Obrazac HKO SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA KVALIFIKACIJErazvoj-i-perspektive.diplomacija.hr/.../Obrazac_HKO_SK_diplomski_MOID.pdf · 10. Seminarski rad 11. Diplomski rad 12. Praksa

Obrazac HKO_SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA KVALIFIKACIJE

A. OPĆI PODATCI Naziv ili ime predlagatelja standarda kvalifikacije

Fizička osoba: Pravna osoba: Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

Adresa predlagatelja Ulica i kućni broj: Ilica 242 Poštanski broj i grad: 10000 Zagreb Telefon: 01/ 3700666 E-mail adresa: [email protected]

Matični broj 02515857 OIB 57077881516 Opis glavne djelatnosti poslovnog subjekta

- Izvođenje stručnog studija međunarodnih odnosa i diplomacije - Izvođenje specijalističkog diplomskog stručnog studija međunarodnih odnosa i diplomacije

Ime i prezime odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

Ivo Šlaus

Kontakt podatci odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

Ulica i kućni broj: Ilica 242 Poštanski broj i grad: 10000 Zagreb Telefon: 01/ 3700666 E-mail adresa: [email protected]

OIB odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

08877410354

Uloga kvalifikacije za koju se predlaže standard

Potrebe tržišta rada Šifra standarda zanimanja:

Datum podnošenja zahtjeva za upis standarda zanimanja:

Nastavak obrazovanja

Šifra standarda kvalifikacije više razine:

Ostale potrebe pojedinca ili društva: Kontakt:

Mišljenja drugih zainteresiranih osoba u svojstvu potencijalnih izvoditelja programa kojima bi se stjecala kvalifikacija za koju se predlaže standard

Učitavanje pribavljenih mišljenja

Obrazloženje o nemogućnosti dostave mišljenja:

B. OPIS STANDARDA KVALIFIKACIJE Prijedlog naziva standarda kvalifikacije

Specijalist za međunarodne odnose i diplomaciju

Naziv sektorskog vijeća kojem se upućuje prijedlog

Izbor 1: XIX. Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi

Drugi izbori:

Prijedlog HKO razine kvalifikacije za koju se predlaže standard

6

Prijedlog minimalnog obujma kvalifikacije iskazan bodovima (ECTS, ECVET i/ili HROO) odnosno godinama istraživanja za razine 8.1 i 8.2 HKO-a

120 ECTS

Klasa kvalifikacije za koju se predlaže standard

Cjelovita: Djelomična:

Popis skupova ishoda učenja – POSTOJEĆI u Registru HKO-a

Obvezni: -

Izborni: -

Popis skupova ishoda učenja – NOVI

Obvezni: 1. Upravljanje konfliktima 2. Europska vanjska i sigurnosna

politika 3. Posebne javne politike Europske

unije 4. Teorija i praksa međunarodnih

financija 5. Globalna politička ekonomija 6. Politička ekonomija

transnacionalnih korporacija 7. Međunarodno pregovaranje 8. Proračunska politika EU-a i

strukturni fondovi 9. Međunarodni menadžment 10. Seminarski rad 11. Diplomski rad 12. Praksa

Izborni: 1. Političke institucije Europske

unije 2. Međunarodna trgovina:

policy-aspekti 3. Program UN 2030 4. Vanjska politika SAD-a 5. Makroekonomski aspekti

gospodarske diplomacije 6. Razvoj i mijenjanje institucija 7. Diplomacija u praksi 8. Međunarodno tržište kapitala

i bankarstvo

Uvjeti za pristupanje stjecanju kvalifikacije

Završena/položena razina 6 kvalifikacije

Uvjeti za stjecanje kvalifikacije

Završena/položena 120 ECTS-a u okviru studijskog programa

Datum do kojeg je predviđeno upisivanje u program za stjecanje kvalifikacije

C. PRIJEDLOG SKUPA ISHODA UČENJA (dio C ispunjava se onoliko puta koliko je skupova ishoda učenja) Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Upravljanje konfliktima

