20
izvor: http://www.domaci.de/viewtopic.php?t=69211 Kako očuvati zdravlje naših očiju? Oči nam osiguravaju najuvjerljiviji kontakt sa okolinom. Za čovjeka je vid najvrjednije osjetilo i njegovo oštećenje ili gubitak značajno ograničava kvalitetu života, stoga moramo štititi naše oči. Kako oko izgleda i kako funkcionira? Ljudsko oko je vrlo specifičan organ. Njegov funkcionalni dio je očna leća, koja omogućava da zrake svjetla koje prolaze kroz rožnicu pravilno padaju na mrežnicu. Te promjene utječu na strukture mrežnice i podražaj se prenosi dalje do mozga. Ako optički aparat oka dobro i pravilno funkcionira, zrake svjetla se lome točno na mrežnici, a rezultat je oštra slika predmeta. Ako pak optički aparat ne funkcionira ispravno, zrake svjetla se lome ispred ili iza mrežnice. Rezultat je zamagljen i neoštar vid. Za korekciju refrakcijskih pogrešaka primjenjuju se dioptrijske naočale, kontaktne leće ili operacija. Očna leća je vrlo osjetljiva i ima neobičnu strukturu. Njena neobičnost leži u tome, što za razliku od drugih dijelova tijela ne sadrži krvne kapilare koji bi je opskrbljivali hranjivim tvarima. Zbog toga ima vrlo ograničenu sposobnost regeneracije. Za razliku od drugih dijelova tijela, koji brzo uklanjaju oštećene stanice i nepoželjne molekule, očna leća ima tu sposobnost jedino kod mladih ljudi. U starosti je vrlo osjetljiva na različite negativne učinke, a takvo stanje može dovesti do njenog oštećenja. Što prijeti našim očima? Očima prijete razne negativne pojave. Neke utjecaje možemo smanjiti, a druge ipak ne. Među najveće neprijatelje vida spadaju: UV zračenje – Oči jednostavno moramo zaštititi naočalama sa UV filterom. Konstantno izlaganje jakom suncu neće samo uzrokovati bore na licu, već UV zrake mogu nepovratno oštetiti očnu leću i mrežnicu. Nekvalitetna prehrana – Prehrana koja ne sadrži dovoljno antioksidansa potrebnih za regulaciju slobodnih radikala. Pretjerano naprezanje očiju – Čitanje pod slabim ili neadekvatnim svjetlom, dugotrajno gledanje televizora ili dugotrajan rad na računalu. Zagađenje zraka – Onečišćen zrak kao što su smog, dim cigareta ili industrijsko zagađen zrak sadrži tvari koje su izvor slobodnih čestica. One utječu ne samo na zdravlje očiju, već na zdravstveno stanje cijelog organizma. Može li prehrana utjecati na zdravlje naših očiju? Znanstvena istraživanja pokazuju da važnu ulogu za zdravlje očiju može imati odgovarajući i uravnotežen unos određenih vitamina, kerotenoida i minerala. Moraju se unijeti putem hrane, jer ih sam organizam nije u stanju „proizvesti“. Koristan izvor također mogu biti multivitaminske tablete sa mineralima. Vitamini su nužni za dobar vid, te za čuvanje zdravlja naših očiju od djetinjstva do odrasle dobi. Određeni vitamini, kerotenoidi i minerali štite oči tako da: * Održavaju funkciju očnog živca

Ocne Bolesti i Zdravlje Ociju

  • Upload
    ebursic

  • View
    98

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

oči

Citation preview

izvor: http://www.domaci.de/viewtopic.php?t=69211

Kako očuvati zdravlje naših očiju?

Oči nam osiguravaju najuvjerljiviji kontakt sa okolinom. Za čovjeka je vid najvrjednije osjetilo i njegovo oštećenje ili gubitak značajno ograničava kvalitetu života, stoga moramo štititi naše oči. 

Kako oko izgleda i kako funkcionira? Ljudsko oko je vrlo specifičan organ. Njegov funkcionalni dio je očna leća, koja omogućava da zrake svjetla koje prolaze kroz rožnicu pravilno padaju na mrežnicu. Te promjene utječu na strukture mrežnice i podražaj se prenosi dalje do mozga. Ako optički aparat oka dobro i pravilno funkcionira, zrake svjetla se lome točno na mrežnici, a rezultat je oštra slika predmeta. Ako pak optički aparat ne funkcionira ispravno, zrake svjetla se lome ispred ili iza mrežnice. Rezultat je zamagljen i neoštar vid. Za korekciju refrakcijskih pogrešaka primjenjuju se dioptrijske naočale, kontaktne leće ili operacija. 

Očna leća je vrlo osjetljiva i ima neobičnu strukturu. Njena neobičnost leži u tome, što za razliku od drugih dijelova tijela ne sadrži krvne kapilare koji bi je

opskrbljivali hranjivim tvarima. Zbog toga ima vrlo ograničenu sposobnost regeneracije. Za razliku od drugih dijelova tijela, koji brzo uklanjaju oštećene stanice i nepoželjne molekule, očna leća ima tu sposobnost jedino kod mladih ljudi. U starosti je vrlo osjetljiva na različite negativne učinke, a takvo stanje može dovesti do njenog oštećenja. 

Što prijeti našim očima? Očima prijete razne negativne pojave. Neke utjecaje možemo smanjiti, a druge ipak ne. Među najveće neprijatelje vida spadaju: UV zračenje – Oči jednostavno moramo zaštititi naočalama sa UV filterom. Konstantno izlaganje jakom suncu neće samo uzrokovati bore na licu, već UV zrake mogu nepovratno oštetiti očnu leću i mrežnicu. Nekvalitetna prehrana   – Prehrana koja ne sadrži dovoljno antioksidansa potrebnih za regulaciju slobodnih radikala. Pretjerano naprezanje očiju – Čitanje pod slabim ili neadekvatnim svjetlom, dugotrajno gledanje televizora ili dugotrajan rad na računalu. Zagađenje zraka – Onečišćen zrak kao što su smog, dim cigareta ili industrijsko zagađen zrak sadrži tvari koje su izvor slobodnih čestica. One utječu ne samo na zdravlje očiju, već na zdravstveno stanje cijelog organizma. 

