristupa ARKOD-u (URL 3)

Promjene u naravi u granici ili vrsti uporabe na ARKOD parcelama, poljoprivredna gospodarstva su dužna prijaviti u roku od 30 dana (od nastale promjene) (NN 87/09).

4.1.3.4 Vinogradarski katastar

Vinogradi su površine zemljišta veće od 500 m2 na kojima se uzgaja vinova loza za vinsko ili stolno grožđe, ili površine na kojima je zasađeno najmanje 100 trsi vinove loze, a ako se koristi za osobne potrebe mogu biti i manje površine ili manje zasađenih trsa vinove loze (NN 102/01). Ukupna površina pod vinogradima u 2007. godini iznosila je, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (URL 24), 32000 hektara.

Vinogradarski katastar osnova je za organiziranu kontrolu proizvodnje vina u Hrvatskoj, preglednik je svih površina pod vinogradima i površina budućih vinograda na jednom mjestu i osnova je za uvođenje Vinogradarskog registra koji bi se trebao osnovati prije stupanja Hrvatske u Europsku uniju.

64

Izrada Vinogradarskog katastra započela je u 2003. godini. Vinogradarski registar uspostavlja se temeljem Uredbe Komisije 436/2009 Europske zajednice (EZ) i treba biti upisnik ažurnih podataka o površinama pod vinogradima kojima se osigurava upravljanje i nadzor u skladu sa Integriranim sustavom upravne kontrole (IACS) u vezi s računalnom bazom podataka, sustavom identifikacije poljoprivrednih čestica i upravnim nadzorom.

Temeljni propisi za osnivanje i vođenje Vinogradarskog katastra su Zakon o vinu (NN 96/03) i Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru (NN 102/01). Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prema Zakonu osniva, a Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS - prijašnji Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo) vodi Vinogradarski katastar.

Vinogradarski katastar sastoji se od glavne i pomoćne knjige za svaku županiju, odnosno za cijelu Hrvatsku postoji jedinstvena glavna i pomoćna knjiga za upis vinograda pravnih osoba. Podatci Vinogradarskog katastra temelj su za: dobivanje rješenja o geografskom podrijetlu, utvrđivanje moguće proizvodnje grožđa, utvrđivanje visine poticaja, dobivanje kredita za modernizaciju proizvodnje, za obradu statističkih podataka i druge svrhe.

Glavna knjiga vodi se po katastarskim općinama i po vinogorju kao osnovnoj vinogradarskoj jedinici koja čini cjelinu u pogledu ekoloških i agrotehničkih uvjeta bitnih za vinogradarsku proizvodnju, a pomoćna knjiga sastoji se od Abecednog imenika posjednika, katastarskog plana i zbirke isprava.

U Vinogradarskom katastru objekt upisa je vinogradarska čestica koja se sastoji od jedne ili više katastarskih čestica.

Za svaku vinogradarsku česticu upisuju se podatci o:

• nazivu katastarske općine, • imenu katastarske čestice, • broju i površini katastarske čestice, • površini nasada vinovom lozom, • namjeni nasada (vinograd za stolno grožđe, vinsko grožđe,

matičnjak i slično), • uzgojnom obliku, • gustoći sadnje, • sorti loze, • godini sadnje, • podlozi, • broju trsova, • imenu vinogradarske podregije, • vinogorju, • položaju, • teksturnoj oznaci, • nadmorskoj visini, • nagibu.

65

U glavnu knjigu upisuju se podatci za:

• pravnu osobu: naziv i sjedište, vrsta prava nad vinogradom (vlasnik, zakup i slično.), broj, površina i oznaka katastarske čestice vinograda,

• fizičku osobu: ime, prezime, MBG, OIB, adresa, vrsta prava nad vinogradom (vlasnik ili u zakupu i slično), broj, površina i oznaka katastarske čestice vinograda.

Upisom u glavnu knjigu vinogradarska čestica dobiva svoj broj katastarskog uloška.

Nakon konačnosti rješenja o upisu u Abecedni imenik posjednika, upisuju se podatci za fizičku osobu: ime i prezime, matični broj, osobni identifikacijski broj i podatci za pravnu osobu: naziv, sjedište, matični broj i osobni identifikacijski broj.

Na katastarskom planu označuju se površine pod vinogradima (vinogorje) koje se povezuju s brojem katastarskog uloška iz glavne knjige u koju je upisano područje vinogorja.

Zbirke isprava sadrže dokumentaciju o upisu i rješenja o upisu. Promjene se prijavljuju do tri mjeseca nakon nastanka.

Sljedeći korak koji je nužan prije ulaska u EU, uspostava je Vinogradarskog registra u okviru LPISA. Matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG), koji se dodjeljuje upisom u Registar poljoprivrednih gospodarstava bit će poveznica i koristit će se kao referentni broj za Vinogradarski registar.

U Vinogradarskom registru prikupljat će se podatci za svakog proizvođača grožđa koji posjeduje česticu pod vinogradom veću od 0.1 ha:

a) podatci o proizvođaču grožđa: ime ili naziv, MIBPG i sjedište ili prebivalište (adresa),

b) identifikacija i lokacija čestice pod vinogradom uspostavlja se u okviru LPIS-a,

c) površina čestice pod vinogradima, d) osobina vinove loze zasađene na česticama pod vinogradom, e) površine za koje je dodijeljena potpora, f) godina sadnje (procijenjena starost pojedine čestice vinograda), g) obvezne izjave o urodu, o proizvodnji i zalihama, h) podatci o proizvođaču mošta i vina: ime ili naziv, MIBPG i prebivalište

ili sjedište (adresa), i) izjava o proizvodnji i zalihama vina.

Izjavu o urodu, proizvodnji, tretiranju vina i zalihama proizvođači podnose svake godine, a sadrži podatke o vinogradarskoj čestici (broj čestice), urodu (količina ubranog grožđa), podatke o proizvedenom i kupljenom moštu, podatke o stavljanju proizvoda na tržište i podatke o zalihama u moštu, koncentriranom moštu, rektificiranom moštu i vinu koje posjeduju na dan 31. srpnja tekuće godine proizvodnje. (Vlada 2009). Vinogradarski katastar za sada nije dostupan na Internetu.

66

4.1.3.5 Katastar pčelinjih paša i Evidencija pčelara i pčelinjaka

U procesu približavanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i cilju da se djelatnost pčelarstva uskladi s propisima Europske unije, ministar poljoprivrede je temeljem Zakona o stočarstvu (NN 70/97) donio Pravilnik o držanju pčela i Katastru pčelinje paše (NN 18/08). Pravilnikom su stvoreni preduvjeti da se na teritoriju Hrvatske uspostavi Katastar pčelinjih paša i osnuje Evidencija pčelara i pčelinjaka kako bi se dobili relevantni podaci o broju pčelara i pčelinjaka, vrsti košnica te broju pčelinjih zajednica.

Katastar pčelinjih paša je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara u Republici Hrvatskoj (NN 18/08).

Pčelinja paša je medonosno bilje određene strukture na određenom lokalitetu, kojim gospodare udruge pčelara i dostupne su svim zainteresiranim pčelarima.

Pčelarske udruge prema mjestu djelovanja uspostavljaju i vode Katastar pčelinjih paša, a Hrvatski pčelarski savez objedinjava podatke katastra za cijelo područje Republike Hrvatske.

Katastar pčelinjih paša određuje osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pčelinje paše na području svih općina u Republici Hrvatskoj i sastoji se od:

• alfanumeričke baze podataka, • elektroničke karte , • analogne karte

Na preglednoj karti ucrtane su granice države, gradova i općina i centroidi pčelinjaka kojima su pridodani atributi: šifra koja povezuje pčelinjak, podatci o pčelaru i povjereniku pašnog reda (Slika 17).

67

Slika 17. Pregledna karta Katastra pčelinjih paša Baranje (URL 34)

Evidencija pčelara i pčelinjaka baza je podataka u kojoj se nalazi popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj. Evidencija se vodi u analognom i elektroničkom obliku. Evidenciju vodi Hrvatski stočarski centar.

Pčelar može biti pravna ili fizička osoba.

U Evidenciju pčelara i pčelinjaka upisuju se podatci o:

• matičnom broj građana, • matičnom identifikacijskom broju poljoprivrednog gospodarstva, • imenu i prezimenu (fizičke / pravne osobe), • mjestu stanovanja / sjedištu, • prebivalištu (ulica, kućni broj, broj pošte, telefon, općina, poštanski ured,

županija), • članstvu udruge, • pčelinjim zajednicama (konvencionalna proizvodnja, ekološka proizvodnja,

uzgoj matica, hobi, dopunsko zanimanje, profesionalni pčelar), • broju pčelinjih zajednica i tipovima košnica, • lokaciji pčelinjaka (koordinata y, x).

Na internetskim stranicama Hrvatskog pčelarskog saveza moguće je pristupiti na stranicu Katastra pčelinjaka i pčelinjih paša u Republici Hrvatskoj (Slika 18), na kojoj su položajno prikazani pčelinjaci i granice prema vrsti paše.

68

Slika 18. Položaji pčelinjaka i pčelinjih paša u Republici Hrvatskoj (URL 29)

Prikaz položaja pčelinjaka s podatcima iz Evidencije pčelara (Slika 19) izrađen je na elektroničkoj preglednoj karti Republike Hrvatske s prikazanim granicama prostornih jedinica: države, gradova i općina.

Slika 19. Podatci iz Evidencije pčelara povezani s položajem pčelinjaka (URL 29)

69

4.2. Upisnici pokretnina

Postoji veliki broj upisnika pokretnina u analognom i u elektroničkom obliku, a dostupni su javnosti:

• Registri plovnih objekata i zrakoplova, • Upisnik kapitalne znanstvene opreme, • Upisnik ureda za veterinarstvo, • …

Od upisnika pokretnina obradit će se samo Upisnik brodova.

4.2.1. Upisnik brodova

Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 m, bruto tonaža veća od 15 i ima ovlaštenje za prijevoz minimalno 12 putnika. Brod je pokretna stvar vrlo velike tržišne vrijednosti, od gospodarskog je značaja i vlasništvo nad brodom je obvezujuće (opće dobro) prema Ustavu Republike Hrvatske (NN 56/90). Pripadak broda su stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj uporabi i upisane su u brodski inventar (NN 181/04).

Na brodu, brodu u gradnji i jahti mogu postojati stvarna prava: pravo vlasništva (ili suvlasništva), pomorska hipoteka i pomorski privilegiji. Za stjecanje vlasništva nad brodom, brodom u gradnji i jahtom, mora postojati pravni posao u pisanom obliku (ugovor). Vlasnik broda, broda u gradnji ili jahte može biti domaća ili strana fizička i pravna osoba.

Pomorski zakonik (NN 181/04) kao temeljni propis određuje da se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu mogu steći, prenijeti, ograničiti ili ukinuti jedino upisom u Upisnik brodova. Za stjecanje pomorskog privilegija nije potreban upis u Upisnik brodova.

Upisnici brodova su javne knjige i svatko ima pravo razmatrati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik brodova i imenik vlasnika brodova. Prijepisi i potvrde iz Upisnika su javne isprave.

Za upis brodova u Upisnik brodova nadležne su lučke kapetanije koje su područne jedinice ministarstva nadležnoga za poslove pomorstva u sastavu uprave za pomorstvo. Upisi u Upisnik brodova obavljaju se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije. U upisnik se upisuju:

• stvarna prava, • zakup broda, • brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, • pravo preče kupnje.

Upisnici brodova i brodova u gradnji sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga sastavljena je od uložaka. Svaki uložak sastavljen je od tri lista A, B i C.

70

U list A upisuju se podatci o identitetu broda, broda u gradnji i njegove tehničke karakteristike.

U list B upisuju se podatci o vlasniku: naziv i sjedište pravne osobe ili ime i prezime fizičke osobe, prebivalište fizičke osobe, podatci o brodaru ili pravnoj osobi ako je brod u vlasništvu strane tvrtke ili strane fizičke osobe.

U list C uloška glavne knjige upisuju se:

• stvarna prava kojima je brod ili dio broda opterećen i prava stečena nad tim pravima,

• zakup broda, • brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, • pravo preče kupnje, • druga ograničenja raspolaganja brodom, • zabrane opterećivanja i otuđenja, • druge zabilježbe koje se ne upisuju u druge uloške.

Prijave ili prijedlozi upisa u Upisnik brodova kojima se traži upis, nadležna lučka kapetanija upisuje u dnevnik upisnika brodove, uz naznaku datuma i vremena kada je prijava ili prijedlog stigao. Broj iz dnevnika se olovkom upisuje u uložak glavne knjige ako je predmetni brod upisan u upisnik, a ako nije, onda se otvara novi uložak glavne knjige. Uz prijedlog se dostavljaju i isprave kojima se dokazuje traženi upis. Lučka kapetanija donosi rješenje temeljem izvornih isprava kojima se dopušta upis ako u pogledu broda i prava ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, ako ne postoji sumnja da je predlagatelj ovlašten podnositi prijedlog, ako je traženje osnovano prema priloženim ispravama i kada isprave imaju oblik koji zahtijeva dozvola uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.

U zbirci isprava čuvaju se ovjereni preslici izvornika isprava i izvornici isprava dok ih stranka ne podigne.

Brisanje iz Upisnika brodova provodi se temeljem Rješenja o brisanju, kojega donosi nadležna lučka kapetanija u slučaju: ako se utvrdi da je brod propao ili se pretpostavi da je propao, zbog otuđenja broda iz vlasništva fizičke ili pravne osobe stranoj osobi, zbog izjave vlasnika broda kojom se opoziva suglasnost vlasnika za upis u upisnik brodova, zbog izjave vlasnika da povlači trajno brod iz plovidbe, zbog prestanka uvjeta za upis u upisnik i zbog rješenja Ministarstva kojim se oduzima pravo na upis.

Upisnik brodova nije dostupan putem Interneta.

71

5. Prava

Hrvatsko građansko pravo potječe iz rimskog prava (ius civile) i jezgra je privatnog prava. U objektivnom smislu je dio prava koji pojedincima, odnosno fizičkim osobama i s njima izjednačenim socijalnim tvorevinama (pravnim osobama) ostavlja i osigurava slobodu djelovanja, a u subjektivnom smislu je pravo koje pripada pojedincu na temelju normi građanskopravnog ustroja (Pezo 2006).

Objekti građanskog prava su: stvari, činidbe, imovina i osobna i neimovinska dobra (Klarić i Vedriš 2009).

U hrvatskom se pravu građansko pravo sastoji od općeg dijela, stvarnog, obveznog i nasljednog prava.

Opći dio građanskog prava obuhvaća skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima građanskog prava.

Stvarno pravo obuhvaća skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među pravnim subjektima (nositelji prava - fizičke i pravne osobe).

Obvezno pravo je skup pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi u kojima jedna strana (vjerovnik) koja je ovlaštena od druge strane (dužnika) može zahtijevati neku činidbu, koju dužnik mora ispuniti.

Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti (ostavitelja) uređuje prijelaz njezine imovine na druge osobe-nasljednike (Klarić, Vedriš. 2009).

Karakteristike stvarnog prava su: stvarnopravnost jer objekt stvarnopravnog odnosa je stvar, apsolutnost jer stvarnopravnost djeluje apsolutno prema svima i broj stvarnopravnog odnosa je određen propisom.

Stvarna prava kao oblici vlasništva mogu se klasificirati kao stvarna prava nad vlastitom stvari (pravo vlasništva) i stvarna prava na tuđoj stvari (ostala prava: služnosti, pravo građenja, prava iz stvarnoga tereta, založna prava) (NN 91/96).

Stjecanje, promjene i prestanka stvarnih prava nad nekretninama ostvaruju se upisom u Zemljišnu knjigu.

72

5.1. Zemljišne knjige

Zemljišne knjige (gruntovnica, zemljišnik, tavolar,…) su javne knjige (upisnici) u koje se upisuju nekretnine, stvarna prava nad nekretninama i druga prava koja su Zakonom određena (NN 91/96). Zemljišne knjige su temeljni upisnici stvarnih prava nad nekretninama.