Razina koju skup ishoda učenja ima u HKO-u

7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i povezati temeljne znanstvene i stručne spoznaje s

područja upravljanja konfliktima; 2. navesti i povezati saznanja o konceptima upravljanja konfliktima

te o tipovima i trendovima konflikata u 20. i 21. stoljeću; 3. navesti i povezati saznanja o dijalektici mira i rata te o

međunarodnim sustavima u kontekstu upravljanja konfliktima; 4. navesti i povezati znanja o konceptima čuvanja, uspostave i

izgradnje mira te o poslijeratnoj obnovi i pomirenju; 5. analizirati konflikte i načine upravljanja njima do rješavanja

sukoba i pomirenja; 6. analizirati strategije upravljanja konfliktima i suvremenog

kriznog upravljanja; 7. analizirati sprečavanje konflikata u bilateralnoj i multilateralnoj

diplomaciji. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja

Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti s nastavničkim

zvanjem ili znanstvenim zvanjem kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

magistarski sveučilišni studij političkih znanosti kao asistent ili suradnik nositelja

Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Aron, R., Mir i rat među narodima, Golden Marketing, Zagreb,

2001., str. 69-232, 651-858 2 2. Ramsbotham, O.; Woodhouse, T.; Miall, H., Contemporary

Conflict Resolution, Cambridge/Malden: Polity Press, 2005., str. 3-245

Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija Upravljanje konfliktima dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, ali su obvezni izraditi seminarski rad (8-10 kartica teksta). Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti −redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 5% Seminarski rad ili seminarski podnesci 25%

Prezentacije 5% Parcijalni ispit (kolokvij) 65% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 65%

Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven i završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija u obliku testova (3 ECTS-boda). Završni test sastoji se od 30 pitanja iz obvezne literature, a svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Svaki semestralni kolokvij sastoji se od testa s 15 pitanja iz obvezne literature, pri čemu svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja (2 ECTS-boda) te prezentiranja (1 ECTS-bod) seminarskog rada, dok redovito pohađanje nastave (0,5 ECTS-bodova) i aktivno sudjelovanje na nastavi (0,5 ECTS-bodova) također pridonose završnoj ocjeni.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Europska vanjska i sigurnosna politika


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene i stručne spoznaje o

Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a; 2. objasniti glavne elemente policy-procesa Europske unije, osobito

na području kreiranja vanjske i sigurnosne politike; 3. objasniti djelovanje pojedinih institucija Europske unije

zaduženih za vanjsku i sigurnosnu politiku; 4. objasniti načine na koje je Europska unija prisutna kao

jedinstveni diplomatski akter na međunarodnoj vanjskopolitičkoj sceni;

5. analizirati svakodnevno prisutne aspekte vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Vukadinović, Radovan; Čehulić Vukadinović, Lidija, Politika

europskih integracija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011. (II. dio knjige: Europska Unija: viša faza europske integracije, str. 153-

409) 2. Čehulić, Lidija, Euroatlantizam, Politička kultura, Zagreb, 2003.

(V. dio: Europska obrana, str. 215-266) Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. U slučaju većeg broja izostanaka od dopuštenog, student piše dodatni esej na dogovorenu temu. Također, postoji mogućnost da studenti napišu esej na dogovorenu temu od minimalno 20 kartica teksta koji na ispitu zamjenjuje obveznu ispitnu literaturu i postaje izvor za provjeru znanja. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti −redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjenje svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjenje svih studentskih obveza


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 15% Seminarski rad ili seminarski podnesci 15% Prezentacije 15% Parcijalni ispit (kolokvij) 55% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 55%

Ispit se prvo polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija u obliku testova. Završni test sastoji se od 20 pitanja iz obvezne literature, a svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Svaki semestralni kolokvij sastoji se od testa s 10 pitanja iz obvezne literature, pri čemu svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. U oba slučaja prag prolaznosti iznosi 70 posto. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pristupanja usmenom dijelu ispita, pisanja te izlaganja seminarskog rada, dok redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Posebne javne politike Europske unije


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i primijeniti temeljne znanstvene i stručne spoznaje

o procesu kreiranja javnih politika EU-a; 2. objasniti funkcioniranje policy-procesa u Europskoj uniji;

3. navesti i objasniti ključne odrednice odabranih javnih politika EU-a;

