So
ci
ol
og
ij
a
i
pr
os
to
r
339
Obrazovanje za poduzetnost perspektiva osnovnokolskih uitelja i nastavnika
B r a n i s l a v a B a r a n o v i , M a r i n a t i b r i Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb, HrvatskaE-mail: [email protected]; [email protected]
V l a t k a D o m o v i Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaE-mail: [email protected]
SAETAK U tekstu su prikazani rezultati empirijskog istraivanja obrazovanja za poduzetnost u osnovnim kolama u Hrvatskoj. U istraivanju se polo od ireg odreenja poduzetnike kompetencije koje pored ekonomske pismenosti i znanja potrebnih za pokretanje posla obuhvaa osobine linosti i vjetine potrebne za uspjeno djelovanje pojedinca u profesionalnom i irem socijalnom kontekstu.
Istraivanje je provedeno 2006. godine na uzorku od 688 uitelja i nastavnika iz 25 osnovnih kola razliitih regija Hrvatske. Ciljevi istraivanja bili su utvrditi kako uitelji i nastavnici percipiraju aktivnosti kole i nastavne metode kojima se potie razvoj poduzetnosti uenika i kako procjenjuju poduzetnike osobine i ponaanje uenika. Takoer se nastojalo provjeriti postoje li razlike u uiteljskim i nastavni-kim percepcijama i procjenama s obzirom na njihovo radno mjesto (rade li kao uitelji ili nastavnici) i duljinu njihovog radnog staa.
Rezultati pokazuju da vie od polovice uitelja i nastavnika ponekad sudjeluje u organiziranju i izvoenju aktivnosti na nivou kole kojima se potie poduzetnost uenika. Procjene uitelja openito su bile vie od procjena nastavnika. Zamjetan je trend poveanja ukljuenosti uitelja i nastavnika u kolske aktivnosti i nastavne metode kojima se potie poduzetnika kompetencija s porastom duljine njiho-vog radnog staa. Prema procjenama uitelja i nastavnika, obiljeja poduzetnosti koja posjeduje najvei broj uenika jesu otvorenost za promjene i nova iskustva, spremnost za suradnju i dogovaranje s vrnjacima, te motivacija za ostvarivanje postignua. Oko treine ispitanika procijenila je da ih ima veina ili svi uenici u njihovoj koli, dok je za druge osobine ovaj postotak jo manji. Nalazi ukazuju na postojanje potrebe za uvoenjem sustavnog obrazovanja za poduzetnost u
UDK 371.26:371.3:65.012:159.9]:371.13(497.5)Izvorni znanstveni rad
Copyright 2007 Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Institute for Social Research in ZagrebSva prava pridrana All rights reserved
340
So
ci
ol
og
ij
a
i
pr
os
to
r
Sociologija i prostor, 45 (2007) 177178 (34): 339360
obvezno obrazovanje, to implicira izradu njegove jasne koncepcije i nastavnih programa, odnosno kurikuluma.
Kljune rijei: poduzetnika kompetencija, poduzetnost, obvezno obrazovanje, uitelji razredne nastave, predmetni nastavnici, radni sta, nastavne metode, kolske aktivnosti.
Primljeno: sijeanj 2008.Prihvaeno: veljaa 2008.
1. Koncept poduzetnitva i obrazovanje za poduzetnost pristupi i odreenja
Koncept poduzetnitva tradicionalno je vezan za podruje ekonomije, preciznije za pokretanje i razvijanje posla, za poslovnog pojedinca i sl. Iako postoji mnotvo razliitih pristupa i odreenja njegovog sadraja, moe se rei da koncept podu-zetnitva i u ekonomiji ukljuuje znanja i vjetine, te osobine linosti i stavove po-trebne za pokretanje i uspjean razvoj posla, s razliitim akcentiranjem pojedinih komponenti (Drucker, 1995.; Kuip i Verheul, 2003.).
Uslonjavanje i brze promjene u ekonomskom i openito drutvenom kontekstu koje su zahtijevale aktivan odnos i odgovornost pojedinca, ne samo za njegov profesionalni ivot nego i za ivot zajednice, naglasile su vanost poticanja razvoja osobina linosti i stavova vezanih za poduzetnost i irenje pojma poduzetnitva izvan podruja ekonomije. Tako ekonomist Shultz ve 1975. godine koristi pojam poduzetnitva u irem smislu, navodei da se ne moe ograniiti na ekonomiju, odnosno poslovne ljude (Shultz, 1975.; prema Kuip i Verheul, 2003.). Vezivanje poduzetnitva uz djelovanje pojedinca u irem socijalnom kontekstu rezultiralo je uvoenjem pojma socijalnog poduzetnitva kao njegove komponente (Dees, 1998.; Bornstein, 2003.; Davis i sur., 2003.; Hines, 2005.; Winifield, 2005.). U ovom saetom ocrtavanju karakteristika pojma poduzetnitva za nau analizu, koja je fokusirana na analizu odgoja i obrazovanja (dalje u tekstu obrazovanja)1 za podu-zetnost u obveznom obrazovanju, moe se ukratko rei da se suvremeni koncept poduzetnitva koristi u irem smislu, a implicira osobine linosti, znanja, vjetine i stavove pojedinca koje mu omoguuju kreiranje i realiziranje prilika u promje-njivom i nesigurnom profesionalnom i drutvenom okruenju. Dananje diskusije o pojmu poduzetnitva, koje se odvijaju u kritikom odnosu spram njegovog ueg tradicionalnog razumijevanja, idu u smjeru i terminoloke promjene, tj. zamjene
1 U tekstu pojam poduzetnike kompetencije koju uenici trebaju stei tijekom obveznog obrazovanja ukljuuje sljedee komponente: znanja, vjetine, vrijednosti i stavove, tj. sadri obrazovnu i odgojnu dimenziju koje tretira kao jednu cjelinu. Sintagmu obrazovanje za poduzetniku kompetenciju koristimo u irem smislu, odnosno kao pojam koji pokriva sve navedene komponente, ukljuujui i odgojnu dimenziju u uem smislu. O odreenju podu-zetnike kompetencije, pojmu poduzetnosti i poduzetnitva govori se dalje u tekstu.