Može li prehrana utjecati na zdravlje naših očiju? Znanstvena istraživanja pokazuju da važnu ulogu za zdravlje očiju može imati odgovarajući i uravnotežen unos određenih vitamina, kerotenoida i minerala. Moraju se unijeti putem hrane, jer ih sam organizam nije u stanju „proizvesti“. Koristan izvor također mogu biti multivitaminske tablete sa mineralima. Vitamini su nužni za dobar vid, te za čuvanje zdravlja naših očiju od djetinjstva do odrasle dobi. 

Određeni vitamini, kerotenoidi i minerali štite oči tako da: 

* Održavaju funkciju očnog živca * Smanjuju rizik od noćne sljepoće * „Bore se“ protiv slobodnih radikala, te na taj način štite oči od oksidativnog oštećenja 

Kako održati oči zdravima? Zdrave oči nisu samo „dar sudbine“. U velikoj mjeri njihovo stanje je u našim rukama. Održavanju zdravlja očiju uvelike pridonosi konzumacija uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, dodatci prehrani koji su obogaćeni vitaminima i mineralima, te zaštita očiju od sunca. Jer čak i kada je sunce slabije jačine preporučljivo je nošenje sunčanih naočala.

Šta je astigmatizam?

Astigmatizam je refrakcijska pogreška oka također nazivana cilindar. Nastaje zbog nepravilno zakrivljene rožnice, koja zrake svjetla ne lomi u svim meridijanima jednako, a ponekad i zbog nepravilno zakrivljene očne leće. 

Simptomi astigmatizma Astigmatizam se najčešće pojavljuje u kombinaciji sa kratkovidnošću ili dalekovidnošću. Simptomi su zamagljen i nejasan vid, deformirana slika, ili deformirana tiskana slova pri čitanju. Kod blagog astigmatizma osoba ne primijeti uvijek postojanje poremećaja, jer zamagljen vid ispravlja akomodiranjem (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Dok visoki stupanj astigmatizma uzrokuje značajne probleme sa vidom i nemoguće ga je neprimjetiti. Kod djece se pri dugotrajnom čitanju pojavljuje glavobolja i povećan umor. 

Vrste astigmatizma Pravilni (regularni) astigmatizam – Slučaj kod više od 80% ljudi sa astigmatizmom je pravilni astigmatizam, kada se dva glavna zamišljena meridijana nalaze pod pravim kutem. Takav astigmatizam je najčešće podložan ispravljanju. Ako glavni meridijani leže pod pravim kutem, ali su postavljeni koso, takav astigmatizam se naziva kosi astigmatizam. 

Pravilni astigmatizam možemo podjeliti na: Jednostavni astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan ili kratkovidan. Složeni astigmatizam – oba meridijana su dalekovidna ili kratkovidna. Miješani astigmatizam – jedan meridijan je dalekovidan a drugi kratkovidan. 

Nepravilni (iregularni) astigmatizam – Dva glavna meridijana nisu okomita jedan na drugi. Ovaj tip astigmatizma je uglavnom uzrokovan zbog bolesti rožnice (keratokonusa), ili nastaje kao posljedica ozljede ili upale rožnice. 

 

 Astigmatizam označavamo kao astigmatizam „po pravilu“, ako vertikalni meridijan jače lomi zrake svjetla od horizontalnog. Kada je slučaj suprotan, odnosno kada horizontalni meridijan lomi zrake svjetla jače od vertikalnog meridijana, takav astigmatizam označavamo kao astigmatizam „protiv pravila“. 

Korekcija astigmatizma Pravilni astigmatizam se može korigirati dioptrijskim naočalama, toričnim kontaktnim lećama, ili kirurškim zahvatom. Ta grana kirurgije se naziva refrakcijska kirurgija. Korekcija nepravilnog astigmatizma je otežana, koriste se kontaktne leće, ponekad pomaže samo operacija. Astigmatizam može biti stabilan, ali isto tako se stanje često pogoršava, zato je iznimno važno redovito posjećivati oftalmologa ili optometrista, zbog dobivanja potrebne korekcije. 

Kratkovidnost ili miopija

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakcijska pogreška oka kod koje se zrake svjetla lome ispred mrežnice, umjesto na njoj. Iz tog razloga je nemoguće dobiti oštru sliku udaljenog predmeta bez potrebne korekcije. 

Simptomi kratkovidnosti Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućeno i nejasno, dok na blizinu vide relativno dobro, ovisno o stupnju kratkovidnosti. Prvi znakovi kratkovidnosti mogu biti; ne prepoznavanje ljudi sa druge strane ulice, zamućen prijevod pri gledanju filmova na tv-u, ili nesigurnost u vožnji. Kod djece je najlakše primjetiti kada pokazuju izrazito naprezanje pri gledanju ploče u učionici, ili čak u predškolskoj dobi, kada sjede preblizu ekranu televizora. 

Što uzrokuje kratkovidnost? Kratkovidnost nastaje zbog preduge očne jabučice ili zbog prezakrivljene rožnice. Rožnica zrake svjetla lomi prejako, te tako uzrokuje padanje zraka u fokus ispred mrežnice, umjesto u fokus na mrežnici. 

Prema etiologiji kratkovidnost dijelimo na: 

Axialnu (osnu) – U ovom slučaju rožnica i očna leća zrake svjetla lome pravilno, ali je dužina očne jabučice veća, te je oko nešto veće od normalnog oka. Refrakcijsku (lomnu) – Oko je normalne duljine, ali je nešto veća zakrivljenost rožnice ili očne leće, te optički aparat oka lomi zrake svjetla više nego što je potrebno. 