4. objasniti poziciju RH u odabranim javnim politikama EU-a. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. McCormick, John, Razumjeti EU, MATE, Zagreb, 2010. 2. Colebatch, Hal, Policy, Fakultet političkih znanosti, Zagreb,

2004. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redoviti studenti, a obvezni su pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti −redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Angažiranost svakog studenta na nastavi (i predavanja i seminari) nosi do 1 ECTS-bod. Kolokviji su u pismenom obliku (ispunjavanje testa). Ukupno se pišu dva kolokvija – u sredini nastavnog ciklusa i neposredno po njegovom završetku. Studenti koji polože oba kolokvija ispunili su svoje obveze na predmetu. Ukoliko student ne položi jedan kolokvij ili ne pristupi istom, piše pismeni ispit iz cijeloga gradiva. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija/ispita, ima pravo odgovarati usmeno za višu ocjenu. Usmeno odgovaranje javnog je karaktera (mogu mu prisustvovati

svi zainteresirani studenti koji još nisu položili ispit iz navedenoga kolegija) i polaže se iz cjelokupnoga gradiva. Student nezadovoljan ocjenom izrečenom na usmenom ispitu može izraziti zahtjev za njezinu korekciju, pri čemu mu se omogućuje dodatno ispitivanje.


Teorija i praksa međunarodnih financija


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. opisati temeljne kategorije platno-bilančnih politika;

2. opisati različite vrste kapitalnih tokova te različite oblike konvertibilnosti valuta;

3. objasniti osnove politike ekonomskih/financijskih odnosa s inozemstvom;

4. objasniti i analizirati osnove ekonomike EMU-a; 5. objasniti cost-benefit analizu ulaska članice EU-a u EMU; 6. objasniti evoluciju sustava međunarodnih financija te budućnost

monetarnog sustava svijeta; 7. objasniti financijske krize i posebice analizirati dužničku krizu

eurozone; 8. objasniti povezanost političkih, financijskih, geopolitičkih i

geoekonomskih odnosa u suvremenom svijetu i u uvjetima financijske globalizacije;

9. analizirati međunarodne financije u globaliziranom svijetu; 10. primijeniti specifična znanja iz teorije i prakse

međunarodnih financija u diplomatskim odnosima te promicanju nacionalnih strateških ekonomskih interesa.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij ekonomije s nastavničkim zvanjem

ili znanstvenim zvanjem kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

magistarski sveučilišni studij ekonomije kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Radošević, Dubravko, Kapitalni tokovi, tečaj i Europska monetarna unija, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Zagreb, 2012.


Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redovni studenti, a obvezni su

pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti −redovitost na predavanjima i seminarima b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obaveza


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Prezentacije 10% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 90%


Globalna politička ekonomija


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene i stručne spoznaje s područja

globalne političke ekonomije i političke ekonomije općenito; 2. navesti i objasniti glavne teorije globalne političke ekonomije i

poslijeratne političke ekonomije; 3. navesti i pobliže razjasniti glavne elemente međunarodnih

monetarnih odnosa, npr. politike valutnog tečaja, platne bilance, zaduženosti ZUR i stabilizacijske politike itd.;

4. objasniti pojam i značaj međunarodne proizvodnje, MNC-ova i inozemnih izravnih ulaganja u suvremenoj svjetskoj ekonomiji;

5. analizirati jednostavne probleme međunarodne trgovine, ekonomskog razvoja, tranzicije i privatizacije te prepoznati neke od izazova novog međunarodnog ekonomskog poretka;

6. analizirati pojave i događaje iz domene globalne političke ekonomije u nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili ekonomije s

nastavničkim zvanjem ili znanstvenim zvanjem kao nositelj kolegija

- Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski sveučilišni studij ekonomije kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Galinec, Davor, Globalna politička ekonomija (autorska skripta u

nastajanju; u nedostatku literature na hrvatskom jeziku – revidira se svake akademske godine)

