Dr.sc. Eraldo Banovac, dipl. ing.Darko Pavlović, dipl. ing.Vijeće za regulaciju energetskih djelatnostiZagreb, Hrvatska

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE - KARAKTERISTIČNE ZNAČAJKE IPOGLED S REGULACIJSKOG ASPEKTA

Sažetak

U radu je obrađena uloga, zadaće i nadležnosti Vijeća za regulaciju energetskihdjelatnosti kao regulatora u hrvatskom energetskom sektoru u svezi s obnovljivimizvorima energije. Prikazan je postojeći zakonodavni okvir te sadašnje stanje i značajkebitne za širu primjenu tih izvora u Republici Hrvatskoj. Osim toga opisan je mogući pristupza buduće postupanje Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti na tom području iobjašnjen sadržaj Registra projekata obnovljivih izvora energije.

RENEWABLE ENERGY SOURCES - CHARACTERISTIC ELEMENTS AND AVIEW FROM THE REGULATORY ASPECT

Abstract

The present paper outlines the role, specific tasks and the jurisdiction of the CroatianEnergy Regulatory Council with specific reference to renewable energy sources. Further,it provides a survey of the legislative framework, the current situation, and thecharacteristics relevant for the implementation of renewable energy sources in theRepublic of Croatia. Finally, the paper offers a review of the future regulatory activities ofthe Croatian Energy Regulatory Council in the area, and the contents of the Register ofthe Renewable Energy Sources Projects.

1. UVOD

Novi pojmovi u energetici javljaju se zadnjih desetljeća, pa tako i pojam obnovljivih izvoraenergije1. Pitanja vezana za investicije u nova postrojenja za proizvodnju energije izobnovljivih izvora postaju danas vrlo značajna, kako zbog ostvarenog kontinuiranog rastapotrošnje električne energije u prošlosti i već sada evidentnih ograničenja za podmirivanje

1 Pojam obnovljivi izvori energije prema Zakonu o energiji (Narodne novine, broj 68/01) odnosi sena: izvore energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebnoenergija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalnaenergija, itd.

127

naraslih potreba iz klasičnih izvora, tako i zbog očekivanog daljnjeg rasta potrošnjeelektrične energije u budućnosti te posebno zbog svijesti - da zaštita okoliša predstavljanajvažniji strateški ulog za budućnost. Slijedeći čimbenici u Republici Hrvatskoj, koja jedobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, značajno će utjecati naimplementaciju zacrtanog razvoja elektroenergetskog sektora:

• kriteriji procesa pridruživanja, s posebno izraženom zahtjevnom zadaćom kvalitetneprilagodbe nacionalnog zakonodavstva pravnom naslijeđu Europske unije,

• sadržaj Protokola iz Kvota,

• pravila otvaranja/liberalizacije energetskih tržišta (električne energije i plina),

• pravila održivog razvoja.

U tom razvoju obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu, jer trebaju omogućitipovećanje proizvodnje električne energije, a ponegdje i supstituciju proizvodnje električneenergije iz klasičnih izvora. Naravno sve to, na ekološki prihvatljiv način i uz prihvatljivucijenu, čime bi se doprinijelo sigurnosti opskrbe u očekivanom porastu potrošnjeelektrične energije u budućnosti. Nadalje, danas je česta pojava negodovanje javnogmijenja prema proizvodnji električne energije iz nuklearnih elektrana (pitanja sigurnosti ipotencijalne ugroženosti) i iz termoelektrana na ugljen (pitanja onečišćenja okoliša).Javnost, koja je u modernom civilnom društvu jako senzibilizirana glede navedenihpotencijalnih utjecaja klasičnih izvora energije na okoliš i zdravlje ljudi, pokazuje sve višeinteresa za veće korištenje obnovljivih izvora energije. Zbog navedenih razlogaorijentacija na korištenje obnovljivih izvora energije ugrađena je u hrvatske energetskezakone (Narodne novine, broj 68/01), kojima je 2001. godine zakonski uređen energetskisustav i utvrđena pravila od značaja za funkcioniranje energetskih tržišta, na način da sedaje načelna podrška proizvodnji iz obnovljivih izvora i predviđaju poticaji. Međutim, sobzirom da je set energetskih zakona usvojen nešto prije nego što je Europska unijadonijela Direktivu 2001/77/EC o promociji obnovljivih izvora (27. rujna 2001. godine),potrebno je uskladiti postojeće zakonske i podzakonske propise s tom Direktivom. Toprije svega znači da treba propisati metodologiju za poticaje, čime bi se zaista omogućiloveće učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bilanci energije. Međutim, jasno je daće se tek donošenjem podzakonskih akata jasno definirati stvarno primjenjivi mehanizmipotpore. Na taj će način već postojeći i budući projekti za korištenje obnovljivih izvoraenergije dobiti poticaj za realizaciju, čime bi se obnovljivi izvori koristili u značajnijoj mjeri,a Republika Hrvatska bi se približila zacrtanim ciljevima Europske unije o opsegukorištenja obnovljivih izvora energije do 2010. godine.