Podjela prema stupnju jakosti: 

Niska kratkovidnost: -3 dptr ili manje Srednja kratkovidnost: od -3 dptr. do -6 dptr. Visoka kratkovidnost: -6 dptr. i više 

Korekcija kratkovidnosti Kratkovidnost se ispravlja naočalama dioptrijske jakosti minus, kontaktnim lećama ili kirurškim zahvatom. Predznak dioptrijske jakosti u kratkovidnosti je minus, što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže.

Dalekovidnost ili hipermetropija

Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome iza mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija). 

Simptomi dalekovidnosti Kontinuirani napor da se zaoštri slika uzrokuje glavobolju i umor u očima. Ove teškoće se najčešće javljaju nakon posla i navečer. Zamagljen vid se najčešće pojavljuje pri pogledu na manje udaljenosti i pri dužem čitanju. 

Blagu dalekovidnost možemo korigirati sami, jer oko ima sposobnost akomodacije (prilagodba očne leće za gledanje na blizinu). Ali dugotrajnim naprezanjem oka moguće je povećati stupanj dalekovidnosti, ili čak izazvati škiljavost (strabizam). Dakle, i kod najslabijeg stupnja dalekovidnosti, vrlo je važno posjetiti oftalmologa ili optometrista, kako bi vam prepisao korekcijske naočale ili kontaktne leće. 

Vid nakon 40-te.. 

Između 40-te i 45-te godine života većina ljudi postaje dalekovidna. Očna leća sa godinama gubi svoju elastičnost, zrakasti mišić slabi, te se smanjuje akomodacijska sposobnost oka. Taj oblik dalekovidnosti se naziva staračka dalekovidnost ili presbiopija (presbyopie). Prvi simptom obično

biva nesvjesno udaljavanje novina od očiju, kako bi izoštrili sitan tekst, koji vam je na standardnoj udaljenosti (od 30 do 40 cm) postao nejasan. 

Korekcija dalekovidnosti Dalekovidnost se korigira sabirnim naočalnim lećama, kontaktnim lećama ili kirurškim zahvatom. Predznak dioptrijske jakosti u hipermetropije je plus, što je viši broj koji označava dalekovidnost, stanje je teže. 

Namirnice koje hrane naše oči

Čulo vida je najosjetljivije i najvažnije čulo čovjeka. Preko naših očiju primamo sve signale i informacije iz vanjskog svijeta.

Ishrana je veoma važan faktor u očuvanju vida. Bez neophodnih vitamina, minerala i drugih hranjivih supstanci nema niti zdravog vida. 

Od vitamina, vitamin A je svakako na prvom mjestu. Nalazimo ga u mrkvi i paprikama, ali u neaktivnom betakarotenskom obliku, koji će uz dovoljno željeza i cinka preći u aktivan oblik ovoga vitamina.. Svima već dobro poznati antioksidans je i vitamin C koji jača krvne sudove oka i bori se protiv slobodnih radikala kojih najviše ima u našim sočivima. Svakodnevnim unosom svježeg voća i povrća osigurati ćemo uparvo onu količinu ovog vitamina koja je potrebna za zdrav vid. 

Da bi vanjski signali preko našega oka bili preneseni do mozga, potrebni su zdravi nervi prenosnici. Za njihovo zdravlje zaduženi su vitamini B kompleksa, kao i mineral magnezij koji osigurava veoma važnu prokrvljenost očiju, kao i mozga. 

Umjesto nezdravih gaziranih pića, popijte sok od borovnica ili kupina. Ovo bobičasto voće sadrži antocijan, pigment koji poboljšava zdravlje naših očiju, ali i nimalo zanemariv noćni vid i adaptaciju na mrak 

Sačuvajte vaše lijepe i zdrave oči!

Ukoliko niste znali, oči su poslije mozga najkompleksniji ogran u našem tijelu. Oči imaju čak dva miliona dijelova i proslijeđuju nam 36 000 informacija svakih sat vremena. Vanjski očni mišići koji pomiću oko su najjači mišići u

tijelu. Oči su jedini organ u ljudskom tijelu koji radi sa svojim 100% mogućnost, bez ikakvog odmora. Također, oči mogu u samo jednom trenutku pokrenuti stotine mišića i organa u našem tijelu. Oči su zaista jedan od najvažnijih organa našeg tijela, te stoga ih trebamo paziti i štititi. Najmanje što možete učiniti je redovno umivanje i obavezno skidanje šminke, posebno prije spavanja. Ako primjetite bilo kakvu promjenu sa vidom, poput zamućenog vida, poteškoća pri čitanju, čestih glavobolja, lošijeg vida na daljinu isl. veoma je važno da se odmah javite očnom ljekaru kako biste na vrijeme liječili bilo kakvu poteškoću. Također, zaštitite vaše oči ukoliko radite neki opsaniji posao, npr u laboratoriji, a poželjno je da oči propisno zaštitite od Sunca, i to ne samo ljeti već tokom cijele godine. Kada čitate ili gledate televiziju, obezbijedite odgovarajuću rasvjetu. Ukoliko vaš posao zahtijeva da provodite mnogo vremena za računarom, čitate ili i jedno i drugo, potrebno je da oči odmorite od vizuelno zahtjevnih poslova. Svakih 12-18 mjeseci otiđite na redovnu kontrolu kod oftalmologa kako bi na vrijeme poduzeli mjere za korekciju vida. 