2. Brkić, Luka, Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon, Zagreb, 1995.


Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati jedan seminarski rad (od 12 do 16 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, i (2) održati samostalnu prezentaciju svog seminarskog rada. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati najmanje jedan seminarski rad (od 12 do 16 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti −redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni i završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene (4,2 ECTS-boda). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 30 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (nema negativnih bodova u slučaju pogrešnog odgovora). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 50 pitanja iz obvezne literature i seminarske literature svih seminarskih susreta. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, uz položeni test moraju napisati jedan seminarski rad, što uključuje i samostalnu prezentaciju rada. Izrade li tijekom semestra uspješan seminarski rad (12-16 kartica) i prezentiraju ga na seminarskoj nastavi, studenti su oslobođeni obveze polaganja usmenog ispita. Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Politička ekonomija transnacionalnih korporacija


7


međunarodne političke ekonomije, poslovne ekonomije i međunarodnih odnosa te ih povezati s analizom transnacionalnih korporacija;

2. objasniti pojam, ulogu i aktivnosti transnacionalnih korporacija u

suvremenoj svjetskoj ekonomiji; 3. analizirati aktivnosti transnacionalnih korporacija u suvremenoj

svjetskoj ekonomiji; 4. objasniti utjecaj suvremenih procesa globalizacije i

transnacionalnih korporacija na mogućnosti postizanja održivog ekonomskog rasta i razvoja u različitim zemljama;

5. analizirati međunarodne ekonomske procese i različite ekonomske politike u sub-nacionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu.




- Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski sveučilišni studij političkih znanosti ili ekonomije kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Pavlović, Duško, Inozemne direktne investicije u međunarodnoj

trgovini, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2008. 2. Andrijanić, I.; Pavlović, D., Menadžment međunarodne trgovine,

Libertas, Zagreb, 2012. 3. Grgić, Mato; Bilas, Vlatka, Međunarodna ekonomija, Lares plus,


Svaki je student tijekom semestra dužan napisati najmanje tri seminarska podneska (od 3 do 5 kartica) na jednu od zadanih seminarskih tema i literature. Studenti, ukoliko žele, mogu i prezentirati svoje radove te tako steći dodatnih 5 posto bonusa na konačnu ocjenu. Alternativno, studenti mogu umjesto podnesaka napisati opsežniji seminarski rad (12-15 kartica) u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirali i proširili znanja o pojedinim temama i područjima. Redovni studenti dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše 4 izostanka tijekom semestra. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim također su obvezni napisati najmanje tri seminarska podneska (od 2 do 4 kartice) na jednu od zadanih seminarskih tema iz literature ili opsežniji seminarski rad (12-15 kartica) u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirali i proširili znanja o pojedinim temama i područjima. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redoviti studenti −redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 10 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (djelomično točni odgovori nose pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature i seminarske literature svih seminarskih susreta. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja triju seminarskih podnesaka ili jednog opširnijeg seminarskog rada te izlaganja jednog podneska ili seminarskog rada, dok redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Međunarodno pregovaranje


7


međunarodnog pregovaranja i međunarodne politike; 2. navesti i objasniti suvremene oblike analitičkog procesa

pregovaranja; 3. objasniti instrumentarij koji države i međunarodna zajednica

razvijaju s ciljem rješavanja problema pregovaranjem; 4. definirati i primijeniti korisna načela i metodologiju

pregovaračkog procesa; 5. primijeniti stečena znanja i vještine u simulacijskim vježbama

pregovaranja. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente.

Obavezna literatura: 1. Kissinger, Henry, Diplomacija 2. Vukadinović, Radovan, Teorije međunarodnih odnosa 3. Kovačević, Živorad, Međunarodno pregovaranje


Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati seminarski rad (10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, i (2) održati samostalnu prezentaciju na temu seminarskog rada. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati seminarski rad (od 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta i održati samostalnu prezentaciju.


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 5% Seminarski rad ili seminarski podnesci 20% Prezentacije 15% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 60%


Proračunska politika EU-a i strukturni fondovi


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene i stručne spoznaje o proračunu