Naime, većina europskih zemalja je u svoje strategije energetskog razvitka ugradilaprojekcije značajnijeg učešća obnovljivih izvora energije, što je na tragu orijentacijeEuropske unije, koja je usvojila niz značajnih dokumenata na tom području2. Posebno je

2 Bijelom knjigom (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy - White Paper for theCommunity strategy and Action Plan, Brussels, November 1997) određen je cilj da se do 2010.godine 12 posto ukupnih energetskih potreba EU pokrije iz obnovljivih izvora. DokumentomInicijativa za korištenje obnovljivih izvora (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy -campaign for Take-off, Brussels, April 1999) definirana je strategija u pogledu obnovljivih izvora.Zelenom knjigom o europskoj strategiji o sigurnosti opskrbe (Green paper: Towards a European

128

u tom smislu značajna prethodno spomenuta Direktiva 2001/77/EC, koja određujepotrebu za porastom udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije sa 13,9posto koliko je ostvareno 1997. godine na čak 22,1 posto u 2010. godini. Direktivom suraspodijeljene obveze između država članica, određena je obveza izdavanja jamstva naporijeklo obnovljive energije (početak: 27. listopada 2003. godine) i naglašena jepromocija obnovljivih izvora energije kao poseban prioritet "zbog sigurnosti idiversifikacije opskrbe energijom, zaštite okoliša i ekonomske kohezije".

Kako su pitanja obnovljivih izvora energije povezana s nizom drugih pitanja, kako onihnačelnih (energetska sigurnost, energetska učinkovitost, obveze javne usluge, održivirazvoj, implementirani model otvorenog tržišta), tako i onih operativnih (trgovanje zelenimcertifikatima, model sustava poticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora, raspodjela rizikaizmeđu proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora i kupaca), potrebno ih jestudiozno izučavati. Danas upravo ta pitanja dolaze u središte zanimanja energetskestruke, a iskazuje se i interes šire javnosti, pa ih se ne smije izostaviti izvan sadržajadjelovanja nacionalnih regulacijskog tijela (regulatora u energetskim sektorima) i toprvenstveno s aspekta mogućeg doprinosa sigurnosti opskrbe električnom energijom. Uzvrlo jasne prednosti koje su vezane i uz realnu raspoloživost energije iz tih izvora(mogućnost diversifikacije izvora s povoljnim utjecajem na lokalno zapošljavanje), očita jeprednost vezana uz problematiku dugoročnog planiranja. U hrvatskom slučaju to biznačilo da se uočeni nesrazmjer između planiranih i ostvarenih vrijednosti porastapotrošnje električne energije na godišnjoj razini, s direktnim nepovoljnim utjecajem nasigurnost opskrbe električnom energijom u budućnosti, mogao otkloniti intenzivnijomizgradnjom objekata obnovljivih izvora za koje je karakteristična mogućnost puštanja upogon kroz znatno kraće razdoblje u odnosu na klasične izvore energije.

2. TRŽIŠNE ZNAČAJKE OD VAŽNOSTI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

Za obnovljive izvore energije postoje slijedeće tržišne značajke koje zaslužujupromišljanje:

1. Trgovanje zelenim certifikatima trebalo bi vršiti pod portofolio standardom zaobnovljive izvore, što uključuje obvezu proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. S timu vezi je više razvijenih zemalja steklo značajno iskustvo u trgovanju zelenimcertifikatima (npr. Australija, Italija, Kanada, Nizozemska, skandinavske države,Velika Britanija te neke države u Sjedinjenim Američkim Državama).

U trgovanju "zelenim certifikatima" potrebno je voditi računa o:

• likvidnosti tržišta i utrživosti certifikata,

• promjeni vrijednosti certifikata tijekom vremena,

strategy for the security of energy supply, November 2000) pokrenuta je rasprava na europskojrazini o aspektima osiguranja dobave, odnosno sigurnosti opskrbe energije EU, te je zaključeno daje potrebno poduzimanje značajnih koraka u području obnovljivih izvora energije kao načinadjelovanja na sigurnost energetske opskrbe EU.