Još jedna veoma bitna stavka kada je zdravlje vaših očiju u pitanju, jeste prehrana jer vaše oči trebaju određene vitamine i minerale za održavanje njihove funkcije i zdravlja. Nedavne studije pokazale su da osobe koje imaju problema s očima i vidom općenito mogu promjene na očima ublažiti i usporiti dnevnim uzimanjem tvari s antioksidacijskim potencijalom u koje ubrajamo cink, selen, vitamin A, vitamin C i vitamin E. Pa tako, trebate jesti namirnice bogate cinkom kojeg ima u soji, iznutricama, špinatu, siru, grašku, tuni, sjemenkama tikve itd. Potom, hranu bogatu vitaminom A kojeg ima u mrkvi, špinatu, žumanjku, ribi i ribljem ulju. Također, važan je i vitamin C kojeg ima u agrumima, šipku, lisnatom povrću, paradajzu, paprikama, kupusu itd. Vitamin E prisutan je u ulju pšeničnih klica, suncokretovom ulju, zelenom lisnatom povrću, jajima, bademu, kikirikiju itd. Također, važan je dovoljan unos namirnica bogatih selenom, a njega možete naći u jajima, luku, soku od narandže, smeđoj riži, sjemenkama suncokreta, škampima itd. Stoga, pravilno se hranite i čuvajte svoje oči. Iako mnogi kažu kako su oči ogledalo duše, prije bi se moglo reči da su one ogledalo svijeta koji vas okružuje. U toku života pruže vam 24 miliona slika svijeta oko vas, te doprinose 80% vašem ukupnom znanju. 

Miopija (Kratkovidost)

Kratkovidost ili miopija (myopia) je stanje kod koga zraci svetlosti padaju u fokus ispred mrežnjače (retine), umesto na nju, zbog čega kratkovidi žmirkaju, škilje pokušavajući da dobiju oštru sliku predmeta. Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućeno, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, tabla u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidost se smanjuje, tj. vid se poboljšava. 

Može se takođe podeliti prema uzroku na: 

prelomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnjače osnu: kada je veća očna osa od 24 mm indeksna: kod prejakog indeksa prelamanja svetlosti u sočivu, očnoj vodici akomodacijska: kad postoje akomodacijski grčevi 

Klinička slika 

Po kliničkom toku kratkovidost može biti: 

dobroćudna - benigna zloćudna - maligna 

Benigna kratkovidost se još naziva i školska, javlja se obično od 6 - 15 godina, ne prelazi - 8 dpt i nema komplikacija na mrežnjači ili sudovnjači - horoidei. Koriguje se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može dovesti do prelaska u dalekovidost s teškoćama akomodacije. 

Maligna kratkovidnost je ređa pojava. Dioptrija se povećava uz naglu ili postupnu pojavu degenerativnih promena na mrežnjači, sudovnjači, staklastom telu, beonjači, vidnom nervu. U ovom slučaju važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod koga se vid duže ne zamara, prikladna ishrana bogata vitaminima I hipokorekcija - korekcija manja od dioptrije kako bi se smanjila akomodacija. Smatra se da je mnogo opasnija puna korekcija kojom se postiže jača akomodacija, veće naprezanje oka i pogoršanje degenerativnih komplikacija. Osim ovih preventivnih mera, kod maligne kratkovidnosti se daju i sredstva za širenje krvnih sudova u obliku kapi ili injekcija u oko. Degenerativne promene rešavaju se laserom. 

Dijagnoza Za određivanje stepena kratkovidosti koristi se niz oftalmoloških ispitivanja: sijaskopija, fotoskijaskopija, ispitivanje oštrine vida korekcijom tako da se na jedno pa na oba oka postavlja niz sočiva radi utvrđivanja najprikladnije dioptrije. 

Lečenje Kratkovidost se rešava nošenjem naočara, kontaktnih sočiva ili hirurškim zahvatom. Zavisno od stepena kratkovidosti, naočare ili sočiva treba nositi stalno ili samo povremeno, kad se očekuje gledanje na daljinu, npr. pri vožnji, gledanju filma, predavanjima itd. Kod miopije dioptrija ima negativan predznak. Što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže. Refrakcijski hirurški zahvat može ukloniti problem ili ga smanjiti. Najčešći postupci sprovode se pomoću lasera. Osobe s dioptrijom većom od - 6 imaju veći rizik od nastanka povišenog očnog pritiska (glaukom) i odlubljivnja mrežnjače pa je potrebna redovna kontrola svake godine. 

Glaukom

Glaukom (od grč. glaukos = zelen, zbog sivo-zelenog odsjaja sočiva u zahvaćenom oku) je naziv za grupu bolesti koja vodi ka oštećenju očnog živca i vodeći je uzrok slepila kod ljudi iznad 40 godina. Glaukom nije bolest već sindrom, odnosno skup sledećih simptoma: povišenje očnog pritiska, udubljenje papile očnog živca i oštećenje vidnog polja. Dugotrajno povišen očni pritisak dovodi do druga dva simptoma. 

Uzrok nastanka Glaukom se razvija kada je stvaranje očne vodice povećano ili je njeno oticanje otežano. Tada dolazi do porasta očnog pritiska, do pritiska na nervna vlakna i krvne sudove optičkog nerva i do njihovog oštećenja i uništenja. Postupno se prekida prenos vizuelne poruke do mozga, a rezultat je oštećenje vida i na kraju slepilo. 

Podela glaukoma 

Glaukomi se dele u tri osnovne velike grupe: 

primarni sekundarni urođeni (kongenitalni) glaukomi. 

Kod primarnog glaukoma postoji povećanje očnog pritiska kojiese ne može dovesti ni u kakvu vezu s nekim očnim ili opštim oboljenjem. Poremećaj u oticanju komorne tečnosti može da nastane zbog bloka ugla korenim delom dužice - angularni oblici ili zbog povećanog otpora u samom zidu ugla – glaukom simplex. Može biti akutni i hronični. Sekundarni glaukom je povišenje očnog pritiska koje nastaje u toku neke druge očne bolesti (stanja) ili je posledica te bolesti (kao npr. upale, povrede, oštećenja i pomaci sočiva u oku, oboljenja krvnih sudova oka, šećerna bolest, tumori oka). Urođeni glaukom nastaje jer u uglu prednje očne komore postoji tkivo koje normalno nestaje pre rođenja. Očna vodica ne može oticati i nastaje povišenje očnog pritiska. 