EU-a i razlozima visine izdataka; 2. objasniti ključne odrednice regionalne politike EU-a; 3. objasniti ključne odrednice strukturnih fondova EU-a; 4. interpretirati trendove u RH vezano za buduće korištenje

sredstava strukturnih fondova. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Đulabić, Vedran, Regionalizam i regionalna politika, Društveno

veleučilište, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) 2. Tišma, Sanja; Maleković, Sanja (ur.), Zaštita okoliša i regionalni

razvoj, IMO, Zagreb, 2009. Materijalni i kadrovski uvjeti Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu

potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redovni studenti, a obvezni su pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti − redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Angažiranost svakog studenta na nastavi (i predavanja i seminari) nosi do 1 ECTS-bod. Kolokviji su u pismenom obliku (ispunjavanje testa). Ukupno se pišu dva kolokvija – u sredini nastavnog ciklusa i neposredno po njegovom završetku. Studenti koji polože oba kolokvija ispunili su svoje obveze na predmetu. Ukoliko student ne položi jedan kolokvij ili ne pristupi istom, piše pismeni ispit iz cijeloga gradiva. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija/ispita, ima pravo odgovarati usmeno za višu ocjenu. Usmeno odgovaranje javnog je karaktera (mogu mu prisustvovati svi zainteresirani studenti koji još nisu položili ispit iz navedenoga kolegija) i polaže se iz cjelokupnoga gradiva. Student nezadovoljan ocjenom izrečenom na usmenom ispitu može izraziti zahtjev za njezinu korekciju, pri čemu mu se omogućuje dodatno ispitivanje.


Međunarodni menadžment


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. opisati pojam i značenje međunarodnog menadžmenta;

2. opisati i definirati glavne elemente okruženja svjetskog tržišta i navesti praktične primjere uspješnog poslovanja;

3. objasniti značenje planiranja, organiziranja i vođenja kao funkcija međunarodnog menadžmenta;

4. objasniti značaj upravljanja ljudskim potencijalima i navesti uspješne primjere iz prakse;

5. identificirati i objasniti različite strategije ulaska poduzeća na inozemna tržišta i navesti uspješne primjere iz prakse;

6. definirati pojam i značenje internacionalizacije poslovanja i suvremenih procesa globalizacije te objasniti njihov utjecaj na poduzeća na svjetskom i domaćem tržištu;

7. ukazati na značaj i nužnost poslovne etike u međunarodnom poslovanju;

8. analizirati aktivnosti poduzeća u sub-nacionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu (analiza poslovne ekonomije);

9. primijeniti načela poslovne kombinatorike i poslovne ekonomije na analizu funkcioniranja različitih poduzeća i organizacija;

10. ocijeniti značaj i utjecaj kulturoloških razlika na međunarodni menadžment


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij ekonomije s nastavničkim zvanjem

ili znanstvenim zvanjem kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

magistarski sveučilišni studij ekonomije kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Buble, M., Međunarodni menadžment, Lares plus d.o.o., Zagreb,

2009. 2. Andrijanić, I.; Pavlović, D., Menadžment međunarodne trgovine,

Libertas, Zagreb, 2012. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Tijekom semestra svaki je student obvezan izraditi i prezentirati seminarski rad (12-16 kartica) koji se vrednuje kao 30 posto ispitne obveze. Prezentiran i napisan seminarski rad uvjet je za polaganje kolegija. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su izraditi i prezentirati seminarski rad (12-16 kartica) koji se vrednuje kao 30 posto ispitne obveze. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redoviti studenti − redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 5% Seminarski rad ili seminarski podnesci 25% Prezentacije 5% Parcijalni ispit (kolokvij) 65%

Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 65% Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 65 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 10 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (djelomično točni odgovori nose pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izraditi prezentaciju seminarskog rada (12-16 kartica) koji se vrednuje kao 30 posto ispitne obveze. Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni (5 posto).


Političke institucije Europske unije


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljna znanstvena i stručna znanja o nastanku i

povijesnom razvoju političkih institucija Europske unije; 2. objasniti kontekst promjena političkih institucija Europske unije; 3. interpretirati odnos procesa i zbivanja u političkim institucijama

Europske unije; 4. objasniti funkcioniranje i strukturu političkih institucija

Europske unije; 5. objasniti model donošenja odluka u političkim institucijama

Europske unije te nužnost međunarodne suradnje u istima; 6. interpretirati djelovanje političkih institucija Europske unije; 7. artikulirati vlastite stavove o djelovanju političkih institucija