U Zemljišnu knjigu upisuje se pravo vlasništva i ostala prava nad nekretninama: pravo služnosti, pravo građenja, pravo stvarnog i založnog i pravo-hipoteka. Predmet upisa u Zemljišnu knjigu mogu biti i obvezna prava: pravo prvokupa, pravo nazadkupa, pravo najma, pravo zakupa i pravo koncesije. Sva prava koja su predmet upisa u Zemljišnu knjigu zovu se knjižna prava.

Pravno stanje zemljišta (i sve što je trajno povezano s njim) mjerodavno za pravni promet vodi se u Zemljišnoj knjizi.

Zemljišne knjige vode općinski sudovi u zemljišnoknjižnim odjelima.

Zemljišne knjige temelje se na podatcima o nekretninama katastarske izmjere, vode se u analognom obliku ručno i elektroničkom obradom podataka (EOP-Zemljišna knjiga). Prema Zakonu (NN 91/96), elektronički oblik Zemljišne knjige zajedno s katastrom vođenim u elektroničkom obliku čini zajedničku bazu zemljišnih podataka (BZP) Republike Hrvatske i trebao bi se voditi na jednom mjestu za cijelu državu.

Sadašnja elektronička – Zemljišna knjiga vodi se elektroničkom obradom podataka, korištenjem jedinstvenog kompjutorskog programa propisanog od ministra nadležnog za poslove pravosuđa, a nastala je prepisivanjem podataka iz ručno vođene Zemljišne knjige. Da bi se uspostavili EOP-zemljišne knjige, potrebno je osnovati nove ili pojedinačno, preoblikovanjem ručno vođenih Zemljišnih knjiga (NN 109/02). Preoblikovanje ručno vođene Zemljišne knjige u EOP-zemljišnu knjigu, ministar pravosuđa i ravnatelj Državne geodetske uprave, sporazumno će odrediti određenu katastarsku općinu za preoblikovanje. Kada budu u bazi zemljišnih podataka upisani svi ulošci jedne katastarske općine, zemljišno knjižni sudac proglašava otvaranje EOP-zemljišne knjige. Uvid u EOP-zemljišne knjige ministar pravosuđa će omogućiti korisnicima, po posebnim uvjetima i ovisno o tehničkim mogućnostima.

Od svibnja 2005. godine podatci elektroničke Zemljišne knjige su na Internetu, a izvadci su samo informativnog karaktera i ne uživaju javnu vjeru.

Funkcije Zemljišne knjige su:

• stjecanje stvarnih prava nad nekretninama; upisom u Zemljišnu knjigu stječu se prava nad nekretninom,

• publiciranje stvarnih prava: upisom u Zemljišnu knjigu daje se vanjska slika pravnog stanja nekretnine mjerodavnog za pravni promet nekretnina,

• zaštita povjerenja u pravnom prometu nekretnina kada su upisi u Zemljišnoj knjizi o pravnom stanju nekretnine različiti od vanknjižnog stvarnog pravnog stanja nekretnine,

73

• određivanje prvenstvenog reda upisa stvarnog prava u Zemljišnu knjigu: prvenstveni red utvrđuje se u trenutku u kojem je u zemljišnoknjižni sud stigao prijedlog za upis, odluka suda ili tijela kojom se određuje upis (NN 91/96).

Načela zemljišnoknjižnog prava su: načelo povjerenja, načelo javnosti, načelo stvarnosti, načelo potpunosti, načelo preglednosti, konsenza, načelo legaliteta, načelo upisa i načelo prioriteta.

Ovisno o predmetu i pravnim učincima koje proizvode, postoje tri vrste upisa u Zemljišnu knjigu: uknjižba, predbilježba i zabilježba.

Uknjižba je svaki bezuvjetan i konačan upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju bez naknadnog opravdanja.

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja.

Zabilježba je upis kojim se evidentiraju određene okolnosti ili se osiguravaju pravni učinci za predlagatelja, koji se odnose na pravni promet nekretnina kao na primjer zabilježbe prvenstvenog reda, hipotekarne tužbe, spora, imenovanja ili opoziva zajedničkog upravitelja, odbijanje ovrhe (Radišić 2006).

U Zemljišnim knjigama upisani brojevi katastarskih čestica, nazivi katastarskih općina, površine katastarskih čestica i objekti trajnog karaktera na katastarskim česticama moraju biti sukladni s podacima u Katastru nekretnina.

Uvid u Zemljišnu knjigu moguć je svakome uz nazočnost voditelja zemljišne knjige, a izvadci, ispisi i prijepisi iz Zemljišnih knjiga uživaju javnu vjeru te imaju dokaz javnih isprava.

5.1.1. Povijest

Reorganizacijom pravosuđa u Habsburškoj Monarhiji donesena je privremena Uredba sudova za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju u kojoj su, prema Sudbenom redu od 1. ožujka 1850. godine, određeni sudovi prve, druge i treće molbe. Raspisom Ministarstva pravosuđa od 16. srpnja 1850. godine, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, podijelila se na sudbene kotare u kojima su ustrojeni sudovi; zborni sud prvog reda Zemaljski sud u Zagrebu i kotarski sudovi. Građanskim sudovnikom iz 1853. godine donijeti su propisi o djelokrugu i nadležnosti sudbenih vlasti. Stvarna nadležnost se protezala na građanske, kaznene, zemljišno-knjižne, rudarske (rudarska gruntovnica) i trgovačko mjenbene predmete. Zakonom o ustroju sudova prve molbe iz 1874.godine, Zemaljski sudovi promijenili su naziv u Kraljevske županijske sudbene stolove, odnosno Sudbeni stol u Zagrebu.

Nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. - 1990. godine, uspostavom novog državnog sustava i novog društveno-političkog uređenja izvršene su promjene u teritorijalnom ustroju, zakonodavstvu i pravosuđu (URL 17).

Zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj nastale su krajem 19. stoljeća temeljem podataka katastarske izmjere od 1818. - 1880. godine, u vrijeme kada su se Zemljišne knjige uvodile i na području Austro-Ugarskog Carstva.

74

5.1.2. Propisi

Postoje tri glavna propisa koja reguliraju upise stvarnih prava u Zemljišne knjige: Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96), Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova (Zemljišno knjižni poslovnik) (NN 81/97) i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96).

Zakon o zemljišnim knjigama regulira materijalno i postupovno zemljišnoknjižno pravo. Primjenjuje se od siječnja 1997. godine i temeljni je propis koji sadrži i odredbe o posebnim zemljišnoknjižnim postupcima u koje spadaju osnivanje, obnavljanje, dopuna i preoblikovanje Zemljišne knjige. Odredbama Zakona određena su načela zemljišnoknjižnog prava, funkcije i obilježja Zemljišnih knjiga, odnos između katastra i Zemljišne knjige, sastav zemljišnih knjiga, način upisivanja knjižnih prava, pravnih činjenica i osobnih odnosa, vrste i pretpostavke upisa.

Pravilnikom o unutarnjem ustroju, vođenju Zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova (Zemljišno knjižni poslovnik) propisane su odredbe o sustavu Zemljišne knjige, postupanje suda sa zemljišnoknjižnim podnescima, odredbe o postupku odlučivanja o upisu i provedbi upisa, postupak povezivanje knjige položenih ugovora sa Zemljišnom knjigom ... Pravilnik (NN 81/97) je dopunjen posebnim odredbama o zemljišnoj knjizi vođenoj elektroničkom obradom podataka (EOP) i zemljišnom knjižnom postupku (NN 109/02).

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) uređuje osnovna načela za pravno uređenje Zemljišnih knjiga, a odredbe Zakona određuju položaj Zemljišnih knjiga u sustavu stvarnog prava.

5.1.3. Nadležnost vođenja i mehanizmi održavanja

Ministarstvo pravosuđa nadležno je Ministarstvo za Zemljišne knjige koje u svojem samostalnom sektoru za zemljišnoknjižno pravo izrađuje nacrte, prijedloge zakona kojima se uređuju Zemljišne knjige, vođenje Zemljišnih knjiga, zemljišno knjižni postupak i sudjeluje u razvoju EOP knjiga. Samostalni sektor nadzire rad zemljišnoknjižnih odjela u sudovima i stručno osposobljava zemljišnoknjižne službenike.

Općinski sudovi, kao sudovi prvoga stupnja nadležnosti vođenja, vode Zemljišne knjige u svojim zemljišnoknjižnim odjelima. Voditelj Zemljišnih knjiga vodi postupke i obavlja poslove voditelja zemljišnoknjižnih odjela.

Zemljišnoknjižni postupak pokreće se na prijedlog stranaka, nadležnog tijela ili po službenoj dužnosti suda.

Stranke su predlagatelji upisa i osobe protiv kojih se izvršava upis, odnosno podnijeti zahtjev za zemljišnoknjižni postupak može ona osoba koja time stječe, mijenja ili gubi knjižno pravo. Podnijeti zahtjev za prijedlog upisa zabilježbe može ti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe (na primjer, ovrhovoditelji i slično). Zemljišnoknjižni sudovi mogu po službenoj dužnosti

75

pokrenuti samo određene postupke i provoditi upise koje su im zakonom dopušteni (na primjer postupci osnivanja, ispravke pogrešnog upisa, upise brisanja zabilježbi).

5.1.4. Sadržaj upisa

Zemljišne knjige sastavljene su od glavne knjige, zbirke isprava te pomoćnih dijelova.

Glavna knjiga je najvažniji dio Zemljišne knjige jer samo upisi (uknjižbe, predbilježbe, zabilježbe) u glavnoj knjizi proizvode pravne učinke. Za sve vrste upisa vrijedi pravilo da se provode samo u glavnoj knjizi, a svi upisi podataka u neki drugi dio zemljišne knjige ne proizvode pravne učinke i smatraju se pomoćnim upisima.

U glavnu knjigu upisuju se nekretnine i zemljišnoknjižna prava.

Glavna knjiga obuhvaća zemljište jedne katastarske općine i sastoji se od više zemljišnoknjižnih uložaka (NN 81/97).

U zemljišnoknjižne uloške upisuju se:

• zemljišno knjižno tijelo (sastavljeno od jedne ili više katastarskih čestica) i promjene na njemu,

• stvarna i druga prava i promjene tih prava, • druge činjenice određene zakonom.

Zemljišnoknjižni uložak sastoji s od tri lista: posjedovnice (list A) koja ima dva odjeljka, vlastovnice (list B) i teretovnice (list C).

U prvi odjeljak posjedovnice (popisni list A) upisuju se i opisuju:

a) nekretnine kao sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela: • broj zemljišnoknjižnog uloška ili poduloška, • naziv katastarske općine, • brojevi katastarskih čestica, • površina katastarskih čestica, • namjena, • zgrade i druge građevine: adresa zgrade, • kultura.

U drugi odjeljak popisnog lista A upisuju se sva stanja dobra:

b) stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela i promjene tih prava,

c) sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene u pogledu broja katastarske čestice, promjena namjene, upis izgrađenog dijela katastarske čestice),

d) javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog dijela koja nisu opće naravi.

76

Vlastovnica (popisni list B) je dio zemljišnoknjižnog uloška u koji se upisuje:

• pravo vlasništva cijelog zemljišnoknjižnog tijela, • pravo suvlasništva dijela zemljišnoknjižnog tijela za koji je otvoren

poduložak, • sva ograničenja vlasnika i suvlasnika u slobodnom upravljanju i

raspolaganju zemljišnoknjižnog tijela (na primjer, stečaj, skrbništvo, maloljetnost, roditeljska skrb),

• pravo upravljanja zemljišnoknjižnim tijelom ako je ono opće dobro.

U vlastovnici su vidljivi podatci o vlasniku i suvlasniku: ime i prezime, prebivalište (adresa), te podatci o suvlasničkim dijelovima izraženi u razlomcima.

Teretovnica (list C) je dio zemljišnoknjižnog uloška u koji se upisuju: stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni suvlasnički dio i stečena prava na pravu nazadkupa, prvokupa, ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je opterećen vlasnik. Zakonom je izričito propisano da se u teretovnicu upisuju zabrane opterećenja ili otuđenja koja se moraju vidjeti i u vlastovnici.

Zbirka isprava nastaje ulaganjem izvornika i ovjerenih prijepisa temeljem kojih se izvršio upis u knjige koje se povezuju pod nadzorom voditelja zemljišnoknjižne službe i vodi se zajednički za sve glavne knjige jednoga suda.

Zbirka katastarskog plana vodi se za svaku glavnu knjigu posebno. Zemljišnoknjižni plan je preslika katastarskog plana koje je izradilo nadležno tijelo za katastar, a služi korisnicima Zemljišnih knjiga za lakše snalaženje i nisu dokaz o površini i mjerama katastarskih čestica prikazanih na njima (Roić i dr.1999).

U zemljišnoknjižnom odjelu za zemljišnoknjižne stvari vode se još: upisnici i pomoćni popisi: Dnevnik zemljišno knjižnih podnesaka, Abecedni imenik, Popis zemljišta katastarske općine, Popis osoba, Popis naručenih izvadaka, prijepisa i službenih potvrda, Popis otpremljenih spisa, Bilježnica o prepisivanju uložaka, Poslovni kalendar i Bilježnica za rokove (NN 81/97).

Popis zemljišta I i Popis zemljišta II vodi se za svaku katastarsku općinu posebno. Popis zemljišta I sadrži: broj katastarske čestice, broj katastarskog plana, broj zemljišnoknjižnog uloška i primjedbe (primjedbe koje se odnose na katastarsku česticu, na primjer da je ona „poništena“). U Popis zemljišta II upisuju se sva zemljišta (broj katastarske čestice, broj katastarskog plana, broj zemljišnoknjižnog uloška i primjedbe) koja se nalaze u istoj katastarskoj općini, ali nisu upisana u zemljišnoj knjizi (zemljišta općeg dobra).

Popis osoba vodi se po abecedi, za svaku glavnu knjigu i obuhvaća popis imena vlasnika i drugih osoba u čiju korist je proveden upis nekog knjižnog prava. Popis ima četiri stupca u koja se upisuje: ime i prezime osobe (datum rođenja, očevo i rođeno prezime, osobni identifikacijski broj), prebivalište, broj uloška u kojem je proveden upis vlasništva ili prava građenja i broj uloška u kojem je proveden upis nekog drugog knjižnog prava koji se odnosi na tu osobu.

77

5.1.5. Internetski preglednik podataka iz Zemljišne knjige

Na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa dostupan je upisnik „Elektroničke zemljišne knjige“, kao Središnja baza podataka zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova. Baza podataka nije cjelovita i sadrži podatke iz ručno vođenih Zemljišnih knjiga čiji je sadržaj usklađen, ili će biti usklađen, s podacima Katastra zemljišta (osnivanje, obnova, dopuna), podatke iz ručno vođenih Zemljišnih knjiga prepisane u elektronički oblik i podatke iz Knjige položenih ugovora prepisane u elektronički oblik (Radišić 2006).

Uvid u podatke je informativan i ne smatra se javnom ispravom, a omogućen je putem naziva zemljišnoknjižnog suda, naziva katastarske općine, broja katastarske čestice ili broja zemljišnoknjižnog uloška (Slika 20).

Slika 20. Izgled početne internetske stranice Preglednika Zemljišnih knjiga (URL

12)

Promjene iz baze podataka općinskih sudova prebacuju se u elektroničku Zemljišnu knjigu u roku od 24 sata.

5.2. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima

Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima je jedinstvena baza podataka o upisanim opterećenjima i pravima ili zabranama na pokretninama, dionicama, udjelima i pravima na kojima postoji osiguranje vjerovnika u postupcima ovrhe određene prema odredbama Ovršnog zakona (NN 57/96). Podatci iz upisnika dostupni su od srpnja 2006. godine.

78

Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima je evidencija koja je osnovana na temelju Zakona (NN 121/05) u svrhu javnog publiciranja prava i mjera osiguranja tražbina na pokretninama i pravima. Zakonom je uređeno ustrojstvo i sadržaj upisnika, vrste, pretpostavke, učinci i postupak upisa. Upisom u upisnik stječu se i prenose prava radi osiguranja te se štiti potencijalni vjerovnik koji svoju tražbinu osigurava.