129

• mogućnostima izbora drugih opcija i njihovim komparativnim prednostima uodnosu na trgovanje zelenim certifikatima (npr.: certifikati emisije u okoliš, zero-emisijski agregati na fosilna goriva).

2. Što se tiče tzv. "zelenih tarifa" pojavljuje se problem dobrovoljnog pristajanja kupaca,što iziskuje visokorazvijenu svijest potrošača civilnog društva i poteškoća vezano zarazdvajanje različitih "oblika" električne energije.

3. U vezi s ugrađenim uređajima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mogu sejaviti problemi spajanja na mrežu, prioriteta dispečiranja i mrežnih mjerenja, što jepovezano s regulacijskim interesom - pitanja osiguravanja slobodnog pristupa mreži,odabira i transparentnosti mjernih postupaka i pravilnog određivanja kriterija zaprioritet kod dispečiranja.

3. REGULACIJA U ODNOSU NA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

3.1. Općenita uloga regulacijskih tijela prema obnovljivim izvorima energije

Nezavisna regulacijska tijela energetskih djelatnosti postoje u svim članicama Europskeunije (osim u Njemačkoj) koja djeluju i surađuju putem udruge regulacijskih tijela Councilof European Energy Regulators3. Stručnjaci u regulacijskim tijelima zemalja članicarazmatraju elemente od utjecaja na promociju sustava za proizvodnju iz područjaobnovljivih izvora energije te prate mehanizme tržišta koji promoviraju razvoj sustava zaproizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Prema [6] ti mehanizmi uključuju:

• konkurentne ponude za ekonomske poticaje (tj. kapital, zajmove),

• uključivanje eksternalija kroz energetske takse (npr. CO2 taksa),

• obvezu obnovljivih izvora i portfolio standard.

U stvari, uključivanjem vanjskih troškova (socijalnih i ekoloških) u cijenu energije možedovesti do situacije da zbog primijenjene politike poticaja neki novi obnovljivi izvorienergije postanu konkurentniji od tradicionalnih koji koriste fosilna goriva, jer jepretpostavka da će vanjski troškovi kod fosilnih goriva biti viši. Danas ne postojisporazum među državama o iznosu eksternalija. Uvijek postoji mogućnost da institucijekoje na globalnoj razini promiču principe liberaliziranog tržišta (npr. WTO) istupe protivnepromišljenog korištenja eksternalija tijekom budućih pregovora o robi, energetskimuslugama i dobavi.

S regulacijskog gledišta potrebno je razmotriti:

• u kojoj mjeri je nova EU Direktiva o obnovljivim izvorima energije kompatibilna s EUDirektivom o unutarnjem tržištu električne energije te se zauzeti za što skorijeusklađivanje nacionalnog energetskog zakonodavnog okvira s tom direktivom,

3 Council of European Energy Regulators - CEER, udruga nacionalnih regulatora energetskihdjelatnosti država članica Europske unije, utemeljena 7. ožujka 2000. godine s dokumentom"Memorandum of Understanding for the establishment of the Council of European EnergyRegulators".

130

• postojeće oblike nacionalnih potpora i usklađenost politika poticaja razvoja sustavaza proizvodnju iz područja obnovljivih izvora energije, zato jer to može utjecati naprekograničnu trgovinu električnom energijom, pa je i eventualno ometati. Naime,postoji rizik da prekogranična trgovina električnom energijom obuhvati "trgovanje"poticajima koji su bili namjenski određeni za proizvodnju iz obnovljivih izvoraenergije. Kada bi se ti poticaji dodali na već postojeće, došlo bi do nesuglasja upolitici energetskog oporezivanja primjenjivanoj u zemljama članicama Europskeunije, što bi moglo uzrokovati deformaciju otvorenog tržišta.

Posebno treba naglasiti tri slijedeće značajke obnovljivih izvora energije:

• ekonomičnost pojedinih novih obnovljivih izvora energije nije stalna veličina, već jenaprotiv uvijek ovisna o konkretnoj situaciji, odnosno varira prema lokalnoj situaciji iokolnostima. Međutim, unutar strategije poticaja treba imati u vidu doprinosproizvodnje iz obnovljivih izvora energije sigurnosti opskrbe, tj. doprinos namirenjubudućeg očekivanog porasta potrošnje električne energije.

• općenito, novi obnovljivi izvori energije zbog pripadajućih troškova ne mogukonkurirati na usporedivoj razini klasičnoj proizvodnji (korištenje komercijalnihfosilnih goriva i klasičnih postrojenja za proizvodnju električne energije).