Europske unije; 8. kategorizirati političke institucije Europske unije s obzirom na

njihove različite ovlasti i aktivnosti na različitim područjima; 9. ocijeniti uspješnost političkih institucija Europske unije kao

aktera međunarodnih odnosa Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. McCormick, John, Razumjeti Europsku uniju (četvrto izdanje),

Mate, Zagreb, 2010. 2. Mintas Hodak, Ljerka, Institucije Europske unije, Mate, Zagreb,


Svaki je student tijekom semestra obvezan izraditi seminarski rad (od 10 do 15 kartica) na neku od zadanih i dogovorenih tema ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih i dogovorenih tema u trajanju od 15 do 20 minuta. Od polaznika se zahtijeva:

1. redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto;

2. pravovremeno čitanje navedene literature za pojedinačne susrete i priprema za diskusije na seminaru kojima se polaznicima omogućuje stjecanje dodatnih bodova za postizanje bolje završne ocjene; i

3. izlazak na kolokvije ili pismeni ispit. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati seminarski rad od 10 do 15 kartica ili održati samostalnu prezentaciju u trajanju 15 do 20 minuta na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, čime mogu ostvariti dodatne bodove za postizanje bolje završne ocjene.



Završni ispit polaže se u pismenom obliku, bilo kao jedinstveni završni test na redovitim ispitnim rokovima, bilo kao dva semestralna parcijalna ispita (kolokvija). Pismeni ispit iznosi 70 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki semestralni parcijalni ispit (kolokvij) sastoji se od pismenog testa s 20 pitanja iz obvezne literature prezentirane na predavanjima i seminarskoj nastavi, i to tematske cjeline od 1. do 7. tjednog susreta za prvi kolokvij te tematske cjeline od 9. do 14. tjednog susreta za drugi kolokvij. Svaki točan odgovor donosi jedan bod, dok djelomično točni odgovori donose pola boda. Bodovi sa semestralnih parcijalnih ispita (kolokvija) zbrajaju se i čine ukupan broj bodova pismenog ispita. Studenti su obvezni pristupiti i položiti oba kolokvija. Završni pismeni ispit sastoji se od 20 pitanja iz obvezne i seminarske literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Uz uspješno položen pismeni dio ispita, završnu ocjenu čini i izrada seminarskog rada/eseja (10-15 kartica) ili prezentacije na seminarskoj nastavi u trajanju od 15 do 20 minuta (0,5 ECTS-bodova). Redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto dolazaka, i aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama pridonose završnoj ocjeni (0,5 ECTS-bodova).


Međunarodna trgovina: policy-aspekti


7


ekonomske teorije i međunarodne političke ekonomije relevantne za analizu međunarodne trgovine;

2. primijeniti klasične i neo-klasične teorije te suvremene teorije međunarodne trgovine u analizi strukture i dinamike međunarodne trgovine;

3. objasniti utjecaj međunarodne trgovine na makroekonomsku stabilnost zemalja;

4. navesti i objasniti glavne elemente vanjske ekonomske ili trgovinske politike (trgovina, imigracija, investicije i devizni tečaj) i ulogu gospodarske diplomacije u poticanju ekonomskog rasta i razvoja;

5. primijeniti metode ekonomske politike na analizu međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa;

6. analizirati vanjske ekonomske politike različitih zemalja u subnacionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu.






Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Grgić, Mato; Bilas, Vlatka, Međunarodna ekonomija, Lares plus, 2008.


Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati najmanje dva kratka seminarska rada (od 5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, ili (2) održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Seminarski radovi moraju biti predani najkasnije do posljednjeg tjedna nastave. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati najmanje dva kratka seminarska rada (od 5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redoviti studenti

− redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 10 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (djelomično točni odgovori nose pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature i seminarske literature svih seminar susreta. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja dva kratka seminarska rada ili održati jednu samostalnu prezentaciju na seminarima. Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Program UN 2030


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. razumjeti pouzdanost socijalno-ekonomskih indikatora;

2. analizirati ciljeve održivog razvoja i moguće mehanizme njihove implementacije

3. razumjeti metode, postignuća i ograničenja znanstvene diplomacije;

4. razumjeti evoluciju znanstvenu diplomaciju EU izvan Europe u znanost prema globalnoj nadi;