Ministarstvo pravosuđa je nadležno tijelo javne vlasti koje je Pravilnikom (NN 77/06) propisalo oblik i sadržaj Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, te unutarnje ustrojstvo i rad Službe upisa pri Financijskoj agenciji (FINA). Upisnička mjesta osnovana su u poslovnim jedinicama FINE (URL 9), a Službe upisa vode upisnik u elektroničkom obliku. Sustav upisa je u realnom vremenu i u trenutku upisa proizvodi pravne učinke.

Uvid u podatke upisnika (Slika 21) moguć je bez naknade, ali su potrebni podatci o dužniku, predmetu - pravu, dok su prijepisi u papirnatom obliku dostupni samo u Službi upisa u Financijskoj agenciji.

Slika 21. Pretraživanje glavne knjige upisnika (URL 28)

Vođenje upisnika temelji se na više zajedničkih načela većine upisnika u Republici Hrvatskoj: načelo javnosti (uvid u glavnu knjigu je svakome slobodan), načelo upisa (stjecanje, promjena i prestanak prava upisa), načelo povjerenja (upisani podatak u upisnik je neoboriva zakonska predmnijeva), načelo određenosti (potpuno određena pravna cjelina), načelo prednosnog reda (upisi uz poštivanje vremenskog redoslijeda) i načelo upisa u realnom vremenu (upisnička mjesta povezana u jedinstvenu bazu podataka) (Jelčić 2006).

79

U Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima upisuju se, kao glavni upisi, prava i mjere koje se ne upisuju u neki drugi javni upisnik:

• založno pravo na pokretnini, pravu, dionici, udjelu i poslovnom udjelu u trgovačkom društvu,

• založno pravo na ukupnost stvari koje pripadaju protivniku osiguranja,

• prijenos prava vlasništva radi osiguranja, • prijenosi dionica, udjela i poslovnih udjela radi osiguranja, • mjere zabrane osiguranja ili opterećenja predmeta osiguranja, • prava vlasništva na pokretnini.

U upisnik se upisuju još dvije vrste upisa:

• zabilježbe - upisi kojim se uz određeni glavni upis naznačuje određeno svojstvo i svrha upisanog prava,

• napomene - kao upisi kojima se upućuju na drugi glavni upis.

Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava, a po strukturi je najsličniji Zemljišnim knjigama.

Glavna knjiga sastoji se od uložaka i vodi se u elektroničkom obliku kao jedinstvena baza podataka o upisanim pravima, temeljem sudskih i javnobilježničkih osiguranja za Republiku Hrvatsku. Svaki uložak glavne knjige sastoji se od tri dijela: dio A, dio B i dio C (NN 121/05).

U prvi dio uloška (dio A) upisuju se podatci o ovršeniku, protivniku osiguranja ili dužniku i to:

• za fizičku osobu: ime i prezime, identifikacijski podatci, adresa navedena u prijedlogu za upis, broj telefona, adresa elektroničke pošte,

• za pravnu osobu: naziv tvrtke, sjedište (adresa), broj telefona, adresa elektroničke pošte, matični broj registra pravne osobe,

• po potrebi drugi podatci u svrhu utvrđivanja istovjetnosti.

Drugi dio uloška (dio B) sastoji se od više listova (B1, B2, …) u koje se upisuju predmeti ovrhe ili osiguranja, grupirani prema ispravi koja predstavlja osnovu za upis prava i to:

• u list B1 upisuju se: pokretnine, prava, dionice, udjeli i poslovni udjeli u trgovačkom društvu i pokretnine koje su pripadak pokretnine,

• u list B2 upisuje se ukupnost stvari dužnika, protivnika osiguranja ili ovršenika,

• u list B3, u odjeljak „prijenos prava vlasništva“, upisuju se pokretnine ili druga prava,

• u list B4 upisuju se dionice koje nisu na računu Središnje depozitne agencije,

80

• u list B5, u odjeljak „mjere zabrane ili otuđenja“, upisuju se pokretnine, prava, dionice, udjeli i poslovni udjeli,

• u list B6, u odjeljak „pridržaj prava vlasništva“, upisuju se pokretnine, prava, dionice, udjeli i poslovni udjeli u slučaju da je trajanje duže od jedne godine.

Prava i pokretnine upisuju se s podatcima njihovoga opisa: naziv, vrsta, identifikacijska oznaka iz isprave temeljem koje se obavlja upis, ili s podatcima za stvari koje se upisuju iz javnih upisnika.

U treći dio uloška (dio C) upisuju se osobe u čiju korist se upis obavlja (vjerovnici, ovrhovoditelji) i pravo ili zabrana koje treba upisati na predmetu ovrhe ili osiguranja na zasebnim listovima, i to u dio:

• C1 upisuje se založno pravo, • C2 upisuje se založno pravo na ukupnost stvari, • C3 upisuje se prijenos prava vlasništva u svrhu osiguranja, • C4 upisuje se prijenos dionica, udjela, poslovnih udjela i druga prava u

svrhu osiguranja, • C5 upisuje se mjere zabrane, otuđenja ili opterećenja, • C6 upisuje se pridržaj prava vlasništva.

Isprave na temelju kojih je upis obavljen ulažu se u zbirku isprava. Zbirka isprava se vodi po pojedinim ulošcima za sve godine upisa u glavnu knjigu za svako upisničko mjesto Službe upisa. Elektroničke isprave čuvaju se u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi (NN 150/05).

Postupak upisa u glavnu knjigu upisnika pokreće se prijedlogom stranke i po službenoj dužnosti. Prijedlog stranke obuhvaća zahtjev za upis koji mora imati oblik zaključka kojim se određuje traženi upis i priloženo sudsko rješenje kojim se određuje osiguranje, odnosno javno bilježnička isprava. Upis po službenoj dužnosti pokreće se u slučaju kada odluka ili neka druga isprava bude dostavljena Službi upisa.

Prednosni red upisa u upisnik utvrđen je prema vremenu primitka prijedloga za upis, ili vremena primitka rješenja suda za upis po službenoj dužnosti. Ako više osoba podnese prijedlog za upis na istim stvarima i predlaže upise istih prava, upisuju se prema prednosnom redu uz zabilježbu da postoji drugi prijedlog za upis.

Služba upisa nakon ocjene ispravnosti prijedloga i suglasnosti prijedloga s priloženim ispravama, zaključkom o glavnom upisu određuje predloženi upis. Zaključak o glavnom upisu dostavlja se: Zemljišnoknjižnom odjelu za pripadak nekretnine, Trgovačkom društvu čije su dionice ili udjeli predmet ovrhe, Registru patenata i Policijskoj upravi za vrste motornih vozila.

Brisanje upisa iz upisnika provodi se temeljem: prijedloga stranaka, isprava, naloga po čijem je zahtjevu proveden upis po službenoj dužnosti, prijedloga treće osobe pod zakonskim uvjetima, pravomoćne odluke suda i vlastite odluke Službe upisa.

81

5.3. Hrvatski upisnik oporuka

Svaka fizička osoba može biti nasljednik prema odredbama nasljednog prava Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03), temeljem zakona i temeljem oporuka. Nasljedno pravo se stječe u trenutku ostaviteljeve smrti.

Prema Zakonu (NN 48/03), oporuku može napraviti svaka osoba bez prisile, koja je sposobna rasuđivati i ima najmanje 16 godina. Oporuka se može i poništiti zbog: prijetnje, upotrebe sile, zablude, ali samo od osobe koja za to ima pravni interes. Oporuka može imati oblik privatne oporuke i javne oporuke. Oporuka sadrži imovinu ostavitelja kojom je on raspolagao za života.

Oporuka koja je sastavljena, pohranjena i proglašena, evidentira se u Hrvatskom upisniku oporuka. Hrvatski upisnik oporuka i promjene koje nastanu nakon upisa, vodi javnobilježnička komora u svom sjedištu u Zagrebu, prema Pravilniku o Hrvatskom upisniku oporuka (NN 135/03), kojim se uređuje sadržaj i način vođenja upisnika. Osobe koje rade na obradi podataka, kao i osobe zaposlene u Hrvatskoj bilježničkoj komori, imaju obvezu čuvanja tajnosti podataka iz upisnika.

U Hrvatskom upisniku oporuka evidentiraju se privatne i javne oporuke, činjenice da je oporuka sastavljena, pohranjena, proglašena te podatci o vraćanju oporuke. Iz Upisnika se izdaju obavijesti za potrebe ostavinskog postupka.

Podatke o oporuci dostavljaju: javni bilježnici, odvjetnici, općinski sudovi, diplomatsko-konzularna predstavništva i osobe koje su napravile oporuku, i to elektronskim putem.

Hrvatski upisnik oporuka sastavljen je od podataka o evidentiranim oporukama. Upisom oporuke u upisnik, oporuka dobije svoj evidencijski broj. koji se sastoji od korisničkog broja i broja oporuke.

Hrvatskih upisnik oporuka upisuje podatke o:

• oporučitelju: prezime i ime, datum rođenja, • datumu pohranjivanja, • vrsta oporuke: privatna, javna, • mjesto čuvanja oporuke: u sudu, kod javnog bilježnika, kod diplomatsko-

konzularnog predstavništva, kod odvjetnika, kod fizičke ili pravne osobe, • vraćanju oporuke, • promjeni u evidentiranju podataka, • upitima: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti oporučitelja, smrtovnica,

broj ostavinskog spisa i podatci o tražitelju podataka upisnika.

Upisi u upisnik imaju isključivo publicitetni karakter jer činjenice o postojanju oporuke omogućavaju izbjegavanje sporova oko postojanja i uništenja oporuke i skrivanja činjenice postojanja oporuke od strane potencijalnih nasljednika (Ernst 2006).

Za pristup Upisniku hrvatskih oporuka na Internetu, potrebna je autorizacija: korisnički broj i sigurnosna šifra (Slika 22).

82

Slika 22. Početna stranica pristupa Hrvatskom upisniku oporuka (URL 11)

Nakon svakog podnesenog zahtjeva za upis, korisnik dobiva kontrolni ispis upisa, koji nakon 14 dana postaje konačan u slučaju da nema primjedbi.

83

6. Jedinstvene oznake

U Hrvatskoj se koriste identifikacijske oznake za dvije najvažnije vrste objekata koje se upisuju u upisnike:

• identifikacijske oznake osoba: matični broj, osobni identifikacijski broj, • identifikacijske oznake nekretnine: broj katastarske čestice, adresa

katastarske čestice.

Važnost korištenja oznaka za identifikaciju osoba i nekretnina pokazuje se u svakodnevnom radu raznih tijela javne vlasti.

Identifikacijske oznake regulirane su propisima i danas se koriste u službenim evidencijama (upisnicima) za povezivanje u svakodnevnom radu kod razmjene podataka. Propisima je utvrđena obveza korištenja identifikacijskih oznaka.

Obveznici identifikacijskih oznaka su hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj, strane fizičke i pravne osobe.

Korisnici identifikacijskih oznaka koji identifikacijske oznake koriste za povezivanje podataka u službenim evidencijama (upisnicima) su: državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, pravne osobe koje se u cijelosti ili dijelom financiraju iz državnog proračuna i pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti (NN 60/08).

Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je tijelo javne vlasti za određivanje matičnog broja fizičkih osoba, Ministarstvo financija nadležno je tijelo za određivanje osobnog identifikacijskog broja fizičkih i pravnih osoba, Državna geodetska uprava nadležna je za identifikacijsku oznaku nekretnine, broj i adresu katastarske čestice, a Ministarstvo unutarnjih poslova vodi evidenciju prijave prebivališta i boravišta.

Podatci sadržani u Evidenciji prijave prebivališta građana povezuju (Slika 23):

• identifikacijske oznake osoba i stvari (nekretnina) i • ostale podatke o osobama i stvarima (ime i prezime, zanimanje, školska

sprema, prebivalište, sjedište, …).

84

Slika 23. Povezane identifikacijske oznake osoba (fizičkih i pravnih) i stvari (nekretnina)

Identifikacijske oznake osoba povezane s identifikacijskim oznakama stvari (nekretnina), temelj su za povezivanje svih upisnika koje vode tijela javne vlasti.

6.1. Identifikacijske oznake osoba

Matični broj građana (MBG) i osobni identifikacijski broj (OIB) važeće su identifikacijske oznake osoba. Pored njih imamo matični broj (MB), matični broj subjekta (MBS), osobni identifikacijski broj pravnog subjekta, matični broj obrta, matični broj znanstvenika (MBZ), matični identifikacijski broj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG), matični broj registra pravne osobe, matični broj šumoposjednika, …

6.1.1. Matični broj građana

Matični broj građana (MBG) identifikacijska je oznaka državljana Republike Hrvatske i stranaca nekih država, koja osigurava jedinstveno povezivanje podataka u službenim evidencijama, upisuje se u službene evidencije (upisnike) i javne isprave koje se izdaju iz tih evidencija (upisnika) (NN 9/92).

Matični broj je propisan Zakonom o matičnom broju (NN 9/92), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN 66/02) i Pravilnikom o matičnom broju (NN 27/92).

Matični broj određuje se na temelju podataka iz Državne matice rođenih i Knjige državljana, pomoću sustava za automatsku obradu podataka prema mjestu prebivališta, u policijskoj upravi, policijskoj stanici Ministarstva unutarnjih poslova.

Ministarstvo uprave

Podaci o fizičkim osobama iz

Državnih matica

Ministarstvo financija

Određuje osobni identifikacijski broj fizičkih i pravnih

osoba - OIB

Vodi evidenciju osobnog

identifikacijskiog broja

Ministarstvo pravosuđa

Trgovački sud

Sudski registar sadrži registarski broj i podatke o

pravnim osobama

Državna geodetska

uprava

Proizvodi i vodi podatke o broju i

adresi katastarske čestice

Vodi podatke službene evidencije

prostornih jedinica

Ministarstvo unutarnjihposlova

Određujematični broj

građana MBG

Vodi evidenciju o

matičnom broju

Vodi evidenciju o prijavi prebivališta

i boravišta građana, koja

sadrži podatke o: OIB, MBG, podaci

o osobama

85

Zahtjevu za izdavanje matičnog broja potrebno je priložiti analogne izvode iz Državne matice rođenih i Knjige državljana.

Identifikacijska oznaka (MBG) sastoji se od trinaest znamenaka svrstanih u šest skupina: u prve tri skupine spada datum rođenja (sedam znamenaka), u četvrtoj skupini su dvije znamenke broja registra (upisuje se registarsko područje u kojemu je matični broj određen), u petoj skupini je kombinacija broja spola (tri znamenke), a u šestoj skupini je jedna kontrolna znamenka.

Nadležno tijelo (policijska uprava) nakon određivanja matičnog broja dostavlja nadležnom matičnom uredu izviješće o dodijeljenim matičnim brojevima, u svrhu upisa u Državne matice.

Za određene matične brojeve vodi se evidencija u automatskoj obradi podataka.

Matični broj zamjenjuje se od siječnja 2010. godine osobnim identifikacijskim brojem zbog dva temeljna razloga:

1. zaštite privatnosti osoba, 2. zadovoljenju zahtjeva Europske unije u međunarodnoj razmjeni

podataka.

6.1.2. Osobni identifikacijski broj

Osobni identifikacijski broj (OIB) stalna je identifikacijska oznaka hrvatskih državljana, pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, te pravnih i fizičkih osoba kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske. OIB je jedinstven, nepromjenljiv i neponovljiv (NN 60/08).

Osobni identifikacijski broj koristi se za povezivanje u službenim evidencijama (upisnicima) i kod razmjene podataka, a uveden je zbog:

• opće informatizacije javne uprave, • automatske razmjene podataka između tijela državne uprave, • boljeg pregleda nad imovinom građana i pravnih osoba, • usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.

OIB čini niz slučajno izabranih brojeva koji ništa ne ukazuju na obveznika broja kojem se dodjeljuje. Sastoji se od jedanaest znamenki, od kojih je jedna kontrolna znamenka (određena po međunarodnoj ISO 7064 „Modul 11,10“), a ostali su slučajno izabrani brojevi (NN 1/09).