• novi obnovljivi izvori energije podrazumijevaju određene granične opcije mogućnostieksternih utjecaja - eksternalije, od kojih neke zahtijevaju kvantifikaciju i odvojenuprocjenu, kao što je to slučaj s urbanim otpadom, industrijskim nusproizvodom,kogeneracijom, korištenjem ostataka biomase, geotermičkim postrojenjima.

3.2. Postojeći zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj

Korištenje obnovljivih izvora energije ugrađeno je u zakone kojima je 2001. godineuređen energetski sustav i tržište u Republici Hrvatskoj. Međutim, kako nam predstojiusklađivanje paketa energetskih zakona i podzakonskih propisa s Direktivom 2001/77/ECo promociji obnovljivih izvora, očito je, potrebno poduzeti nužne zakonodavne i financijskemjere koje će omogućiti brži razvoj i znatno veće korištenje obnovljivih izvora energije.Kroz strateške dokumente i važeći zakonodavni okvir dana je podrška korištenju energijeiz obnovljivih izvora i predviđeni su odgovarajući poticaji za projekte korištenja obnovljivihizvora, međutim tek će se donošenjem potrebnih podzakonskih propisa jasno odreditimehanizmi potpore. Zakonom o energiji (Narodne novine, broj 68/01), člankom 14. stavak1., izrijekom je navedeno da je korištenje obnovljivih izvora u interesu RepublikeHrvatske. Tim sustavnim mjerama paketa energetskih zakona određeno je da seStrategijom energetskog razvitka (koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog VladeRepublike Hrvatske za razdoblje od deset godina) zbog korištenja obnovljivih izvoraenergije, utvrđuju poticaji za ulaganja u obnovljive izvore energije. Određenjeregulacijskih aktivnosti prema obnovljivim izvorima nije dano ni na jednoj konkretnoj razinite ih je potrebno odrediti analitički iščitavajući zakonska rješenja dana na općenitoj razini.

3.3. Nadležnosti Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti u svezi s obnovljivimizvorima energije

lako postojećom legislativom nije konkretno određeno regulacijsko djelovanje Vijeća zaregulaciju energetskih djelatnosti (dalje u tekstu: Vijeće za regulaciju) u svezi s

131

obnovljivim izvorima energije, to ne znači da je njegova uloga na tom području sasvimneodređena, već je prije dana implicite, što svakako iziskuje konkretnije određenje koje bitrebalo postići u sljedećoj novelaciji propisa. Kao rezultat provedene analize u tablici 1.dan je prikaz obveza, nadležnosti ili ovlaštenja Vijeća za regulaciju, kao regulatora uhrvatskom energetskom sektoru, u svezi s obnovljivim izvorima energije.

Obavljanje poslova Vijeća za regulaciju u svezi s obnovljivim izvorima energije

Vijeće za regulaciju4 je neovisna pravna osoba koja obavlja poslove koji su joj stavljeni udjelokrug Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o energiji i zakonimakojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu ili kao javnih usluga(Narodne novine, broj 68/01, 109/01), radi osiguravanja preglednog i nepristranog tržištaenergije. Iz ovog općenitog određenja proizlazi da je regulacijskim djelovanjem potrebnoobuhvatiti i poslove na području obnovljivih izvora energije. Zbog važnosti tih poslovatrebalo bi formirati stručnu grupu za obnovljive izvore u Vijeću za regulaciju koja bi imalasljedeće zadatke:

• sudjelovati tijekom izrade kriterija za utvrđivanje statusa povlaštenog proizvođača pokriteriju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora,

• pratiti pokazatelja proizvodnje električne energije po vrstama obnovljivih izvora,

• izrada pravilnika o regulacijskoj metodi kojom se potiče proizvodnja električneenergije za tarifne kupce iz obnovljivih izvora,

• pratiti pokazatelje o prometu zelenih certifikata na tržištu energije,

• izrađivati izvješća za Vijeće za regulaciju iz područja obnovljivih izvora,

• uredovanje u svezi s poslovima vođenja Registra projekata obnovljivih izvoraenergije.

Pristup Vijeća za regulaciju pitanjima u svezi s obnovljivim izvorima energije

Uloga Vijeća za regulaciju temelji se na zakonodavnom okviru te stoga kao što je vidljivoiz prikaza obveza, nadležnosti ili ovlaštenja Vijeća za regulaciju (tablica 1.) isto za sadanema zakonsko uporište da provodi postupke izdavanja tzv. "zelenih dozvola", kontroleemisija i dr. Kategoriju "zelenih dozvola" ne poznaje Zakon o energiji, kao sustavni zakonpaketa energetskih zakona, niti Pravilnik o uvjetima za obavljanje energetske djelatnosti(Narodne novine, broj 6/03) kojim su propisani uvjeti tehničke i financijske kvalificiranosti,te stručne osposobljenosti, koje mora ispunjavati pravna osoba da bi mogla ishoditirješenje (dozvolu) za obavljanje energetske djelatnosti.