5. analizirati ulogu i utjecaj oružja za masovno uništenje, terorizma, neuspjele države, zamrznute konflikte;

6. identificirati osnovna obilježja znanstvenog i tehnološkog razvoja

7. razumjeti osnovne kvalitativne i kvantitativne metode analize podataka



nastavničkim zvanjem ili znanstvenim zvanjem kao nositelj

kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

magistarski sveučilišni studij političkih znanosti ili ekonomije kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Program Ujedinjenih Naroda 2030, Transformacija svijeta 2. Partha Dasgupta et al, Inclusive Wealth of Nations, 2014 3. Partha Dasgupta et al, Inclusive Wealth of Nations, 2012 4. Science & Diplomacy, a quarterly publication from the AAAS 5. Nove granice u znanstvenoj diplomaciji


Svaki student treba izvršiti seminarsku obavezu (prezentaciju do 15 minuta te rad od 5-10 stranica) te poslati rad na objavu u znanstveni časopis. Alternativa objavi znanstvenog rada je predaja 2 dodatna seminarska rada. Ukoliko se niti ne pokuša objaviti znanstveni rad, barem jedan od predanih seminarskih radova mora imati u metodološkom okviru provedeno kvantitativno istraživanje. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti -ispunjenje zadataka određenih syllabusom b) izvanredni studenti -ispunjenje zadataka određenih syllabusom


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 30% Akademski rad 60%


Vanjska politika SAD-a


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati znanstvene i stručne spoznaje s područja

međunarodnih odnosa i vanjske politike; 2. identificirati sile koje igraju ključnu ulogu u oblikovanju vanjske

politike SAD-a i međunarodne politike općenito; 3. interpretirati aktualne vanjske politike SAD-a te njezine

prioritete i osnovne ciljeve; 4. primijeniti glavne teorije međunarodnih odnosa i američke

politike na analizu institucionalnog okvira i procesa donošenja vanjskopolitičkih odluka u SAD-u;

5. artikulirati vlastite stavove o važnim pitanjima na području međunarodnih odnosa;

6. povezati stečena znanja i vještine sa sadržajima drugih kolegija u analizi političkih procesa i dinamike funkcioniranja suvremenih međunarodnih odnosa.






Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Vukadinović, Radovan, Vanjska politika SAD-a, Politička

kultura, Zagreb, 2008. 2. Kissinger, Henry, Treba li Amerika vanjsku politiku, Golden

marketing, Zagreb, 2003. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati najmanje jedan seminarski rad (do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, ili (2) održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati jedan seminarski rad (10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redoviti studenti − redovitost na predavanjima i seminarima −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −ispunjene svih studentskih obveza



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 10 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (djelomično točni odgovori nose pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature i seminarske literature svih seminarskih susreta. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti

položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja seminarskog rada ili održati jednu samostalnu prezentaciju na seminarima. Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Makroekonomski aspekti gospodarske diplomacije


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. opisati pojam i značenje gospodarske diplomacije (GD);

2. opisati i objasniti djelovanje i važnost GD-a u sklopu globalnog tržišta;

3. prepoznati i razjasniti praktične primjere uspješne primjene GD-a u odnosima među državama;

4. objasniti značenje planiranja, organiziranja i vođenja uspješnog nacionalnog modela GD-a;

5. objasniti kako države upravljaju svojim gospodarskim interesima u međunarodnom okruženju;

6. objasniti značaj donošenja (ispravnih i pravodobnih) odluka pojedinih zemalja o strategiji i taktici vođenja gospodarskih odnosa s drugim zemljama, međunarodnim organizacijama i integracijama;

7. definirati pojam i značenje internacionalizacije poslovanja i suvremenih procesa globalizacije povezanih s GD-om te objasniti njihov utjecaj na odnose među državama;

8. razjasniti u kakvom je odnosu GD sa srodnim znanostima: međunarodnom političkom ekonomijom, međunarodnim ekonomskim i političkim odnosima, vanjskom politikom i diplomacijom;

9. analizirati GD u subnacionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu;

10. primijeniti tehnike komercijalne i ekonomske diplomacije u međunarodnom okruženju;

11. interpretirati značaj i utjecaj pojedinih nacionalnih modela GD-a.






Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura:

1. Žirovčić, Dubravko, Skripta u četiri dijela, Izdanje VŠMOD-

a DH, Zagreb, 2015. 2. Knjiga (autora D. Ž) u izdanju VŠMOD-a DH (u pripremi)


Tijekom semestra svaki student obvezan je izraditi i prezentirati seminarski rad (12-16 kartica). Rad se piše na neku od zadanih tema u dogovoru s nositeljem kolegija. Studenti kolegija dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka (također uvjet za drugi potpis). Izvanredni studenti obvezni su pohađati najmanje 50 posto nastave. Također su obvezni izraditi i prezentirati seminarski rad (12-16 kartica) koji se vrednuje kao 20 posto (+ 5 posto) ispitne obveze. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti − redovitost na predavanjima i seminarima (najmanje 70 posto) −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −prisutnost na nastavi (najmanje 50 posto) −ispunjene svih studentskih obveza



Ispit se polaže pismenim i usmenim putem. Pismeni ispit nosi 35 posto ukupne ocjene. Završni pismeni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature. Prag prolaznosti na pismenom iznosi najmanje 60 posto ukupnih bodova. Prepisivanje i druge nedopuštene radnje tijekom pismenog (i usmenog) ispita automatski isključuju studenta iz daljnjeg polaganja. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu izrade i prezentacije seminarskog rada (12-16 kartica) koji se vrednuje kao 20 posto (a prezentacija istog dodatnih 5 posto) ispitne obveze. Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni (5 posto).


Razvoj i mijenjanje institucija


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. objasniti koncept institucija u kontekstu institucionalne analize

2. opisati pristupe unutar novog institucionalizma 3. primijeniti analitički i kategorijalni aparat institucionalne analize

na nezavisno istraživanje 4. objasniti osnove koncepte i pristupe u komparativnoj

institucionalnoj analizi /tipovi kapitalizma, tipologije država blagostanja…)

5. interpretirati efekte specifičnih institucija (kao formalnih i

neformalnih normi) na institucionalne okvire 6. objasniti različite pristupe institucionalnoj promjeni (evolucijski,

povijesni, sociološki i racionalni izbor) Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: North, D. C., Tomić, V., & Franičević, V. (2003). Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost. Masmedia.


Svaki je student dužan napisati seminarski rad (4000-6000 riječi) koji konstituira 30% ocjene. Studenti također mogu napisati dodatni podnesak (1000-1500 riječi) ili održati seminarsku prezentaciju (do 15% ocjene u svakom slučaju). Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su položiti pismene kolokvije ili usmeni završni ispit, napisati seminarski rad od 4000-6000 riječi čiju temu i literaturu odabire svaki student posebno.


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi

5%

Seminarski rad ili seminarski podnesci 30% (35% za izvanredne studente)

Prezentacije 15% Parcijalni ispit (kolokvij) 50% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 50%

Ispit se polaže kroz dva pisana semestralna kolokvija ili usmeni završni ispit i nosi do 50% ocjene. Održavanje prezentacije, pisanje dodatnog podneska, redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi također doprinosi završnoj ocjeni.


Diplomacija u praksi


7

Prijedlog obujma 7 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i razumjeti temelje diplomacije, predstavljanja

svoje zemlje i upoznavanje s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama

2. upoznati se s radom veleposlanstava/ministarstava/komora 3. razumjeti metode i ograničenja diplomatskog komuniciranja

4. razumjeti EU diplomaciju 5. razumjeti djelovanje međunarodnih organizacija






Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovite studente te u 5 blokova za izvanredne studente.


Dio predavanja su studijska putovanja i volontiranje. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti − redovitost na predavanjima i seminarima (najmanje 70 posto) −ispunjene svih studentskih obveza b) izvanredni studenti −prisutnost na nastavi (najmanje 50 posto) −ispunjene svih studentskih obveza


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 65% Seminarski rad i prezentacija 15% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 20%

Documents

Obrazac HKO SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA KVALIFIKACIJErazvoj-i-perspektive.diplomacija.hr/.../Obrazac_HKO_SK_diplomski_MOID.pdf · 10. Seminarski rad 11. Diplomski rad 12. Praksa