Ministarstvo financija - Porezna uprava po službenoj dužnosti određuje i vodi evidenciju o osobnim identifikacijskim brojevima u elektroničkom obliku.

Osobni identifikacijski broj hrvatskim državljanima dodjeljuje se na temelju upisanih podataka u Državnu maticu rođenih ili upisanih podataka u Knjigu državljana. Svim rođenim osobama nakon prvog siječnja 2009. Godine, osobni identifikacijski broj dodjeljuje se u trenutku upisa podataka rođenja i stjecanja hrvatskog državljanstva u Državne Matice (Ministarstvo uprave).

86

Osobni identifikacijski broj pravnim osobama dodjeljuje se na temelju podataka nadležnog tijela o upisu novonastale pravne osobe (Trgovački sud).

Potvrde izdane o osobnom identifikacijskom broju javne su isprave.

Zakonska osnova za određivanje i evidenciju OIB-a je Zakon o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08) i Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju (NN 1/09).

Zakonski rok za određivanje i upis osobnog identifikacijskog broja za fizičke i pravne osobe u službene evidencije (upisnike) je 31. prosinac 2010. godine, a do tada ostaju u primjeni matični brojevi građana i matični broj pravnih osoba.

Osobne identifikacijske brojeve pravnih i fizičkih osoba moguće je saznati putem matičnog broja osobe ili broja osobne iskaznice (Slika 24).

Slika 24. Početna internetska stranica za uvid u podatke osobnog identifikacijskog

broja (URL 5)

6.2. Identifikacijske oznake nekretnina

Identifikacijske oznake nekretnine su broj katastarske čestice i položajno- prostorne koordinate. Ovaj rad će se ograničiti samo na katastarsku česticu kao jednu od identifikacijskih oznaka u povezivanju upisnika, te se položajne koordinate nekretnina neće analizirati.

6.2.1. Broj katastarske čestice

Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica i dio je područja katastarske općine ili katastarskog područja na moru. Određena je svojim brojem i granicama (NN 16/07).

87

Broj katastarske čestice je oznaka koja određuje katastarsku česticu, a sastoji se od osnovnog broja i podbroja odijeljenog kosom crtom (Slika 25).

Slika 25. Katastarska čestica s brojem

Katastarska čestica se utvrđuje katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom nakon javnog izlaganja elaborata katastarske izmjere.

Katastarska čestica je identifikacijska oznaka nekretnine koja je upisana u izvorni upisnik nekretnina - Katastar nekretnina (NN 16/07).

6.2.2. Matični brojevi prostornih jedinica

Temeljeno na katastarskoj čestici kao osnovnoj prostornoj jedinici, poštujući hijerarhijsku strukturu, uspostavljaju se veće prostorne jedinice.

Skupovi katastarskih čestica čine veće prostorne jedinice koje također imaju svoje oznake - matične brojeve. To su rudina, katastarska općina, naselje, grad, općina i županija.

Katastarska općina bi trebala biti identična naselju. To je u prošlosti bilo tako. Međutim, razvitak naselja nisu pratile promjene granica katastarskih općina, pa danas u Hrvatskoj to nije slučaj.

Naselje je prostorna jedinica koja se sastoji od građevinskih i negrađevinskih područja, unutar kojega postoji ulični sustav. Unutar naselja po rednom broju vode se ulice i trgovi.

Više naselja čini upravnu cjelinu prostorne jedinice više razine: općinu ili grad.

Županija je područje koje obuhvaća više gradova i općina, odnosno područje od dvadeset županija i Grad Zagreb obuhvaća područje Republike Hrvatske.

U hijerarhiji prostornih jedinica postoje dvije statističke prostorne jedinice koje se koriste kod popisa pučanstva i imaju svoje matične brojeve: statistički krug i popisni krug.

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica i obuhvaća maksimalno 130 kućanstava. Statistički krug obuhvaća područje jednog ili više popisnih krugova i pripada samo jednom naselju.

88

Dostavno područje poštanskog ureda (PU) obuhvaća područje na kojem poštanski ured prima i dostavlja poštanske pošiljke. Poštanski uredi u službenoj evidenciji prostornih jedinica imaju svoj broj.

O području mjesne nadležnosti suda, a ujedno i o području mjesne nadležnosti zemljišno knjižnog suda, vode se matični brojevi unutar županija.

Područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda definirana su područjima katastarskih općina i katastarskih područja na moru, za koje su katastarski uredi nadležni. U Registru prostornih jedinica vode se matični brojevi katastarskih ureda (16/07).

89

7. Infrastruktura prostornih podataka

Pojam infrastrukture prostornih podataka (IPP) dulje je vrijeme prisutan u svijetu, a prvi put se javlja u Kanadi 80-tih godina prošloga stoljeća. Prvobitne infrastrukture podataka bile su nedjelotvorne jer podatci nisu bili u elektroničkom obliku. Na početku 90-tih predložen je koncept IPP-a kao podrška uspostavi standarda za razmjenu geoinformacija, uspostavi nacionalnih programa izmjere i kartografije i izgradnji nacionalnih mreža prostornih podataka u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi i Europskoj zajednici. Nakon Izvršne naredbe 12906, predsjednika Clintona, pod nazivom: Koordinacija prikupljanja i pristupa geografskim podatcima, došlo je do poboljšanja distribucije prostornih podataka i potaknuta je izgradnja infrastrukture prostornih podataka u cijelom svijetu (Cetl 2007).

Općenito, infrastruktura prostornih podataka (Spatial Dana Infrastructures-SDI) čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka (Nebert 2001).

Aktivnosti koje olakšavaju pristup prostornim podatcima i njihovu jednostavniju i učinkovitiju uporabu su (Cetl 2007):

• promicanje važnosti prostornih podataka u društvu, stvaranje bolje koordinacije i suradnje između subjekata koji su uključeni,

• prilagodba postojećih prostornih podataka postojećoj tehnologiji i standardima,

• izrada metapodataka za opis postojećih skupova prostornih podataka i • uspostava kataloga i pripadne infrastrukture.

U izgradnji i održavanju infrastrukture prostornih podataka sudjeluju različite institucije i građani: vlada, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove, nevladine organizacije i udruge, privatni sektor, znanstvene i obrazovne ustanove, građani i razne udruge građana. Infrastruktura prostornih podataka se izgrađuje i razvija u više hijerarhijskih razina: globalna razina (najmanje detaljna), regionalna, nacionalna, državna i lokalna razina, te najniža razina u kojoj se IPP izgrađuje za vlastite potrebe (male i velike tvrtke, udruge građana) (URL 30).

Najjezgrovitija istraživanja i radovi vezani na temu infrastrukture prostornih podataka su u zemljama koje su najdalje otišle s uspostavom i organizacijom infrastrukture prostornih podataka: Australija i Sjedinjene Američke Države, te na području Europe: Njemačka, Norveška, Austrija i Slovenija.

90

7.1. Fizička implementacija IPP-a

Koncept fizičke implementacije IPP-a sastoji se u stvaranju jednostavnog i nesmetanog tijeka prostornih podataka od baza za njihovu pohranu do korisnika (Slika 26). Korisnik pristupa pretraživanju prostornih podataka putem internetskog preglednika.

Slika 26. Fizička implementacija IPP-a (Cetl 2007)

Karakteristike infrastrukture prostornih podataka su: široka rasprostranjenost, jednostavnost uporabe, fleksibilnost i temelj su za različite aktivnosti i usluge kojima su potrebni prostorni podatci.

Logičku strukturu prostornih podataka čine (Cetl i Roić 2005) (Slika 27):

1. Prostorni podatci (osnovni i ostali), 2. Metapodaci, 3. Norme i standardi, 4. Katalog, 5. Suradnja.

Prostorni podatci su najvažnija komponenta IPP-a, bez koje IPP ne može postojati, a dijele se na osnovne i ostale podatke. Osnovni podatci su višenamjenski, mogu se kombinirati i nadograđivati (katastar, geodetska mreža, prostorne jedinice,…), a ostali podatci su izrađeni za jednu namjenu i kao takvi mogu koristiti i za neke druge namjene (Roić 2002). Svi prostorni podaci moraju biti u istom referentnom prostornom sustavu, kako bi određivanje lokacije u prostoru bilo jednoznačno. Informacije koje pružaju podatci koji su upisani u katastar, primjenjuju se u svim segmentima gospodarskih zahvata u prostoru: lokalnoj i državnoj upravi, tvrtkama i građanima i čine temelj IPP-a kao podatci najkrupnijeg mjerila.

91

Metapodaci ili „podaci o podacima“ su skup atributa kojima se opisuju značenja, sadržaj, kvaliteta, pristup i druge karakteristike podataka. U IPP-u metapodaci su od iznimnog značaja jer se preko njih filtriraju potrebe korisnika, a njihovom standardizacijom postiže se njihovo bolje razumijevanje i učinkovita primjena na svim razinama. U Hrvatskoj je 2004. godine usvojena ISO 19115 norma naziva: HRN EN ISO 19115:2004 en Geoinformacije - Metapodaci, kojom je omogućena izrada jedinstvene dokumentacije o prostornim podatcima (Cetl i Roić 2005).

Norme i standardi u području prostornih podataka neophodni su svima koji se bave prikupljanjem, izradom, distribucijom i uporabom prostornih podataka. Za uspostavu prijenosa između korisnika, aplikacija, sustava i lokacija neophodna je normizacija prostornih informacija (Roić i Zekušić 1999). Normizacija prostornih informacija potrebna je na svim razinama: na nacionalnoj (zemlje donose svoje norme), na regionalnoj (Comite Europen de Normalisation - CEN) i međunarodnoj (ISO) (Cetl 2007). U Hrvatskoj je za normizaciju prostornih informacija nadležan Tehnički odbor TO 211 Geoinformacije/Geomatika u Hrvatskom zavodu za norme (Roić i Rapaić 2004).

Katalog prostornih podataka u IPP-u se razmatra kao pristupna mreža koja je složena za pretraživanje i pristup prostornim podatcima, kao i pristup ostalim umreženim servisima. Uloga kataloga je u pripremi metapodataka različitih poslužitelja, njihovo pohranjivanje, provjera ispravnosti i omogućavanje pristupa putem internetskog preglednika. Na nacionalnoj razini to je Web portal preko kojega se pristupa podatcima državnog, javnog i privatnog sektora. Katalogom se koordiniraju i distribuiraju prostorni podatci. Implementacija kataloga ovisi o različitim čimbenicima: tehnološkim, zakonskim, ekonomskim, institucionalnim i kulturnim, s kojima se određuje stupanj kontrole nad podatcima u katalogu (Cetl 2007).

Suradnja je nužna između različitih ustanova svih razina državnog, javnog i privatnog sektora, korisnika podataka, akademskih zajednica i ostalih koji su povezani s prostornim podacima, jer je temeljna spoznaja da IPP ne može biti osnovana samo od jedne organizacije (Warnest i dr 2002). Najvažniji elementi suradnje su: raspodjela odgovornosti, raspodjela troškova, raspodjela koristi i zajednička kontrola. Nacionalno koordinacijsko tijelo ima ključnu ulogu u partnerstvu, ostvarenoj suradnji i koordinaciji među organizacijama-sudionicima IPP-a.

Implementacija pojedinih logičkih dijelova IPP-a obuhvaća stvaranje okruženja u kojem su (Cetl 2007):

• sadržaj, dijelovi i procedure standardizirani, • osnovni izvori prostornih podataka i korisnici umreženi, • tehnička infrastruktura prilagođena jednostavnoj i učinkovitoj upotrebi.

92

Suradnja

Slika 27. Logička struktura prostornih podataka (Roić 2002)

Uspostava infrastrukture prostornih podataka podrazumijeva poboljšavanje kroz razne aktivnosti koje imaju cilj olakšati pristup postojećim prostornim podatcima. Opći model poboljšanja IPP-a na globalnoj razini obuhvaća osam koraka (Cetl 2007):

• stvaranje zakonske i normativne regulative, • promocija važnosti prostornih podataka u društvu, • stvaranje koordinacije, • izbor mehanizma financiranja, • definiranje okvira prostornih podataka, • izgradnja kapaciteta, • izrada metapodataka za opis postojećih skupova prostornih podataka, • uspostava kataloga i internetskog portala.

Danas su sve veći zahtjevi korisnika za točnim, ažurnim i lako dostupnim elektroničkim prostornim podacima. Razvojem elektroničkih usluga i uspostavom jedinstvene informacijske i komunikacijske infrastrukture u okviru e-društva, državna uprava treba postati pravi servis za tvrtke i građane.

IPP je dinamičan proces prikazan kroz međusobnu interakciju pojedinih komponenti (Slika 28).

Katalog

Metapodaci

Osnovni podaci Ostali podaci

Norme i standardi

93

Slika 28. IPP proces (Cetl 2007)

7.2. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka

Prema Zakonu (NN 16/07) Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) je skup mjera, normi, specifikacija i servisa kojima je cilj u okviru e-vlade omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka.

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) mora biti u skladu sa standardima EU za informacijsku komunikacijsku tehnologiju, a bit će dio globalne informacijske infrastrukture prostornih podataka (INSPIRE).

U procesu nastanka nacionalne infrastrukture prostornih podataka, uspostavit će se (NN 16/07):

• skupovi metapodataka, • skupovi prostornih podataka, • servisi i tehnologija umreženja, • sporazumi o razmjeni, pristupu i korištenju podataka, • mehanizmi koordinacije i nadzora, • procedura.

Nacionalnom infrastrukturom podataka obuhvaćeni su elektronički prostorni podatci teritorija Republike Hrvatske: teritorijalno more, gospodarska i zaštitna-ekološka područja u nadležnosti: tijela državne uprave, tijela regionalne i lokalne samouprave, javnih ustanova, fizičkih i pravnih osoba kojima je povjereno upravljanje prostornim podatcima od strane nadležnih tijela i sustava i ostalih subjekata koji se koriste prostornim podatcima.

94

Servisi prostornih podataka svih subjekata trebaju biti informatički međusobno umreženi u svrhu omogućavanja: pretrage podataka, servisa kopiranja, servisa transformacije prostornih podataka i servisa pozivanja servisa prostornih podataka. Pretraga prostornih podataka moguća je prema različitim kriterijima: ključnim riječima, kvaliteti podataka, položaja u prostoru, uvjetima za pristup skupovima i prema subjektima.

Uz prostorne podatke državne izmjere i Katastra nekretnina u NIPP-u će biti obuhvaćeni i:

• prostorno-planski podatci, • podatci o prometnicama, • geološki, pedološki i drugi specijalizirani georeferencirani podatci, • hidrografski podaci, • podatci o zaštićenim i štićenim područjima ili objektima, • podatci zaštite okoliša, • podatci iz georeferenciranih upisnika koji se vode po posebnim propisima, • georeferencirani statistički podatci, • zemljišno - knjižni podatci.

Da bi uspostava nacionalnog NIPP-a bila što bolja i učinkovitija, Zakonom je (NN 16/07) propisana uspostava Vijeća, Odbora i Radne skupine NIPP-a. Vijeće NIPP-a sastoji se od petnaest članova koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske.

Vijeće NIPP-a je u srpnju 2009. godine osnovalo Radnu skupinu za izgradnju poslovnog modela NIPP.

Radna skupina je u listopadu 2009. godine održala svoj prvi radni sastanak. Temeljni cilj Radne skupine je davanje prijedloga najučinkovitijeg načina izgradnje kapaciteta NIPP-a u cilju osposobljavanja korisničkog društva za prihvaćanje koncepta NIPP-a i uvođenje u radne procese i davanje prijedloga modela uspostave mreže educiranih stručnjaka za GIS i NIPP (Cetl 2009). Radna skupina također prati radne aktivnosti uspostave INSPIRE-a, surađuje s drugim skupinama unutar uspostave NIPP-a, te izvješćuje o svom radu Odbor i Vijeće NIPP-a.