Tablica 1. Obveze, nadležnost ili ovlaštenje Vijeća za regulaciju u svezi s obnovljivimizvorima energije

4 Određenje hrvatskog regulatora u energetici - Vijeća za regulaciju, prema članku 3. točka 26.Zakona o energiji.

132

TARI

FNI

SUST

AVI

IZVJ

EŠĆ

A 1

PO

DA

CI

| SU

GLA

SNO

ST N

A P

LAN

OVE

IZ

GR

AD

NJE

Obveza,nadležnost ili

ovlaštenje Vijećaregulaciju

Reguliranje cijenaenergije koje seobračunavaju na

podlozi tarifnihsustava

Nadziranjeprimjene tarifnog

sustava

Prikupljanje raznihpodataka, izvješća idrugih dokumenata

od energetskihsubjekata

Podnošenje izvješćao radu Vijeća za

regulaciju i ozapažanjima odznačaja za rad

energetskog tržišta ijavnih usluga

Davanje prethodnesuglasnosti na planrazvoja i izgradnjeprijenosne mreže

Davanje prethodnesuglasnosti na planrazvoja i izgradnje

distribucijske mreže

ZAKON

Zakon oregulaciji

energetskihdjelatnosti

NN br. 68/01

Zakono energiji

NN br. 68/01

Zakon oregulaciji

energetskihdjelatnosti

NN br. 68/01

Zakono tržištu

električneenergije

NN br. 68/01

Članak

51.1.St. 1.

čl. 28.st. 2.

čl.6.st. 1.

čl. 7.

čl. 12.st. 1.

čl. 12.st. 2.

OBJAŠNJENJE

Ovo je izvedena nadležnost Vijeća za regulacijui to iz članka 26. stavak 4. Zakona o energiji,jer "Tarifni sustavi trebaju poticati mehanizmeza poboljšanje energetske učinkovitosti iupravljanje potrošnjom, uključujući i povećanokorištenje obnovljivih izvora energije".

Kroz nadzor primjene tarifnog sustava Vijećeza regulaciju treba provjeravati efikasnostpostavljenih mehanizama za povećanokorištenje obnovljivih izvora energije ipoboljšanja energetske učinkovitosti i upravljanjapotrošnjom.

Vijeće za regulaciju je ovlašteno tražiti podatke,izvješća i druge dokumente nužne za obavljanjenjegovih poslova. Energetski subjekti su, uskladu s člankom 6. stavkom 2., obvezni nazahtjev Vijeća za regulaciju dostaviti traženo.Zapriječene su novčane kazne za prekršajenergetskog subjekta i za prekršaj odgovorneosobe, ako ne postupe po zahtjevu Vijeća zaregulaciju za dostavu podataka, izvješća ilidrugih dokumenata. Naime, Vijeće je obveznou izvješću Hrvatskom saboru i Vladi RH o svomradu i o zapažanjima koja su od značaja za radenergetskog tržišta i javnih usluga prikazati svebitne podatke koji se odnose na realizacijuplanova-projekata za izgradnju novih postrojenjaobnovljivih izvora energije, radi utjecaja tihkapaciteta na sigurnost opskrbe i energetskuučinkovitost.

Podupirući dugoročno planiranje u uvjetimabudućeg otvorenog energetskog tržišta Vijećeza regulaciju razmatrat će planove razvoja iizgradnje prijenosne mreže (za razdoblja od potri godine) i davati na njih svoju prethodnusuglasnost Operatoru sustava i energetskomsubjektu za prijenos električne energije. Također,razmatrat Će i planove razvoja i izgradnjedistribucijske mreže (za razdoblja od po trigodine) i davati na njih svoju prethodnusuglasnost energetskom subjektu za distribucijuelektrične energije. Prilikom razmatranja tihplanova uzimat će se u obzir i kriteriji od značajaza obnovljive izvore energije, glede njihovogučešća u ukupnoj proizvodnji električne energije,izgradnji novih obnovljivih izvora u predviđenimtrogodišnjim razdobljima, faktoru snage tih izvorai mogućnostima izdavanja elektroenergetskihsuglasnosti za novoinstaliranu snagu u sustavui si.