Klinička slika Normalni očni pritisak iznosi 12 - 22 mmHg (milimetara žive). 

Prepreka oticanju očne vodice može biti nagla (akutna), povremena (intermitentna) ili dugotrajna (hronična). Akutna manifestacija je vrlo burna i zahteva hitnu intervenciju. Na izgled zdrav čovek postaje težak bolesnik, s jakim bolovima u jednom oku i licu, pojavom duginih boja oko izvora svetlosti, glavoboljom, mučninom i povraćanjem, ali i dramatičnim "padom" vida. Očni pritisak raste i do 80 mmHg, oko je crveno i tvrdo kao kamen. Ukoliko se očni pritisak ne snizi unutar nekoliko sati pomoću lekova ili operativnog zahvata može doći do ozbiljnih i trajnih oštećenja vida. Glaukomski napadi mogu biti slabiji i češće se ponavljati. S vremenom strada očni nerv i udubljuje se papila vidnog živca (mesto na kome očni živac napušta oko). Ispadi vidnog polja se pojavljuju vrlo rano, ispadi se šire od periferije prema središtu pa bolesnici imaju suženo vidno polje; gledaju kao kroz dvocevku ili tunel. Kraj procesa je slepilo. 

Hronični glaukom obično nastaje kao posledica učestalih nelečenih glaukomskih napada i posledičnih priraslica u uglu prednje komore. Očni pritisak je stalno povišen, razvija se udubljenje i propadanje papile očnog živca s ispadima vidnog polja i na kraju nastaje slepilo. Urođeni glaukom pri visokom očnom pritisku beonjača se rasteže i oko postaje izrazito veliko, što se naziva hidroftalmus ili buftalmus (volovsko oko). Stanje je obično jednostrano. Povećanje očne jabučice može biti vrlo izrazito pa se može dogoditi njeno pucanje i pri najmanjoj traumi. Oko je izrazito osetljivo na svetlost (fotofobija) pa dete pogled i glavu okreće u suprotnu stranu od izvora svetlosti. Bolest može imati i blaži tok s manjim rastezanjem oka). 

Dijagnoza Nakon razgovora s pacijentom obavlja se pregled oka. Rade se određivanje vida, pregled oka procepnom lampom (biomikroskopom), pregled oftalmoskopom (pregled unutrašnjih struktura oka, koji pokazuje, za glaukom tipične, promene na očnom živcu), tonometrija (merenje očnog pritiska), određivanje vidnog polja (periferni i centralni vid) i gonioskopija (sočivo koje se postavlja na oko kako bi se videlo stanje očnog ugla). 

Lečenje Lečenje glaukoma sprovodi se lekovima, laserom i hirurškim zahvatom. Svrha lečenja lekovima je normalizacija povišenog očnog pritiska. Na taj način se sprečava razvoj oštećenja oka iako je osnovna bolest i dalje prisutna. Laserska hirurgija radi se u svrhu pomaganja oticanja očne vodice iz oka. Operacijom se prave novi putevi za oticanje očne vodice. 

8 stvari koje oči govore o vašem zdravlju

Ako gledate ljude pravo u oči možete saznati ili ne da li su iskreni. Ali, oko može da "kaže" mnogo i o vašem holesterolu, stanju jetre, dijabetesu. Saznajte kojih 8 bolesti možete videti golim okom.

Oči su jedinstven prozor u ljudsko zdravlje, a oftalmolog Andrew Iwach, iz Američke asocijacije oftalmloga, kaže da su to posebna mesta u ljudskom organizmu gde možemo videti vene, arterije i nerve. Zato pregledom u oko možete otkriti veoma zanimljive podatke. 

NEDOSTATAK OBRVA Žene tanje obrve zbog mode, ali ako vam nedostaju na pojedinim mestima, krajevima mogu da ukazuju na problem sa tiroidnom žlezdom. 

ČMIČAK Mala izraslina, najčešće u unutrašnjosti ili spoljašnjosti gornjeg ili donjeg kapka, je ružan detalj, ali i znak da biste trebali da se pozabavite svojim zdravljem. Ako čmičak ne prolazi mesecima može da indikuje karcinom lojne žlezde. 

ŽUĆKASTE FLEKE NA KAPKU Xanthelasma palpebra je medicinski izraz za ovu pojavu koja krije problem sa holesterolom. Ukoliko ih imate znači da imate povišen holesterol. Koliko god da su male ove fleke su zapravo masne naslage. 

PECKANJE OČIJU ISPRED KOMPJUTERA Ova pojava znači da ste ili radoholičar ili da previše vremena provodite ispred monitora računara. Uzrokuje je nedostak kontrasta na računaru, nego na običnom papiru. Vaše oči su umorne i taj problem će se pogoršavati sa godinama. 

CRVENILO Ako je crvenilo praćemo kijanjem, curenjem nosa, kašljanjem, u pitanju, je najverovatnije neka vrsta alergije. Možda je u pitanju samo kozmetika koju koristite, ali ovu pojavu treba da ispitate. 

ŽUĆKASTA BEONJAČA Kod beba je ovo normalna pojava koja je posledica žutice. Kod odraslih ukazuje na poremećaj rada jetre, žučne kese, može da indikuje i hepatiis ili cirozu. 

IZRAŽENE OČI Ako vam oči "štrče" imate problem sa radom tiroidne žlezde. Ovo je poznat simptom. 

SUVE OČI OSETLJIVE NA SVETLOST Ako oči nemaju prirodnu potrebnu vlažnost, to otkriva da vam je imuni sistem slab. Ovaj sindrom pogađa najčešće žene preko 40. godina koje boluju od autoimunih bolesti kao što su lupus ili reumatoidni artritis. 