Državna geodetska uprava putem Geoportala (URL 4) uspostavila je javni servis metapodataka koji su međusobno umreženi. Izrada Geoportala financirana je sredstvima Europske unije u okviru CARDS programa. Geoportal je još u fazi izrade. Server na kojem je smješten Geoportal je u prostorima Središnjeg ureda Državne geodetske uprave.

Javni servis metapodataka međusobno umreženih na Geoportalu sadrži:

1. Bazu podataka geokodiranih rastera: • Hrvatske osnovne karte (HOK) mjerila 1:5000, • Ortofotokarta, u boji i crno-bijela, mjerila 1:5000, • skanirani katastarski plan,

2. Aplikaciju - GIS SRPJ preglednik, 3. Aplikaciju za izdavanje podataka točaka geodetske osnove, 4. Bazu podataka stalnih točaka geodetske osnove Republike Hrvatske,

95

5. Metapodataka koji su standardizirani i kompatibilni s ISO/INSPIRE 6. Internet prodaje.

Dizajn Geoportala u skladu je s referentnom arhitekturom geoprostornih portala definiranim od strane „Open GIS konzorcija (OGC)“, izgrađen je u skladu s principima servisno usmjerene arhitekture (SOA) i u skladu je s ISO/OGC standardima i INSPIRE direktivom (Vujić 2009).

Geoportal se sastoji od servisa koji su standardizirani i međusobno djeluju u Iiternet okruženju (Slika 29) .

Slika 29. Servisi na Geoportalu (URL 14)

Portal servisi čine skup različitih servisa i aplikacija koji se koriste za pronalaženje, procjenu i povezivanje i čine Geoportal središnjim mjestom pristupa i korištenja prostornih podataka.

Kataloški servisi su servisi putem kojih su dostupni podatci lokacije, osobine i dinamička povezanost georesursa.

Podatkovni servisi omogućuju pristup i dohvat georesursa.

Geoportal je u fazi testiranja i formiranja kataloga i za sada sadrži samo dio kataloga prostornih podataka Državne geodetske uprave (Slika 30).

96

Slika 30. Stablo kataloga na Geoportalu (URL 14)

Podatci postojećih upisnika ključni su čimbenik infrastrukture prostornih podataka. Oni sadržavaju velike količine podataka i osigurane mehanizme održavanja od strane tijela javne vlasti. Sve su dostupniji u elektroničkom obliku, a sadržavaju veliku količinu redundantnih podataka. Trenutno su nepovezani i međusobno neusklađeni.

97

8. Analiza povezanosti

Postizanje veće učinkovitosti upisnika moguće je njihovim povezivanjem. U praksi se kod osnivanja novog upisnika vrlo rijetko vodi računa o već uspostavljenim, te se često uspostavljaju upisnici o podatcima koji su već upisani negdje drugdje. Zbog toga su postojeći upisnici osoba, stvari i prava analizirani u osnovi kroz literaturu, pomoću odgovarajućih propisa i neposrednim istraživanjem dostupnih upisnika na Internetu.

Za unos prikupljenih podataka razvijen je model baze podataka s vrstama podataka koji se upisuju u obrađene upisnike.

Provođenjem upita na izrađenu bazu podataka, uočeni su redundantni podatci te dane preporuke za učinkovitiju međusobnu povezanost upisnika kao ključnih čimbenika nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

8.1. Model podataka

Podatci koji se pohranjuju u baze podataka, čine najvažniju komponentu u bilo kojem geoinformacijskom sustavu i imaju najdulji vijek trajanja (50 - 100 godina).

Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka koji su pohranjeni s ciljem da na optimalan način posluže u raznim primjenama: u svrhu sakupljanja podataka, troškova održavanja, bržeg prenošenja znanja, zajedničkog korištenja podataka i dr…(Blagonić 2005).

U svrhu analize obrađenih upisnika izrađena je baza podataka s vrstama podataka koji se upisuju u obrađene upisnike u Microsoft Access programu za baze podataka.

Izrađeno je šest tablica:

1. Upisnik 2. UpisnikPotrebniObjekt 3. ObjektUpisa 4. ObjektAtribut 5. Atribut 6. NadležnaTijelaJavneVlasti

Tablice su povezane relacijama (Slika 31) u svrhu učinkovitijega korištenja tablica s podatcima.

98

Slika 31. Relacije među tablicama

Nakon uspostavljenih relacija među tablicama, iz baze su se izradili razni upiti koji su prikazani u poglavlju Stanje.

8.1.1. Tablica Upisnik

U tablicu Upisnik uneseni su podatci o analiziranim upisnicima i njihovim osnovnim osobinama. Atributi su: ID (primarni ključ tablice), Temeljni propis, NN broj, Godina, Provedbeni propis, PP NN broj, PP Godina, NadležnaTijelaJavneVlastiID, Dostupnost na Internetu, Potrebna autorizacija, ObjektupisaID i Napomena (Slika 32).

Za svaki upisnik unesen je njegov puni naziv i naziv temeljnog propisa kojim je osnovan, te godina i broj Narodnih novina u kojima je propis izašao. Također, u tablicu su uneseni provedbeni propisi s brojem i godinom izlaska Narodnih novina. U sedmom polju upisan je vanjski ključ Tablice NadležnaTijelaJavneVlastiID kojim su ove dvije tablice povezane, a u polju Dostupnost na Internetu tipom podatka „Hyperlink“, upisane su Internet adrese putem kojih postoji mogućnost pristupa u određeni upisnik. U polju Potrebna autorizacija s tipom podataka Yes / No označeni su oni upisnici za koje je potrebna prethodna autorizacija.

99

Slika 32. Pogled polja tablice Upisnik s tipom podataka

Primarni ključ tablice ID tipa „AutoNumber“ je polje u tablici koje na jedinstven način označava određeni slog u tablici (identifikacijski broj), a koristi se kao vanjski ključ u ostalim tablicama.

Vanjski ključevi tablice Upisnik su ID NadležnaTijelaJavneVlastiID prema tablici TijelaJavneVlasti i ID ObjektupisaID prema tablici Objektupisa.

8.1.2. Tablica UpisnikPotrebniObjekt

Tablica UpisnikPotrebitiObjekt ima četiri polja s atributima: ID (primarni ključ tablice), UpisnikID, ObjektUpisaID i Napomenu. U drugo polje tablice UpisnikPotrebitiObjekt uneseni su primarni ključevi tablice Upisnik kao vanjski ključevi, a u treće polje uneseni su primarni ključevi tablice ObjektUpisa kao vanjski ključevi. Ovom tablicom uspostavljeni su relacijski odnosi s tablicom Upisnik i tablicom Objekt upisa (Slika 33).

Slika 33. Pogled polja tablice UpisnikPotrebitiObjekt s tipom podataka

100

8.1.3. Tablica ObjektUpisa

Tablica ObjektUpisa sadrži četiri atributa: ID (primarni ključ tablice), Naziv objekta, IzvorniupisnikID i Napomenu. U polje Naziv objekta upisani su objekti koji se upisuju u obrađene upisnike: fizička osoba, pravna osoba, stvari - nepokretne, stvarna prava i ostala prava. U polje IzvorniUpisnikID upisani su primarni ključevi iz tablice Upisnik onih upisnika koji su izvorni upisnici osoba, stvari i prava (Slika 34).

Slika 34. Pogled polja tablice ObjektUpisa sa tipom podataka

8.1.4. Tablica ObjektAtribut

Tablica ObjektAtribut ima četiri polja s atributima: ID (primarni ključ tablice), ObjektUpisaID, AtributID i Napomenu. U polje ObjektUpisaID upisani su primarni ključevi tablice ObjektUpisa, a u polje AtributID upisani su primarni ključevi tablice Atribut (Slika 35).

Slika 35. Pogled polja tablice ObjektAtribut sa tipom podataka

8.1.5. Tablica Atribut

Tablica Atribut ima četiri polja u koja su upisani atributi: ID (primarni ključ tablice), Naziv atributa, Obveza unosa i Napomena. U polje Naziv atributa uneseni su atributi objekata koji se upisuju u analizirane upisnike. Obvezni unos atributa u analizirane upisnike predviđen je u trećem polju s tipom podatka: Yes / No (Slika 36). Većina obrađenih upisnika, upisuju atribute objekata: osobni identifikacijski broj osoba i broj katastarske čestice (Slika 40).

101

Slika 36. Pogled polja tablice Atribut sa tipom podataka

8.1.6. Tablica NadležnaTijelaJavneVlasti

Tablica Nadležna TijelaJavneVlasti ima pet polja u kojima su upisani atributi: ID (primarni ključ tablice), Tijela javne vlasti, Kategorija javne vlasti URL i Napomena. U drugom polju upisana su tijela javne vlasti koja su nadležna za analizirane upisnike, u trećem polju upisana je kategorija za svako tijelo javne vlasti: Ministarstvo, Uprava i ostali. U četvrtom polju upisane su Internet adrese s podatkom tipa: Hyperlink, tako da se iz ove tablice može pristupiti izravno na internetsku stranicu upisnika (Slika 37).

Slika 37. Pogled polja tablice NadležnaTijelaJavneVlasti s tipom podataka

8.2. Stanje

Načelno, svi su upisnici povezani s općim i materijalno-pravnim načelima utemeljenima u pojedinim propisima koji osiguravaju nastajanje i opstanak upisnika. Međutim, tehnološkim napretkom i uspostavom Internet tehnologije, stvorila se uzročno-posljedična mogućnost povezivanja upisnika temeljem njihova sadržaja (upisanih podataka), kako izvornih tako i svih ostalih upisnika.

U svrhu analize povezanosti upisnika, u obradu su uzeti upisnici kojima je prema prirodi njihova sadržaja cilj međusobno povezivanje radi čim točnijeg i dnevno-ažurnog vođenja stanja. U ovom radu analizirani su izvorni i ostali upisnici: fizičkih i pravnih osoba, stvari i to nepokretne, te prava (stvarna i ostala prava) (Tablica 1).

102

Tablica 1. Popis analiziranih upisnika koje vode različita tijela javne vlasti

RB Naziv Tijela javne vlasti

1. Državne matice Ministarstvo uprave

2. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava

3. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava

4. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa

5. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

6. Središnji registar prostornih jedinica Državna geodetska uprava

7. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

8. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

9. Obrtni registar - Središnji obrtni registar Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

10. Područni registar prostornih jedinica Područni ured za katastar/Ured za katastar Grada Zagreba

11. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku

12. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

13. Katastar vodova Državna geodetska uprava

14. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

15. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

16. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa

17. Upisnik šumoposjednika Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

18. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa

19. Upisnik znanstvenika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

20. Hrvatski upisnik oporuka Ministarstvo pravosuđa

21. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze

22. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

23. Evidencija prijave prebivališta i boravišta građana MInistarstvo unutarnjih poslova

103

Ukupno je obrađeno 23 upisnika koje vodi trinaest tijela javne vlasti (Tablica 1), od kojih je pet izvornih upisnika (Tablica 2):

• upisnici osoba: • Državne matice - izvorni upisnici fizičkih osoba i • Sudski registar – izvorni upisnik pravnih osoba,

• upisnici stvari: • Katastar nekretnina – izvorni upisnik stvari i • Katastar zemljišta - izvorni upisnik stvari

• upisnici prava: • Zemljišna knjiga – izvorni upisnik prava.

Tablica 2. Izvorni upisnici

RB Naziv upisnika Naziv objekta upisa

1. Državne matice Fizička osoba

2. Katastar zemljišta / nekretnina Stvari-nepokretne

3. Sudski registar Pravna osoba

4. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ostala prava

5. Zemljišna knjiga Stvarna prava

Prema podatcima koje upisuju upisnici, od ukupno obrađenih upisnika, obrađeno je 44% upisnika osoba, 39% upisnika stvari, 13% upisnika prava i 4% upisnika pokretnina (Slika 38):

Slika 38. Omjer ispitanih upisnika prema podatcima koje upisuju

Podatci o fizičkoj osobi, osim što se upisuju u Državne matice kao svoj izvorni upisnik, upisuju se u još 19 ispitanih upisnika (Tablica 3) (Slika 39).

44%

39%

13%

4%

upisnici

osoba

stvari

prava

pokretnine

104

Tablica 3. Pregled upisnika koji upisuju podatke o fizičkim osobama

RB Naziv Tijela javne vlasti Svojstva upisane osobe

1. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava vlasnik 2. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava korisnik / vlasnik 3. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku vlasnik

4. Obrtni registar - Središnji obrtni registar

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva vlasnik

5. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze vlasnik

6. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poljoprivrednik

7. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pčelar

8. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pčelar

9. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nositelj i članovi

10. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja vinogradar

11. Hrvatski upisnik oporuka Ministarstvo pravosuđa vlasnik

12. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa predsjednik udruge

13. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa zalagatelj

14. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa vlasnik

15. Upisnik šumoposjednika Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

šumoposjendik

16. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

čelnik organizacije

17. Upisnik znanstvenika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa znanstvenik

18. Evidencija prijave prebivališta i boravišta građana MInistarstvo unutarnjih poslova Fizička osoba /

prebivalište 19. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa Član društva

Očito je (Tablica 3) da neka tijela javne vlasti vode više upisnika koji upisuju podatke o fizičkoj osobi: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja vodi pet upisnika, Ministarstvo pravosuđa vodi pet upisnika koji upisuju podatke o fizičkoj osobi, Državna geodetska uprava vodi dva, Ministarstvo unutarnjih poslova jedan i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa vodi dva upisnika koji upisuju podatke o fizičkoj osobi.

105

Slika 39. Prikaz postotka upisa podataka o objektima upisa u obrađenim

upisnicima

Podatci o pravnoj osobi osim što se upisuju u svoj izvorni upisnik – Sudski registar, upisuju se i u petnaest drugih obrađenih upisnika (Tablica 4) (Slika 39). Neka tijela javne vlasti upisuju podatke o pravnoj osobi u više upisnika koje vode: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja podatke o pravnoj osobi upisuje u pet upisnika, Ministarstvo pravosuđa ih upisuje u tri upisnika, a Državna geodetska uprava podatke o pravnoj osobi upisuje u tri upisnika.

87%70%

52%

9%

48%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

upisuju fizičke osobe

upisuju pravne osobe

upisuju stvari upisuju stvarna prava

upisuju ostala prava

Upisnici

106

Tablica 4. Upisnici pravnih osoba

RB Naziv Tijela javne vlasti Svojstvo upisane pravne osobe

1. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava korisnik ili vlasnik 2. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava vlasnik 3. Katastar vodova Državna geodetska uprava vlasnik 4. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku vlasnik

5. Obrtni registar - Središnji obrtni registar

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva vlasnik

6. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze vlasnik

7. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja korisnik / pčelar

8. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

korisnik / vinogradar

9. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

korisnik / poljoprivrednik

10. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja korisnik ili vlasnik

11. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pčelar

12. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa čelnik 13. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa vlasnik

14. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa zalagatelj

15. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa čelnik

Osobni identifikacijski broj, OIB, upisuje se od prvog siječnja 2010. godine u svaki upisnik koji upisuje podatke o osobama (fizičkim i pravnim), a od obrađenih upisnika upisuje se u njih dvadeset i jedan. U istim tijelima javne vlasti koja vode različite upisnike, osobni identifikacijski broj upisuje se više puta: Državna geodetska uprava OIB upisuje u svoja tri upisnika, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja OIB upisuje u pet upisnika nad kojima je nadležna, Ministarstvo pravosuđa ga upisuje u pet upisnika, a Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa OIB upisuje u svoja dva upisnika (Tablica 5) (Slika 40):

107

Tablica 5. Popis upisnika koji upisuju OIB

RB Naziv Tijela javne vlasti 1. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava

2. Katastar vodova Državna geodetska uprava 3. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava 4. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku

5. Obrtni registar - Središnji obrtni registar Ministarstvo pravosuđa

6. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze 7. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 8. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 9. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

10. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

11. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 12. Hrvatski upisnik oporuka Ministarstvo pravosuđa 13. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa

14. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa

15. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

16. Upisnik šumoposjednika Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

17. Državne matice Ministarstvo uprave 18. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa 19. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 20. Upisnik znanstvenika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

21. Evidencija prijave prebivališta i boravišta građana Ministarstvo unutarnjih poslova

Od obrađenih upisnika OIB se ne upisuje u dva upisnika: Središnji registar prostornih jedinica i Područni registar prostornih jedinica, i to iz razloga što se u ove upisnike ne upisuju osobe.