133

Izdavanje rješenja opoložaju povlaštenog

proizvođača

Vijeće za regulacijunadzire rad

Operatora tržišta usvezi s izborom

ponuda zazadovoljenje potreba

za električnomenergijom uodređenom

vremenskomrazdoblju, tj. da li

prilikom izboraponude operator

tržišta daje prednostponudamapovlaštenihproizvođača

Zakono tržištu

električneenergije

NN br. 68/01

ČI.8.st. 1.st. 2.

čl. 22.st. 1.

(u svezis

a. 21.st. 3.)

Energetski subjekt koji u pojedinačnomproizvodnom objektu koristi obnovljive izvoreenergije, na gospodarski primjeren način, uskladu s mjerama zaštite okoliša, može stećipoložaj povlaštenog proizvođača, na temeljurješenja Vijeća za regulaciju. Vijeće može izdatirečeno rješenje u skladu s uvjetima kojepropisuje ministar Pravilnikom o korištenjuobnovljivih izvora energije (treba odredit vrstuobnovljivih izvora energije koji se koriste zaproizvodnju energije, tehnologiju i mogućnostkorištenja).

Na temelju te zakonske odredbe potrebno bibilo striktno propisati Pravilnikom, koji donosiministar, da status povlaštenog proizvođačamože steći onaj energetski subjekt koji proizvodienergiju iz obnovljivih izvora energije, ali ugranicama takve proizvodnje (zbog pravilnogvrednovanja poticaja upravo za dio proizvedeneelektrične energije iz obnovljivih izvora).

Način na koji Operator tržišta obavlja svojezadaće, uz poštovanje načela razvidnosti,objektivnosti i neovisnosti, podliježe nadzoruVijeća za regulaciju.

Između ostalih zadaća Operator tržišta jeodgovornost za prikupljanje i izbor ponuda zazadovoljenje potreba za električnom energijomu određenom vremenskom razdoblju dozadovoljenja potražnje, po rastućem nizu cijenaiz ponuda. Prilikom izbora ponude Operatortržišta dat će prednost ponudama povlaštenihproizvođača - dakle i energetskom subjektu kojiu pojedinačnom proizvodnom objektu koristiobnovljive izvore energije, na gospodarskiprimjeren način, u skladu s mjerama zaštiteokoliša.

Analiza predmeta zaprimljenih od strane Vijeća za regulaciju u svezi s problemimakorištenja obnovljivih izvora energije ukazuje na neke bitne prepreke koje ometajurealizaciju projekata korištenja obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, kao štosu:

• postojeća legislativa (zakonski i podzakonski propisi) ne nudi transparentnookruženje za veće korištenje obnovljivih izvora energije te stoga nositelji ideja iprojekata postavljaju niz pitanja na koja često nije moguće konkretno odgovoriti,

• svi predviđeni podzakonski propisi još nisu doneseni (tako da nisu ni određeni uvjetiza stjecanje,

134

• položaja povlaštenog proizvođača električne energije i minimalni udio obnovljivihizvora energije),

• nije provedena potrebna harmonizacija postojećih propisa,

• ne postoji provedbena regulativa koja bi odredila metodologiju za provođenjaobveze otkupa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije,

• nije transparentno zacrtan mogući realno primjenjivi sustav potpora i poticaja zakorištenje obnovljivih izvora energije,

• nije donesena vrlo važna uredba o minimalnom udjelu obnovljivih izvora energijekojom bi se odredio: odgovarajući iznos, odnosno, udio u računu ispostavljenomkrajnjem kupcu za utrošenu električnu energiju; minimalni udio obnovljivih izvoraenergije u razdoblju od sljedećih pet godina; način prikupljanja novčanih sredstavaza ispunjenje minimalnog udjela,

• ne postoji praksa djelovanja Operatora tržišta na ispunjavanju obveze otkupa ipreuzimanja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije,

• u prostornim planovima nije rezerviran prostor za izgradnju objekata obnovljivihizvora energije, što predstavlja uvjet za izdavanje lokacijske i zatim građevinskedozvole,

• nedovoljna je razina spoznaje i informiranosti građana/potrošača energije o općojdobrobiti i prednostima korištenja obnovljivih izvora energije.