So
ci
ol
og
ij
a
i
pr
os
to
r
341
B. Baranovi, M. tibri, V. Domovi: Obrazovanje za poduzetnost ...
pojma poduzetnitva pojmom poduzetnosti kako bi se i na semantikoj razini izra-zilo njegovo irenje izvan ekonomije na sva ostala podruja ljudskog i drutvenog ivota, te spomenuti pomaci u njegovim sadrajnim komponentama. tovie, ove konceptualne promjene i pojanjenja razumiju se i kao prijelaz od dominacije po-duzetnike paradigme u uem smislu (engl. entrepreneurship paradigm) paradigmi poduzetnosti (engl. entrepreneurial paradigm) koja danas dominira u europskom diskursu (Gibb, 2002.:233269).
Obrazovanje koje predstavlja znaajno sredstvo razvoja ljudskog kapitala i socijal-ne integracije dobilo je znaajnu ulogu u razvoju poduzetnitva, odnosno podu-zetnosti pojedinca. Uloga obrazovanja u razvoju poduzetnosti pojedinca dobila je na znaaju irenjem procesa globalizacije i intenziviranjem kompeticije na svjetskoj razini koja zahtijeva, i na individualnom i na nacionalnom nivou, osposobljenost za noenje s brzim i teko predvidivim promjenama u ekonomiji, tehnologiji, poli-tici i drutvenom ivotu openito. Navedeni socijalni kontekst s izraenom liberali-zacijom ekonomije tendira razvoju kulture oslanjanja na samog sebe (engl. culture of self-help).
Upravo zbog injenice da je poduzetnost danas postala nain ivota pojedinca, tj. jedna od temeljnih pretpostavki uspjenog ivota pojedinca i drutva, poduzet-nika kompetencija proglaena je jednom od temeljnih kompetencija potrebnih za ivot i rad u drutvu znanja koju putem obrazovanja treba osigurati svakom poje-dincu (European Commission, 2004.).
Pokazuje se da se u vezi s obrazovanjem za poduzetnost ve na konceptualnoj razini postavljaju brojna pitanja iji odgovori zahtijevaju teorijske i empirijske ana-lize sadanjeg stanja i razvojnih smjerova. Kako je definiran pojam poduzetnike kompetencije koju obrazovanjem treba razvijati, kada poeti s obrazovanjem za poduzetnost i kako obrazovati za poduzetnost, samo su neka od pitanja o kojima se danas diskutira na teorijsko-znanstvenoj i politiko-praktinoj razini.
Analize i iskustva u obrazovanju za poduzetnost upuuju da jedan od znaajni-jih problema u ovom podruju predstavlja nedovoljna teorijska elaboracija pojma poduzetnitva, odnosno poduzetnosti, to predstavlja nunu konceptualnu pret-postavku za koncipiranje obrazovanja za poduzetnost na pojedinim nivoima obra-zovanja i izradu odgovarajuih nastavnih programa, odnosno kurikuluma.
Analogno prethodno navedenoj diskusiji o konceptu poduzetnitva, i u podruju obrazovanja moe se uoiti tendencija irenja sadraja pojma poduzetnitva. Ono je na teorijskoj razini otvorilo pitanje vanosti razvoja osobina poduzetnosti poje-dinca (model koji naglaava osobine poduzetnika kao to su inicijativnost, krea-tivnost, spremnost preuzimanja rizika, samopouzdanje, itd.), nasuprot dosadanjeg naglaavanja znanja i vjetina potrebnih za pokretanje posla i samozapoljavanje koje se u osnovnim i srednjim kolama razvijalo kroz razliite projekte i kroz-kurikulumske modele (tzv. bihevioralni model koji je fokusiran na poduzetnike aktivnosti i ponaanja) (Kuip i Verheul, 2003.:68).
342
So
ci
ol
og
ij
a
i
pr
os
to
r
Sociologija i prostor, 45 (2007) 177178 (34): 339360
Modeli fokusirani na razvoj osobina poduzetnika (model poduzetnih osobina) legitimiraju svoj pristup stajalitem da se osobine linosti nalaze u osnovi svakog poduzetnikog ponaanja, te da utjeu na stavove pojedinca i nain kako on per-cipira i reagira na okolinu. Kako ove osobine nisu samo nasljedne nego se mogu razvijati pod utjecajem okoline i to u ranom djetinjstvu, potrebno je u kole uvoditi obrazovanje za poduzetnost od samog poetka. Jedno od kljunih pitanja koje se postavlja u okviru spomenutog pristupa jest koje osobine treba razvijati kroz obrazovanje.
Danas postoji mnotvo definicija poduzetnitva, odnosno poduzetnosti, koje na-vode razliite liste osobina poduzetne osobe. Jedna od najutjecajnijih je Gibbova lista iz 80-tih godina 20. stoljea, prema kojoj osobna obiljeja poduzetne osobe ine: 1. inicijativnost, 2. snana mo uvjeravanja, 3. sposobnost preuzimanja rizika (naglasak je na razumnom riziku), 4. fleksibilnost, 5. kreativnost, 6. nezavisnost (autonomija), 7. sposobnost rjeavanja problema, 8. potreba za postignuem (po-stizanjem usp