108

Slika 40.Prikaz postotka upisa raznih atributa u analiziranim upisnicima

Podatci o katastarskoj čestici osim što se upisuju u svoje izvorne upisnike (Katastar zemljišta i Katastar nekretnina), prema važećim propisima upisuju se u još devet obrađenih upisnika (Tablica 6) (Slika 40).

Tablica 6. Upisnici katastarskih čestica

RB Naziv Tijela javne vlasti

1. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

2. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

3. Katastar vodova Državna geodetska uprava

4. Područni registar prostornih jedinica Područni ured za katastar / Ured za katastar

Grada Zagreba

5. Središnji registar prostornih jedinica Državna geodetska uprava

6. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

7. Upisnik šumoposjednika Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

8. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

9. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

91% 87%74%

48%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

upisuju OIB

upisuju 

preb

ivalište

upisuju 

sjed

ište

upisuju 

broj 

katastarske 

čestice

Upisnici

109

Prebivalište fizičke osobe upisuje se, osim u svoj izvorni upisnik - Evidenciju prebivališta i boravišta fizičkih osoba, još u devetnaest obrađenih upisnika. Svi upisnici koji upisuju podatke o fizičkim osobama, upisuju adresu stanovanja (Tablica 7) u različitim tijelima javne vlasti.

Tablica 7. Upisnici u koje se upisuju prebivalište fizičke osobe

RB Naziv Tijela javne vlasti

1. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

2. Državne matice Ministarstvo uprave

3. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

4. Hrvatski upisnik oporuka Ministarstvo pravosuđa 5. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava

6. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

7. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava

8. Obrtni registar - Središnji obrtni registar Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

9. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa 10. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku 11. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa 12. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze

13. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

14. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa

15. Upisnik šumoposjednika Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

16. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 17. Upisnik znanstvenika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

18. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

19. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

110

Sjedište pravne osobe upisuje se u šesnaest obrađenih upisnika i to u sedam različitih tijela javne vlasti, odnosno u sve upisnike u koje se upisuju podatci o pravnoj osobi (Tablica 8).

Tablica 8. Popis upisnika u koje se upisuju sjedišta pravne osobe

RB Naziv Tijela javne vlasti

1. Arkod Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

2. Evidencija pčelara i pčelinjaka Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

3. Katastar nekretnina Državna geodetska uprava

4. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

5. Katastar vodova Državna geodetska uprava 6. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava

7. Obrtni registar - Središnji obrtni registar Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

8. Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku 9. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa 10. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa

11. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze

12. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

13. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa

14. Upisnik znanstvenih organizacija Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

15. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

16. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

Stvarna prava upisuju se u dva obrađena upisnika: u izvorni upisnik - Zemljišnu knjigu iz koje se prepisuju u Katastar nekretnina (Tablica 9).

Tablica 9. Upisnici stvarnih prava RB Naziv upisnika Naziv objekta upisa

1. Katastar nekretnina Stvarna prava 2. Zemljišna knjiga Stvarna prava

111

Različita vrsta ostalih prava upisuje se u jedanaest obrađenih upisnika za koja su nadležna četiri tijela javne vlasti (Tablica 10).

Tablica 10. Upisnici ostalih prava

RB Naziv Tijela javne vlasti 1. Hrvatski upisnik oporuka Ministarstvo pravosuđa

2. Katastar pčelinjih paša Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

3. Katastar vodova Državna geodetska uprava 4. Katastar zemljišta Državna geodetska uprava 5. Registar udruga Ministarstvo pravosuđa 6. Sudski registar Ministarstvo pravosuđa 7. Upisnik brodova Ministarstvo mora prometa i veze

8. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

9. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja Ministarstvo pravosuđa

10. Vinogradarski katastar Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

11. Zemljišna knjiga Ministarstvo pravosuđa

Obrađeni upisnici temelje se na propisima koji su doneseni u razdoblju od 1991. do 2009.godine. Najviše temeljnih propisa (šest) doneseno je 2003. godine, a najviše provedbenih propisa (tri) doneseno je u 2004. godini (Slika 41).

Slika 41 Pregled broja donesenih propisa po godinama

1

0

1 1 1 1

2

1

0 0

1

0

6

1

2

0

1

0

11

0

1

0

1

0

1

2

0 0 0

2 2

3

0

2 2 2 2

0

1

2

3

4

5

6

7

temeljni propis provedbeni propis

112

Nakon analize obrađenih upisnika uočeni su zajednički nedostatci koji imaju uporište i u propisima temeljem kojih su osnovani i na temelju kojih se održavaju. Nedostatci se mogu svrstati u dvije grupe:

1. višekratno upisivanje istih objekata u različite upisnike 2. nemogućnost održavanja ažurnih podataka o istim objektima

zbog višekratnog upisivanja

Nedostatci u višekratnom upisivanju vidljivi su u sljedećih nekoliko primjera:

1. Podatci o osobama (fizičkim, pravnim) upisuju se, osim u svoje izvorne upisnike (Državne matice, Sudski registar), još u

a. 83% ispitanih upisnika koji upisuju fizičke osobe (Tablica 3) b. 65% ispitanih upisnika koji upisuju pravne osobe (Tablica 4)

2. Podatci o nekretnini - broj katastarske čestice upisuju se, osim u svoje izvorne upisnike (Katastar zemljišta i Katastar nekretnina), još u 39% ispitanih upisnika (Tablica 6)

3. Podatci o objektima se višekratno upisuju u različite obrađene upisnike i u okvirima jednog tijela javne vlasti (Slika 42).

113

Slika 42. Brojčani prikaz vođenja obrađenih upisnika prema tijelima javne vlasti

Većini upisnika je zajedničko da se tijekom upisa podataka o objektima u bilo koje upisnike ne preuzimaju relevantni podatci izvornih upisnika putem osobnog identifikacijskog broja, nego se ručno upisuju podatci iz analognih izvoda iz izvornih upisnika, ili se podatci prepisuju iz ručno popunjenog zahtjeva za upis.

Višekratnim upisivanjem istih podataka o objektima u više različitih upisnika, podatci postaju nepouzdani i opterećeni s:

• pogreškama upisa i • nemogućnosti povezivanja zbog mogućih neistovjetnih podataka o istom

objektu.

Moguće pogreške upisa podataka u različite upisnike vidljive su na primjeru fizičke osobe koja je kupila nekretnine u svrhu stjecanja vlasništva nad njima, te ostvarivanja raznih prava upisom u različite upisnike:

114

1. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 2. Evidenciju pčelara i pčelinjaka 3. Arkod 4. Upisnik šumoposjednika 5. Katastar pčelinjih paša 6. Hrvatski upisnik oporuka

Fizička osoba će se temeljem pravnog posla (ugovora o kupoprodaji) upisati u Zemljišnu knjigu, a u Katastar zemljišta će se upisati temeljem rješenja o provedbi u Zemljišnoj knjizi. U oba ova upisnika će se ručno upisati podatci o fizičkoj osobi, bez obzira što fizička osoba ima određeni osobni identifikacijski broj, koji zbog nepovezanosti upisnika služi samo za identifikaciju osobe pred tijelom javne vlasti. U ostalih šest upisnika fizička osoba će se upisati zahtjevom za upis, kojemu će priložiti i analogni izvadak iz Katastra zemljišta i Zemljišne knjige.

U ovom primjeru moguće pogreške upisa podataka su o:

• fizičkoj osobi (ime i prezime, prebivalište), u ovom slučaju osam puta, odnosno podatci o istoj fizičkoj osobi mogu biti upisani na osam različitih načina,

• nekretnini (broj katastarske čestice, površina katastarske čestice), u ovom slučaju šest puta podatci o nekretnini mogu biti netočno upisani.

U drugu grupu nedostataka ispitanih upisnika spada nemogućnost održavanja ažurnih podataka o istim objektima zbog višekratnog upisivanja.

Održavanje i ažuriranje upisnika propisano je propisima na kojima se temelji osnivanje i vođenje upisnika. Primitkom zahtjeva o bilo kojoj vrsti promjene koja utječe na upisane podatke u upisniku, tijela javne vlasti provode promjene u upisnicima u svrhu ažurnosti podataka u upisnicima.

Uzmimo za primjer fizičku osobu ženskoga roda, mladu znanstvenicu u polju agronomije koja je udajom promijenila prezime, a i vlasnica je nekretnina. Obzirom na struku, znanje i kontinuirano usavršavanje, logično bi bilo da je upisana u većinu analiziranih upisnika:

1. Katastar nekretnina 2. Katastar zemljišta 3. Obrtni registar 4. Arkod 5. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 6. Vinogradarski katastar 7. Zemljišnu knjigu 8. Katastar pčelinjih paša 9. Evidenciju pčelara i pčelinjaka 10. Registar Udruga 11. Upisnik znanstvenika.

Vjenčanjem se promjena prezimena mlade znanstvenice upisuje u izvorni upisnik- Državnu Maticu rođenih iz Matice vjenčanih. Za ostale upisnike promjenu prezimena potrebno je dostaviti osobno, putem pisanog zahtjeva i po potrebi

115

upotpunjenog upravnim pristojbama. Vidi se da mlada znanstvenica, ako želi imati ažurne podatke u svim upisnicima gdje je upisana, mora napisati jedanaest različitih zahtjeva te ih dostaviti nadležnim tijelima javne vlasti:

1. Državnu geodetsku upravu - nadležan katastarski ured 2. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – nadležan županijski

ured 3. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, nadležne

državne i županijske urede, nadležnu udrugu pčelara 4. Ministarstvo pravosuđa - nadležni općinski sud, zemljišno knjižni odjel,

nadležan županijski odjel 5. Ministarstvo uprave, nadležan županijski ured državne uprave i 6. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Očito je da ovoj mladoj znanstvenici predstoji pisanje različitih zahtjeva za promjenom prezimena ili, ako postoje već predviđeni obrasci, mora ih preuzeti iz nadležnih ureda te ih ispuniti. Obzirom da je upisana u jedanaest različitih upisnika, potrebno je ispuniti i podnijeti jedanaest različitih zahtjeva o promjeni i iste dostaviti poštom ili osobno u nadležna tijela javne vlasti. Ako njezini zahtjevi dođu u sve potrebne nadležne urede (pod pretpostavkom da se ne izgube kod slanja poštom), podatci će se promijeniti u svim upisnicima, ali zbog ručnog upisivanja, upisi mogu biti i pogrešni. Međutim, ako ona jednostavno zaboravi dostaviti zahtjev o promjeni prezimena u neki upisnik u koji je upisana, neće ili će to trajati duže, moći ostvariti određene radnje u bilo kojem upisniku, jer neće se raditi o istoj osobi, naravno sve dok se ne dokaže drugačije.

Osim što fizička osoba neće moći ostvarivati različite radnje neažurnim podatcima iz upisnika, neće ni tijela javne vlasti koja vode razne postupke u koje su uključeni na primjer vlasnici nekretnina (postupke nepotpunih i potpunih izvlaštenja), moći kvalitetno okončati postupke zbog nedostupnosti stranaka radi netočnog prezimena, netočne adrese i slično. Sličan primjer je i kod pravne osobe koja je upisana u svoj izvorni upisnik, Sudski registar, ali i više drugih upisnika (Tablica 4). Pravna osoba će biti nedostupna u slučaju promjene podataka: imena i sjedišta pravne osobe, promjene podataka o ovlaštenoj osobi za zastupanje, ako te promjene sama ne prijavi u sve upisnike u koje je upisana.

Otežano održavanje zbog nepovezanosti upisnika dokazuje činjenica da se podatci u upisnik izravno upisuju (ovisno o upisniku) za fizičku osobu u 87% slučajeva od ispitanih upisnika, u 70% slučajeva za pravne osobe, u 52% slučajeva za podatke o nekretninama, u 9% slučajeva za podatke o stvarnim pravima i u 48% slučajeva za podatke o ostalim pravima (Slika 39). Za sve slučajeve potrebno je preuzeti podatke iz izvornih upisnika koji su u pravilu točni (u slučaju pogrešnih podataka postoji mogućnost brzog ispravka), koji su analogni i njima bi se trebalo služiti kod upisa u bilo koji drugi upisnik.

Izravnim upisivanjem podataka o objektima upisa u različite upisnike koje vode razna tijela javne vlasti vidljiva je:

a. potreba za većim brojem službenika b. povećana potrošnja vremena na istom predmetu službenika

116

c. mogućnost pogrešnog upisa d. nepotrebna potrošnja državnog novca.

Korištenje podataka iz upisnika i njihovo eventualno povezivanje otežava i činjenica da neki upisnici nisu u elektroničkom obliku (Slika 43).

Slika 43. Pregled postotka ispitanih upisnika prema obliku upisa

Za brzu dostupnost pregleda i korištenja podataka iz upisnika, upisnici trebaju biti dostupni i na Internetu što nije slučaj s 30% ispitanih upisnika (Slika 44).

Slika 44. Pregled postotka ispitanih upisnika na Internetu

Od obrađenih upisnika za njih 28% potrebna je autorizacija:

1. Središnji registar prostornih jedinica, 2. Obrtni registar-Središnji obrtni registar, 3. Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja, 4. Upisnik znanstvenika, 5. Hrvatski upisnik oporuka.

65%

26%9%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

elektronički djelomično elektronički analogni

Oblik upisa

70%

30%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

dostupni  nisu dostupni

Internet‐pristup upisnicima

117

Zajedničke karakteristike obrađenih upisnika upućuju na vidljive probleme koji su prisutni kod većine njih u pogledu njihova sadržaja - podataka koji se najčešće upisuju (Slika 40):

1. Osobni identifikacijski broj upisuje se u 91% upisnika, 2. prebivalište fizičke osobe upisuje se u 87% upisnika, 3. sjedište pravne osobe upisuje se u 74% upisnika, 4. broj katastarske čestice upisuje se u 48% upisnika.

Iz analize upisnika proizišla je činjenica da se najčešće upisuju podatci:

1. o osobama i 2. podatci o nekretninama.

Ova činjenica daje mogućnost povezivanja upisnika upravo s podatcima koji se najčešće upisuju za osobe, a to je osobni identifikacijski broj. Za nekretnine je to broj katastarske čestice, položaj katastarske čestice u prostoru, koji se u ovom radu nije analizirao, ali postoji i ta mogućnost.

Pretežiti stvaratelji podataka temeljnih upisnika osoba, stvari i prava su sljedeća tijela javne vlasti (Tablica 11):

1. Državna geodetska uprava, 2. Ministarstvo uprave, 3. Ministarstvo pravosuđa i 4. Ministarstvo unutarnjih poslova,

a najveći korisnici podataka iz temeljnih upisnika su:

1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2. Ministarstvo pravosuđa, 3. Državna geodetska uprava.