Jedna od mogućih orijentacija unutar cjelovitog regulacijskog djelovanja Vijeća zaregulaciju mogla bi biti poticanje procesa usvajanja i implementacije mehanizama potporeobnovljivim izvorima energije. Ti mehanizmi obavezno trebaju obuhvatiti slijedećeznačajke:

• otkupna cijena energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije treba bitigarantirana,

• pravila trgovanja zelenim certifikatima moraju biti jasno utvrđena,

• na sredstva koja su uložena u izgradnju postrojenja za proizvodnju energije izobnovljivih izvora energije treba odobriti državne subvencije,

• potrebno je predvidjeti konkretne i poticajne porezne olakšice proizvođačimaenergije koji koriste obnovljive izvore energije,

• treba razraditi i usvojiti mjere za naknade i oporezivanje onečišćivača okoliša.

4. REGISTAR PROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Registar projekata obnovljivih izvora energije (Registar OIE) važna je sastavnicaprovedbene regulacijske politike. Nacrtom Pravilnika o korištenju obnovljivih izvoraenergije predloženo je da Vijeće za regulaciju vodi jedinstveni Registar projekataobnovljivih izvora energije. Svrha ustrojavanja tog specifičnog registra bila bi u tome dase osigura kontrola odvijanja projekata obnovljivih izvora energije, kao i praćenje

135

učinkovitog upravljanja sredstvima poticaja. Svakom projektu bi se prilikom upisa uRegistar OIE dodijelio jedinstveni registarski broj, čija je struktura prikazana slikom 1.

Jedinstveni registarski broj projekta: xxxxxxx - xxxx - xx/xx

Aatični brojjravne osobe(nositelja projekta

?edniznamenke(određuje se poredoslijeduotvaranja spisa,počevši s 0001).

Brojčana oznakavrste obnovljivogizvora energije (izPravilnika okorištenju OIE).

Jodina upisa uRegistar OIE(dvazadnja brojagodine u kojoj jeizvršen upis).

Slika 1. Prikaz strukture jedinstvenog registarskog broja projekta u Registruprojekata obnovljivih izvora energije

Registar OIE trebalo bi voditi Vijeće za regulaciju po načelu javnosti. To znači da bizainteresirane osobe (pretpostavka postojanja pravnog interesa) imale pravo uvida uZbirni pregled Registra OIE, na način da se to omogući u sjedištu Vijeća za regulaciju iliotvorenim pristupom podacima na web stranici Vijeća za regulaciju. Registar OIEobuhvatio bi Zbirku isprava i Zbirni pregled za svaki pojedini projekt, sa sadržajima koji suprikazani u tablici 2.

Tablica 2. Prikaz sadržaja pojedinih sastavnica Registra OIE

Sastavnice RegistraOIE

Zbirka isprava

Zbirni pregled zasvaki pojedini

projekt (vodi seu elektronskom

obliku)

Sadržaj pojedine sastavnice

1 Zahtjev nositelja projekta za upis u Registar OIE• Dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za upis, ili zahtjev za promjenu

statusa projekta• Potvrda o upisu projekta u Registar OIE• Rješenje o promjeni statusa projekta, ako je isto izdano

• Registarski broj projekta• Oznaka statusa projekta• Puni naziv nositelja projekta• Sjedište i adresa nositelja projekta• Matični broj ili druga registracijska oznaka nositelja projekta1 Naziv obnovljivog izvora energije i šifra postrojenja• Razdoblje za koje je odobren upis u Registar OIE* Datum izdavanja potvrde Vijeća za regulaciju o upisu u Registar OIE* Datum izdavanja rješenja Vijeća za regulaciju o promjeni statusa projekta• Temeljni tehnički podaci o postrojenju u ovisnosti o primijenjenoj tehnologiji• Temeljni pogonski podaci (proizvodnja energije, kvarovi, itd.) za svaku tekuću

godinu• Ostali podaci koje je zatražilo Vijeće za regulaciju, prema Pravilniku o OIE,

te Pravilniku o podacima koje su energetski subjekti dužni dostaviti Vijećuza regulaciju, kao i drugim propisima koji reguliraju područje energetike

136

O promjeni podataka nositelj projekta bio bi obvezan obavijestiti Vijeće za regulaciju upisanom obliku i to u roku od 30 dana od dana izmjene podatka koji se upisuje u Zbirnipregled (načelo obveznosti). Ova bi obveza bila na snazi u cijelom razdoblju trajanjaprojekta.

Prema statusu projekta predviđa se da Vijeće za regulaciju može upisati pojedini projektu Registar 01E uz pripadajuću oznaku projekta, odnosno uz jednu od četiri predviđeneoznake. Tako bi se projekt u pripremi vodio u statusu "P", izgrađeno postrojenje u statusu"I", izgrađeno postrojenje koje je uključeno u sustav poticajnih mjera u statusu "IP", dok bise napuštenom projektu dodijelio status "N". Promjene tako utvrđenih statusa bile bimoguće na temelju uredovanja Vijeća za regulaciju, kada bi bio zaprimljen zahtjevnositelja projekta i ako bi bili ispunjeni uvjeti koji bi se propisali Pravilnikom. Tipičanprimjer predstavljalo bi uredovanje Vijeća za regulaciju kada bi na pisani obrazloženizahtjev nositelja projekta (ako postoje opravdani razlozi) odobrilo produženje statusa "P"određenom projektu.