Koji su to najčešći problemi s očima? 

Najčešći problemi koji se mogu pojaviti su: umor, zamagljenost, upala, suhoća oka... Ponekad Vam se pred očima mogu pojaviti i tačkice... Sve su ovo, u principu, česta stanja koja se u pravilu sama poprave, ali ako se desi da potraju duže, obavezno potražite pomoć oftalmologa... 

Oči vam se mogu umoriti, a vid zamagliti ako provodite mnogo vremena pred računarom ili gledajući televiziju... Upotreba računara Vam neće uzrokovati trajno oštećenje vida, no može uzrokovati nelagodu... Ako od pre imate problem s očima koji niste ispravili/izlečili, korišćenjem računara vaše će se oči dodatno naprezati, a vid Vam se može zamagliti... Ako ste koncentrisani na rad na računaru ili na gledanje televizije, redje trepćete, te Vam se zbog toga mogu isušiti oči... 

Pojava tačkica pred očima 

Tačkice se pojavljuju kao mrljice koje ponekad vidite pred očima... Vrlo su česte i iritantne, ali prilično su bezopasne... Možete ih imati dugo, a u pravilu spontano nestaju... Ponekad tačkice pred očima mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg - ako vidite nove tačkice ili iznenadno sevanje pred očima ili ste izgubili djelimično vid, to mogu biti znakovi da su vam oči u opasnosti, stoga bez odlaganja idite doktoru specijalisti... 

Treperenje/titranje oka 

Blefarospazma je nevoljno trzanje mišića kapka koje obično uzrokuje stres ili umor... Treperenje oka je često stanje, koje se svako malo ponavlja, obično na istom oku ili na istom prostoru oko kapka... Vi možete trzanje jako osetiti, ali drugi ljudi u vašoj okolini obično neće primetiti promene, izuzev ako im kažete da direktno gledaju u vaše oko... Rešenje za ovaj problem je odlazak na spavanje što ranije... Naravno, ako problem duže potraje, potražite pomoć oftalmologa... 

Zamagljen vid noću ili zbog slabije rasvete 

Postoji mnogo razloga zbog kojih vam se može zamagliti vid noću... Npr. umorni ste od posla i vaše su oči izmorene... Ako ste dalekovidi ili patite od astigmatizma, tokom dana ćete to moći kompenzirati, ali kad se oči umore, vid može postati zamagljen... Može se desiti da ste malo kratkovidi... To Vam neće smetati pod normalnom rasvetom, no oseti će te to pri slabijem svetlu... Posetite oftamologa i proverite Vašu dioptriju... Još jedan razlog zbog kojeg Vam se vid može zamagliti je isušenost očiju... Do toga dolazi najčešće ako ste celi dan blizu radijatora ili klima uređaja, te Vam se suze u očima isuše, ali odmah nakon što par puta trepnete bi se trebalo pročistiti... 

Staklaste oči 

Obično se javlja kao manja infekcija kapka, koja uzrokuje iritaciju prilikom buđenja, te jače lučenje suza... Suve oči uzrokuju brojni faktori: opšte zdravstveno stanja, uticaj okoline, lekovi... Suvoća očiju podstiče stvaranje suza, ali može se raditi i o blagoj alergijskoj reakciji, stranom tielu u oku, i sl..... Bilo bi dobro da odete na pregled kod doktora i proverite tačan uzrok problema... 

Sprečite naprezanje očiju 

Problem suvih očiju, te smanjenje rizika pojave umora ili upale očiju dok čitate ili koristite računar najbolje rešavate redovnim odmaranjem, te povremenim skretanjem pogleda na predmete različitih udaljenosti u prostoriji... 

Nekoliko saveta za lepe, blistave oči: 

1. Pokušajte koristiti umetne suze... Potražite u apotekama i pitajte za savet koje bi Vama mogle najbolje odgovarati... 

2. Smanjite upale... Cyclosporine emulzija i slični proizvodi Vam mogu pomoći u povećanju proizvodnje suza i smanjiti upalu koja dovodi do crvenila i hronično suvog oka... 

3. Kontrolišite svoju okolinu... Ventilatore, klima uređaje i druge proizvode koji vam direktno duvaju u lice i oči držite podalje od sebe... Oni povećavaju isparavanje suza i stvaraju suvu površinu oka... 

4. Odmorite oči od kontaktnih sočiva... Ako nosite sočiva, proverite, pre svega, da li ih pravilno nosite i održavate... Ako da, onda porazgovarajte sa svojim doktorom o privremenom prekidu nošenja istih... Kontaktna sočiva mogu pogoršati simptome suvog oka i crvenilo... 

5. Posjetite svog doktora... Oftamolog Vam može pomoći u odredjivanju tačnog leka za natečene, crvene ili suve oči... 

Saznajte šta sve piše na očnom dnu

Oči su ogledalo duše jer u njima piše da li je neko tužan, veseo, umoran ili ljut, ali iz njih može da se sazna mnogo i o opštem zdravstvenom stanju organizma. Nekada su promene i poremećaji toliko očigledni da se vide i golim okom, ali

većina se ipak otkriva detaljnim pregledima očnog dna.

Oštećenja očnog živca su nepopravljiva pa je jako bitno na vreme otkriti njihov uzrok – Očno dno (fundus oculi) unutrašnji je deo oka koji se nalazi iza sočiva. Pregled očnog dna uključuje pregled staklastog tela, papile (početak vidnog živca), krvnih sudova, mrežnjače, makule (žute mrlje) i perifernih delova mrežnjače (retine). Veoma je pouzdan u otkrivanju promena u oku i poremećaja u organizmu – kaže dr Slađana Delević, oftalmolog i medicinski direktor Specijalne bolnice za oftalmologiju „Okulus“. 