Tablica 11. Prikaz stvaratelja i korisnika podataka izvornih upisnika STVARATELJI PODATAKA / UPISNIK / OBJEKT UPISA

Državna geodetska uprava Katastar

nekretnina/zemljišta Katastarska čestica

Ministarstvo pravosuđa

Zemljišna knjiga Stvarno pravo Katastarska čestice

Ministarstvo Uprave

Državne matice Ime i prezime fizičke osobe

Državna geodetska uprava Središnji registar

prostornih Područni registar prostornih

jedinica jedinica

Naselje,Ulica, kućni broj

Ministarstvo poljoprivrede

ribarstva i ruralnog razvoja ARKOD

Ime i prezime Katastarska čestica

Ministarstvo pravosuđa

Sudski registar Sjedište tvrtke (naselje, ulica,

kućni broj) Ime i prezime

odgovorne osobe

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa

Upis znanstvenika Ime i prezime znanstvenika Prebivalište

(naselje, ulica, kućni broj)

Ministarstvo unutarnjih poslova

Evidencija prijave prebivališta i

boravišta Prebivalište ili

boravište Ime i prezime

Naselje, ulica, kućni broj

 

Državna geodetska uprava Katastar

nekretnina/zemljišta Katastarska čestica

Ministarstvo pravosuđa

Zemljišna knjiga Stvarno pravo Katastarska čestice

Ministarstvo Uprave

Državne matice Ime i prezime fizičke osobe

Državna geodetska uprava Središnji registar

prostornih jedinica Područni registar

prostornih jedinica Naselje, Ulica,

Kućni broj

Ministarstvo poljoprivrede

ARKOD Ime i prezime Katastarska čestice

Ministarstvo pravosuđa

Sudski registar Sjedište tvrtke (Naselje, ulica,

kućni broj), Ime i prezime

odgovorne osobe

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa

Upis znanstvenika Ime i prezime znanstvenika, Prebivalište

(naselje, ulica, kućni broj)

Ministarstvo unutarnjih poslova

Evidencija prijave prebivališta i

boravište Ime i prezime Prebivalište ili

boravište (naselje, ulica,

kućni broj)

KORISNICI PODATAKA / UPISNIK / OBJEKT UPISA

8.3. Oznake

Analizom upisnika došlo se do zaključka da se može najbrže i najjednostavnije ostvariti jednoznačno međusobno povezivanje upisnika jedinstvenim oznakama:

1. osobnim identifikacijskim brojem fizičkih i pravnih osoba i 2. brojem katastarske čestice kao najmanje prostorne jedinice.

Prethodnu tvrdnju potkrepljuje činjenica da se:

a) OIB upisuje u 91% obrađenih upisnika (Tablica 5), odnosno u sve upisnike koji u svom sadržaju imaju podatke o osobama kojima su pridodana neka prava ili stvari i

b) broj katastarske čestice upisuje u 48% obrađenih upisnika (Tablica 6), odnosno u sve upisnike u koje se upisuju stvari i prava nad njima.

Tako povezani upisnici bili bi točniji, u svakom trenutku ažurni, a ušteda vremena koje se danas troši za prepisivanje podataka iz izvornih upisnika, donijela bi uštedu novaca (manje zaposlenika, brži pristup ažurnim podatcima, …). Takvi bi bili jezgra nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

8.4. Nedostatci i preporuke za povezivanje

Već tijekom upoznavanja i obrade upisnika iskristalizirao se problem nepovezanosti upisanih podataka u svakom od obrađenih upisnika.

Nepovezanost upisnika ima ove zajedničke crte:

• u gotovo svaki upisnik se upisuju podatci o fizičkim i pravnim osobama (ime, prezime, godina rođenja, matični broj, OIB), temeljem popunjavanja zahtjeva za upis ili temeljem izvadaka iz njihovih temeljnih upisnika (Državne matice, sudskih registara),

• gotovo svi upisnici upisuju podatke o prebivalištu (adresa prebivališta fizičke osobe), sjedištu (adresa sjedišta pravne osobe),

• upisuje se broj katastarske čestice u one upisnike u koje se upisuju nekretnine i prava nad njima,

• sastavni dijelovi nekih upisnika su statični, a podatci neažurni, • ažurnost upisnika je u većini slučajeva upitna.

Analizom izvornih javnih upisnika i javnih upisnika koji su aktualni u našoj zemlji te uočavanjem njihovih očitih nedostataka, iskristalizirala se potreba njihova žurnog povezivanja u svrhu:

• jednoznačnog zadovoljenja načela registarskog materijalnog prava: načelo zaštite od nevaljanog upisa, načelo odgovornosti države za štetu, načelo jedinstvenosti, načelo potpunosti, načelo određenosti načelo preglednosti i načelo trajnosti,

• racionalizacije vremena kod upisa i ažuriranja upisnika, • racionalizacije sredstava zbog smanjenja potrebnih javnih i državnih

službenika,

120

• učinkovitije javne i državne uprave, • smanjenje utrošenog vremena kod upisa različitih upisnika fizičkih i

pravnih osoba kao korisnika podataka iz upisnika, • smanjenje troškova korisnika podataka iz upisnika (tijela javne vlasti,

fizičke osobe, pravne osobe).

Povezivanje upisnika bilo bi logično uspostaviti u dvije razine.

Povezivanje upisnika u prvoj razini prema uzoru na NIPP značilo bi izradu kataloga upisnika na razini tijela javne vlasti: državne i lokalne vlasti te javnih ustanova i tvrtki. Izrada kataloga upisnika unutar tijela javne vlasti bila bi preduvjet za povezivanje u drugoj konačnoj razini, a to je pristupanje katalogu NIPP-a.

U prvoj razini (Slika 45) trebalo bi povezati sve upisnike u okviru tijela javne vlasti

Slika 45. Prva razina povezivanja upisnika

Stvaranjem kataloga jedinstvenim oznakama povezanih upisnika u tijelima javne vlasti, korisnicima bi se omogućilo brže i jednostavnije korištenje podataka upisnika, a što je najvažnije upisnici bi bili točni i ažurni, odnosno podatci dobiveni iz njih pouzdani.

Primjer 1.:

Povezani upisnici preko oznaka (OIB, katastarska čestica):

• ARKOD, • Upisnik poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, • Katastar pčelinjih paša, • Vinogradarski katastar i • Evidencija pčelara i pčelinjaka,

Katalog Upisnika

Tijela javna vlasti

Upisnik 1

Upisnik 2

Upisnik3

Upisnik n

121

su upisnici, koji mogu činiti jedan katalog upisnika u okviru Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Slika 46).

Slika 46. Povezani upisnici unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog

razvoja

Valja napomenuti da bi iz sadašnjeg upisnika ARKOD-a bilo potrebno izuzeti sve prostorne podatke: ortofotokartu, topografsku kartu i katastarski plan. Oni se već nalaze u katalogu upisnika Državne geodetske uprave, koja je i direktno nadležna za točnost podataka, a i njihovog ažuriranja. Povezani upisnici u okviru Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bili bi pregledni, a povezani s katalogom nacionalne infrastrukture prostornih podataka imali bi uvijek ažurne prostorne podatke koji su ovim upisnicima neophodni.

Primjer 2.:

Povezani upisnici preko oznaka (OIB, katastarska čestica):

• Katastar nekretnina, • Katastar zemljišta, • Središnji registar prostornih jedinica i • Područni registar prostornih jedinica

su upisnici koji mogu činiti jedan katalog upisnika u okviru Državne geodetske uprave (Slika 47).

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,

RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Katalog upisnika

ARKOD

Vinogradarski katastar

Katastar pčelinjih paša

Evidencija pčelara i

pčelinjaka

Upisnik poljoprivrednih

obiteljskih gospodarstava

122

Slika 47. Povezani upisnici unutar Državne geodetske uprave

Primjer 3.:

Povezani upisnici preko jedinstvenih oznaka (OIB, katastarska čestica) mogu činiti katalog upisnika u okviru Ministarstva pravosuđa (Slika 48):

• Sudski registar, • Zemljišna knjiga, • Registar Udruga, • Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja, • Hrvatski upisnik oporuka.

Slika 48. Povezani upisnici unutar Ministarstva pravosuđa

DRŽAVNA GEODETSKA

UPRAVAKatalog upisnika

Katastar zemljišta

Središnji registar

prostornih jedinica

Katastar nekretnina

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Katalog upisnika

Zemljišnaknjiga

Registarudruga

Hrvatskiupisnikoporuka

Upisnik sudskih i

javnobilježničkih osiguranja

Sudski registar

123

Primjer 4.:

Povezani upisnici na lokalnoj razini (tijela lokalne samouprave), preko jedinstvenih oznaka (OIB, katastarska čestica), mogu činiti katalog upisnika na lokalnoj razini (Slika 49):

• Registar prostornih planova, • Katastar vodova, • Područni registar prostornih jedinica.

Slika 49. Povezani upisnici u Katalog upisnika Lokalne samouprave

U drugoj razini povezali bi se upisnici iz prve razine putem kataloga upisnika tijela javne vlasti s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka NIPP (Slika 50).

Slika 50. Druga konačna razina povezivanja javnih upisnika

Lokalna samouprava

Katalog upisnika

Područni registar

prostornih jedinica

Registar prostornih planova

Katastar vodova

KATALOGNIPP

KATALOG UPISNIKA

TIJELO JAVNE VLASTI

1

KATALOG UPISNIKA

TIJELO JAVNE VLASTI

2

KATALOG UPISNIKA

TIJELO JAVNE VLASTI

3

KATALOG UPISNIKA

TIJELO JAVNE VLASTI

n

124

Primjer:

Katalozi upisnika:

• Ministarstva pravosuđa, • Državne geodetske uprave, • Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i • Lokalne samouprave

povezani u katalog NIPP-a zadovoljili bi opća i materijalno pravna načela, a bili bi povezani oznakama (OIB, katastarska čestica) kojima bi se omogućio brzi pristup, razmjena i uvijek ažuran podatak iz upisnika koji ionako nisu sami sebi svrha (podatci bilo kojeg upisnika moraju biti korišteni) (Slika 51).

Slika 51. Povezani katalozi upisnika u drugoj konačnoj razini u katalog NIPP-a

KatalogNIPP

Katalog upisnikaMinistarstva pravosuđa

Katalog upisnika Ministarstva

poljoprivrede,ribarstva i

ruralnog razvoja

Katalog upisnika Lokalne

samouprave

Katalog upisnika Državne

geodetske uprave

125

9. Zaključak

Velika raznolikost postojećih javnih upisnika u Republici Hrvatskoj koja za posljedicu ima vođenje i evidentiranje istih podataka u više upisnika, nameće potrebu nužne sveobuhvatne reforme u organizacijskom, ustrojbenom i funkcionalnom smislu, koja bi rezultirala organizacijskim objedinjavanjem (nekih) upisnika. Tako bi se postigla racionalizacija javnih upisnika, koja bi se temeljila na postojećoj, sada već dostupnoj računalnoj tehnologiji.

Povezivanjem javnih upisnika, a samim tim i racionalizacijom postupaka koje vode tijela javne vlasti, omogućile bi se značajne uštede vremena, ljudi i sredstava, a povećala bi se pravna sigurnost kroz opća načela upisnika

Zajedničkom informacijskom sustavu (ZIS-u) osnovni cilj je uspostava jedinstvene baze podataka dvaju upisnika: Katastra nekretnina i Zemljišne knjige. Naravno, spajanje u zajedničku bazu neće pridonijeti kvaliteti već postojećeg sadržaja podataka, ali će korisnicima upisnika donijeti uštedu u vremenu pristupa podatcima. Poboljšavanje kvalitete već upisanih podataka uslijedit će vremenom, ali kvaliteta novih podataka više neće biti upitna jer će morati biti u skladu s propisanim normama i standardima. ZIS kao jedinstvena baza podataka imala bi povezana dva najvažnija upisnika, a oni su ključni u razvoju poduzetništva zbog podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina. Zajednička baza podataka dvaju vrlo bitnih upisnika ne bi trebala ostati usamljena u moru ostalih upisnika koji u svom sadržaju potrebuju podatke o nekretninama i pravima nad njima, nego bi se ostali upisnici trebali povezati sa ZIS-om i preuzimati potrebne podatke.

Arkod, kao jedan od važnih upisnika poljoprivrednih parcela, kojem su neophodni ažurni podatci o nekretninama i pravima nad njima, upisnik temeljem kojega se već ostvaruju pojedinačna prava na poticaj za poljoprivrednu proizvodnju, trebao bi biti izravno povezan sa ZIS-om, kako bi uvijek imao relevantne podatke o nekretninama i pravima. Naime, sadašnjom uporabom podataka Arkod-a, dobivaju se nepouzdani podatci o nekretninama i pravima nad njima jer su statični i ne pokazuju aktualno stanje, pa na taj način direktno utječu na netočan sadržaj Arkod-a i njegovu funkcionalnost.

Izvorni upisnici koji mogu i moraju imati ažurne podatke, međusobno povezani mogli bi biti pokretači u sređivanju svojih već upisanih podataka.

Općenito, povezivanjem upisnika preko osobnog identifikacijskog broja i preko katastarske čestice, djelotvorno bi se ostvarila funkcija upisnika u pravnom prometu i zaštitile osobe u čiju korist se provode upisi. Nadalje, uključivanje upisnika kao ključnog čimbenika NIPP-a, ostvarila bi se povezanost osoba, stvari i prava i na lokalnoj i na globalnoj razini i ostvarila bi se funkcionalnost upravljanja podatcima u skladu s današnjicom. Naravno, povezivanje neće biti ostvareno sve dok se ne ostvari sinergija svih stručnih institucija: ministarstava, lokalne samouprave i svih korisnika podataka koji će imati samo jedan cilj, a to je da upisani podatak uvijek mora biti točan i pouzdan.

Zbog nepovezanosti upisnika i svih navedenih manjkavosti u njihovom djelovanju, često se izrađuju novi (GIS - ovi, registri …), koji samo pogoršavaju stanje, a pri

126

tome se nepotrebno troši znatan novac. Poboljšanje djelovanja postojećih upisnika njihovim povezivanjem, bila bi znatno isplativija investicija.

127

Literatura:

Blagonić, B. (2005): Pogonski katastri razdjelne elektroenergetske infrastrukture, magistarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V. (2007): Analiza poboljšanja infrastrukture prostornih podataka. Doktorska disertacija, Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V. (2009): Izrada poslovnog modela NIPP-a, 1.hrvatski NIPP i INSPIRE dan, Varaždin.

Cetl. V., Roić, M. (2005): Katastar u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, Treći hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, str. 13 – 19, Zagreb.

Dika, M., (2006): Zajednička načela registarskog postupovnog prava - sumarni pregled, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str, 31 – 39, Zagreb.

Ellenkamp, Y., Maessen, B. (2009): Napoleon’s registration principles in present times: The Dutch System of Key Registers, GSDI 11 World Conference, Rotterdam.

Ernst, H. (2006): Hrvatski upisnik oporuka, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 245 – 253, Zagreb.

FIG (1995): Statement on the Cadastre. Publikacija 11. Canberra.

Jelčić, O. (2006): Upisnik sudskih i javno bilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretninama i pravima, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 78 – 115, Zagreb.

Josipović, T. (2006): Zajednička načela registarskog materijalnog prava, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 3 – 28, Zagreb.

Klarić, P.,Vedriš,M. (2009): Građansko pravo, 12 izdanje, Narodne novine, Zagreb.

Kontrec, D. (2007): Novine u zakonu o zemljišnim knjigama, Hrvatska gospodarska komora Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja s nekretninama, Primošten.

Marković, N. (2006): Sudski registar, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 201 – 241, Zagreb.

Narodne novine (1974): Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, 16.

Narodne novine (1978): Pravilnik o katastru zemljišta, 13.

Narodne novine (1990): Ustav Republike Hrvatske, 56.

128

Narodne novine (1991): Ukaz o proglašenju Zakona o preuzimanju Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon, 53.

Narodne novine (1991): Ukaz o proglašenju Zakona o prebivalištu i boravištu građana, 53.

Narodne novine (1991): Pravilnik o obrascu i načinu vođenja evidenciji prijave prebivališta i boravišta građana, 54.

Narodne novine (1992): Zakon o matičnom broju, 9.

Narodne novine (1992): Pravilnik o matičnom broju, 27.

Narodne novine (1992): Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, 90.

Narodne novine (1993): Zakon o državnim maticama, 96.

Narodne novine (1993): Pravilnik o obrascima državnih matica, registru, izvacima i potvrdama koji se izdaju na temelju državnih matica, 105.

Narodne novine (1993): Zakon o trgovačkim društvima, 111.

Narodne novine (1994):Zakon o sudovima, 3.

Narodne novine (1994): Zakon o izvlaštenju, 9.

Narodne novine (1994): Zakon o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, 98.

Narodne novine (1995): Zakon o sudskom registru,1.

Narodne novine (1995): Pravilnik o načinu upisa u sudski registar, 10.

Narodne novine (1996): Ovršni zakon, 57.

Narodne novine (1996): Zakon o zemljišnim knjigama, 91.

Narodne novine (1996): Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, 91.

Narodne novine (1997): Zakon o stočarstvu, 70.

Narodne novine (1997): Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik, 81.