Nadalje, predviđeno je da nositelji projekta koji se vode u statusu "I" ili "IP" podnosepisano izvješće Vijeću za regulaciju. Izvješće bi trebalo sadržavati podatke koji se odnosena pogon postrojenja za proteklu kalendarsku godinu, a posebno podatke o mjesečnojkoličini proizvedene energije, vlastitoj potrošnji, mjesečnoj potrošnji goriva, raspoloživompotencijalu 01E (hidrološke prilike, srednja brzina vjetra, prosječna ozračenost nahorizontalnu plohu i dr.) i pokazateljima uspješnosti poslovanja.

Iz prethodnog je razvidno da je predviđen dosta obiman sadržaj operativnih stručnihposlova koje bi u svezi s vođenjem Registra projekata obnovljivih izvora energije trebaloobavljati Vijeće za regulaciju. Zbog toga je potrebno osigurati stručno osoblje zaobavljanje tih poslova u Vijeću za regulaciju te provesti stručnu izobrazbu odabranihdjelatnika za rad na tom području.

5. ZAKLJUČAK

Kako ne postoji univerzalni model energetskog tržišta i niti jedan opće preferirani pristupregulacijskog djelovanja, potrebno je da regulacijsko tijelo prati i proučava sva novaiskustva, kao i na području obnovljivih izvora energije. Postupanje regulacijskog tijelamora biti pravno utemeljeno, tj. jedino na osnovi usvojenih zakona. Naime, Vijeće zaregulaciju ne donosi propise, već ih mora dosljedno implementirati. U tom smislu vrlo jevažno da se donese Pravilnik o učinkovitom korištenju energije, kojim bi se uredili uvjeti inačini korištenja obnovljivih izvora energije, klasificirala postrojenja koja koriste obnovljiveizvore energije, pojedina prava i obveze energetskih subjekata te odredili načini poticanjaproizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i uvjeti za upis u Registar OIE.

Dakle, tek s kompletnim zakonodavnim okvirom i njegovom implementacijom, postojeći ibudući projekti korištenja obnovljivih izvora energije dobili bi poticaj za realizaciju, čime bise obnovljivi izvori energije koristili u značajnijoj mjeri. Pri svemu tome nužno je naadekvatan način osmisliti i poticajne mjere koje bi vrednovale prednosti korištenjaobnovljivih izvora energije (ekonomske, energetske, tehnološke, ekološke).

137

Na kraju se može zaključiti da će, bez obzira na sve prednosti obnovljivih izvora energije(pogotovo na njihov strateški značaj unutar koncepta održivog razvoja), odgovor napitanje u kojoj će mjeri obnovljivi izvori energije bitno pridonositi opskrbi energijom ubudućnosti, prvenstveno ovisiti o cijeni proizvodnje energije iz obnovljivih izvora,promatrano komparativno u odnosu na cijenu proizvodnje energije iz konvencionalnihsustava i postrojenja. Regulacija koja pospješuje korištenje obnovljivih izvora,prvenstveno s gledišta doprinosa principima održivog razvoja, zaštite okoliša i povećanjasigurnosti opskrbe energijom imala bi smisla, ali ne ako bi to bilo i na štetu isplativostiulaganja.

6. LITERATURA

[1] Paket energetskih zakona: Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije,Zakon o tržištu plina, Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata, Zakon o regulacijienergetskih djelatnosti, Narodne novine 68/01 i 109/01, Zagreb, 2001.

[2] Directive 2001/77/EC on the promotion of electricity produced from renewableenergy sources in the internal electricity market, Official Journal of the EuropeanCommunities L 283/33, 2001

[3] Energy for the Future: Renewable Sources of Energy - White Paper for theCommunity strategy and Action Plan, Brussels, November 1997

[4] Energy for the Future: Renewable Sources of Energy - campaign for Take-off,Brussels, April 1999.

[5] Green paper: Towards a European strategy for the security of energy supply,November 2000.

[6] S. Garribba: Market Reform, Regulation and Role of Renewable Energy Sources:Introductory Remarks, Executive Assembly, Cairo, October 2002

[7] Nacrt Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije (inačica - listopad 2003.)

138