Krvni sudovi kao na dlanu Očno dno je, objašnjava doktorka, veoma složeno jer se na njemu, osim očnog živca, nalazi i žuta mrlja, poznata i kao tačka jasnog vida. Ona nam omogućava da čitamo, pišemo i da jasno vidimo konkretne predmete koje posmatramo. Oko nje se nalaze druge nervne ćelije koje omogućavaju periferni vid. Na očnom dnu nalazi se i čitava mreža krvnih sudova koja hrani mrežnjaču. To su jedini krvni sudovi u organizmu koji mogu da se posmatraju bez doplera, kontrasta, odnosno neinvazivnim pregledima. – Upravo zbog ove kompleksne strukture pregled očnog dna pruža lekaru uvid ne samo u bolesti oka nego i u celokupno zdravstveno stanje organizma – kaže dr Slađana Delević. 

Promene se lako uočavaju Pregledom očnog živca otkrivaju se oštećenja koja su posledica glaukoma (očnog pritiska), neuroloških bolesti kao što je multiplaskleroza, povreda, tumora na mozgu, promena u očnoj duplji i drugim okolnim strukturama. Oštećenja očnog živca su nepopravljiva, pa je jako bitno na vreme otkriti njihov uzrok. Posle 40. godine preventivne preglede treba raditi jednom godišnje. Ako spadate u rizične grupe, na pregled treba ići i češće Međutim, pregled žute mrlje je jako značajan za procenu vida. Ukoliko postoje oštećenja žute mrlje, dolazi do slabljenja ili gubitka centralnog vida, a na njih treba posumnjati ukoliko se prilikom čitanja u sredini teksta javljaju rupe, talasi i zakrivljenja. Oštećenja žute mrlje mogu biti urođena ili stečena usled starosti. Da bi se predupredile ove degenerativne promene, oftalmolozi preporučuju uzimanje određenih vitaminskih suplemenata, dok se za lečenje postojećih promena koriste lekovi. Pregledom očnog dna može da se ispita i stanje krvnih sudova mrežnjače. Ukoliko na očnim arterijama i venama postoje određena oštećenja, treba detaljno ispitati i druge krvne sudove u organizmu jer postoji velika verovatnoća da su i oni u lošem stanju. Oštećenja krvnih sudova nastaju usled dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i aterosklerotičnih bolesti koje su posledica visokog nivoa holesterola i drugih štetnih masnoća. 

Zabranjena vožnja posle pregleda – Da bi se uradio pregled očnog dna, zenice treba da budu dobro raširene, a to se radi ukapavanjem kapi. Nakon toga lekar mikroskopom posmatra očno dno pomoću specijalnih lupa koje mu omogućavaju da sagleda i najsitnije detalje. Ukoliko je potrebno, lekar će predložiti dopunske dijagnostičke preglede – kaže dr Delević. Na sreću, danas se koriste aparati koji prave trodimenzionalne snimke očnog živca ili žute mrlje (HRT i OCT) i omogućavaju rano otkrivanje i najsitnijih promena. U nekim slučajevima potrebno je uraditi i snimanja pomoću kontrastnih supstanci da bi se utvrdilo stanje krvnih sudova mrežnjače (fluoresceinska angiografija). Pregled očnog dna nije bolan ni neprijatan, pa se pacijenti žale samo na jačinu svetla i zamućenje vida usled širokih zenica. Posle pregleda preporučuje se nošenje naočara za sunce, a dok traje dejstvo kapi za širenje zenica, treba izbegavati vožnju, čitanje i pisanje. 

Neophodne su redovne kontrole Dr Slađana Delević naglašava da pacijenti određenih kategorija moraju redovno da odlaze na preglede očnog dna kako bi imali bolji uvid u svoje zdravstveno stanje. Ovi pregledi ukazaće im na to da li je došlo do pogoršanja osnovne bolesti, kao i na uznapredovale degenerativne promene u samom oku. 1. Oboleli od dijabetesa. Što bolest duže traje, pregledi su češći. 2. Pacijenti koji boluju od arterijske hipertenzije, naročito oni čiji krvni pritisak nije stabilan. 3. Osobe sa srednjim i visokim stepenom kratkovidosti pošto kod njih dolazi do istanjenja i pucanja mrežnjače. 

4. Pacijenti koji pate od glaukoma, povišenog očnog pritiska. 5. Svi ljudi stariji od 50 godina – preventivno. 

Preuzeto sa: http://oci.rs/bolesti-oka

Bolesti oka

Bolesti oka su česte i javljaju se kod ljudi svih starosnih doba. Očne bolesti možemo podeliti na refrakcione greške

oka (kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam), upale oka i sistemske bolesti kao što su opšte infektivne bolesti kao

npr. dijabetes koje izazivaju ozbiljne poremećaje na oku. Nakon uspostavljene dijagnoze se određuje tretman

lečenja. Korektan odnos i obostrana saradnja sa doktorom je veoma bitna tokom lečenja.

Najčešće bolesti oka koje se javljaju su katarakta, keratokonus, strabizam, suvo oko, glaukom, konjuktivitis,

dijabetička retinopatija.

Katarakta

Katarakta je zamućenje sočiva u oku tako da vid postaje mutan. Vrste katarakte su brojne, najčešća je staračka

katarakta. Kada se kaže katarakta misli se na staračku kataraktu jer se ona javlja u 90% slučajeva. Ona nastaje kao

posledica procesa starenja i javlja se kod ljudi posle 50-e godine starosti. Radi uspostavljanja dijagnoze neophodno

je javiti se oftalmologu. Operacija katarakte se stručno naziva fakoemulzifikacija. Ova intervencija uklanja

zamućeno prirodno sočivo i zamenjuje ga providnim veštačkim sočivom. Operacija je vremenski veoma kratka, traje

svega 20-ak minuta.