Narodne novine (1997): Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije prostornih jedinica i jedinstvenog registra prostornih jedinica, 104.

Narodne novine (2001): Zakon o udrugama, 88.

Narodne novine (2001): Pravilnik o vinogradima i vinogradarskom katastru, 102.

129

Narodne novine (2001): Zakon o financijskoj agenciji, 117.

Narodne novine (2002): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, 66.

Narodne novine (2002); Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik, 109.

Narodne novine (2002): Pravilnik o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 128.

Narodne novine (2002): Pravilnik o obrascima i načinu vođenja registara udruga Republike Hrvatske i registara stranih udruga u Republici Hrvatskoj, 11.

Narodne novine (2003): Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti-NKD 2002, 13.

Narodne novine (2003): Zakon o nasljeđivanju, 48.

Narodne novine (2003): Zakon o obrtu, 49.

Narodne novine (2003): Zakon o vinu, 96.

Narodne novine (2003): Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 123.

Narodne novine (2003): Pravilnik o Hrvatskom upisniku oporuka, 135.

Narodne novine (2003): Pravilnik o obrascima državnih matica, registru, izvacima i potvrdama koji se izdaju na temelju državnih matica, 202.

Narodne novine (2004): Pravilnik o upisu znanstvenika, 72.

Narodne novine (2004): Pravilnik o upisu znanstvenih organizacija i upisniku visokih učilišta, 72.

Narodne novine (2004): Pomorski zakonik, 181.

Narodne novine (2004): Pravilnik o obrascima u zemljišno-knjižnom postupku, 123.

Narodne novine (2005): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, 54.

Narodne novine (2005): Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, 121.

Narodne novine (2005): Zakon o elektroničkoj ispravi, 150.

Narodne novine (2005): Zakon o šumama, 140.

130

Narodne novine (2006): Pravilnik o upisu šumoposjednika, 69.

Narodne novine (2006): Pravilnik o obliku i sadržaju upisnika te unutarnjem ustrojstvu i radu službe upisa, 77.

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

Narodne novine (2007): Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku, 35.

Narodne novine (2007): Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti-NKD 2007, 58.

Narodne novine (2007): Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti-NKD 2002, 80.

Narodne novine (2007): Pravilnik o katastru zemljišta, 84.

Narodne novine (2008): Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinjih paša, 18.

Narodne novine (2008): Naputak za provedbu zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih, 26.

Narodne novine (2008): Pravilnik o registru prostornih jedinica, 37.

Narodne novine (2008): Zakon o osobnom identifikacijskom broju, 60.

Narodne novine (2008): Pravilnik o katastru vodova, 71.

Narodne novine (2008): Pravilnik o dopuni pravilnika o obrascima državnih matica, registru, izvacima, i potvrdama koje se izdaju na temelju državnim matica, 138.

Narodne novine (2008): Pravilnik o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina, 142.

Narodne novine (2009): Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju, 1.

Narodne novine (2009): Zakon o općem upravnom postupku, 47.

Narodne novine (2009): Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra, 58.

Narodne novine (2009): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, 77.

Narodne novine (2009): Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, 87.

Narodne novine (2009): Zakon o poljoprivredi, 149.

Narodne novine (2010): Pravilnik o ustroju i djelovanju zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, 107.

131

Nebert, D., D. (2001): Developing Spatial Dana Infrastructures: The SDI Cookbook, Global Spatial Dana Infrastructure Techical Working Group.

Pezo, V. (2006): Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

Polić, L. (2005): Središnji registar prostornih jedinica Republike Hrvatske, Treći hrvatski kongres o katastru, Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko društvo, str. 223 – 228, Zagreb.

Radišić, N. (2006): Zemljišne knjige, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 59 – 77, Zagreb.

Roić, M. (2002): Komunalni informacijski sustavi-folije s predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb.

Roić, M., Fanton, I., Medić, V. (1999): Katastar zemljišta i zemljišna knjiga, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Roić, M., Zekušić, S. (1999): Normizacija elektroničkih prostornih informacija, Geodetski list, 3, 209 -226.

Roić, M., Rapaić, M. (2004): Normizacija geopodataka, Geodetski list, 4, 311 – 323.

Roić, M. (2006): Katastar, Zbornik radova, Pravna biblioteka, Narodne novine d.d., str. 43 - 58, Zagreb.

Vlada Republike Hrvatske (2007): Uspostava sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS) u Republici Hrvatskoj, Nacionalni program, Zagreb, 29. studeni 2007.

Vlada Republike Hrvatske (2009): Plan implementacije Vinogradarskog registra u RH, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb.

Vujić, Z. (2009): Geoportal DGU i nacionalni NIPP Geoportal, Hrvatski NIPP & INSPIRE dan, Savjetovanje Kartografija i geoinformacije, Varaždin.

Warnest, M., Mary-Ellen, F., Rajabifard, A., Williamson, I., P. (2002): Fundamentall Partnerships Driving Spatial Dana Infrastructure Development Within Australia, CARTOGRAPHY 31,11-20.

POPIS URL-ova: URL 1: https://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg/index.jsp (03.08.2009.). URL 2: http://www.dgu.hr (03.08.2009.). URL 3: http://www.arkod.hr (17.08.2009.), (12.01.2010.). URL 4: http://www.geo-portal.hr/Portal/ptk (03.08.2009.). URL 5: http://oib.oib.hr/SaznajOibWeb/fizickaOsoba.html (18.08.2009.). URL 6: http://www.mps.hr (24.08.2009.). URL 7: http://www.uprava.hr (03.09.2009.), (15.03.2010.).

132

URL 8: http://www.katastar.hr/dgu/pax.php (03.08.2009.). URL 9: http://www.fina.hr (10.09.2009.). URL 10: http://www.pcelinjak.com/content/view/581 (12.02.2010.). URL 11: http://www.hjk.hr (12.05.2010.). URL 12: http://e-izvadak.pravosudje.hr (03.09.2009.). URL 13: http://www.katastar.hr/dgu/pox.php?st=1 (03.09.2009.). URL 14: http://www.srpj.geo-portal.hr/ (6.08.2009.), (12.01.2010.). URL 15: http://www.katastar.hr/dgu/opc.php?xIS=18&xSN=744 (5.08.2009.), (25.01.2010.). URL 16: http://www.arhiv.hr/hr/teme/genealogija.htm (1.10.2009.). URL 17: http://www.daz.hr (22.10.2009.), (25.01.2010.). URL 18: http://www.infotrend.hr/clanak/2009/2/sredisnji-registar-prostornih-jedinica,167,589.html (10.01.2010.). URL 19: http://www.garmin.com.hr/Products/Details.aspx?productID=423&kultura=hr (12.01.20010.). URL 20: http://www.mzos.hr/znanstvenik/znanstvenik.asp(03.03.2010.). URL 21: http://www.mup.hr/ (03.03.2010.). URL 22: http://or.mingorp.hr/ (03.03.2010.). URL 23: Rječnik financijskih pojmova: http://www.wmd.hr/rječnik-pojmovi-f/web-osoba. (11.03.2010.). URL 24: Error! Hyperlink reference not valid.(13.03.2010). URL 25: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon (15.03.2010.). URL 26: http://www.pravos.hr/gradjansko/gradj_1.htm (17.03.2010). URL 27:http://vlada.hr (30.03.2010.). URL 28: http://zaloznaprava.fina.hr/upzap/public/prepare.do (22.04.2010). URL 29: http://pcele.hpa.hr/katastarHPS/ (30.04.2010.). URL 30: http://www.gsdi.org/SDILinks (05.05.2010.). URL 31: http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga (12.12.2009.). URL 32: http://preglednik.arkod.hr/lpis/viewer.jsp (15.09.2010.). URL 33: http://www.appluprava.hr/uvidg/ (8.08.2010.). URL 34: http://www.obz.hr/pcelinje_pase/Pcelari%20i%20pase.pdf (21.02.2010.).

133

Popis tablica

Tablica 1. Popis analiziranih upisnika koje vode različita tijela javne vlasti ........ 102 

Tablica 2. Izvorni upisnici ................................................................................... 103 

Tablica 3. Pregled upisnika koji upisuju podatke o fizičkim osobama ................. 104 

Tablica 4. Upisnici pravnih osoba ....................................................................... 106 

Tablica 5. Popis upisnika koji upisuju OIB .......................................................... 107 

Tablica 6. Upisnici katastarskih čestica .............................................................. 108 

Tablica 7. Upisnici u koje se upisuju prebivalište fizičke osobe .......................... 109 

Tablica 8. Popis upisnika u koje se upisuju sjedišta pravne osobe .................... 110 

Tablica 9. Upisnici stvarnih prava ....................................................................... 110 

Tablica 10. Upisnici ostalih prava ....................................................................... 111 

Tablica 11. Prikaz stvaratelja i korisnika podataka izvornih upisnika .................. 118 

134

Popis slika

Slika 1. Grafički prikaz udjela upisa u Državne matice po županijama i Grada Zagreba (URL 7) .................................................................................................. 23 

Slika 2. Grafički prikaz udjela upisa u Državne matice po gradovima u Istarskoj županiji (URL 7) .................................................................................................... 23 

Slika 3. Početna stranica internetskog preglednika uvida u Državne matice (URL 33) ........................................................................................................................ 25 

Slika 4. Sudski registar na Internetu (URL 1) ....................................................... 29 

Slika 5. Početna stranica internetskog preglednika Središnjeg obrtnog registra (URL 22) ............................................................................................................... 30 

Slika 6. Pretraživanje Upisnika znanstvenika (URL 20) ........................................ 33 

Slika 7. Početna stranica registra poslovnih subjekata (URL 24) ......................... 35 

Slika 8. Početna stranica internetskog pristupa Registru udruga (URL 31) .......... 36 

Slika 9. Mogući pristup Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (URL 32) .......... 39 

Slika 10. Početna stranica Preglednika katastarskih podataka (URL 15) ............. 50 

Slika 11. Podatci o katastarskim česticama (URL 8) ............................................ 50 

Slika 12. Izgled posjedovnog lista (URL 13) ......................................................... 51 

Slika 13. Katastarska čestica u Katastru nekretnina i Zemljišnoj knjizi ................. 51 

Slika 14. Početna internetska stranica Središnjeg registra prostornih jedinica (URL 14) ........................................................................................................................ 59 

Slika 15. Središnji registar prostornih jedinica za područje Istarske županije (URL 14) ........................................................................................................................ 59 

Slika 16. Početna stranica internetskog pristupa ARKOD-u (URL 3) ................... 63 

Slika 17. Pregledna karta Katastra pčelinjih paša Baranje (URL 34) .................... 67 

Slika 18. Položaji pčelinjaka i pčelinjih paša u Republici Hrvatskoj (URL 29) ....... 68 

Slika 19. Podatci iz Evidencije pčelara povezani s položajem pčelinjaka (URL 29) ............................................................................................................................. 68 

Slika 20. Izgled početne internetske stranice Preglednika Zemljišnih knjiga (URL 12) ........................................................................................................................ 77 

Slika 21. Pretraživanje glavne knjige upisnika (URL 28) ...................................... 78 

Slika 22. Početna stranica pristupa Hrvatskom upisniku oporuka (URL 11) ......... 82 

135

Slika 23. Povezane identifikacijske oznake osoba (fizičkih i pravnih) i stvari (nekretnina) .......................................................................................................... 84 

Slika 24. Početna internetska stranica za uvid u podatke osobnog identifikacijskog broja (URL 5) ........................................................................................................ 86 

Slika 25. Katastarska čestica s brojem ................................................................. 87 

Slika 26. Fizička implementacija IPP-a (Cetl 2007) .............................................. 90 

Slika 27. Logička struktura prostornih podataka (Roić 2002) ............................... 92 

Slika 28. IPP proces (Cetl 2007) .......................................................................... 93 

Slika 29. Servisi na Geoportalu (URL 14) ............................................................. 95 

Slika 30. Stablo kataloga na Geoportalu (URL 14) ............................................... 96 

Slika 31. Relacije među tablicama ........................................................................ 98 

Slika 32. Pogled polja tablice Upisnik s tipom podataka ....................................... 99 

Slika 33. Pogled polja tablice UpisnikPotrebitiObjekt s tipom podataka ............... 99 

Slika 34. Pogled polja tablice ObjektUpisa sa tipom podataka ........................... 100 

Slika 35. Pogled polja tablice ObjektAtribut sa tipom podataka .......................... 100 

Slika 36. Pogled polja tablice Atribut sa tipom podataka .................................... 101 

Slika 37. Pogled polja tablice NadležnaTijelaJavneVlasti s tipom podataka ...... 101 

Slika 38. Omjer ispitanih upisnika prema podatcima koje upisuju ...................... 103 

Slika 39. Prikaz postotka upisa podataka o objektima upisa u obrađenim upisnicima .......................................................................................................... 105 

Slika 40.Prikaz postotka upisa raznih atributa u analiziranim upisnicima ........... 108 

Slika 41 Pregled broja donesenih propisa po godinama .................................... 111 

Slika 42. Brojčani prikaz vođenja obrađenih upisnika prema tijelima javne vlasti 113 

Slika 43. Pregled postotka ispitanih upisnika prema obliku upisa....................... 116 

Slika 44. Pregled postotka ispitanih upisnika na Internetu ................................. 116 

Slika 45. Prva razina povezivanja upisnika ........................................................ 120 

Slika 46. Povezani upisnici unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ................................................................................................................ 121 

Slika 47. Povezani upisnici unutar Državne geodetske uprave .......................... 122 

136

Slika 48. Povezani upisnici unutar Ministarstva pravosuđa ................................ 122 

Slika 49. Povezani upisnici u Katalog upisnika Lokalne samouprave ................. 123 

Slika 50. Druga konačna razina povezivanja javnih upisnika ............................. 123 

Slika 51. Povezani katalozi upisnika u drugoj konačnoj razini u katalog NIPP-a 124 

137

Ž I V O T O P I S :

Marija Brajković rođena je 6. prosinca 1961. godine u Tavankutu. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Đurđinu i Žedniku. Srednju matematičku školu pohađala je u Subotici i maturirala je 1980. godine s izvrsnim uspjehom.

Iste godine upisuje se na dodiplomski studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija obavljala je demonstraturu iz kolegija Matematike. Za studentski rad: Rješavanje obrnutog kartografskog zadatka primjenom ortogonalnih polinoma primila je Rektorovu nagradu. Diplomirala je početkom 1987.godine pod mentorstvom pokojnog akademika Krešimira Čolića na temu: Problemi točnosti izračunavanja topo-izostatskih vrijednosti za otklone vertikale.

Prvo zaposlenje nakon završenog studija dobila je u Katastarskom uredu u Pazinu, koje je u to vrijeme bilo u sklopu Komiteta za prostorno uređenje, katastar i komunalne poslove sadašnjeg Grada Pazina, na radnom mjestu poslova stručnog suradnika za katastar vodova i službenu evidenciju prostornih jedinica. 1993. godine postavljena je na mjesto šefice službe za Katastar, a prelaskom u Županijski ured za katastar postavljena je na mjesto pomoćnice pročelnika ureda. Osim što je radila na poslovima šefice katastarskog ureda i pomoćnice pročelnika, radila je na poslovima popisa katastarskih čestica za uknjižbu vlasništva novoformiranih općina i grada Pazina, te kao koordinatorica u pripremi dokumentacije za popis pučanstva 2000. godine za Istarsku županiju.

U listopadu 2002. godine zaposlila se u Istarskom vodovodu Buzet na mjestu voditeljice geodetske službe. Uz poslove voditeljice geodetske službe, aktivno je radila u radnoj grupi Geoinformacijskog sustava Istarskog vodovoda na prikupljanju prostornih podataka. U Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Borisa Brajkovića iz Pazina, radila je od ožujka do lipnja 2007. godine.

Od srpnja 2007. godine radi u privatnom geodetskom uredu ITB d.o.o. Medulin, na mjestu ovlaštenog inženjera geodezije.

Članica je Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu od osnutka - sada Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, članica je Hrvatskog geodetskog i Hrvatskog kartografskog društva. Od 2005. godine predsjednica je Udruge geodeta Istarske županije.