Keratokonus

Keratokonus je progresivna deformacija rožnjače u obliku kupe. Osnovnim uzrokom se smatra slabo kvalitet

rožnjače. Rožnjаčа kod keratokonusa gubi pravilan oblik i poprima kupasti oblik. Iz razloga što se svetlosni zraci

prelamaju preko rožnjače, koja je nepravilnog oblika, vid postaje nejasan. Kerаtokonusа se najčešće javlja u

tinejdžerskom dobu i otežava аktivnosti kаo što su vožnjа, gledаnje televizije ili čitаnje. Karakter ovo oboljenja je

progresivni. Jedini način za zaustavljanje keratokonusa je operacija Crosslinking ili Ultra B2 koja koristi UV svetlost i

vitamin B2.

Strabizam

Strabizam se drugačije naziva razrokost i označava pojavu kada oči ne stoje paralelno odnosno jedno oko “beži”.

To je pojava kada jedno oko ispravno fiksira predmet koji posmatra, dok drugo oko “skreće” i gleda u neku drugu

tačku. Strabizam podrazumeva bilo koje odstupanje u položaju osa očnih jabučica i najčešće se pojavljuje kod

dece.

Suvo oko

Suvo oko podrazumeva oslabljenu funkciju sluznih žlezda. Suze su veoma korisne za zdravlje očiju. Suvo oko

podrazumeva nedostatak vlage u očima. Usporeno suzenje oka može da bude uzrokovano nepovoljnim spoljašnjim

uticajima i dovodi do nedostatka vlage u očima. Pravilnost suzenja oka je od veoma važno za zdravlje rožnjače i

oka u celini.Rožnjača se preko površinskih ćelija snabdeva kiseonikom i hranljivim materijama i oslobađaja od

otpadnih materija.

Glaukom

Glаukom podrazumeva specifično oštećenje optičkog nerva. Ako se ne leči glaukom može dovesti do slepila.

Većina ljudi čak ni ne znaju da ga imaju. Glaukom se karakteriše kao tihi krаdljivаc vidа jer simptomi se javljaju tek

kаdа je bolest nаpredovala. Nasledni faktor ima udela u ovoj bolesti oka tako da veći rizik se javlja kod osoba čiji

bar jedan član porodice ima glaukom. Osobe starije od 50 godina su više sklone glaukomu od mlađih osoba.

Konjuktivitis

Konjuktivitis ili crveno oko jeste upala prozirne sluznice. Ova sluznica prekriva beonjaču i unutrašnju površinu

kapka. Uzrok konjuktivitisa se teško može utvrditi, najčešće su to razni spoljašnji uticaji. Postoje uzroci konjuktivitisa

koji su zarazni. Crvenilo, svrab, peckanje su osnovni simptomi konjuktivitisa. Lečenje određuje oftalmolog na

osnovu uspostavljene dijagnoze i u zavisnosti od vrste uzroka.

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija se javlja kod obolelih od dijabetesa. Dijabetes ili šećerna bolest podrazumeva da samo telo

nije u stanju da reguliše količinu glukoze u krvi. Dijabetes je opaka bolest i može da utiče na oko i na druge organe.

Dijabetes uzrokuje veći broj očnih bolesti, a najopasnija je retinopatija koja podrazumeva da mali krvni sudovi u

mrežnjači usporeno vrše svoju funkciju i otiču. Tada se javlja curenje krvi i ostale deformacije u procesu vida koje

oštećuju nervne ćelije koje prenose slike do mozga. Tako se dobija loš vid.

Preuzeto sa: https://bs.wikipedia.org/wiki/O%C4%8Dne_bolesti

Očne bolestiBolesti oka i pomoćnog aparata oka mogu se podijeliti na nekoliko grupa. U prvu grupu spadaju refrakcione greške oka. To i nisu prave bolesti, nego greške u pravilnom lomu svjetlosnih zraka.Tu spadaju kratkovidost (myopia),dalekovidost (hypermetropia) i astigmatizam oka (astigmatismus oculi), te posebno staračka dalekovidost (praesbyopia) . Ovim stanjima treba pridodati i strabizam i slabovidnost.

Upalne bolesti oka predstavljaju zapaljenja pojedinih dijelova očne jabučice, kapaka i suznog aparata. Tu spadaju napr. konjunktivitis (conjunctivitis) (upala spojnice), keratitis (upala rožnice), blepharitis (upala rubova očnih kapaka), itd.

Degenerativne bolesti su bolesti nastale usljed određenih metaboličkih poremećaja ili usljed starosti. Tu spadajucataracta (zamućenje očnog sočiva), glaukom, retinitis pigmentosa itd. Neke od ovih bolesti imaju i nasljednukomponentu.

Tumori oka, mogu zahvatiti skoro svaki dio oka i adneksa. Tako mogu biti tumori kapaka, konjunktive, rožnice, srednje očne ovojnice (irisa, sudovnjače), retine, vidnog živca, suzne žlijezde itd. Također se u oku mogu pojavljivatimetastaze tumora iz drugih, često i udaljenih organa.

Sistemske bolesti, opće bolesti nervnog sistema, bolesti endokrinih žlijezda i bolesti krvnih sudova imaju reperkusije na oku. Tako reumatizam, dijabetes, hipertenzija, bolesti štitaste žlijezde, opće infektivne bolesti, izazivaju često i veoma ozbiljna stanja na oku. Pri tome su najčešće dijabetična retinopatija (retinopathia diabetica), tromboza centralne vene retine, embolija centralne arterije retine, Graves-ova bolest, itd. Povrede oka mogu biti izazvane mehaničkim, hemijskim, ili fizičkim uticajima. Mehaničke povrede oka mogu biti izazvane tupim predmetom (kontuzije oka), ili oštrim predmetima pri čemu može doći do probijanja (perforacije) očne jabučice. Hemijske povrede oka su opekotine oka izazvane bazama ili kiselinama. Oko se može oštetiti i dejstvom fizičkih faktora, kao što su različite vrstezračenja.